SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

KATARINA MAJLAT TIJELA KOMANDITNOG DRUTVA SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

TIJELA KOMANDITNOG DRUTVA SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Trgovako pravo Mentor: Prof. dr.sc. Axel Luttenberger

Student: Katarina Majlat Matini broj: 20923/10 Smjer: Poduzetnitvo

Opatija, svibanj 2012. godina

SADRAJ Uvod.......................................................................................................................................1 1. Komanditno drutvo................................................................................................................2 1.1. lanovi komanditnog drutva.........................................................................................2 1.2. Osnivanje komanditnog drutva......................................................................................3 2. Tijela komanditnog drutva....................................................................................................4 2.1. Upravljanje drutvom......................................................................................................5 2.2. Smrt ili prestanak komanditora.......................................................................................6 2.3. Lidl Hrvatska d.o.o. Komanditno drutvo.......................................................................7 Zakljuak................................................................................................................................8 Literatura................................................................................................................................9 Primjer 1-Komanditno drutvo u Hrvatskoj................................................................................7

Uvod Naziv ovog seminarskog rada je Tijela komanditnog drutva. Trgovaka drutva definiramo kao pravne osobe koje nastaju ugovorom izmeu dviju ili vie fizikih i pravnih osoba. Ona se dijele na drutva osoba i drutva kapitala. Komanditno drutvo, uz javno trgovako drutvo, predstavlja drutvo osoba, dok su najpoznatija drutva kapitala dioniko drutvo (d.d.) i drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.). Drutva osoba (personalna drutva) su drutva u kojima su lanovi prvenstveno vezani svojom osobnou i radom, a mora postojati barem jedan lan koji za obveze drutva odgovara itavom svojom imovinom. Bit je takvoga drutva udruivanje osoba, a ne kapitala, pa se od lanova oekuje osobni doprinos u radu drutva. Temeljni akt komanditnog drutva je drutveni ugovor te ono nema temeljnog kapitala. lanovi drutva su komanditori i komplementari. Upravo ti lanovi predstavljaju, na neki nain, tijela komanditnog drutva, ali je vano istaknuti da komanditno drutvo samo po sebi nema obvezatnih tijela (organa) drutva. Tijelima komanditnog drutva moemo nazvati skuptinu drutva i savjetodavni odbor. Komanditori su glavni pokretai drutva koji svojim ulogom omoguuju osnivanje i rad drutva, dok komplementari predstavljaju rukovodstvo koje upravlja drutvom i vodi poslove. Takoer je vano istaknuti da smrt komanditora, koji je pravna osoba, ne dovodi do prestanka drutva.

1. KOMANDITNO DRUTVO Komanditno drutvo (KD) je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije osobe ili vie njih, radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Najmanje jedna osoba odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom. Ta se osoba naziva komplementar. Uz komplementara komanditno drutvo mora imati najmanje jednu osobu koja ne odgovara za obveze drutva ako je uplatila svoj ulog u cjelini, odnosno odgovara samo do neuplaene svote odreenog imovinskog uloga u drutvo. Osobe s tom vrstom odgovornosti nazivaju se komanditori.1 Temeljni akt drutva je drutveni ugovor ijim se sastavljanjem omoguuje osnutak komanditnog drutva. Po svom obliku KD je trgovako drutvo i uvijek ima svojstvo trgovca. S obzirom na to da ima status pravne osobe KD moe tuiti, biti tueno i biti strankom u raznim postupcima. U obavljanju djelatnosti mora biti samostalno i mora raditi pod zajednikom tvrtkom. Za drutvo nije propisan najmanji ulog (kapital) tj. komanditno drutvo nema temeljnog kapitala, jer postoje lanovi (komplementari) ija odgovornost pokriva sigurnost treih za podmirenje obveza drutva. Osnivaka sredstva sastoje se od uloga lanova i mogu se sastojati u novcu, stvarima, pravima, radu i drugim uslugama i dobrima.

1.1. lanovi komanditnog drutva lanom drutva, kako komplementarom tako i komanditorom, moe biti svaka fizika i pravna osoba. Komplementari (osobno odgovorni lanovi) odgovaraju za obveze drutva neogranieno svom svojom imovinom, dakle i onom izvan drutva. Komanditori ne odgovaraju za obveze drutva, ali ako nisu uplatili svoj ulog u cjelini, do svote ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio odgovaraju vjerovnicima drutva izravno i solidarno s ostalim lanovima. Ima li u komanditnom drutvu vie komanditora, izmeu njih ne postoji ona pravna povezanost kao kod komplementara, osim ako bi to bilo utvreno drutvenim ugovorom.2 S obzirom na razliit poloaj lanova glede odgovornosti za obveze drutva, ima izmeu njih i razlike u odnosima prema vani (zastupanje) i u odnosima unutar drutva (voenje poslova). Redovito komanditno drutvo i prema vani i prema unutra vode komplementari. Unutranji odnosi u komanditnom drutvu ureuju se dispozitivnim normama, a pravni odnosi prema treima preteno prisilnim normama.

Gorenc, Vilim, Trgovako pravo - drutva, kolska knjiga, Zagreb 1998., str. 119
Idem, str. 123

1.2. Osnivanje komanditnog drutva Drutvo se osniva ugovorom o osnivanju (drutveni ugovor) koji ne mora biti sastavljen u obliku javnobiljenike isprave. U njemu se moraju odrediti osobe koje u drutvu imaju poloaj komplementara odnosno komanditora. Prijava za upis drutva u sudski registar sadrava podatke o:3 tvrtki, sjeditu i predmetu poslovanja drutva lanovima drutva (ime, prezime i prebivalite odnosno tvrtku i sjedite) podatke o komanditorima visinu ugovorenog i uplaenog uloga svakog od njih osobama ovlatenima za zastupanje drutva i njihove ovlasti pravno ustrojstveni oblik datum prihvaanja drutvenog ugovora ako se subjekt osniva na neodreeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja razlog za prestanak drutva

Voenje poslova drutva i zastupanje drutva povjereno je komplementarima.

http://www.hgk.hr/wps/portal

2. TIJELA KOMANDITNOG DRUTVA Kada govorimo o komanditnom drutvu vano je istaknuti da ono samo po sebi nema obvezatnih organa (tijela) drutva. Ni lanovi drutva ovlateni na voenje poslova i zastupanje nisu poseban organ drutva. U drutvenim ugovorima mnogih veih drutava osoba esto je za donoenje odluka predviena skuptina drutva. Slijedei njihov primjer i manja su drutva uvidjela da uvoenje skuptine drutva olakava bre i uinkovitije donoenje odluka kada se zahtijeva veinsko odluivanje. Formiranje skuptine drutva prua i druge prednosti. lanovi drutva mogu se u izravnom osobnom razgovoru izvijestiti o problemu, meusobno ga raspraviti i jedni druge uvjeriti u opravdanosti odluke. ak i oni lanovi drutva koji nisu poslovoe, tj. ne vode poslove drutva i ne donose odluke, mogu na skuptini iznijeti svoja stajalita i pridonijeti lakem premoivanju eventualnih suprotnih interesa.4 Osim skuptine drutva, poslovna i sudska praksa poznaje i druge nazive za tijela u komanditnom drutvu. To su na primjer: savjetodavni odbor, upravni odbor, nadzorni odbor, nadzorno vijee i slino. No s obzirom da se ovi nazivi mogu lako zamijeniti s upravom ili nadzornim odborom kapitalnih drutava, pravna literatura predlae da se upotrebljava naziv savjetodavni odbor. Djelokrug rada tog organa odnosi se na voenje poslova i sastoji se u davanju savjeta nadzora nad radom drutva, ponegdje i u donoenju odluka, ali nikako se ne odnosi na zastupanje drutva. Dokle mogu sezati ovlasti takvog tijela predmet je ureenja konkretnog drutvenog ugovora, pa se on moe negdje stvarno pribliiti odgovarajuim tijelima drutava kapitala. Ipak, to tijelo nema ovlasti mijenjati drutveni ugovor, nema imperativni utjecaj na poslovodstvo u tom smislu da poslovoe openito moraju ispunjavati njegove odluke, ne moe donijeti odluku o prestanku drutva i slino. 5 Drutvo je atraktivno za komanditora kao ulagatelja kapitala koji je zainteresiran za dobit a ne eli se uputati u poslovanje i zastupanje drutva, zadravajui uvid u rad drutva i nadzor nad radom, s time da treima u naelu ne odgovara. Komanditor unosi u drutvo elemente kapitalnog drutva. Komplementarima je taj oblik drutva zanimljiv stoga to mogu angairati sredstva komanditora, a zapravo ih iskljuiti iz poslovodstva i zastupanja.

Gorenc, Vilim, Trgovako pravo - drutva, kolska knjiga, Zagreb 1998., str. 121
Ibidem

2.1. Upravljanje drutvom Upravljanje (voenje) poslovima pripada komplementarima, nije li drutvenim ugovorom drukije utvreno. Komanditori nemaju pravo na upravljanje drutvom, ali nemaju ni obveza glede toga. Komanditor, ako ih je vie svaki od njih, ne moe se usprotiviti odlukama i postupcima komplementara, ako su one u granicama redovitog poslovanja drutva. Ako odluke i postupci komplementara prelaze okvire redovitog poslovanja drutva, komanditor se ipak moe istima protiviti. Protivljenje, ali samo odlukama donijetim u okviru izvanrednog poslovodstva, zapravo znai poziv komplementarima da preispitaju svoju odluku. Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovitog poslovanja te postavljanja i opoziva prokure potrebna je suglasnost svih lanova, ali i u tom sluaju samo komplementara. Odredbe o odnosima izmeu lanova u cijelosti su dispozitivne. Vrijedi prvenstveno ono to lanovi ugovore, pa se drutvenim ugovorom moe voenje poslova povjeriti i komanditorima, bilo skupno s komplementarima bilo ak i samostalno. Pri tome treba imati na umu razliku poslovodstva od zastupanja. Naime, komplementari ni u kom sluaju ne mogu prenijeti ovlasti zastupanja na komanditore. Davanje ovlasti za voenje poslova nekom od komanditora ne znai samo po sebi iskljuenje komplementara. Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili fotokopija godinjih financijskih izvjea drutva radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige drutva. Udio u dobiti isplauje se komanditoru u roku odreenom u drutvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije odreen ugovorom. Kada o roku za isplatu dobiti odluuju komplementari, taj rok za komanditore ne moe biti dulji od 60 dana raunajui od dana usvajanja financijskih izvjea drutva. 6 Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snoenju gubitka drutva udio u kapitalu drutva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju drutva obvezao uplatiti kao svoj ulog. Ako drutvo kasnije u poslovanju iskae gubitak, komanditor nije duan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaena.

http://www.poslovniforum.hr

2.2. Smrt ili prestanak komanditora Smrt fizike osobe ili prestanak pravne osobe komanditora nema za pravnu posljedicu prestanak komanditnog drutva. Na njihovo mjesto stupaju nasljednici, odnosno pravni sljednici. Ako svi komanditori, odnosno njihovi nasljednici i pravni sljednici, prestanu biti lanovima drutva, drutvo e nastaviti kao javno trgovako drutvo. O drugim razlozima za prestanak (osim smrti komanditora) i o likvidaciji komanditnog drutva nema posebnih propisa pa se primjenjuju odgovarajue odredbe ZTD-a o javnom trgovakom drutvu, odnosno posebnosti konkretnog drutvenog ugovora. Nije li dakle drukije utvreno drutvenim ugovorom ili odlukom lanova, i svi komanditori su likvidatori.

2.3. Lidl Hrvatska d.o.o. Komanditno drutvo Poznati njemaki prodajni lanac Lidl na hrvatsko je trite doao kao komanditno drutvo. Formalno je WE Beteiligungs GmbH 2002. osnovao najprije Lidl Hrvatska d.o.o., da bi zatim u registar bilo upisano i komanditno drutvo u kojemu je komplementar Lidl d.o.o. za trgovinu, a komanditor WE Beteiligungs GmbH.7

Primjer 1-Komanditno drutvo u Hrvatskoj Impressum: Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. Adresa: Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53 10410 Velika Gorica Upisan u sudski registar Trgovakog suda u Zagrebu: MBS 080434955 Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. zastupan je od strane Lidl d.o.o. sa sjeditem u Zagrebu, sudski registar Trgovakog suda u Zagrebu: MBS 080431828. OIB: 66089976432 Kontakt: Tel.: +385-1-6651-950 Faks: +385-1-6651-960 E-mail: lidl@lidl.hr Izvor: http://www.lidl.hr/cps/rde/xchg/SID-15E01E53-80253FF5/lidl_hr/hs.xsl/5310.htm

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=10130

Zakljuak Kao temeljni akt komanditnog drutva drutveni ugovor sadri sve odredbe kojih se lanovi drutva moraju pridravati, no ako njegovim odredbama nije drugaije odreeno, na komanditno drutvo se primjenjuju odredbe Zakona koji ureuje javno trgovako drutvo. lanovi komanditnog drutva su komanditori i komplementari. Kljuna razlika meu njima jest to komanditori ne odgovaraju za obveze drutva ve su duni uplatiti dogovoreni polog, dok su komplementari osobno odgovorni lanovi koji za obveze drutva odgovaraju neogranieno svom svojom imovinom. Komplementari upravljaju poslovima drutva te po zakonu zastupaju drutvo. Komanditori nemaju pravo na upravljanje drutvom, ali nemaju ni obveza glede toga. Skuptina drutva uglavnom je zaduena za donoenje odluka dok se djelokrug rada savjetodavnog odbora odnosi se na voenje poslova i sastoji se u davanju savjeta nadzora nad radom drutva, ponegdje i u donoenju odluka, ali nikako se ne odnosi na zastupanje drutva. Razlozi prestanka komanditnog drutva su smrt (fizike osobe) ili prestanak (pravne osobe) komanditora i likvidacija. Komanditno drutvo je najpovoljniji oblik trgovakih drutava koja omoguuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menaderi.

Literatura Gorenc, Vilim, Trgovako pravo - drutva, kolska knjiga, Zagreb 1998. http://www.poslovniforum.hr - pravni-leksikon/komanditno-drutvo. 15.05.2011. http://www.poslovniforum.hr zakon o trgovakim drutvima , 15.05.2011. http://www.hgk.hr/wps/portal - Centar za poslovne informacije , 15.05.2011. http://www.lidl.hr Impressum - Lidl Hrvatska , 15.05.2011. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=10130 Lider press, 15.05.2011.