Professional Documents
Culture Documents
SLAGANJE SILA
Sile se nazivaju sueljnim ako se njihovi pravci sijeku u jednoj taki. Sile mogu biti iste napadne linije i tada se one zovu kolinearne sile. A ako su raznih pravaca tada se zovu kose sile. GRAFIKO ODREIVANJE REZULTANTE a) Dvije kolinearne sile istog intenziteta a suprotnih smjerova
Uslov ravnotee tijela je b) Dvije kolinearne sile razliitog intenziteta i suprotnih smjerova
Ovo tijelo e se kretati jednakoubrzanim kretanjem u smjeru vee sile. Dejstvo sila moemo zamjeniti dejstvom sile . A sile . Silu nazivamo rezultantom sila nazivamo komponentama
rezultante . Veliina (intenzitet) rezultante u ovom sluaju jednaka je razlici veliina komponenti .
sila
Prvo odaberemo razmjeru za silu . Zatim nacrtamo sile u toj razmjeri. Nacrtamo prvo silu Poetak sile . Iz kraja te sile, taka B' nadovezujemo silu , taka D'. Na taj . .
Smjer rezultante
sluaju to je sila . Ovdje vai komutativni zakon tj. da red slaganja (nadovezivanja) sila n utie na rezultat. PRIMJER 1: Na materijalnu taku A dijeluju kolinearne sile suprotnih smjerova. Odrediti rezultantu ovih sila a) Analitikom metodom (raunska) i b) Grafikom metodom.
a) Analitiki (raunski) : b) Grafiki : Prvo odaberemo razmjeru, u ovom sluaju je najpogodnija Zatim nacrtamo silu u toj razmjeri i to e na crteu iznositi 5cm. , takoe u istoj razmjeri
Spajanjem taaka A' i D' dobiemo rezultantu iju veliinu (intenzitet) odreujemo tako da pomnoimo du A'D' sa razmjerom .
c) Dvije kolinearne sile istih smjerova Postupak dobivanja rezultante sila je vrlo slian predhodnim, s tim to se u ovom sluaju vri sabiranje komponenti pa je :
PRIMJER 2 : U takama B i C ueta, uvrenog u taki A objeeni su tereti . Kolika sila djeluje u taki A. a) Raunski b) Grafiki
Dvije sueljne kose sile ne mogu se uravnoteiti, one imaju rezultantu. Za iznalaenje rezultante ovih sila koristi se 3. aksioma koja glasi: Rezultanta dviju kosih sila koje napadaju kruto tijeli u jednoj taki prikazana je dijagonalomparalelograma konstruisanog nad tim silama. Intenzitet rezultante je: grafiko odreivanje rezultante. Primjenom Pitagorine teoreme za pravougli trougao dobije se obrazac za izraunavanje intenziteta rezultante :
Rezultantu trougla.
sila
4. Gerberov nosa
Vrste oslonaca
a) Pokretni oslonac :
U pokretnom osloncu otpor (reakcija) je odreena samo jednom veliinom R. Reakcija R je uvijek upravna na ravan oslonca.
b) Nepokretni oslonac
Kod nepokretnog oslonca otpor (reakcija) moe imati razne pravce. Zbog toga za odreivanje otpora potrebna su dva podatka . Kada naemo onda raunamo otpor R.
Za odreivanje otpora u ukljetenju potrebna su tri podatka : moment ukljetenja ili reakcija momenta.
Vrste optereenja
Optereenje koje djeluje na nosae moemo razvrstati na dva naina: 1. Prema veliini dodirne povrine izmeu tereta i nosaa : a) Koncentrisano optereenje (koje je skoncentrisano u jednoj taki)
2. Prema nainu dejstva optereenja Sile najee djeluju upravno na osu nosaa, a mogu biti i kose i ekscentrine, a mogu djelovati i u vidu spregova.
Kose sile
Ekscentrino
Sile u vidu sprega ZADATAK : 1 Data je greda prema skici. Odrediti reakciju u osloncima.
a) Analitiki :
b) Grafiki :
i odaberemo pol P.
Zatim spojimo taku A i B sa polom P. Tako dobijemo krak 1. i 2. koji paralelno prenosimo kroz taku A krak 1, a gdje on presjeca liniju dejstvo sile F kroz tu taku povuemo krak 2. Gdje krak 2 sjee liniju djestva sile kroz tu taku vozimo krak S Krak S paralelno povlaimo kroz pol P i time smo dobili taku c koja odreuje koji se spaja sa takom A. ZADATAK : 2 Data je greda prema skici, optereena reakciju u osloncima ako je a = 1m.
. Odrediti
a) Analitiki:
b) Grafiki:
a) Analitiki :
b) Grafiki :
a) Analitiki :
b) Grafiki :
a) Analitiki :
b) Grafiki :
a) Analitiki :
b) Grafiki :
a) Analitiki :
b) Grafiki :
a) Analitiki :
b) Grafiki :
2.
3.
4.
PRIMJER 4 :
Teg teine G=100 KN objeen je u taki A pomou ueta AB i AC, iji pravci sa horizontalom zaklapaju uglove 30 i 60. Izraunati kolike su unutranje sile u tim uetima.
F1 = MN UF = 2 cm F2 = NK UF = 3,5 cm
= 60 KN = 87 KN
Kosinus jednog ugla je odnos nalegle katete tog ugla i hipotenuze. Tangens jednog ugla je odnos suprotne i nalegele katete tog ugla. 0 sin cos 0 1 30 0,5 0,86 6 0,57 7 45 0,70 7 0,70 7 1 60 0,86 6 0,5 90 1 0 120 135 150 180 0,86 6 -0,5 0,70 7 0,70 7 -1 0,5 0,86 6 0,57 7 0 -1
tan
1,73 2
1,73 2
X i Y su skalarne veliine PRIMJER 5 : Izraunati projekcije X i Y sile F = 10 N ije napadna linija sa osom Ox zaklapa ugao = 30.
PRIMJER 6 : Izraunati veliinu i pravac rezultante sila F 1 = 40N, F2 = 20 N, F3 = 10 N i F4 = 30 N, ije napadne linije zaklapaju sa osom O x uglove 1 = 0, 2 = 30, 3 = 90 i 4 = 135.
X1 = F1 cos1 = F1 cos 0 = 40 1 = 40 N X2 = F2 cos2= F2 cos 30 = 20 0,866 = 17,4 N X3 = F3 cos3 = F3 cos 90 = 10 0 = 0 X4 = F4 cos4 = F4 cos 135 = 30 (-0,707) = -21,3 N XR = X1 + X2 + X3 + X4 = 40 + 17,4 + 0 21,3 = 36,1 N Y1 = F1 sin1 = F1 sin 0 = 40 0 = 0 Y2 = F2 sin2 = F2 sin 30 = 20 0,5 = 10 N Y3 = F3 sin 3 = F3 sin 90 = 10 1 = 10 N Y4 = F4 sin 4 = F4 sin 135 = 30 0,707 = 21,3 N YR = Y1 + Y2 + Y3 + Y4 =0 + 10 + 10 + 21,3 = 41,3 N FR =
PRIMJER 7 : Izraunati unutranje sile F1 i F2 u uetima AB i AC oji sa horizontalom zaklapaju uglove 1 = 30 i 2 = 60, ako je u taki A objeen teret G=100 KN.
- uslovi ravnotee
F2 = F1
G= G= G= G = 2F1 F1 =
F1 = 50 KN
F2 = 50
F2 = 87 KN
ZADATAK 8. O vertikalni glatki zid oslanjena je kugla o, objeena o konac. Ugao koji zatvara konac sa zidom je =30 , a teina kugle G=200N. Odrediti silu u koncu i pritisak kugle na zid.
a) Grafiki:
N= BCUF=1,15 cm S= ACUF=2,3 cm
N=S cos60
S cos30=G S= 231N
N= 2310,5= 115,5N
ZADATAK: 9 Lopta poluprenika R=30 cm ,teina G=80N lei izmeu dvije glatke kose ravni koje sa horizontalom zaklapaju uglove 1=30, 2=60 . Kolike potiske FA i FB trpi lopta u takama A i B od strane kosih ravni.
b)Analitiki:
69,26N 39,988N ZADATAK: 10 Lopta poluprenika R=10cm ,teine G=100N oslonja se na gladak zid i glatku poluloptu poluprenika R 1=30cm. Kolike potiske FA i FB trpi lopta od zida i polulopte u takama A i B.
58N 116N
b)Analitiki:
ZADATAK: 11 Kolika mora biti sila F, paralelna sa kosom ravni da bi odrala u ravnotei tijela teine G=20 KN, na kosoj glatkoj ravni iji je nagibni ugao =30.
Izrada
a)
Grafiki:
b) Analitiki:
ZADATAK: 12 Pomou konca se na glatkoj strmoj ravni odrava kugla teine 200N. Ako strma ravan zaklapa sa horizontalom ugao =30, kolika je sila u koncu i koliki je normalni otpor kose podloge?
a)
Grafiki
b) Analitiki
ZADATAK: 13
Dvije kugle teine 10KN oslanjaju se jedna na drugu na kosoj glatkoj ravni. Ako se kugla 2 oslanja i na glatki vertikalni zid, nai silu kojom taj zid djeluje na kuglu 2 u taki A.
a)Grafiki
Analitiki
= 8,658
= 5 KN
FA - FB cos30 - FN2 cos 60 = 0 FA = FB cos30 + FN2 cos 60 FN2 sin 60 - FB sin30 - G2 = 0 FN2 sin 60 = G2 + FB sin30 FN2 = =
FN2 = 14,434 KN FA = FB cos30 + FN2 cos 60 FA = 5 0,866 + 14,434 0,5 FA = 4,33 + 7,217 FA = 11,574 KN
Moment sile koja djeluje na neko tijelo, s obzirom na taku jest proizvod vrijednosti sile i njezinog kraka, a sputenog okomito iz take O na liniju dejstva sile.
Taku O zovemo centrom momenta, dok udaljenost a take O, od linije sile zovemo krakom sile.
Za moment kaemo da je negativan (ima predznak -). Kada nastoji zakrenuti tijelo oko take O u smjeru kazaljke na satu. Ako moment nastoji zakrenuti tijelo oko take O u suprotnom smjeru od smjera kazaljke na satu onda za njega kaemo da je pozitivan ( ima predznak + )
Moment sile je takoe vektorska veliina, koja je odreena intenzitetom, pravcem, smjerom i momentnom takom. Jedinica momenta sile je 1Nm = 1N 1m Momentno pravilo Moment neke sile ta ma koju taku u ravni jednak je i za istu algebarskom zbiru momenta njenih komponenti taku u ravni (Varinjanova teorema).
VERINI POLIGON
Pomou Verinog poligona odreuje se poloaj rezultante dvije ili vie sila raznih pravaca i raznih napadnih taaka, koje djeluje u istoj ravni.Pomuu plana sila odreuje se vrijednost ( intenzitet) ,pravac i smjer rezultante. OBJASNITI KONSTRUISANJE VERINOG POLIGONA
FA = 2 KN
FB = 1 KN
2. Transverzalne sile
I POLJE : MxI = FA x Za x = 0 : MxI = FA 0 = 0 Za x = 1m : MxI = FA 1 m = 2 KN 1 m = 2KNm II POLJE : MxII = FA x F (x 1 m) Za x = 1m : MxII = FA 1 m F (1 m 1 m) = 2 KN 1 m = 2KNm Za x = 3m : MxII = FA 3 m F (3 m 1 m) = 2 KN 3 m 3 KN 2 m = 6 KNm 6 KNm = 0
4. Maksimalni moment savijanja
FA = 1 KN
FB = 2 KN
2. Transverzalne sile
I POLJE : MxI = FA x Za x = 0 : MxI = FA 0 = 0 Za x = 2m : MxI = FA 2 m = 1 KN 2 m = 2KNm II POLJE : MxII = FA x F (x 2 m) Za x = 2m : MxII = FA 2 m F (2 m 2 m) = 1 KN 2 m = 2KNm Za x = 3m : MxII = FA 3 m F (3 m 2 m) = 1 KN 3 m 3 KN 1 m = 3 KNm 3 KNm = 0
4. Maksimalni moment savijanja
Mfmax = 2 KNm
FA = 1 KN
FB = 1 KN
2. Transverzalne sile
I POLJE : MxI = FA x Za x = 0 : MxI = FA 0 = 0 Za x = 1m : MxI = FA 1 m = 1 KN 1 m = 1 KNm II POLJE : MxII = FA x F (x 1 m) Za x = 1m : MxII = FA 1 m F (1 m 1 m) = 1 KN 1 m = 1 KNm Za x = 2m : MxII = FA 2 m F (2 m 1 m) = 1 KN 2 m 1 KN 2 m = 2 KNm 1 KNm = 1 KNm III POLJE : MxIII = FA x F (x 1 m) F2 (x 2 m) Za x = 2m : MxIII = FA 2 m F (2 m 1 m) F2 (2 m 2 m) = 1 KNm Za x = 3m : MxIII = FA 3 m F (3 m 1 m) F2 (3 m 2 m) = 1 KN 3 m 1 KN 2 m 1 KN 1 m = 3 KNm 2 KNm 1 KNm = 0
4. Maksimalni moment savijanja
Mfmax = 1 KNm ZADATAK : 5 Konstruisati statike dijagrame za prikazani nosa. SLIKA FA = FB = 2 KN Mfmax = 2 KNm ZADATAK : 6 Konstruisati statiki ispitane dijagrame za prikazani nosa. SLIKA FA = FB = 2 KN Mfmax = 2 KNm
FA = 0
FB = 4 KN
2. Transverzalne sile
I POLJE : MxI = FA x Za x = 0 : MxI = FA 0 = 0 Za x = 1m : MxI = FA 1 m = 0 1 m = 0 II POLJE : MxII = FA x F1 (x 1 m) Za x = 1m : MxII = 0 F1 (1 m 1 m) = 0 Za x = 2m : MxII = 0 F1 (2 m 1 m) = - 2 KN 1 m = - 2 KNm III POLJE : MxIII = FA x F (x 1 m) + FB (x 2 m) Za x = 2m : MxIII = FA 2 m F1 (2 m 1 m) + FB (2 m 2 m) = - 2 KNm Za x = 3m : MxIII = FA 3 m F1 (3 m 1 m) + FB (3 m 2 m) = 0 3 m 2 KN 2 m + 4 KN 1 m = 0
4. Maksimalni moment savijanja
Mfmax = - 2 KNm