Plodovi jeseni - bundeva

http://www.vasez dravlje.com/printable/iz danje/clanak/2078/ October 10, 2012

Podijeli

Iako proslavljena po Noi vjet ica, poznat a je i po obilju za zdravlje korisnih t vari i superhranjivim i ukusnim sjemenkama Dananja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na podruju izmeu Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim potovanjem da su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju. Bundeva je plod s obiljem slatkog mesa fine teksture. elimo li postii najbolji okus i najveu prehrambenu vrijednost, vana je njezina ispravna priprema. Poeljan gost na jesensko-zimskoj trpezi Bundeva je bogata hranjivim tvarima, a budui da sadri samo 19 kalorija na 100 g, idealna je namirnica za zdravo mravljenje. Jedan je od najkoncentriranijih izvora alf alinolenske kiseline (ALA), omega-3 esencijalne masne kiseline, koja sniava rizik od pojave bolesti srca i krvoilnog sustava. U tijelu se pretvara u eikozapentensku kiselinu (EPA), masnu kiselinu kojom obiluje riba, i za koju se utvrdilo da sniava trigliceride i sprjeava promjene sranog ritma. Za njezinu tamnu, arko naranastu i utu boju odgovorni su f it onut rijent i - karot enoidi (alfakaroten, beta-karoten, lutein, zeaksantin i beta-kriptoksantin), kao i za mnoge ljekovite vrijednosti. Alfa i beta-karoten poznati su kao spojevi provitamina A (mogue ih je pretvoriti u aktivan oblik vitamina A), snanog antioksidativnog i protuupalnog agensa. A kako je bogata i vit aminom C, prua sinergijsko antioksidativno djelovanje, to koristi ne samo zdravlju srca, nego i organizma u cjelini, jer pomae u sprjeavanju razvoja ateroskleroze. Bundeva obiluje i drugim hranjivim tvarima koje poboljavaju rad krvoilnog sustava: vrlo je dobar izvor prehrambenih vlakana i kalija te f olne kiseline, vit amina B6 i niacina. Njezini sastojci povoljno djeluju i na poboljanje zdravlja dinog sustava. Vit amin A vana je hranjiva tvar za zdravlje plua jer djeluje na rast i razvoj tkiva koja ih oblau. Odreene vrste bundeve, npr. bundeva i mukatna tikva, koncentrirani su izvor bet akript oksant ina, vrlo snanog antioksidanta karotenoida, za koji se utvrdilo da titi zdravlje plua (nedavno istraivanje pokazalo je kako je kod onih koji su jeli najvie namirnica bogatih kriptoksantinom bio znatno snien rizik od nastanka raka plua). Bundeva obiluje i drugim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima. Meu njima su mangan i bakar, koji na sebe veu slobodne radikale, a vit amini B1 i B5 stvaraju energiju i triptofan, koji regulira san. Razliiti oblici i veliine

Bundeva (Cucurbita maxima) je lan porodice Cucurbitaceae, spada u plodasto povre, pojavljuje se u mnogo razliitih oblika i veliina, te je srodna dinji, lubenici i krastavcu. Razliite vrste razlikuju se po izgledu i okusu, ali sve imaju neka zajednika svojstva, primjerice tvrdu zatitnu koru koju je teko probiti i zbog koje se moe uvati tri do etiri tjedna. Sve su bundeve slatkaste i imaju meso fine teksture i upljinu sa sjemenkama u sredini. Meu najpopularnijim vrstama su: mukat na t ikva - po obliku nalik na veliku kruku. Ima koru krem boje, tamno naranasto meso i sladak okus. bundeva acorn - ima zelenu koru s naranastim mrljama i blijedim uto-naranastim mesom. Jedinstvena je okusa, koji je kombinacija slatka i paprena, te okusa oraha. bundeva hubbard - velika bundeva koja moe biti tamnozelena, sivo-plava ili naranastocrvena. Manje je slatka od ostalih vrsta. bundeva t urban ili but t ercup - zelene je boje s pjegama ili crtama. Ima naranasto-uto meso i okus koji podsjea na ljenjake. kabocha - vrsta japanske bue iji je okus slian okusu batata te bogatiji, slai i kremastiji od okusa ostalih bundeva. Kora ove vrste ne mora se guliti. bundeva spaghet t i - blago je slatka i ute boje, s tankom tvrdom korom, dok je unutarnji dio nalik na pagete. bundeva - 99 posto bundeva na tritu SAD-a rabe se u Noi vjetica, to pomalo dolazi i u nau zemlju. Vrste koje se u tu svrhu rabe obino su preilave za jelo. Vrhunac sezone - Iako je bundeva dostupna od kolovoza do oujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kad je koncentracija hranjivih tvari najvia, okus najbolji, a cijena najnia. Kako pravilno odabrat i - Najukusnija je vrsta bundeva, teka u odnosu na veliinu i mat boje kore (ne sjajne). Najukusnija ima i najviu prehrambenu vrijednost. Bundeve s mekom korom treba izbjegavati jer to moe biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oteena. Dobro podnosi (pravilno) skladit enje - Ako se pravilno uva, bundeva e ostati svjea tri do etiri tjedna. Najbolje se uva na hladnom i tamnom mjestu, dalje od izvora topline i jarke svjetlosti. Idealna temperatura za uvanje je izmeu 10 i 16 stupnjeva. Bundeva nastavlja disati ak i nakon to je ubrana. Usporimo li frekvenciju disanja, produljit emo okus i prehrambenu vrijednost. Stoga je nuno pravilno skladitenje jer ono smanjuje disanje, zbog ega zadrava svoju svjeinu, uva rezerve fitonutrijenata i maksimalno smanjuje gubitak hranjivih tvari. Najbolja je na pari - Kako se vane hranjive tvari mogu izgubiti ili unititi nainom pripreme, potrebno je svladati pripremu kojom e se istaknuti najbolji okus hrane i istodobno iz nje dobiti najvea koliina vitamina, minerala i snanih antioksidanata. Bundeva kuhana na pari za samo sedam minuta daje najbolje rezultate (jedan od najvanijih razloga zato bundeva gubi okus jest prekuhanost). Kuhanjem na pari omeka, ima najbolji okus i kuhana je tek toliko dugo da joj omekaju celulozna i hemicelulozna vlakna, pa je lake probavljiva, a za zdravlje korisne hranjive tvari bolje se apsorbiraju. Kratko vrijeme pripremanja pomoi e da glikemijski indeks ostane nizak jer e se manje kroba pretvoriti u eer. Ne preporuuje se kuhanje u vodi jer se poveava apsorpcija vode, razvodnjava okus i dolazi do gubitka mnogih hranjivih tvari, primjerice minerala, vitamina topljivih u vodi (vitamin B i C) i fitonutrijenata. Bundeva se moe pei u penici, najbolje na 175 C, oko 50 do 60 minuta.

Najhranjivije i najukusnije sjemenke Osim ukusnog ploda, bundeva u sebi skriva i najhranjivije i najukusnije sjemenke, koje su dostupne tijekom cijele godine, no najsvjeije su u jesen. Sadre kalcij koji titi kosti, omega-3 i omega-6 masne kiseline koje odravaju povoljnu razinu kolesterola i smanjuju upalu. Izvor su cinka, koji je vaan za imunosni sustav i zdravlje prostate, magnezija, koji je vaan za oputanje miia i ivaca, i vitamina K, koji omoguuje normalno zgruavanje krvi, titi od osteoporoze i sprjeava oksidativno oteivanje stanica. Mogu se jesti kao meuobrok ili dodatak salati, juhi, razliitom povru ili itaricama za doruak. Pri njihovoj kupnji dobro je provjeriti kakav je promet i potranja za njima, i jesu li posude u kojima ih dre dobro zatvorene, jer im se jedino tako zadrava svjeina. Sve sjemenke moraju biti jednake boje, ne smiju djelovati uvenulo i moraju imati slatkast miris oraastog voa (vano je da ne miriu po ueglom ulju i plijesni). Sirove buine sjemenke imaju profinjen sladak i oraast okus, ali za posebniji okus treba ih prepei. Preporuuje se kupovati sirove sjemenke i samostalno ih priti. Kako visoka temperatura moe unititi njihove esencijalne masne kiseline, najbolje ih je pei na niskoj temperaturi. Nakon to se kotice izvade iz bue, ostave se posuiti preko noi. Zatim se poslau u pleh na papir za peenje i peku u zagrijanoj penici (70-75 C) 15 do 20 minuta. Industrijski preno oraasto voe i sjemenke namijenjene prodaji obino se pre u zasienim mastima, kao to su kokosovo ili palmino ulje. Unos hrane prene na mnogo masti povezuje se s porastom razine LDL-a ("loeg" kolesterola) i pojavom naslaga na stijenkama arterija, pa nije preporuljivo. Najbolji nain uvanja - Bundevine sjemenke treba uvati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku. Moe ih se konzumirati tijekom est mjeseci, no najsvjeije su prva dva mjeseca, nakon ega gube svjeinu. Smrznute ostaju svjee oko godinu dana. Povoljno djelovanje - Sadre kukurbit acine , koji sprjeavaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron, to povoljno djeluje na prostatu. Dobar su izvor cinka, koji kod mukaraca poveava mineralnu gustou kostiju. Iako se smatra da je osteoporoza rezervirana za ene nakon menopauze, ona pogaa i starije mukarce. Postoji izravna veza izmeu nedovoljna unosa cinka putem hrane, njegove niske razine u krvi i osteoporoze kuka i kraljenice kod ljudi starijih od 45 godina. Obiluju bjelanevinama i jedina su vrsta oraastog ploda koja sadrava dovoljnu koliinu te hranjive tvari (pomou bjelanevine tijelo gradi svoju strukturu, miie i tkiva). U njima ima i mangana, koji ponitava djelovanje slobodnih radikala, magnezija, koji oputa miie, eljeza i f osf ora, koji daju energiju te t ript of ana, koji regulira san. Buino ulje - Glavni proizvod buinih sjemenki je ulje poznatije kao ulje buinih kotica, koje se zbog tamne boje jo zove i crno ulje, u nekim krajevima i koino ulje. Upotrebljava se kao zain za salate bez rafiniranja. Od buinih sjemenki moe se dobiti prvoklasno rafinirano ulje, ali se to u praksi ne provodi jer se gube specifina aroma i boja, zbog kojih je ulje toliko cijenjeno. Za buino ulje karakteristina je tamna crvenkasto-smea do zelena boja, iji su nosioci spojevi iz grupe karotenoida i klorofila. Prema sastavu, spada u grupu ulja linolne kiseline i slino je ulju kukuruznih klica. Sadri najvie linolne, potom oleinske, stearinske i palmitinske kiseline. Osim njih, sadri vitamine i druge sastojke. Naveli smo mnogo razloga zato bi bundeva i njezini proizvodi trebali biti na naim stolovima tijekom jeseni i zime. Stoga, posluite se i dobar tek!

HRANJIVA TVAR

FUNKCIJE

prehrambena vlakna

potiu pravilan rad crijeva, pomau pri odravanju normalne razine kolesterola i eera u krvi, sprjeavaju nakupljanje neeljenih kilograma smanjuju upalu u tijelu, sprjeavaju prekomjerno zgruavanje krvi, odravaju fluidnost staninih membrana pomae u reguliranju apetita, podie raspoloenje, omoguuje bolji san uva i poboljava vid, pomae u borbi protiv virusnih infekcija tite stanice od tetnog djelovanja slobodnih radikala, izvori su vitamina A, poboljavaju rad imunosnog sustava, zdravlje oiju i plua

omega-3 masne kiseline triptofan vitamin A karotenoidi (betakaroten, alfa-karoten, betakriptoksantin, lutein/zeaksantin, likopen) folna kiselina (folat)

pomae u proizvodnji crvenih krvnih stanica i sprjeava anemiju, potie proizvodnju stanica, posebno konih, omoguava ivcima da normalno funkcioniraju odrava energetske zalihe, koordinira ivanu i miinu aktivnost, pomae pravilan rad srca stabilizira razinu eera u krvi, pomae u sniavanju razine kolesterola i tijelu u preradi masti pomae u pretvaranju ugljikohidrata i masti u iskoristivu energiju i da se nosimo sa stresom, tako to podrava rad nadbubrene lijezde, osigurava odgovarajuu proizvodnju zdravih masti u stanicama pridonosi zdravlju ivanog sustava, potie pravilnu razgradnju eera i kroba titi stanice od oteenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala, obnavlja zalihe vitamina E, poboljava apsorpciju eljeza, smanjuje opasnost od raka odrava zdrave i jake kosti, pomae pravilnu funkciju ivaca i miia te pri zgruavanju krvi oputa ivce i miie, gradi i jaa kosti, pomae nesmetanu cirkulaciju titi stanice od djelovanja slobodnih radikala, odrava jake i zdrave kosti, normalnu razinu eera u krvi i tijelu da sintetizira kolesterol, potie optimalnu funkciju titnjae, odrava zdravlje ivaca smanjuje oteenja tkiva uzrokovana djelovanjem slobodnih radikala, odrava zdravlje kostiju i vezivnog tkiva, pomae normalnu funkciju titne lijezde, pomae pri iskoritavanju eljeza, titi mijelinsku ovojnicu koja obavija ivce

tiamin (B1) niacin (B3) pantotenska kiselina (B5)

vitamin B6 vitamin C

mineral kalcij mineral magnezij mineral mangan

mineral bakar

mineral kalij

pomae pravilnu funkciju miia i ivaca, smanjuje opasnost od visokoga krvnog tlaka, odrava normalnu razinu kalcija