Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
2Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Hrvatska Povijest 19 Stoljeca Skripta

Hrvatska Povijest 19 Stoljeca Skripta

Ratings: (0)|Views: 312|Likes:
Published by Martina Šobak
hrvatska, povijest, 19., stoljeće, 19 stoljeće, 19. stoljeće, hrvatska povijest, hrvatska povijest 19 stoljeća, hrvatska povijest 19. stoljeća, hrvatska povijest u 19. stoljeću, skripta
hrvatska, povijest, 19., stoljeće, 19 stoljeće, 19. stoljeće, hrvatska povijest, hrvatska povijest 19 stoljeća, hrvatska povijest 19. stoljeća, hrvatska povijest u 19. stoljeću, skripta

More info:

categoriesTypes, School Work
Published by: Martina Šobak on May 05, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

07/25/2013

pdf

text

original

 
H
RVATSKA
 
POVIJEST
19.
STOLJEĆA
– 
SKRIPTA
-
što je to hrvatska povijest 19. stoljeća?
o
to je razdoblje od 1790. do početka 1. svj. rata
o
modernizacija – proces događanja nekih promjena, u historiografiji označava nešto drugo – koristise u nacionalnoj historiografiji kod zemalja koje nisu prošle industrijsku revoluciju i čiji je putrazvoja tekao sporije
o
rezultat te modernizacije je građansko društvo koje karakterizira:
mali broj ruralne populacije
poljoprivredna proizvodnja uključena u tržište
mali broj stanovnika radi u toj poljoprivredi
o
građansko društvo nije feudalno, to je društvo utemeljeno na liberalnim načelima, njegova srž jeslobodan seljak (on je izjednačen u svom položaju prema zakonu, ali nema jednaka politička prava jer građansko društvo ne mora biti demokratsko)
o
baza mu je kapitalistička privreda – to je ekonomski sustav za razliku od građanskog društva koje jedruštveno uređenje
o
ekonomski sistem ne mora biti čvrsto povezan s društvom ( npr. Bachov apsolutizam u 50-imgodinama 19. st. podrazumijevao je kapitalističku privredu koja se nesmetano razvija, postojalo je igrađansko društvo, ali ne participira u politici)
o
u hrvatskom slučaju građansko društvo nastaje putem dugotrajnog procesa modernizacije
o
s tim se pojmovima veže pojam nacionalne integracije
o
u historiografiji nacionalna integracija znači proces izgradnje nacije kakva prije 19. st. ne postojiiako se sam pojam nacije koristi, a dolazi iz latinskog jezika
o
nacija zajednica ljudi koja živi na određenom prostoru, a povezuje ih osjećaj pripadnostizajedničkom identitetu, a to su:
 jezik 
zajednička prošlost i budućnost
o
oblikovanje građanskog društva i nacionalni integritet teku paralelno
o
nacija je konstituirana u onom času kad je golema većina ljudi poistovjećena sa širim prostorom
o
Hrvatska ima građanstvo, a Francuska buržoaziju – sam vrh građanstva koji ima i industrijsku ifinancijsku moć
o
periodizacija:
1790. - 1850.
razdoblje protomodernizacije do Bachova apsolutizma
1850. - 1860.
bečko središte diktiranim reformama dokida ostatke feudalizma i stvara temeljekapitalizma i građanskog društva, to je doba stagnacije modernizma, završavapadom apsolutizma
1860. – 1870.
1870. – 1914.
o
19. st. je povezano s politizacijom najširih slojeva pučanstva (seljaštva, građanstva)
o
periodizacija:
1790. – 1830.
1830. – 1835.
1835. – 1848./49.
1850 – Bachov apsolutizam
1860. i dalje – razdoblje kontinuiteta
1
 
o
u 19. stoljeću nema razumijevanja hrvatske povijesti bez povijesti njenog šireg okvira, tj.Habsburške Monarhije
o
pod vlasti Habsburgovaca su hrvatske zemlje, tj. Hrvatska, Dalmacija i Slavonija
o
Habsburška Monarhija tada nije država, već monarhijska zajednica (Češka, Slovačka, Lombardija,oko Francuske Savoja i Nica, dijelovi Poljske, Ugarska), odnosno jedna ogromna država koja jeslabo povezana preko malo faktora, a to su u prvom redu središnja vlast i dinastija
o
 jozefinizam – uvjerenje vladara da je moguće iz jednog središta ujediniti pravnu državu i utisnuti jojnjezino okružje, što naravno nije uspjelo
o
do1848. monarhija funkcionira kao heterogena cjelina
o
Franjo I. (1792. – 1835.)
o
dinastija odabire apsolutizam
o
Bečki kongres – 1814. – 1815.
prvi summit svjetskih država
 jedina velika sila tada je HM i ona to pokušava iskoristiti
o
ustavnost u prvoj polovici 19. st.
to nije razdoblje kada se vlada neprestanim patentima iz jednog središta, već vladarsaziva sabore, ali pretežni dio razdoblja jest apsolutizam
Metternich nastoji spriječiti nacionalne pokrete, želi zadržati postojeće stanje bez ikakvihreformi
unatoč tom represivnom stanju, javlja se npr. ilirski pokret
-
19. st. – doba nacija
-
one nacije koje su ekonomski jače smatraju da svoju punu samostalnost mogu ostvariti u svojoj vlastitojdržavi ( što se vidi kod Mađara 1848.)
-
Monarhija je shvatila da se mora modernizirati – okvir je u velikom dijelu bio feudalni tamo di seprivreda temeljila na agraru
-
mađarski i njemački nacionalizam su ugrožavali HM
-
mađarski nacionalizam – želi potpunu samostalnost Ugarske bez ikakve veze sa HM, osim zajedničkogvladara, tj. personalne unije
-
s velikom popustljivošću bečki dvor u ožujku 1848. zadovoljava sve ugarske zahtjeve
-
od 30. ih godina 19. st. ugarska težnja za nezavisnost - nositelj te težnje je ugarsko kalvinističkograđanstvo zajedno s plemstvom koje ih podupire, ali je ipak okrenuto prema Beču
-
dvor je dozvolio formiranje samostalne mađarske vlade i obećava da će vladar sankcionirati sve zakonekoje vlada donese
-
postupnim slamanjem revolucionarnih žarišta i manipulacijom ostalih nacionalizama u državi,revolucija u Mađarskoj je slomljena ( npr. hrvatski nacionalizam usmjeren je protiv mađarskog te ga jena kraju slomila habsburška vojska u suradnji s ruskom)
-
Istvan Szecheny se zalaže za reforme (napisao je djelo Kapital)
-
nakon 1848. HM ima 2 cilja
o
pokušati stvoriti jedinstvenu državu
o
provesti modernizaciju
-
međutim, to je doba apslutizma, strogog centralizma i vladavine vojske
-
financijska kriza – reforme puno koštaju
-
na sve to došao je i loše vođeni rat – gubitak Lombardije koja je imala važnu ekonomsku ulogu
-
austronjemačkim liberalima nije odgovarao apsolutizam, ali im je odgovarala bečka ekspanzionističkapolitika
-
svim mađarskim konzervativcima ne odgovara apsolutizam koji je kršio njihovu moć
-
zato se te dvije strane udružuju i vrše pritisak na mladog vladara da obnovi ustavnost
-
s time ulazimo u razdoblje 60.-ih godina kad se monarhija koleba što sa sobom napraviti, kakoorganizirati zajedničku državu
2
 
-
Listopadska diploma – oktroirani ustavni nacrt
o
namjera da se monarhija formira kao federacija, tj. da se obnove povijesne pokrajine koje će imativeliki stupanj samostalnosti u određenim okvirima upravne vlasti
o
ali to ne odgovara austronjemačkim liberalima koji pritišću kralja pa on donosi Veljački patent(vraćanje na centralizaciju)
-
problem su ponovno Mađari
-
ugarski sabor se sastaje u proljeće 1861. te ne želi ni čuti za rješenje koje nudi centralizam u formifederalizma
-
1865. – Deak Ferenc – piše uskršnje članke po kojima su Mađari spremni pristati na maksimalnuautonomnost
-
1866. – rat
-
1867. – Austro – ugarska nagodba
-
službeni naziv austrijskog dijela monarhije je „zemlje zastupljene u carevinskom vijeću – parlamentu“
-
ta se heterogena cjelina 1867. dijeli u dvije države, s tim da se jedan od ta dva dijela ne petlja uunutrašnje poslove drugoga
-
zajedničke su vojska, vanjska trgovina i monetarni sustav
-
nema zajedničke vlade
-
aristokracija nikada nije prihvatila dualizam s austrijske strane
-
austro – ugarskom nagodbom Dalmacija se formalno mogla sjediniti s Hrvatskom i potom ući uKraljevstvo Ugarske (od Karpata do mora)
-
vojska – jedinice carsko – kraljevske vojske – službeni naziv od 1867.
o
Mađari traže da se uvede komandni jezik – na području Ugarske traže jedinice pod vlašću mađarskevlade
-
Mađari su željeli i vlastitu ekonomiju
-
Khuen – član Tsuzme liberalne stranke, vladajuće u Ugarskoj, čiji je cilj stvoriti jedinstvenu Ugarsku
-
svi zakoni koje je donio Josip II. zovu se patenti (zakoni doneseni vladarevom odlukom)
-
on želi stvoriti jedinstvenu državu
-
otpor se javlja na dva područja:
o
austro-njemačko
o
mađarsko plemstvo
-
povukao je sve donešene patente osim 2:
o
o slobodi seljenja seljaka
o
patent o vjerskoj toleranciji
-
Ustav – osnovni akt neke zemlje koji donosi njene zakone, uređenje, ….
-
staleški ustav – sustav u kojem plemstvo na određeni način dijeli vlast s vladarom
-
županije (županijske skupštine) – plemstvo se sastaje, odlučuje o određenim pitanjima, šalje svojepredstavnike u Sabor, sastaje se rijetko, ne zasjeda redovito, ali se bavi nekim ključnim pitanjima – kontingenti vojske i porezi (sabor)
-
županijske skupštine su težišta plemićke autonmije gdje ostvaruju svoja plemićka prava (najveća ježupanija zagrebačka)
-
u svibnju 1790. sastao se hrvatski sabor
-
Nikola Škrlec Lomnički – veliki župan zagrebački
o
cilj – spriječiti pokušaje apsolutizma, ali Lomnički, kao i ostatak plemstva, zna da to Hrvati ne moguučiniti sami pa traže oslonac u moćnom ugarskom plemstvu, ali to ne znači da su Lomnički i većinahrv. plemstva spremni žrtvovati muncipalna prava (čitav niz povlastica dobivenih od vladara inagomilovanih stoljećima, a zapisana su u Verbozijevom zakoniku (Tripartitumu)
-
temeljna prava treba očuvati, a istodobno i stvoriti vezu s mađarskim plemstvom
-
zaključci sabora:
da se za Hrvatsku i Ugarsku formira jedna zajednička vlada kako bi se osiguralo da sevlast ne preseli voljom vladara u Beč
3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->