Kineziterapija u osoba ovisnih o drogi

Student Jure Bogdani

Zagreb, 21.12 2010

1

Ovisnost

Ovisnost o drogama podrazumijeva nesavladivu elju za drogom, jaku elju za nabavljanjem i uzimanjem droge pod svaku cijenu, sklonost poveavanju doze droge kako ovisnost due traje. Ovisnost o drogama osim opasnosti za ovisnika/ovisnicu nosi opasnost i za obitelj i cijelu drutvenu zajednicu. Ovisnost moe biti psihika, fizika ili kombinirana. Fizika ovisnost podrazumijeva promjene u funkcioniranju organizma koje nastaju uslijed dugotrajnog konzumiranja droga. Te se promjene nakon prestanka uzimanja droge oituju raznolikim simptomima, ovisno o sredstvu o kojem je ovjek ovisan. Organizam fiziki ovisnog ovjeka odrava tu novu ravnoteu jedino ako je droga stalno prisutna. Psihika ovisnost je izmijenjeno stanje organizma u kojem osoba osjea jaku potrebu za stalnim uzimanjem droge kako bi se zadrao osjeaj dobrog psihikog stanja i zadovoljstva. Preteno psihiku ovisnost uzrokuju kokain, kanabis i neki halucinogeni. Ostali (opijati, amfetamini, neka sredstva za smirenje itd.) uzrokuju i psihiku i fiziku ovisnost, a samostalna fizika ovisnost je jako rijetka.

Definicija

Droge obuhvaaju sva sredstva koja mogu izazvati ovisnost, a ija je proizvodnja, stvaranje u promet i upotreba u veini zemalja zakonom zabranjena. Tu se ubrajaju: - kanabis - heroin - LSD (dietilamin lizergine kiseline) - Ecstasy (MDMA - metilen-diamino-metamfetamin) - kokain Drogama se smatraju i sredstva koja se legalno proizvode i upotrebljavaju u medicini ako se nabavljaju na nelegalan nain radi nemedicinske uporabe, npr. morfin, kodein, amfetamin, kokain te neki lijekovi iz skupine sredstava za smirenje. Proizvodi iroke potronje kao benzin, aceton i sl. takoer mogu postati droge ako se uporabe kao sredstva za drogiranje

Zlouporaba droga u svijetu

Proces prenoenja droga s jednog kraja svijeta na drugi, iz jedne kulture u drugu, davao je uvijek socijalno negativne, esto porazne rezultate u novoj kulturi, jer je tu izostala kulturna tradicija kao regulativ potronje. (Hudolin V.,(1982), ''Istina o drogama''). U Aziji su irenju zloupotrebe opijuma bitno pridonijeli opijumski ratovi to su ih vodile kolonijalne sile da bi ostvarile profite. U Ameriku su opijum takoer donijeli kineski useljenici koji su bili jeftina radna snaga. Od njih se puenje opijuma poelo iriti na luke i slumove, ali nije poprimalo vee razmjere. Glavno irenje zloupotrebe droga poelo je graanskim ratom, u kojem su se naveliko koristile injekcijske igle, a isto tako i opijati, naroito morfij. Nakon rata tisue vojnika bolovalo je od tzv, ''vojnike bolesti''. Postali su zapravo ovisni o opijatima. U Europi 19. st., naroito u kolonijalnim metropolama, bilo je jezgara zloupotrebe droga, esto meu intelektualnim i umjetnikim krugovima. Prema kraju stoljea broj uivalaca droga se iri. Prvi svjetski rat stvorio je uvjete za masovnije irenje ovisnosti u Americi i Europi. U Europi je tada najtea situacija bila u Francuskoj, gdje se procjenjuje da je 1920. bilo oko 80000 ovisnika o morfiju i kokainu. Drugi svjetski rat i godine poslije njega donose ponovo uspon zloupotrebe droga, koja se izmeu 1960. i 1970. eksplozivno iri. Do dan danas tendencija zloupotrebe ide uzlaznom linijom.

Tolerancija na droge
Tolerancija na droge je stanje u koje organizam dolazi nakon dugotrajnog uzimanja tog sredstva pri emu je za odranje dobrog funkcioniranja potrebno poveavati dozu. za sredstva koja imaju slina svojstva i nain djelovanja javlja se kombinirana (ukriena) tolerancija.

Apstinencijski sindrom
Apstinencijski sindrom je skup simptoma koji se javljaju nakon prestanka uzimanja droge. Ovisno o sredstvu o kojem je ovjek ovisan, apstinencijski se sindromi razlikuju.

Rizine skupine
Zlouporaba droga prisutna je u svim dobnim skupinama, ali je rizina skupina ipak adolescentna dob. "krivci" za to su novi naini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistika filozofija, hedonistika orijentacija prema ivotu, povodljiva adolescenta osobnost itd. Osjeaj inferiornosti i nedostatak samopotovanja; loe socijalne prilike u obitelji, nedostatak roditeljske panje i ljubavi doprinose vjerojatnosti da e adolescent posegnuti za drogama.

Fizika-akutna oteenja- usporena i nekontrolirana

motorika, povraanje, grevi miia, konvulzije, krvave oi, podrhtavanje, nerazgovjetan govor, vrtoglavice, proirene zjenice

Fizika-kronina oteenja- unitenje vena, bakterijske

infekcije krvnih sudova i srca, zaepljenje krvnih ila, unitenje modanih stanica, krvarenja iz nosa, unitenje nosne pregrade, gubitak osjeta mirisa, nagli gubitak teine

Psihika oteenja- depresija, paranoja, nesanica,

razdaljivost, apatiju, suicidalne misli, halucinacije, nemir, tjeskoba

Podaci o broju ovisnika u Hrvatskoj

Procjenjuje se da je 1994. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 6000 ovisnika o ilegalnim drogama i jo oko 35 000 osoba koje nisu ovisnici nego konzumenti neke od ilegalnih droga najmanje jednom tjedno. Vezano uz rat, nestabilnost i nagle politike i gospodarske promjene, u Hrvatskoj se od 1991. prati nagli porast broja konzumenata ilegalnih droga, osobito marihuane koja se uzgaja irom Hrvatske.

Na lijeenju u sustavu zdravstva u 2009. bile su 7.733 osobe, od kojih su 1.463 bile prvi put na lijeenju Najvia stopa lijeenih ovisnika u Istarskoj upaniji, slijede Zadarska upanija i Grad Zagreb. Prosjena dob prvog uzimanja bilo kojeg opojnog sredstva je 16 godina, a od prvog uzimanja do lijeenja proe obino est do sedam godina.

Kineziterapija kod ovisnika

Rehabilitacija=resocijalizacija Svaka rehabilitacija zapoinje i zavrava resocijalizacijom, to znai povratak u dinamiku grupe, koja upravo podrazumijeva pravilno rezoniranje glede poimanja vlastite odgovornosti i sigurnosti za (nova) radna postignua. Rehabilitacija je dio programa resocijalizacije, iji je temeljni zadatak je stvaranje pozitivne interakcije izmeu pokidanih veza obiteljskog, radnog miljea i drutva u cjelini. Resocijalizacija se temelji na povratku socijalnog uenja ili izvlaenja pacijenta iz anominosti, psihotinosti, depresije Rehabilitacija podrazumijeva skup koordiniranih aktivnosti s ciljem adekvatnog zbrinjavanja i kasnijeg povratka i/ili resocijalizacije u raniji ( radni) milje bolesnika, prije nego to je doao na tretman. Radna terapija

Uloga radne terapije je jako bitna jer ona najuinkovitije moe vratiti pacijenta u ono stanje u kojem se nalazio prije bolesti ovisnosti, ( neovisno o tome je li se tretman provodio u psihijatrijskim ustanovama ili terapijskim zajednicama i centrima za izvanbolniko lijeenje). Stoga, medicinski i psiholoki bit lijeenja u procesu rehabilitacije nije samo u borbi protiv ovisnosti, ve i prvenstveno u normalnom vraanju ranijoj profesionalnoj sredini. Cilj kineziterapije - svaka aktivnost je pozitivna Svaku aktivnost koja je ponuena, ovisnik najee doivljava kao da je pozitivno djelovao na sebe odnosno svoje zdravlje i koje mu stvara osjeaj zadovoljstva - ponuditi irok spektar aktivnosti Posebno se odnosi na one koji nisu sudjelovali u timskim sportovima ili se nisu bavili sportom uope i nisu jednako prilagodljivi pojedinim aktivnostima - kvalitetno ispunjeno vrijeme Baviti se nekom aktivnoti sa sigurnou je kvalitetno ispunjeno vrijeme, a jedan od vanijih razloga je zdravlje! - stvarati i vratiti osjeaj za vjebanje Cilj stvaranja i povratka osjeaja za vjebanje prvenstveno se odnosi na potiskivanje osjeaja koje ovisnik ima prije ili poslije uzimanja droge odnosno za vrijeme apstinencije - vratiti osjeaj za druge ljude Bitan faktor kineziterapije je i to da prilikom vjebanja ili bavljenja bilo kojom aktivnosti, ovisnika resocijalizira
8

LITERATURA
zdravzivot.wikidot.com/ovidnost-o-drogama www.medicina.hr/.../droge%20i%20ovisnost.htm resocijalizacija, radno okupaciona terapija i prevencija. Dr. Zlatko Milia