Pitanja i odgovori na maturi

(Hrvatski jezik)
1/43
LEKTIRA
1. HOMER: IIijada (8. st. p. n. e.) (antika)
ratnicka epopeja
rat Trojanaca i Ahejaca - 10 g.
epopeja govori o tadnjih pedesetak dana
fabula se odvija na dva plana u Troji i na Olimpu
junaci su obicni ljudi i bogovi
najveci grcki junak je Ahilej - uzor viteskih vrlina, fizicke snage i hrabrosti
pripovjedanje je epski opsirno
Oprostaj Hektora i Andromahe
je lirski intonirana epizoda
u idealnom braku poremecena je sreca tragikom predstojece propasti Troje
plac djeteta, koje se uplasilo grive na ocevoj kacigi, ublazuje napetost razgovora muza i zene
neustrasivi Hektor je njezan otac i muz
shvaca da je zivot pun iskusenja, kratak i tragican
smrt je neizbjezna
covjek zeli biti nepokolebljiv i neustasiv borac, heroj i branitelj domovine
Hektor zeli ostaviti trag iza sebe - ocita je covjekova teznja za vjecnosti
sinu zeli da bude uspjesniji od njega (generalizacija)
ovo je vrijeme stovanja heroja, spretnosti i snage
herojsko doba Grcke
junaci su snazno okarakterizirani
pjesnik osvjetljava psiholoska stanja likova
epske tehnike su - naracija (pripovjedanje), dijalog i opisivanje
radnja se zbiva u doba raspadanja rodovske zajednice kada jos nije izvrsena podjela rada
stih heksametar (stih od sest dalktiskih stopa; daktil - troslozna pjesnicka stopa od dugog,
naglasenog, i dva kratka, nenaglasena, sloga)
epopeja kazuje o zivotu, obicajima, vjerovanjima i svjetonazorima ljudi toga vremena
2. SOFOKLO: Antigona (V. st. p. n. e.) (antika)
radnja se odvija u Tebi
u prologu je dijalog izmedu Antigone i smene
uocavamo veliki kontrast u karakterima dviju sestara
protagonistica djela je Antigona
ona ima jasan plan i jaku volju, odlucna je i odvazna osoba
ne koleba se u izboru ponasanja
ima razvijenu svijest o pravu na slobodu i ljudsko dostojanstvo
ljudska se licnost razvila i oslobodila, ne ovisi o bogovima (kao kod Eshila)
"Najjaci ljudski je soj
sukob ili konflikt je izmedu ljudske svijesti (Antigona) i zakona (Kreont)
vlast sputava slobodu
Antigona stuje tradiciju i ustaje protiv tiranske vlasti
za pobjedu je ljudskog (humanog) i ljubav medu ljudima
ona se vlada po svojoj savjesti svjesna ljudske odgovornosti
plemenita je i svjesno se zrtvuje
Kreont brani vlastitu samovolju
on je nespreman saslusati i uvaziti tude misljenje
Tebanci misle kao Antigona, ali osjecaju strah (ljudi su sebicni)
pisac uocava ljudske slabosto, dobro poznaje covjeka
Antigona pokazuje kakav bi covjek trebao biti (ne kakav jest)
aktualno je i danas da sukob covjeka i drustva zavrsava porazom pojedinca
ipak, Antigona je moralni pobjednik
jedinstvo mjesta, vremena i radnje
TRAGEDJA je dramsko djelo koje pokazuje nesretnu sudbinu covjeka koji strada zbog svog
stava ili teznje ka nekom uzvisenom cilju koji je cesto nedustupan.
2/43
3. DANTE ALGER (1265.-1321.): Pakao (Bozanstvena komedija)
(kasni srednji vijek)
Bozanstvena - stvorio je zagrobni zivot - Bog
komedija - u srednjem vijeku komedijom se smatralo djelo u kojima se govori o mukama i
stradanjima, a na kraju se sva dobro zavrsi
3 djela: Pakao 33 pjevanja
Cistiliste 33 pjevanja
Raj 33 pjevanja
+ 1 uvodno - 100 pjevanja
pjesnik je zalutao u to
on simbolizira zivot pun grijeha i politicku anarhiju
brijeg obasjan svjetloscu - put ka izvrsavanju dobrih djela
lav - simbolizira gordost i vlastoljublje
vucica - pokvarenost i koristoljublje
panter - sladosnasce
Vergilije simbolizira mudrost i razum
putovanje kroz pakao je proces budenja covjekovog saznanja uz proces razuma
covjek treba upoznati samoga sebe, sve grijehe i niskosti koje nosi u sebi
uvijek trebamo slusati razum i suzbijati zlo
grijesnici se muce na razlicite nacine
pjesnik osuduje pape (simoniste) koji su trgovali polodajima i svadali se zbog crkvenih casti
vole srebro i zlato, sve su naopako cinili i zato se na odgovarajuci nacin i muce
oni su krivi za anarhiju i zlo u drzavi
red i pravda bi zavladali ako bi car imao svjetovnu moc, a papa duhovnu vlast
pape bi trebali biti dobri, ispravni i nepodmitljivi ljudi
Dante je odan crkvi, i on misli daj je ovaj zivot zalostan i priprema za buduci (krscanski
svjetonazor)
dante je ipak i covjek novoga vremena koji misli i sam donosi zakljucke kritizirajuci ono sto ne
valja
4. WLLAM SHAKESPEARE (1564.-1616.): HAMLET (humanizam i renesan)
5 cinova
vrijeme: prijelaz stoljeca (prikaz 1602. . put)
mjesto: Danska, Elsinor
zanimljiva fabula, uzbudljiva radnja
Hamlet je slozen lik
ucen je covjek (studirao u Vitenbergu) i voli poeziju
iznad svega cijeni istinu i vjeruje samo cinjenicama (emprijsko ucenje), zeli dokaze
on je refleksivan covjek, razmislja i kriticki promatra svijet - REALNO SAGLEDAVA
STVARNOST
drukcije se ponasa prema potcinjenima nego prema dvoranima
himan je prema nizima od sebe - obicnim ljudima
tazi on ljudsko u covjeku (voli oca - bio je covjek)
grub je prema ljudima na dvoru, cak i prema majci
prezire servilnost (ropsko, puzavo ponasanje), ljude bez svoga "ja koji sve slijepo odobravaju
Klaudiju (tadasnji kralj, Hamletov stric, koji mu je ubio oca i tako postao kralj)
uocava sve izopacenosti drustva, vidi da su dvorani licemjerni i pokvareni, laskavci, spletkari i
izdajnici koji ne biraju sredstva
Hamlet je sanjar koji vjeruje u covjeka, idealist
plemenite je duse i u ovom svijetu ne vidi izlaz, pesimist - odtle dvojba
"BT L' NE BT
misao mu koci akciju i slabi volju - odatle melankolija, smatra se slabicem
medutim, dobivena zadaca trazi odlucnost
gnusa se zenske niskosti (majka, Ofelija)
ipak zna biti nagao i odlucan - Hamlet je prvo covjek, a onda kraljevic - zato je njegova
tragedija veca
ova tragedija velica lijepo i plemenito osuduje rugobu i zlo
3/43
5. MARKO MARULC (1450. - 1524.): JUDITA Human. i renes. u hr.
ep u sest pjevanja (libara)
"Judita je prvo znacajno umjetnicko ostvarenje pisano narodnim jezikom
to je pjesnicka izrada starozavjetnog biblijskog motiva, u kome pjesnik progovara o svom
vremenu
u uvodu je invokacija (prizivanje; zaklinjanje)
na pocetku nas upoznaje s temom, govorit ce o smjelim djelima udovice Judite
pjesnik iznosi svoje refleksije o zivotu i ljudima
kaze da ce oholim ljudima koji se izdizu iznad drugih biti teze kada padnu
asirski kralj Nabukodonosor je nerazborit covjek koji misli da slava traje vjecno
zeli biti kao Bog
autor ga usporeduje sa psom i zmijom
Holoferno - vanjski izgled: crveno lice, krvavo oko, prosjeda brada, debeo
trbuh
vanjskom izgledu odgovara i njegov karakter
on je bezdusan i surov, sve unistava i ostavlja pustos iza sebe
pjesnik daje detaljan i realan opis vojske ciji djelovi odjece odgovaraju turskim zavojevacima
(subase, veziri)
Zidovi su skromni i posteni ljudi koji stuju Bozje zakone
udovica Judita herojskim djelom spasava grad Betuziju
ona je olicenje vrline, odana vjeri i svojim sunarodnicima
ne prihvaca ponasanje nedostojnog covjeka i odlucuje spasiti dostojanstvo i zivote ljudi
njezina ljepota dana je detaljno - prikaz prave renesansne ljepotice
6. MARN DRZC (1508. - 1567.), Dubrovnik: DUNDO MAROJE hum. i ren. u hrv
5 cinova
dva prologa - Dugi nos, negromant
on kazuje o utopijskoj zemlji, arkadijskoj, u kojoj zive plemeniti, dobri, posteni, mudri i sretni
ljudi (ravnopravni). Te ljude naziva NAZBILJ
one koji su zli i nemaju te osobine naziva NAHVAJ
Pomet u drugom prologu najavljuje nastanak onoga sto ce se dogadati u komediji; Pomet i
daje savjet roditeljima
radnja se zbiva u Rimu 1551. Godine
Likovi: Dundo Maroje i Bokcila; Maro i Popiva; Ugo i Pomet; Laura i Petrivjeka
tema: moguca i realna (veze izmedu talije i Dubrovnika su stalne)
Dundo Maroje je dubrovacki trgovac kojem je osnovna znacajka skrtost (plantovski tip)
smijesan je i skrt kako su tada prikazivani svi ocevi
izgubiti novac je najveca nesreca, dukati su mu vaznji od sina
on je dosjetljiv i lukav, zna iskoristiti situaciju
Pomet je najmarkantniji (uocljiv). Zeli uzivati u svemu sto zivot pruza - hedonizam
za njega nema nerjesivog problema
uziva u dobrim jelima, ali je vrlo lucidan (jasan), bistar i spretan
intelektualno je superioran (nadmocan, jaci, vazniji), dominira i nadredenima. Gospodar je
ravnima i nizima od sebe
mudar je covjek koji zna upravljati ljudima, poznaje njihove slabosti
on usmjerava radnju, zaplice ju i rasplice
samosposobnoscu i inteligencijom te uz pomoc srece moze se uzivati zivot na zemlji
strpljiv je i zato uspjesan. On zna da se "klin klinom izbija" i da "za lijepe godine dode dazd" i s
tim on racuna
mudar je i iskoristit ce svaku situaciju i savladati srecu koja je nestalna kao zena
po Pometu sreca je za razumne
odabire put prema uspjehu na racun nesposobnih
kaze da se vremenu treba "akomodavati" (akomodirati - prilagoditi)
Pomet je covjek nazbilj
pisac govori o sukobu generacija srarih i mladih
s jedne strane je svijet maste onih koji se zanose, a s druge, svijet stvarnosti u kojemu se
racuna i procjenjuje
radnja se u komediji brzo odvija, puna je zapleta i naglih raspleta
jezik- dubrovacki, ima latinskog, talijanskog, ali ima i aforizama
4/43
7. VAN GUNDULC: DUBRAVKA (barok)
tri cina, prikazana prvi put 1628.g.
tri cina - svaki ima 9 skazanja
prvi cin ima zapravo 10 skazanja - prvo skazanje je uvodno, od Radmia saznajemo o mjestu,
koji likovi sudjeluju u radnji i koji je sredisnji dogadaj
Dubrava je arkadijska zemlja
radnje gotovo da nema na sceni, o dogadajima se izvjescuje
Ribar iz primorja gradi svoju repliku (kratak odgovor; brza primjedba) na kontrastima: ropstvo -
sloboda
sramota - cast
ruznoca - ljepota
pravda - nepravda
starac Ljubdrag kori i savjetuje, izrice pjasnikove poglede na drzstvo i drzavu
za njega su drzava i sloboda najvece vrijednosti koje mogu ugroziti sami gradani
njegov monolog pun je kontrasta
kritizira nerad ilijenost zbog kojih Dubrava siromasi, zatim rasipnost, pretjeranu kicenost i
luksuz zena, neposlusnost mladih i pretjerano trcanje za uzicima
ucinjena je nepravda i bog Lero je srdit - pjesnik osuduje pojavu korupcije i neprilicne brakove
on iznosi ideje:
a) slobodna se drzava osniva na zdravom braku utemeljenom na ljubavi
b) propada drzava u kojoj srebro i zlato vise vrijede od postenja
alegoricno djelo: Dubrava je Dubrovnik; Dubravka je dubrovacka vlast; Miljenko predstavlja
dubrovacko plemstvo; Grdon predstavlja bogate gradane koji ugrozavaju slobodu
opci interes zajednice je rjesenje ljubavnog zapleta, zato svi slave i donose darove
cijelo dijelo je zapravo homna slobodi, glorifikacija slobode
obilje kontrasta, usporedbi, metafora, ali su vidljivi i elementi petraristicke lirike
smjenjuju se dvanaesterci i osmerci
8. JEAN BAPTSTE MOLERE (1622. - 1673.): SKRTAC (klasicizam)
5 cinova
prikaz zivota gradanskog drustva i njegovih poroka
glavni lik Harpagon tipican je predstavnik te sredine polovicom 17. st.
skrtost je temeljna karakteristika ovog lika, a uvjetovana je drustvenim okolnostima
Harpagon predstavlja vrijeme kada je novac najcjenjenija stvar i mjerilo ljudske vrijednosti
opcinjen novcem glavni lik ne bira sredstva, grabi ga na sve nacine, gubeci sve kriterije
on je trgovac i bezdusni lihvar
njegova skrtost postaje patoloska, bolesna
zudnja za novcem u njemu gusi sva ljudska osjecanja
jezik mu je slobodan, pucki, rijeci ne uvijek birane
autor ostaje u okvirima jedinstva mjesta, vremena i radnje
9. MATJA ANTUN RELKOVC (1732. - 1798.): Satir iIiti divIji covik
(prosvjetiteljstvo 18. st.)
dva izdanja: - jedno u Dresdenu, a drugo s dodatnim dijelom u Osijeku
prvo izdanje pisano je u monologu
satir govori o ljepoti Slavonije koja je mogla biti zemlja blagostanja ("na priliku zrmaljskog
raja)
turska sila je sve unistila i ostavila vidljive tragove u nacinu zivota Slavonaca
nema skola, knjiga, pravopisa i rijecnika, a jezik je iskvaren mnogobrojnim turcizmima
ljudi su zaostali i primitivni, skloni psovkama i picu
ne zna covjek gospodariti niti organizirati posao i zato propada
Turci su ostavili svoje "turske skule: preko, sijelo, divan i kolo - one su izvor nemorala i
nemara
gospodarstvo je zanemareno i zato je Slavonija siromasna i zapustena
pjesnik upozorava da se brakovi moraju temeljiti na ljubavi, a ne da se prosi djevojka prema
tome tko su joj roditelji. Treba gledati na dobrotu, marljivost i postenje
kuca je zapustena, a covjek ne racionalno sijece drva i uzgaja stoku od koje nema koristi
drugi dio je pisan u obliku dijaloga izmedu satira i Slavonca
5/43
Slavonac priopcava da se stanje popravilo, djeca idu u skolu, kuce su popravljene, a
pribavljene su i ovce i konji
satir kaze da se treba organizirati kao mravi i pcele koji rade za zajednicko dobro
pjesnik je odabrao pojedinosti koje kazuju o drustvenom i moralnom stanju u Slavoniji
prikazao je mozaik dogadaja osoba i naravi ljudi onakvi kakvi su odista, realno stvarno
stvarao je pod utjevajem prosvjetiteljstva, racionalistickih ideja
nakana mu je pomoci sunarodnicima, ukazati na pogreske da bi se uklonile
pise deseterackim stihom koji je blizak sirokim puckim slojevima
10. EDGAR ALAN POE (1809. - 1849.): Gavran(romantizam)
gavran - simbol nesrece i zla
pjesma je narativno oblikovana (pripovjedacki)
bitni motivi: 1. ponocno ozracje dozivljaj smrti voljene zene
2. dolazak gavrana
3. dijalog izmedu lirskog subjekta i gavrana razbija vjeru u mogucnost povratka
ljubavi, a bez nje je zivot besmislen
4. regzinacija, pomirenost sa sudbinom
prikaz slike ponoci
misticni elementi: dusi, sjene crna ptica
vizualni elementi: mrak, ptica, barsun, kip
Palade (sam je odabrao ambijent - paralelizam s onim sto
se zbiva u dusi)
auditivni elementi: tisina, kucanje, udarci, buka, govor, viknuh (to izaziva rast nemira i
uzbudenja)
kontrasti u kompoziciji: svijet proslosti - svijet sadasnjosti
bunt - rezignacija
dinamicnost - staticnost
elementi romanticarske metode
misticno okultna tematika
paralelizam duse i vanjskog svijeta
prevlast iracionalnog
11. VAN MAZURANC (1814. - 1890.): Smrt smaiI - age Cengica
5 pjevanja: Agovanje. Nocnik, Ceta, Harac, Kob
inspirirao ga je povijesni dogadaj
dijelo kazuje o nacionalnom otporu, borbi naroda protiv tudina, zla i tiranije
glavni lik Smail - aga pojavljuje se u Agoniji i Haracu
na pocetku, lik se razotkriva u tri bitna odnosa:
prema svojim slugama
prema zarobljenim Moracanima
prema starcu Duraku
prema slugama je zapovjednik, prema Moracanima je surov, okrutan, sarkastican, ohol,
bezosjecajan, a prema Duraku je grub i osvetoljubiv
pjesnik nize dramaticne prizore mucenja
Moracani umiru bez jauka, herojski i moralno su jaci, superiorniji
snazne su vizualne i auditivne pjesnicke slike
pjesnik psiholoski karakterizira lik Smail - age, u dusu mu se uvlace strah i zebnja
vanjski izgled ne odaje psiholoska stanja (gvozden stupac, kamen tvrdi)
dakle, prikazuje ga na dva plana: - vanjski izgled i psihicki
u Nocniku dan je romanticarski prikaz Novice koji tjelesno i moralno prelazi na stranu
Crnogoraca
u Ceti su Crnogorci prikazani kao kolektivni, slozni su, imaju zajednicki cilj - obranu zemljei
rusenje tiranije
oni su borci za slobodu
eticka kulminacija (vrhunac) epa
uzvisena je i istinita svecenikova propovjed puna domoljublja
propovjed je moralni stozer citave pjesme
u Haracu je niz dramaticnih prizora mucenja i maltretiranja hercegovacke raje
potresne su scene mucenja (dramaticne)
6/43
Turci tiraniziraju nemocne i osiromasene ljude - sadisticki uzivaju u tudim mukama
ostri je kontrast: oholost i bijes, s jedne strane, i nemoc raje i socijelna bijeda
lirske digresije pjesnika - suosjeca s patnicima
neuspjesi u glavnom liku povecavaju bijes koji raste
u jednom trenutku, vanjski opis odgovara dusevnim stanjima - ne moze prikriti ocaj, bijes i
nemoc
u trenicima izbezumljenosti i pomucene svjesti nareduje najpaklenije muke (gvozda, otrov,
noze, kolac, ulje vrelo, konop.)
zeli biti junak kojeg ce otpjevati u pjesmama
nije ni covjek ni junak, vec kukavica
tri paralelne radnje: bijes u Smail - age koji raste; nevrijeme u prirodi i dolazak Crnogoraca
(Ceta)
sukobi su: nacionalni, vjerski i socijalni
Smail - aga je predstavnik turskog feudalnog sustava koji se zasnivao na sili, strahu, nasilju,
teroru i neravnopravnosti
svaki sustav, utemelje na nasilju i strahu, u grcevitoj je borbi za opstanak
svako tiransko krvolostvo i zlo moraju dozivjeti sudbinu Smail - age Cengica
dobro mora pobjediti zlo
izraz je zgusnut, sazet, slikovit, jake su auditivne i vizualne pjesnicke slke, ima obilje stilskih
figura
Kob ima simbolicno znacenje, osnovna ideja citava djela - pobjeda dobra nad zlom
12. AUGUST SENOA: Prijan Lovro
pisac kazuje o svom shvacanju knjizevnosti - biti sto vjerniji slikar zivita
u Hrvatskoj ima zanimljivih tema i potresnih sudbina
pisci trebaju upoznati narav ljudi i biti objektivni promatraci zivota
tema: - tezak put siromasnog, ali sposobnog seoskog djecaka,koji se skoluje u gradu
neimastvo i podrijetlo ometaju Lovru u svim pokusajima
Lovro je covjek visokih sposobnosti i siroka znanja, covjek nemirna duha kojizeli slobodno
stvarati
sukob ideala i stvarnosti
za uspjesan zivot nisu dostatni znanje i inteligencija, sposobnost i postenje
Lovru onemogucava njegovo podrijetlo i siromastvo, a nema nikog mocnog tko bi mu
pomogao u nemilosrdnom drustvu pa ni srece
drustvo cijeni podrijetloi novcanu moc
najvise sto siromasni djecaci mogu postici je odlaza u sjemeniste
Lovro se usudio suprostaviti sudbini siromasnih i svoju pobunu skupo placa
razocarao se uljubav, pravdu i istinu
probIemi: socijalni, moralni, simbolicki
on je pun gorcine i razocarenja
dozivljava stalne promasaje, nista ne moze uspjesno napraviti
gubi kriterij, ne moze razborito i posteno rasudivati
postenjem nije uspio, ali ni nepostenjem
samoubojstvo prekida niz patnji i ponizenja
izraz slikovit i figurativan
retrospekcije, kruzna kompozicija, zatvorena tvorevina
vrsta: novela
13. HONORE DE BALZAC: Otac Goriot
roman kazuje o drustvenom zivotu u Parizu pocetkom 19. st.
radnja se odvija u pansionu gde Vauqner (Voke)
u siromasnoj cetvri Pariza i u bogatim raskosnim salonima aristokracije
kompozicija je slozena, paralelno se razvijaju i medusobno ispreplicu 3 fabule:
sudbina oca Goriota, nekoc bogatog tvornicara tjestenine
sudbina Eugenea de Rastignaca, siromasnog studenta iz provincije
sudbina tajanstvenog nekadasnjeg robijasa Vautrina (Votrena)
pisac detaljno i vrlo realno opisuje ambijent koji odgovara karakteru likova i njihovom
socijalnom polozaju
opis prostora prosiruje znanja o liku
7/43
daje fizicki opis likova, socijalni i psiholoski
pise uvjerljivo i istinito, pun je detalja
problemi u romanu su:
drustveni uspon
bolesna ocinska ljubav
novac kao smisao zivota
izopacenost drustva
ljubav, zlocin, mrznja
otac Goriot ("Krst ocinstva), zrtva je bolesne ljubavi prema kcerima
ta ljubav odreduje njegov zivot i razara ga u potpunosti
ljubav postaje bolesna strast
ponizenja ponosno podnosi uzivajuci u rastrosnosti i ljepoti svojih kceri
bolne spoznaje o emotivnoj hladnoci i sebicnosti kceri skriva sam od sebe
Eugene de Rastignac - olocenje je cijelog jednog doba, jednog narastaja (tipicna licnost)
zeli uspjeh, uspon u drustvu i tu pucinje moralna kriza
podnosi ponizenja, spremanje na ustupke
dozivljava razocarenja
ogorcen je spoznajom o pomanjkanju ljudskih vrijednosti, pun je gorcine
zeli u aristokratske salone iako uvida egoizam i nemilosrde prekrivene zlatom i sjajem
dozivljava moralne padove i uspone i stjece iskustvo
prihvaca pravila igre koja donosi ugled
najavljuje bespostednu borbu za uspijeh
Vautrin - glasnogovornik piscevih osuda francuskog drustva
silne je energije i jake volje
prezire obicnog covjeka
ima svoja osobna moralna nacela
uspijeh zeli postici nasiljem i zlocinom
kceri su izrasle u emotivno deformirana bica koja nisu naucila nista uzvracati
svi likovi imaju jednu strast, ideju, cije su zrtve
pisac daje stvarnu sliku raskosnog Pariza koji svoju pokvarenost i ljudske tragedije skriva pod
bjestavilom palaca i skupocjene odjece
14. F. M. DOSTOJEVSK: ZIocin i kazna
Rodion Romanovic Raskolnikov
je pritisnut bjedom i zbog toga osjeca sve vecu bijedu i nepravdu
on ne vidi opravdanje da postoji ovakav svijet
materijalna bijeda je temelj na kojem nastaju druge ljudske nesrece (sudbina Marmeladovih,
Sonje i Raskolnikove sestre Dunje)
korijeni stradanja su u sustavu ljudskih odnosa
Raskolnikov se ne miri s cinjenicama, buni se
u clanku "o zlocinu iznosi teoriju o ljudima koji u ime visih ciljeva mogu ubiti i ljudima koji sluza
za produzenje vrste
on je lijep, pametan i ambiciozan, ali siromasan
odluka svijesti koja je sve prouzrocila, jest ubiti
novcem ce pomoci sebi i drugima, a simbolicki unistiti zlo
poslije ubojstva povlaci se u sebe, u sobu koja izgleda kao mrtvacki lijes (zivotna tjeskoba u
kojoj se nasao), osjeca odvratnost prema svemu i prema sebi - drugi se nisu uprljali krvlju
misli su mu zbrkane, tjelesno oboljeva sto je posljedica psihicke slabosti
covjek je sam sebi tajna - tek u dodiru sa zivotom formira se tik ponasanja
razum je nepouzdan
junak nije slusao potsvijest, a snovi ga upozoravaju, odvode ga vremenski u djetinjstvo (tuca
konja) i prostorno od trenutka u kojem se nalazi (u pustinju , u oazu pije vodu da utali zed)
u potsvijesti ne zeli cin
nitko ne zeli prljav novac - on je odbio Dunjinu zrtvu i morao je to znati
osjeca da nije isti i povlaci se u sebe
raskoli unutar njega, a i izmedu njega i ostalog svijeta
eticka svijest, moral nije iskotjenjen, muci ga savjest i snovi
htio je dokazati da pripada visim ljudima (Napoleon, a sada osjeca da je estetska gnjida)
za pisca ubojstvo iz idejnih pobuda ipak je ubojstvo
8/43
nitko nema pravo drugome covjeku oduzeti zivot
izvanredna je psiholoska rasprava s Porfirijem Petrovicem
kontrasti su stalno prisutni:
ubio je zbog novca, a nije ga pogledao
ne primjecen , a otkriva se
ne razuvjerava se u teoriju, a odlazi na izdrzavanje kazne
Sonja, pala zena dize druge
amoralist Svidrigajlov postaje dobrotvor
Svidrigajlov je zivio iznad drustvenih pravila nerazmisljajuci o dobru i zlu
covjek je koji se raspada moralno i psihicki
dokaz je da u amoralnosti nema izlaza
Sonja je u blatu javne kuce zadrzala cistocu duse (Lazarovo uskrsnuce)
roman je socijalni, psiholoski, filozofski, kriminalisticki
u romanu ima dosta elemenata modernog: daje likove prvo iznutra, prati stanje svijesti, zalazi
u potsvijest u ono iracionalno,ono halucinatno
15. ANTE KOVACC: U registraturi
roman je komponiran u tri djela
zapocinje prikazom sela i odnosa medu ljudima sve prikazujuci s humorom, kasnije opisuje i
gradsku sredinu i njezine predstavnike s puno satire
u nekim scenama nalazimo i liriku
prema seoskoj sredini pisac zauzima kriticki stav, prikazujuci primitivizam, zlobu, povrsnost,
sklonost svadama i ljudsku bezobzirnost
u liku Medonica ukazuje na raslojavanje sela
gradska sredina je pokvarena i zla, puna bezdusnosti, nemorala i povrsnosti
pisac razotkriva i rusi laznu sliku o dobrocinitelju Meceni
najveci gnjev i mrznju izrazava prema liku Rudimira Bombardijevica Sajkovskog (karikirani
likovi)
Kumordinar Zorz je nesretna osoba koja ne pripada ni jednoj sredini
ocito je da pisac nema ljepo misljenje o covjeku i da sumlja u njegove vrijednosti
vica Kicmanovic je osjetio sudbinu nadarene seoske djece koja dolaze na skolovanje u grad
njegov pokusaj da se drustveno uzdigne nije uspio iako ima sposobnosti
put do uspona vodi kroz patnje i ponizenja (Lovro)
vica je pod jakim utjecajem ljudi oko sebe koji o njemu odlucuju, nema volje ni energije, zna
samo sto ne zeli (da postane slican ljudima u gradu), ali ne zna sto zeli
vica je pokoran, neodlucan i nedosljedan
njegovom sudbinom upravlja fatum sudbine, a ta sudbina je Laura
pokusava pobjeci, ali ne uspijeva
on vidi, uocava, ali nista nepoduzima
simbolika prezimena - jedan Kicmanovic medu beskicmenjacima zvuci ironicno
on povezuje djelove romana
Laura je demonski lik, sotonsko bice, fatalna zena, ona je puna suprotnosti:
strasna i bezosjecajna
gruba i milostiva
njezna i okrutna
nagla i proracunata
odredena je nasljednim svojstvima puna surovosti i bezdusnosti, a i ludila
kompozicija romana je razbijena, recenice isprekidane sto odgovara dusevnim stanjima lika
16. JOSP KOZARAC: Tena
prikaz Tenine sudbine i zivot slavinskog sela
pisac upozorava na probleme u Slavoniji:
propadanje i siromasenje slavonskog seljaka
propadanje i zapustanje soeskih dobara (lijenost i pasivnost)
prodor stranog kapitala i eksplatacija suma i radne snage
imigracija stranaca koji kupuju posjede (Jaroslav)
problem prostiruiranja zena (roditelji sami dovode djecu)
odgojna zapustenost djece
9/43
pisac prikazuje Tenin karakter i njenu sudbinu od najljepse ljubavi do njenog pada, od trenutka
kada je "njezna ruzica do onoga kada postaje "podivljali busen cvijeca iz kojeg je vise trnova
negoli cvijetova isklijalo
odgojno zapustena Tena pretvara se u pokvarenu, oholu i beskrupuloznu (bez savjesti) osobu
u susretu s Berandekom, na kraju, ona se dusevno prociscava i ponovno upucuje u zivot
pisac Slavoniju usporeduje sa zrelom vockom koju nitko nije ubrao, njega boli stvarnost i zato
Kozarac upozorava na negativne pojave
17. VJENCESLAV NOVAK: PosIjednji Stipancici
tema romana je propadanje senjskih patricija Stipancica u prvim desetljecima 19-og st.
druga tematska linija je odjek lirskih ideja u Senju
pisac daje realisticnu sliku drustvenih i povijesnih promjena
intima obiteljske drame uokvirena je prikazom ekonomskih, nacionalnih i politickih zbivanja
fabula je utemeljena na prikazivanju odnosa medu likovima, sukoba medu njima i prikazu
kolektivnih masovnih scena
pokretacku ulogu preuzimaju pisma; ona stvaraju zaplete, izazivaju napetost i navjescuju
rasplet
u zavrsnom dijelu fabula je najdramaticnija
karakterne osobine likova uvjetovane su: - odgojem i klasnom pripadnosti
Ante Stipancic je tip superiorna oca i muza
bolesno je podijelio svijet na izuzetne koji su dostojni njegove sposobnosti i one mizerne,
jadne
u patrijahalnoj obitelji, on je apsolutni gospodar sudbina i zivota
upravlja ljudima sa svojih nedodirljivih visina, tiranski
ponosan je i pun sebe i grcevito se bori za odrzanje ugleda i zato je spreman prodati cast i
dostojanstvo
u biti je loman, pun straha da ne dozivi ponizenja i neusoije prikriti neuspjeh
umire izgubljen i promasen, ne priznavsi neuspjeh
Lucija je najtragicniji lik, zrtva patrijahalnog, konzervativnog odgoja
zapostavljena je obespravljena
postala je krhka, zatvorena i senzibilna djevojka koja zeli afirmaciju svog bica
postaje bespomocni buntovnik u jednom trenutku
zna da je grubo prevarena; ona svoj prvi dodor sa zivotom (Alfred) skupo placa
Juraj je talentirani mladic koji se pod utjecajem pogresnog odgoja i gradske sredine moralno
izopacuje i dehumanizira, postaje emocionalno otupljela osoba, cinicna i egoisticna
uokvirena kompozicija, prstenasta
roman je povijesni, socijalni i psiholoski
18. CHARLES BAUDELARE: AIbatros, franc, pjesnik, zbirka pjesama "Cvjetovi zla
slika, znak pjesnikove subjektivne stvarnosti
on slici daje smisao
Albatros simbolizira teznju za idealnim svijetom, simbolizira pjesnikov osjecaj vlastite
igrozenosti i neshvacenosti - ne moze se uklopiti u sredinu koja ga ne razumije
sve je u nagovjestaju, a utemeljeno na suprotnosti, opreci izmedu teznji i stvarnosti, izmedu
visina i prizemnog svijeta
pjesnik je nalik gospodaru neba, prekrasnoj ptici koja dozivljava ponizenja i porugu u surovom
i bezdusnom svijetu
pjesnik je subjektivan , zaokupljen nemirima vlastie duse i covjekovom sudbinom
4 katrene, ukrstena rima
sinestezija (suosjecanje) - sposobnost nenadrazenog osjetila da osjeti podrazaj drugog osjetila
19. HENRK BSEN: Nora norveski dramaticar
"Lutkina kuca cina
radnja se zbiva u vrijeme bozicnih blagdana
likovi su: Torvald Helner, Nora Helner, gda Linde, dr. Rank, Nils Krongstad
pisac prikazuje zivot gradanskog drustva, brak i odnos izmedu zene i muskarca
drama prikazuje proces budenja i samoosvjescivanja zene
u zeni se budi njezina individualnost te odbacuje jaram egoisticna muza
10/43
Nora osam godina zivi u, naizgled, sretnom braku kao zena lutka
njezin jedini samostalni korak rusi taj brak
ona napocetku lici na lutku - glumi, presvlaci se, smije, recitira
zena treba odmoriti muza, rasteretiti ga da bi on bio sto uspjesniji u ostvarenju vlastite karijere
Norino bice je zanemareno, sputano i potcinjeno
odnosi u obitelji ne pocivaju na zdravim temeljima - nema iskrenosti, uvazavanja osobnosti
ljudskog bica, sve je utemeljeno na glumi
Nora je zapravo vrlo spretna, dosjetljiva, sposobna i lijepa zena spremna na zrtvu
ona ocekuje da se dogodi cudo, da muz shvati razloge i da joj potporu, ali cuda nema
Helner se u kriznoj situaciji prikazuje kao slab covjek
njoj je dosta maskarade (brak), ona ne pristaje da u jednom trenutku bude odbacena,
ponizena i osudena, a u drugom prihvacena i pomilovana jer je muz izbjegao javni skandal i
gubljenje ugleda
novo u drami je kraj koji nije uobicajen, Nora unosi nesto novo, novi preokret i prvi puta
ozbiljno razgovara s muzem, ravnopravno i ozbiljno
ona je osvjescena, emancipirana zena koja trazi slobodu vlastitog bica, jedna od I. Feministica
u europskoj knjizevnosti
20. A. G. MATOS: 1909.
domoljubna pjesma, sonet
pjesnik daje svoju reakciju na stvarne dogadaje
u 1. strofi nema glagola, nista se ne zbiva
pjesnik daje sliku objesene Hrv. (personifikacija)
prema njoj je ucinjen politicki zlocin
pjesma se temelji na vizualnom dojmu i simbolicnom dozivljaju svijeta
simbolicna slika domovine odaje njenu opustosenost, sramotan je njezin gospodarski i politicki
polozaj
snazna pjesnikova ljubav iskazana je kada domovinu usporeduje s majkom
on osjeca duboku bol zbog stradanja Hrvatske u doba Khuena Hedervary
domovini prijeti nestajanje, odakle uznemirenost i patnja pjesnikova
sve je dano u nagovjestaju
izraz je sazet, recenica poneka elipticna, stih ponekad isprekidan
21. VLADMR VDRC: Pejzaz I
kratko, ali slikovito zabiljezen jedan trenutak u prirodi; on slikarski prikazuje jedno popodne u
ljetno doba
slika je u pokretu od blizeg ka daljem, u visinu i u daljinu
zuta boja na tlu reflektira se prema gore, u visine, oni postaju svjetliji i na kraju imamo bijelu
boju
pjesnik ima istancan osjecaj za boje i za tonove
sarolikost boja: zuta, bijela, plava, crvena, zelena prozeta je skladnim zvukovima
pjesnik nas odvodi u visine pa nas vraca dolje, a da ponovno gledamo preljeve zute boje koji
se prostiru u daljinu
zivost kazivanju daju glagoli; przentom postize ukocenu sadasnjost
u ovom dozivljaju svijeta sve je puno boja i pokreta, ljepote i spokojstva
to je pjesnikov dozivljaj svijeta
22. DNKO SMUNOVC: Duga
pripovjetka utemeljena na mitskoj predaji o simbolici duge, govori o Srninij tragicnoj sudbini
bogato je zahvacen unutarnji zivot jedinke
unutar lika ocit je sukob izmedu zelje i stvarnosti
Srna cezne za nedostiznim - motiv ljudske zelje koja se ne moze ostvariti
potprica o sudbini kljaste Save je paralelna situacija - nesreca zenskih bica (fatalisticki dozivljaj
svijeta)
pisac prikazuje malogradanske uske okvire u kojima Srna ne vidi drugu perspektivu do biti
djecak
Serdarovi nemaju istinskog dodira sa svijetom, udaljeni su od prirode i svog djeteta i tragicno
zavrsavaju
11/43
nad ljudskom prirodom vrsi se nasilje, ogranicavaju se ljudske slobode
paralelizam duhovnog zivota i krajolika
snazne su vizualne i akusticne slike
23. ANTUN BRANKO SMC: Hercegovina zbirka: Preobrazenja
pjesma je inspirarana pjesnikovim zavicajem
dozivljaj vizualne stvarnosti preobrazava u novu stvarnost - svijet vizija i slutnji
pjesnik daje sadrzaj svoje duse
lirski subjekt "ja postaje plav od sutona
kuca parnog mlina pretvara se u krvlju namrljanu, uglastu i grubu slikariju na nebu
ozracje nelagode, uznemirenosti, tamne slutnje, fantazmagoricna slika svijeta
elipticna recenica odaje uznemirenost
suzavanje ljudske svijesti - postaje mracna
ljudska stvarnost dana je s dosta pesimizma, rijetki su trenuci svjetlosti (ljepote)
ekspresivnost izraza, "nepoeticne rijeci, slobodan stih, izbjegavanje interpunkcije
24. MARCEL PROUST: Combray U trazenju izgubljena vremena, romaneskni ciklus od 13 roma.
neimenovani junak, anonimni spavac se budi
ispreplicu se sjecanja i stvarnost
subjekt je lisen osjecaja vlastitog indetitete i tek posredstvom stvari oko sebe i sjecanja, malo
po malo, dolazi do svojeg ja
ovdje je polaziste romana - traganje za vlastitim ja
nesanicar, provodi veci dio noci u obnavljanju uspomena
sjecanja su temelj romana, osnovna tema (sjecanja na majku, oca, baku, bolesne tete Leonie,
sluzavku Fracoise (Francoaz), zanimljivog susjeda Swanna)
ovo je roman o vremenu, a ima oblik memoara
Junak u djetinjstvu - Pripovjedac, odrasla osoba
on pripada bogatoj gradanskoj obitelji koja ne obavlja nikakvu vanjsku radnju, dosaduje se sita
svega (glazirano, dekadentno drustvo)
likovi su zahvaceni u trenutku, dan je poneki detalj, slagat cemo ih u mozaik
trajno sjecanje na odredeno vrijeme, 7 sati navecer i 2 kata spojena stubistem postali su bolna
uspomena
Junak je impresionist, podlozan dojmovima, razmazeno dijete slabe volje koji se boji uci u
svijet odraslih, ima Edipov kompleks
sjecanje inteligencijom ne cijeni
kolacic madelain (madlen) i lipov caj izazivaju uzivanje i radost kojima uzrok ne zna
sa setnje je dosao potisten - vrijeme i perspektiva zalosne buducnosti
poslije kusanja ponudenog raspolozenje se mijenja
inteligencija ne moze dati odgovor
sjecanja naviru afektivnim (nehoticnim) putem - reminiscencija
u sjecanjima zadrzavamo neke znakove koji sluze da nas podsjete na stare slike
autor otkriva da prozivljeni sati (emocije) nisu mrtvi ako su izbrisani iz nasih sjecanja
caj i kolacic ozivljuju senzibilnu proslost, ozivljuju nekadasnja stanja, davni zivot i to je pobjeda
nad vremenom i prostorom
tipicno za prista je povezivanje proslosti i sadasnjost
simultanost vremena
covjekovo ja je nestalno, ovisno o vremenu
covjek je danas poslijednji slij nedovrsene konsrukcije koju je izgradilo vrije slazuci razlicita
dusevna stanja
Junak zeli posjedovati zivotne strasti, ushicenja koja se trenutno javljaju (glog u cvatu), ali ne
uspjeva
vrijeme gradi, ali i razgraduje
dinamican je opis zvonika u Martinvillu
odnosi se mijenjaju pomicanjem promatraca u prostor; dojmovi su treutni i prolazni, ovisno o
kuru gledanja i vremenu
subjektivnost i realnost dozivljaja
ne samo bica - ni vrijeme, ni prostor nisu fiksni, u vjecnoj su promjeni ovisno o svijesti koja ih
podrazava
oteti zaboravu osjecaje mogu umjetnici
12/43
na kraju, pomocu iskustavasve vidi u drugacijem svijetli
pronadeno je vrijeme na kraju - napisao je umjetnicko djelo, osmislio svoj zivot, ostvario
identitet, pobijedio prostor i vrijeme
egzistencija krece u potragu za esencijom (bit, osnova)
Swann je Junakov alter ego
25. VO ANDRC: ProkIeta avIija
motiv covjekove tragike i izgubljenosti uvijek je aktualan - zanemarena je kategorija vremena
nesporazum izmedu covjeka i drustva
u sukobu s vlascu ili drustvom pojedina uvijek strada (Antigona)
preplasena vlast u trenucima propadanja ne raspoznaje tko je kriv, a tko ne i stradaju nevini
vjecnost spletki i urota
mnogo toga se u zivotu ponavlja
to potvrduje i kompozicija djela koja je u koncentricnim krugovima
Prokleta avlija je zatvor iz vremena propadanja turske moci
Avlija se stalno puni i prazni sto je aluzija (pomisao) na zivot koji se osipa, a ipak traje
u odredenom smislu, ona je simbol svijeta, u njoj ima svakakvih ljudi (od najsitnijih lopova do
ubojica, bolesnih, jakih, slabih, sanjara, dobrih ljudi.)
na pocetku i na kraju je slika snijeznog dana, potpuna bjelina, kao da brise razliku izmedu
neba i zemlje
najtragicniji lik, Camil, senzibilan je covjek koji s puno zanosa istrazuje povijest
osjetio je sto je surova i glupa birokracija, drustveni sustav gdje knjiga izaziva sumnju i
progone
poistovjecije se s Dzem - sultanom, obojica su usamljenici, ljudi prognani iz drustva,
povrijedeni, ali i dostojanstveni
Karadoz - groteskna osoba, dvostrukog bica, pesimist cije je bice oblikovala proslost
djelo zavrsava smrcu fra Petra sto kazuje da je zivot konacan, a smrt neminovnost
26. MROSLAV KRLEZA: Povratak FiIipa Latinovica
tema je u naslovu
radnje u klasicnom smislu nema, sporo se odvija
tematska rijec povratak znaci povratak iz Euorope u domovinu, u zaostalu sredinu, u grad
djetinjstva i svijet uspomena iz djetinjstva
ta rijec poprima psiholoske, moralne, socijalne i egzistencijalne razmjere
glavni lik, Filip je slikar, senzibilan, intelektualac, esteta
on zapaza detalje, boje, ali i zvukove
siva boja izrazava psihicka stanja i egzistencijalne probleme - oznacava beznade i prazninu,
ona povezuje proslost i sadasnjost
dodir kvake izaziva reminiscenciju i osjecaj bola
korijeni su u proslosti - bolno i krvavo djetinjstvo
mjesanje i simultanost vremena (proslost i sadasnjost)
rijec "ulica simbolizira Filipov polozaj u svijetu, odnosi se na problem osamljenosti i otudenja
(alienacija) i u civiliziranoj sredini i u "panonskom blatu
zakutak i panonsko blato sinonimi su za zaostalost
stvarnost je subjektivno videna, sve je u raspadanju, u fragmentima
ekspresionisticki i naturalisticki prikaz ljudi, Filip vidi ono animalno u covjeku
boje i ljudi u neshvatljivom su micanju bezracionalne veze, Filip ne vidi smisao svega oko
sebe, a ni sebe
egzistencijalni problem je pitanje smisla zivota
glavni lik smisao zivota vidi u slikarstvu, a ne moze slikati
teze ljepoti, a rijetko je dozivljava
on je covjek podrovanih zivaca, pun kompleksa (Edipov, inferiornost), neurastenicna je pojava,
covjek koji je imao krvavo djetinjstvo i pun mracnih nagona
vec u djetinjstvu je bio neuravnotezeno dijete, pun neciste krvi, vraca se jos u gorem stanju,
pun je suprotnosti
ne vjeruje u progres, napredak, civilizacija je samo mijenjanje odjece na lutkama u izlogu
u Kostanjevcu je radnja zivlja, upoznaje razlicite ljude, on traga za smislom zivota, za vlastitim
indentitetom i za ljepotom
on vodi ostar dijalog sa Kirijalesom (esej)
13/43
Kirijales je mizantrop i sam u agoniji na kraju svog puta
Bobocka je fatalna zena, nastrana i puna bolesnih strasti
kraj romana (roman lika) nedorecen je, otvoren
elementi modernog - struja svijesti, nema klasicne fabule, subjektivnost, liricnost, esejisticnost,
bez klasicnog zavrsetka
27. MROSLAV KRLEZA: Gospoda GIembayevi
3 cina
iz rodoslovlja, pisac uzima samo neke likove
Leon otvara problem mutnog u covjeku
on osjeca raskol u sebi, s jedne strane razum i osjecaji, a s druge ono animalno
covjek je nesavrsen, cesto proturjecan
snazne individualnosti, ne dopusta da se njime manipulira
tezi za istinom pa mora doci u sukob s eticki uprljanom obitelji
istinoljubiv je i human covjek koji cijeni ljudsko dostojanstvo, on je savjest obitelji
konflikti su verbalni, atmosfera napeta, u nekim trenucima sukob prerasta u fizicki
simbolicna je funkcija scene
Leon se vraca poslije 11 godina zbog nerjesenih odnosa
u njemu se javlja ono animalno, instiktivno, Glembajevsko (naturalisticki prikaz)
osjeca mrznju prema Glembajevima, a to je podsvjesno mrznja i prema samom sebi
obracunat ce se s obitelji, ali i s samim sobom
mamina smrt je izgovor - zelio se svetiti
vuklo ga je ono glembajevsko, biolosko u covjeku
jak je glembajevski imperativ i ono animalno je prevladalo ljudsko
u njmu zive 2 bica (raskol), on saznaje istinu o sebi
kraj drame potvrduje animalno u njemu, esteta, covjek koji trazi ljepotu na kraju zvjerski ubija
barunica Castelli je jakog nagona za uzivanjem, nimfomanka, licemjerna i pokvarena
gnjat je Leonov alter ego (odnos prema zenama)
autor je objelodanio truljenje obitelji, ljudski egoizam, iskrivljene pojmove o moralu, propadanje
na moralnom, psihickom i materijalnom planu
28. TN UJEVC: Svakidasnja jadikovka zbirka pjesama: Lelek sebra
ispovjedni ton, 4 dijela
suvremeni svijet je svijet otudenih ljudi
u pjesmi progovara covjekova usamljenost
u outdenom svijetu covjek je sam, osjeca se slab, nemocan, nemiran i ocajan
zivot je bez perspektive, apsurdan (pesimizam)
pjesnikov dozivlja svijeta izgraden je na nacelu suprostavljanja (rijeci - antonimi, jedno su zelje,
a drugo je zivot)
on tezi ljepoti i ljubavi kao smislu postojanja, ne prihvaca patnju i samocu kao oblik ljudske
egzistencije
u prvom obracanju Bogu je suzdrzan
covjekova ocekivanja su iznevjerena - on je odbacen, razocaran i pun gorcine
osjecaj samoce ostvaren je gradacijom
u drugom obracanju Bogu kazuje povisenim tonom - to jekrik ocaja i teznje za ljepotom i
svjetloscu
pjesnik je human, zalaze se za covjecniji svijet
dvije poslijednje strofe ponavljaju tematiku prve - prstenasta pjesma
veznikom "i ostvaruje kontinuitet
biblijski stil lamentacije, tuzaljke
29. DRAGUTN TADUJANOVC: Dugo u noc, u zimsku bijeIu noc
pjesma ugodaja, tisine i mira
motiv majke - tuga i usamljenost
notiv doma - blagost i mir
pjesnik daje vizualni dojam doma i zimske noci koja uokviruje dom
svjetlost simbolizira teznju za ljepotom djetinjstva, toplinom doma i vremaena prvih spoznaja
eksterijer je blistav i prozracan
14/43
sjetna i tuzna osjecanja mijesaju se sa radosnim ozivljenjem djetinjstva
paralelizam slika
variranje provodnog stiha - gluha pusta, bijela noc
u poanti je bol, stih slobodan, zgusnut, muzikalan
30. BERTOL BRECHT: Majka Courage i njezina djeca, Kronika 30-godisnjeg rata u 12 slika
pisan uoci . Svj. rata
to je kronika rata koji je trajao 30 god. izmedu katolika i protestanata u prvoj polovici 17. st. u
podrucjima Svedske, Poljske i Njemacke
prikazuje sudbinu malih ljudi Ane Fierling (Firling) zvane Majke Courage i njezina sina Eilifa
(Ajlifa), drugog sina kojeg zovu Svicarski sir i kcerke Katrinrat je u pozadini drame, ali je uzrok
zbivanja
velikih, onih koji odlucuju, na sceni nema
rat donosi stradanja - donosi glad, razaranja i bolesti
22 godine Majka Courage pokusava sa svojom djecom prezivjeti hodajuci za vojskom sa
svojom kantinom
narednik kaze da je u ratu red, a u miru zbrka
to izaziva zacudnost (fau efekt)
gledatelj se s tim ne slaze - donosi svoj sud
nadimak - pun ironije
ona je puna proturjecja - zeli da rat potraje zbog zarade, a boji ga se jer zeli spasiti djecu
lukava je, lako se pretvara, bezdusna i sebicna
vrline u ratu postaju pogubne
Eiif gine zbog hrabrosti
Svircarski sir zbog postenja, Katrin zbog ne sebicnosti, humanosti
Majka hrabrost postaje tragicna junakinja
ovo je moralno izvrnut svijet - apsurdan
nad malim covjekom vrsi se nasilje
covjek gubi dostojanstvo
rat mrvi i razara covjeka, dehumanizira
antiratni stav pisca
prikazao je vrijeme smrti, stradanja i nasilja
zavrsna slika prikazuje materijalno i moralno opustosen svijet
ratno profiterstvo je kaznjeno
Epsko kazaIiste
u drami se rasteze radnja, "epizira
gledatelj se u tradicionalnom kazalistu uzuvljuje u radnju, suosjeca s likovima
u epskom kazalistu gledatelj se ne uklapa u tijek radnje, nije aktivan - on se cudi onome sto
gleda
zacudnost (fau efekt) izaziva zanimanje za ono sto se gleda, uzroke stanja u kojima se svijet
nalazi
zacudnost je metoda kojom se postize da gledatelj ili citatelj postane svjestan toga stanja
citatelj razmislja, sam prosuduje i donosi svoj sud
zacudnost se postize govorom, songovima i gestama
svaki prizor je samostalan, ne ulujeva se u drugi pa se osjecaju nagli skokovi - vide se spojevi
31. ALBERT CAMUS (Nobelova nagrada 1957.): Stranac
radnja se zbiva u Alziru
roman je pisan u prvom licu
junak romana, Meurault (Merso), prica o smrti i pokopu napadnom mekocom, suhim i skrtim
konstatacijama
cudnih je reakcija - ravnodusan je, ne place, odlazi u kino pa na kupanje
odnos s Marijom sveo se na tjelesni
s ljudima nije prisan, nema prijatelja - stranac je u ovom svijetu
prirodne veze u obitelji prestaju funkcionirati, obitelj kao institucija se raspada
problemi usamljenosti, nemogucnosti komunikacije, alienacije i monotonije - -
egzistencijalne kategorije
Meursault nije ni dobar ni zao, ni maralan ni nemoralan, ove mu kategorije ne odgovaraju -
apsurdan je lik
15/43
nema ambicija, grizodusja, zadovoljava samo tjelesne potrebe, vegetira
svijet ovakav kakav jest apsurdan je
svaki covjek, rodenjem osuden je na smrt (sunce i smrt = besmisao)
lik ne prihvaca zivot kakav mu drustvo nudi
u sudnici je ocit sukob covjeka i drustva
sude mu jer se ne kaje, ne pristaje na laz, ne ponasa se kao ostali - zato je osuden prije
zavrsetka procesa
lici na Salamoneova psa
pisac dolazi do spoznaje - sve je i nista nije istina (istine nema)
apsurd + revolt = sloboda
Meursault je zapravo simbolican lik koji simbolizira beznade i uzaludnost covjekove
egzistencije
on je moderni Sizif koji gura kamen svog besmislenog zivota
32. VLADAN DESNCA: ProIjeca Ivana GaIeba
proljece - djetinjstvo
roman je pisan u prvom licu, kazuje van Galeb
on je glazbenik, sentibilan covjek, intelektualac koji razmislja o razlicitim temama: zivotu, smrti,
ljepoti, umjetnosti, djetinjstvu, religiji, ljubavi.
Galeb je subjektivist
polazi od sebe, po njemu je sve relativno (proteklo je nekoliko dana bez vremena)
zivot u bolnici ispunjen je monotonijom, a to ce prevazici razmisljanja
detaljist je
pomoci detalja ukljucuje se u vrijeme i prostor
vrijeme mjerimo otkocajima srca, a prostor kretanjem misli krozanj
reminiscencija, struja svijesti, simultanost
Galeb je covjek pedesetih godina koji vise pamti stanja i zbivanja nego dogadaje
zivot je "nemirna povrsina satkana od krpica svjetlosti i krpica mraka"
Galeb smatra da je covjek pravi tek onda kada spava, kada je iskljucena poluga volje
knjizevnik je obuzet temom smrti
smrt postoji samo za ne - ja (smrt nije za mene, ona je za drugoga)
njegov nestanak je kataklizma, nestanak vremena i prostora, nestanak mjerila postojanja i
nepostojanja
smrt je jedina realnost koja nam se u zivotu dogada
svi nasi napori samo su vidovi borbe protiv smrti, samo pokusaji da se ona zavara
pokusaji su revolt, apsurd, ali apsurd daje poticaj, daje snagu - borimo se za nemoguce
Galeb je krajnji subjektivist, cijeni svoju realnost, svoje videnje
razmislja o prirodi knjizevnog djela
kazuje svoje videnje kakvo bi trebalo biti moderno knjizevno djelo
knjizevnosrt nam mora priopciti neku dublju istinu o covjeku i svijetu
kako se mijenja covjek mora se mijenjati i struktura knjizevnog djela
ljudi modernog doba daleko su slozeniji od pecinskog - mora biti slozeniji postupak kojim se
ulazi u njihovu dusu
danasnji covjek uglavnom misli, analizira pa treba pa treba kazivati kako on misli
ako umjetnost to ne cini onda je pobacila
Galeb kaze da covjek ne moze, a ne grijesiti, ali treba uociti to i priznati, tek se onda moze
nazvati covjekom
roman esej - roman struje svijesti
lirican
33. VAN BRESAN: Predstava HamIeta u seIu Mrdusa Donja
djelo je napiano 1965., a scenu postavljeno 1971.
ova groteskna tragedija u dva dijela i pet slika jest parodija Seksiporove tragedije Hamleta
sluzeci se dramski predloskom, poznate tragedije pisac je stvorio originalno djelo koje govori o
primitivizmu i gluposti jednog sustava i vremena
ovdje je ostvaren model kazalista u kazalistu
radnja se zbiva 50-ih godina ovog stoljeca u izmisljenom selu u Dalmatinskoj zagori
frontovska zadaca nalaze nekim seljacima vise aktivnosti u kulturno-prosvjetnom radu pa ce
staviti na repertoar tragediju Hamlet, na zahtjev lokalnih mocnika
16/43
Bukara kaze da narod tako hoce
ljudima se manipulira
sadrzaj Seks. djela morao se prilagoditi drustveno politickom trenutku
u ovoj sredini glavnu rijec vode primitivni i bahati seoski mocnici pa se probe pretvaraju u
opijanje i kartanje
Bukara i Puljo su se identificirali s likovima
Bukara je u elemntu kada kaze: "Ja sam ljudi jedan strasan kralj, a moja saka udara ki malj.
na drugoj pozornici se doista zbiva svojevrsni hamletovski zivot
neduzni Skokin otac uhicen je zbog lazne optuzbe da je pronevjerio zadruzni novac
Skoko je nemocan, a Skunca je ocajan - ima hamletovske dvojbe
intelektualca guse primitivizam i glupost kojima se mora pokoriti
ucitelj dozivljava poraz ljudskog u sebi, unistava ga ideoloski drustveni sustav
politika je izvor primitivne manipulacije i tragicnog u ljudskom zivotu
ovo satiricno djelo je snazna umjetnicka kritika primitivizma i dogmatske vlasti
34. ANTUN SOLJAN: Luka
tema romana su propale investicije i nemoc covjeka kao pojedinca u ideoloskom drustvenom
sustavu
vlast je odlucila na svojoj razini (s visina) u malom primorskom mjestu Murvici izgraditi luku
toj ideji se sve mora podrediti, i graditelji, stanovnici i njihove kuce te imanja, a nece biti
postedeni ni kulturno-povijesni spomenici
u okolici (Bijela Korita) pronadena je nafta
Slobodan Despot, glavni inzinjer gradnje ne slobodan i nemocan
pun je strasti za osobnim stvaralastvom, zeli biti kreativan
ne premostiv je sukob sna i jave, grube stvarnosti i covjekovih ideala
ljudskom sudbinom upravljaju mocnici, a ljudi podnose sudbinu
manipulira se i s ljudima i stvarima
guse se jedinka i osobne slobode covjeka
mocnici su agresivni (Graso), drustvo bezduzno, sve mrvi
mogu napredovati ljudi bez ambicija, pouzdani i poslusni
glavni lik svijet dozivljava kao prljav i zagaden
uspjevaju ljudi kao njegova zena Magda, zena bez skrupula (savijest) koja gazi sve pred
sobom
Dujam Cavcic beskompromisni zastitnik covjekovih prava na privatnu imovinu i proslost, strada
poanta - neobicni zavrsetak, liberalna fikcija je opravdana, recenica je aforisticki (kratko,
sazeto) oblikovana, a ima i zargona
35. RANKO MARNKOVC: Andeo zbirka novela:Ruke
psiholoska analiza glavnog lika Alberta Kneza, klesarskog majstora, kojeg muci misao o
vlastitoj nemoci i suvisnosti
pun je sumnji, straha i neizvjesnosti
dijalog s pomocnikom Lojzom razotkriva slozenost i zamrsenost odosa medu ljudima
dijalog je pokusaj da se otriju nakane drugih, razotkrije ono sto stoji iza rijeci i postupaka
sve se temelji na glumi i do istine se ne moze doci
Albert Knez, svjestan svoje slabosti, razmislja o objektivnosti vlastitih prosudbi iz perspektive
bolesna covjeka
asocijativna tehnika unazad otkriva korijene odnosa s dvijema zenama, Magdom i Fridom,
zbog kojih osjeca grizodusje
pun gorcine i irojije otkriva da su sumnje bile opravdane
spoznaje da je covjek "saka nistavila, da je usamljen i slab
Alberta Kneza zaokuplja realizacijaduhovnih teznji, ali i ono tjelesno u covjeku, no sve mu
izmice iz ruku
san o nadvladavanju smrti umjetnickim djelom nije ostvaren
17/43
KNJIZEVNOST
36. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJZEVNOST:
Poceci slavenske pismenosti: Traktat crnorisca Hrabra
tekst je napisao svecenik Hrabar u Makedoniji u 10. st.
Slaveni nisu imali svoje pismo
ocito su utjecaji latinskog i grckog jezika
Bog je htio da se pojavi Konstantin (Ciril) i pomogne im
on stvara prvo slavensko pismo od 38 slova po uzoru na grcko pismo
tekst svjedoci kada vec Slaveni imaju pismo i kada pocinje njihova pismenost i
knjizevnost
zasluzni za pocetke pismenosti u Slavena su braca iz Soluna Konstantin i
Metodije
moravski knez Rastislav trazi pomoc od bizantskog cara Mihaela, zeli sirenje
Krscanstva na slavenskom jeziku
Konstantin i Metodije su sastavili pismo glagoljicu 863.g. i preveli tekstove za
bogosluzje na staroslavenski jezik te poceli djelovati u Moravskoj
imaju problema s gruznskim svecentvom pa odlaze u Rim papi objasniti posao i
on im daje dozvolu da nastave raditi
Konstantin postaje svecenik i uzima ime Ciril i tu umire
Metodije se vraca i nastavlja rad
poslije njegove smrti ucenici su progonjeni i dolaze u juzne krajeve
Kliment i Noum organiziraju u Makedoniji ohridsku skolu, prvu pucku skolu juzih
Slavena
ona cuva glagoljicu za razliku od preslavske skole koja njeguje cirilicu, a
potpomaze ju bugarski car Simeon
Poceci hrvatske srednjovjekovne knjizevnosti:
u tom razdoblju Hrvati su stvorili svoje samostalno politicko podrucje
u vrijeme kralja Tomislava i samostalne hrvatske drzave, teritorij Primorske i
Jadranske Hrvatske prosiren je na sjever od Drave te na Dalmaciju i otoke na jugu
prvo pismo - obla glagoljica dobiva naziv prema rijeci "glagoljati sto znaci govoriti
u Hrvatskoj je kasnije obla glagoljica zamjenjena uglatom ili "hrvatskom glagoljicom
poznata je u Hrvatskom primorju, sjevernoj Dalmaciji, Lici, stri i juznoj Dalmaciji
u sjevernoj Dalmaciji javila se bogata glagoljska knjizevnost
jaki su utjecaji iz talije
tamo se pise latinicom, a bozja sluzba odrzava na latinskom jeziku
sjediste glagoljasa bilo je u Ninu, a latinasi imaju svoju biskupiju u Splitu i Zagrebu
djeluvanje glagoljasa svedeno je na usko podrucje stre, Senja i Krka
krajem 9. pocetkom 10. st. nastaje drugo staroslavensko pismo - cirilica, nazvana po
Cirilu
kod nas se upotrebljava u srednjoj Dalmaciji
u Bosni dobiva posebni oblik i naziva - Bosancica ili bosansko-
-hrvatska cirilica
vremenom se poceo razlikovati i jezik u crkvi od govornog jezika
pisci u staroskavenski jezik unose neke rijeci iz svojih jezika
taj, zivom govoru donekle prilagoden, tip zove se redakcija
tako postoje Hrvatska redakcija, Bugarska, Makedonska, Srpska redakcija
nas je jezik - Staroslavenski jezik Hrvatske redakcije
37. HUMANZAM RENESANSA: 15. i 16. st.
gradanska klasa sve vise jaca, posebice u taliji
jacaju gradovi: Firenza, Venecija, Siena, Padova, Milano.
prekomorska putovanja, obrt i trgovina omogucili su niz novih znanstvenih i tehnickih
pronalazaka od 13. st. nadalje (Kopernik, Galileo)
poljuljani su temelji srednjega vijeka i ljudski zivot je usmjeren u novom pravcu
mjenjeju se shvacanja i zivot tadasnjeg covjeka
covjek se osjeca snaznim, mirnim i sigurnim
osjeca povjerenje u vlastite snage
18/43
zeli uzivati u ovom zivotu uvjeren da zivot ovisi o njemu
ljudi se ponose slavom i velicinom svoje anticke kulture u kojoj gledaju uzor za svoj zivot i
stvaranje
tragaju za ostacima kulture, vise iskapanja, pronalaze rukopise i izucavaju ih
dolazi do procvata umjetnosti, knjizevnici pisu po uzoru na anticke pisce u pocetku
latinskim jezikom, a kasnije puckim
taj preporod cijeloga zivota zove se renesansa (preporod)
umjetnici slikari otkrivaju perspektivu, stvaraju cuvene slike, kipove i gradevine - nastoje biti
svestrani
u njihovim djelima progovara tjelesna snaga i spokojstvo (Michelangelo, Leonardo da Vinci,
Tizian, Rafael; Sandro Botticielli)
covjek se nadahnjuje duhovnom bastinom antike - oni cijene slobodnu ljudsku misao, lijepo
covjekovo tijelo i zdravo shvacanje zivota
covjek vjeruje u sebe, aktivan je i kriticki misli
razdoblje dobiva ime humanizam bas zbog tog naglasavanja ljudskog i covjecnog
(humanus = ljudski, covjecanski)
Miguel de Cervantes Saavedra (Don Quijote - Kihot), William Shakespeare (Hamlet).
38. HRVATSKA RENESANSNA KNJZEVNOST: 16. st.
polet ekonomiskog i duhovnog zivota renesansne talije prenio se i u Hrvatsku
Patricijsko - gradanski sloj prihvaca taj nacin zivota u Dubrovniku, Splitu, Sibeniku, Trogiru,
Zadru i Hvaru
posebno se istice Dubrovnik koji je sacuvao svoju samostalnost i slobodu sto je omogucila
snazan ekonomski i duhovni procvat koji se ogleda i u vanjskom izgledu grada i po
interijerima
jaca skolstvo, otvaraju se knjiznice, postoji ljekarna, kazuje se hrvatskim jezikom, ali u
politici i upravi latinskim i talijanskim
stvaraju liricari - Sisko Mencetic, Dzore Drzic
Dominko Zlataric senzualnu notu zamjenjuje ozbiljnijom
u pokladnoj poeziji progovara vedar Dubrovacki zivot (Miksa Pelegrinovic, Nikola
Naljeskovic)
satiricnu i refleksivnu poeziju pise Mavro Vertronovic
pjesnicke poslanice pisu: Peter Hektorovic, Nikola Naljeskovic, Dominko
epsku poeziju stvara Marko Marulic koji je polozio temelje hrvatskoj umjetnickoj
knjizevnosti
epiku stvaraju jos Mavro Vertronovic i Petar Hektorovic
prvi hrvatski roman pise Petar Zoranic
prve svjetovne drame pisu Hanibal Lucic i Marvo Vertronovic
prvu pastoralu pise Dzore Drzic, a pisu ih i Marin Drzic i Nikola Naljeskovic
najomiljenije dramske vrste su pastorale i komedije
vrhunski domet nase renesansne knjizevnosti su drame Marina Drzica (Dundo Maroje,
Novela od Stanca, Skup, Akulin)
u Dubrovniku se razvija i likovna umjetnost
najznacajniji slikar je Nikola Bozidarevic
renesansni graditelji su Marko Andrijic, Andrija Alesi, Nikola Firentinac i Poskoje Milicevic
prvi glazbeni skladatelj je Franjo Bosanac
Marko Marulic (Judita), Sisko mancetic (Prvi pogled), Hanibal Lucic (Jur nijedna na svit
vila), Mavro Vertranovic (Moja plavca), Petar zuranic (Planine), Petar Hektorovic (Ribanje i
ribarsko prigovaranje), Marin Drzic (Dundo Maroje)
39. BAROK: kraj 16. st. do polovice 18. st.
barocco - pretjerano kicen, neprirodan
protestantski pokret (16. st.) trazi vracanje vjerskim idealima i Bibliji, a javio se u
Njemackoj, Belgiji, Nizozemskoj i Svicarskoj
taj pokret u nasim krajevima nije uhvatio dublji korijen osim u krajevima gdje se zadrzala
glagoljica, gdje se sluzi narodnim jezikom (stra)
Stjepan Konzul Istarski prvi zapocinje borbu za hrvatski knjizevni jezik
s Antunom Dalmatinom pocinje prevoditi Bibliju na hrvatski jezik
protureformacija je reakcija katolicke crkve na pojavu protestantizma
19/43
osniva se Isusovacki red ciji clanovi odlaze i u krajeve gdje nije bilo protestantizma
osnivaju se susovacke skole i druge znanstvene ustanove. U skolama se predaje
teologija i filozofija - od dubrovnika do sjeverne Hrvatske
od Zagreba do Varazdina poznata je samo pucka usmena poezija, nema djela pisanih na
narodnom jeziku (turska osvajanja, germanizacija)
sada se ovdje osnivaju susovacke skole, siri se pismenost, pisu se tekstovi naboznog
karaktera
poznati je pisac Juraj Habdelic
van Belostenec pocinje prikljupati rijecnicku gradu s elementima kajkavstine, stokavstine i
cajkavstine
duh ovog vremena daje specificna obiljezja stvaralastvu pisaca
u razdoblju kasne renesanse na zalasku i baroka na pomolu, postojala je posebna stilska
faza u umjetnosti zvana manirizam
manirizam (izvjestacenost, nategnutost) je umjetnost u kojoj se ponasaju stvari bez vlastite
domisljatosti, inventivnosti
u ovoj fazi prevladava patos (zanos, ganuce), uznemirenost, koloristicki kontras i
izduzenost likova
pisci zaneseni idejama protoreformacije (razmisljanja o zivotu i smrti, o prolaznosti svega)
u svojim djelima traze nove mogucnosti i nove forme
pisu novim, cudnim, neobicnim i originalnim izrazom i stilskim sredstvima
traze snazne izraze, neobicne kontraste (antiteze) i metafore
obiljem rijeci i detalja i formom zele izazvati sto jaci dojam
znacajke ovog razdoblja su kicenost, raskos, uznemirenost, pateticnost (zanosno,
uzviseno, svecano)
cesto je gomilanje rijeci
Torquato Tasso (Oslobodeni Jeruzalem), van Gundulic (Suze sina razmetnoga,
Dubravka, Osman)
40. HRVATSKA KNJZEVNOST BAROKA: 17. st.
protestanti su uveli narodni jezik u crkvene obrede umjesto latinskog, ali pokret nema
veceg odjeka u Hrvatskoj
u Dubrovniku i Dalmaciji postoji bogata knjizevna tradicija na hrvatskom jeziku
Stjepan Konzul Istranin se zalaze za hrvatski jezik
barun Ivan Ungnad omogucuje tiskaru u Vrabu na hrvatskom jeziku
najvece ime ovog razdoblja je Ivan Gundulic u cijim su djelima ocite ideje protoreformacije
(o prolaznosti, o kratkotrajnosti zivota, o smrti)
poznati pjesnici su: Ivan Bunic Vucic, Franjo Krsto Frankopan i Pavao Ritter Vitezovic
u 17. Stoljecu javljaju se jezikoslovna djela (gramatika i rijecnici)
Bartol Kasic pise prvu gramatiku hrvatskog jezika
napisana je za potrebe misionara koji su sirili krscanstvo u okupiranim krajevima
napisana je na cakavskom narjecju s elementima stokavskog
predlaze da u temelj hrvatskog knjizevnog jezika ude stokavsko narjecje jer je najrasirenije
Jakov Mikalja objavljuje rijecnik i pravopis na latinskom i hrvatskom jeziku i on se
opredjeljuje za stokavsko narjecje
Pavao Ritter Vitezovic koristi dijakriticke znake sto ce kasnije aformirati Gaj
on je napisao latinsko-hrvatski rijecnik u kojem su zastupljena sva tri narjecja
u graditeljstvu, baroka je najvise u sjevernim krajevima (Varazdin i Zagreb)
41. KLASCZAM: 17. st.
dok barok dominira u nekim dijelovima Europe, u Fancujskoj i Engleskoj je drugaciji
duhovni razvoj covjeka
tu se javlja racionalisticka filozofija (ratio = razum) koja kaze da jedino covjekov razum
moze doci do prave istine, on je jedini kriterij
poznati filozofi su: Locke (Lok), Descartes (Dekart) i Kant
Locke kaze da covjek pomocu svojih dojmova koje dobiva culima iz vanjskog svijeta dolazi
do saznanja
vlast je djelo covjeka i moze opstati dok odgovara ljudima
Descartes kaze: "Cogito ergo sum (mislim, dakle postojim)
u 17. st. razvija se, osobito u Francuskoj, stvaralastvo pos imenom klasicizam
20/43
teoreticar klasicizma je Nikola Boileon (Boalo)
u djelu pod naslovom "Pjesnicka umjetnost" kaze da se treba ugledati na anticku
knjizevnost
poezija treba pricinjavati zadovoljstvo, zato treba kazivati o aristokratskim salonima i gradu
on trazi savrsenstvo forme, jasnocu i uzvisen govor
djelo mora biti poucno, moralno i racionalno
zalaze se za tri jedinstva: mjesta, vremena i radnje
Piere Cornaille (Pjer Cornej) pise tragedije pridrzavajuci se triju jedinstva u kojima razum
nadvladava strast
Jean Racine (Zan Rasin) prikazuje u svojim tragedijama junake pune emocija i strasti koje
njima gospodare
najinteresantniji pisac klasicizma je Moliere (Molijer)
u djelima inspirirana antikom ukazuje se na vjecne probleme ljubavi, casti i morala
42. PROSVJETTELJSTVO:
u 18. st. jaca gradanstvo i javlja se duhovni pokret - prosvjetiteIjstvo
najistaknutiji lik u Francuskoj je Voltaire (Volter), knjizevnik i filozof
on negira vjerovanje o bozanskom podrijetlu vladara i plemstva
protiv je klasnih povlastica, uvijek na strani progonjenih i nezasticenih zalazuci se za
slobodu govora
Diterat (Ditro) u svojim djelima razmislja o moralu i odnosima u drustvu
i on je protiv povlastica, a za slobodu govora
urednik je Enciklopedije, tu su zapisana najvisa dostignuca covjekova uma na svim poljima
Jean Jacques Roussean (Zan Zak Ruso) je jedan od urednika Enciklopedije
filozof je i romanopisac koji trazi da se covjek odrekne suvremene civilizacije koja
dehumanizira ljude i da se vrati prirodi koje je i sam sastavni dio
u njegovim djelima ima naglasene emocionalnosti i sentimentalnosti sto je karakteristicno
za kasni romantizam
Josip II. Modernizira drzavnu upravu, uvodi nove vidove trgovine i proizvodnje
centralizirao je drzavu i uveo vise zakonitosti i reda
ukida povlastice i izjednacuje sve ljude pred zakonom te podize skole
43. HRVATSKA KNJZEVNOST PROSVJETTELJSTVA:
Matija Petar Katancic (zbirka pjesama "Jesenji plodovi - Vinobera u zelenoj molbice
dolini), Andrija Kacic - Miosic (Razgovori ugodni naroda slovinskog), Titus Brezovacki
(Matijas Grabancijas Dijak)
ideje prosvjecivanja, poucne i odgojne tendencije nailaze na plodno tlo i u hrvatskim
krajevima
18. st. donosi pocetak sumraka bogate dubrovacke knjizevnosti
u prvoj polovici 18. st. u Dubrovniku stvara gnjat urdevic poeziju koja se nastavlja na
stvaralastvo vana Bunica - Vucica
to je razdoblje prijelaza barok u racionalizam
1806. ulaskom Francuza, Dubrovnik prestaje biti zariste hrvatske kulture
znacajna je pojava Rudera Boskovica, pjesnika, matematicara i filozofa
Dalmacija - zivi pod mletackom vlascu do 1797.; od tada do 1805. Je pod francuskom
upravom, a od 1806 do . Svj. Rata pod austrijskom
knjizevno stvaralastvo je siromasno
poznati knjizevnici su A. K. Miosic i Filip Grabovac
Slavonija - se oslobada Turaka kad je Europom zavladalo prosvjetiteljstvo
poznati knjizevnici su A.M. Relkovic (Satir iliti Divlji covik), M. P. Katancic (klasicist) i Antun
Kanizic
Sjeverna Hrvatska - prozivljava otvorenu germanizaciju, a poslije madarizaciju
unatoc pritiscima javlja se knjizevnost na kajkavskom narjecju
knjizevnici su Titus Brezovacki, Juraj Maljevac, Katarina Patacic
raste zanimanje za pucko stvaralastvo i za zajednicki knjizevni jezik
21/43
44. ROMANTZAM:
razdoblje koje obuhvaca kraj 18. st., a punu afirmaciju dozivljava u prvim desetljecima 19.
st.
ovaj opce kulturni pokret uvjetovan je drustveno-povjesnim prilikama
to vrijeme obiljezeno je velikim drustvenim potresima i nacionalnim pokretima
raspada se feudalno drustvo, a jaca gradansko
zbivaju se znacajni povijesni dogadaji - burzoaska revolucija 1789. g. u Francuskoj,
Napoleonov uspjeh u osvajanjima i ustanak dekrabista u Rusiji 1825.
revolucija nije ostvarila ideale - bratstvo, jednakost i sloboda te se javlja razocarenje,
klonuce i pesimizam sto je kos vise izrazeno poslije pada Napoleona
pjesnici ne vjeruju u sklad zivota o cemu su govorili racionalisti
romantizam se u umjetnosti javlja kao reakcija na racionalizam i klasicizam
ne zele pravila i propise, vec potpunu slobodu u stvaralastvu
okrecu se emocijama i jakom individualizmu
zaceci romantizma nalaze se u djelima Jean Jaques Russoa
karakteristike ovog razdoblja su:
subjektivnost u pjesmi, romanu, drami, pripovjesti
iznose osobne preokupacije
naglasena je osjecajnost (klonulost, razocarenje.)
pisci se podreduju snazi maste, imaginacije, ona je bujna i imaju potpunu slobodu
razvija se osjetljivost za ljepotu prirode, za vizualno dozivljavanje i glazbu
lirika se namece svim knjizevnim rodovima
cest je monoloski oblik kazivanja
romani su komponirani u obliku dnevnika, pisama i memoara
romanticari su zaokupljeni ovim temama:
intimom (ljubav, ceznja, sanjarenje)
nacionalno - povijesnim
krajolikom (daleki, nepoznati egzoticni krajolik)
kultno - misticnom tematikom (tajanstveno, nadnaravno, neprirodno)
poznati pisci su: Byron (Bajron), Chateanabriand (Satobrinjan), Schiller (Siler), Goethe
(Gete), Lamartine (Lamartin), Puckin, Ljermoutov, Hugo (go), W. Scott (Skot), E. A. Poe
(Po), Herder, Macphersai, Shelley
"Stunu und Dnoug" (Oluja i nagon)
pokret u Njemackoj od 1770. - 1785. g.
knjizevnost treba biti izraz nesputanih osjecanja i strasti
traze povratak prirodi
zalazu se za slobodu individue i stvaralastva, kritiziraju drustveni sustav
J. W. Goethe (Patnje mladog Werthera)
45. LRZAM: pripremno razdoblje
dva dogadaja zbila su se iste godine - smrt austrijskog cara Josipa . zasjedanje
Hrvatskog sabora 1790. g.
zavrseno je vrijeme germanizacije i pocinje madarizacija
Madari insistiraju na madarskom kao sluzbenom jeziku
u to doba Hrvatska je rascjepkana
pritisak Madara jaca svijest u Hrvata o vlastitoj nacionalnosti i vrijednosti vlastitog jezika
zagrebacki biskup Maksimilijan Vrhovec 1813. Trazi od svecenstva da pocne prikupljati i
popisivati naridno blago, narodne pjesme i pripovjetke
1815. g. Antun Mihanovic izdaje brosuru "Rec domovini o hasnovitosti pisanja vu
domorodnom jeziku u kojoj govori o potrebi uvodenja hrvatskog jezika umjesto latinskog;
on kaze da se samo na svom jeziku moze najbolje govoriti o svojim problemima
1818. g. Juraj Sporer pokusava izdati novine na hrvatskom jeziku
u ovo vrijeme odlaze mladici podrijetlom iz gradanskog sloja na studij na Zapad
vracaju se u svoju domovinu donoseci utjecaje izvana gdje se bude nacionalni pokreti
poznati ilirci su Ljudevit Gaj, Janko Draskovic, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinovic,
Stanko Vraz, Ivan Derkos.
1830. g. Ljudevit Gaj pise "Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja" na
kajkavskom narjecju - to oznacava pocetak preporoda
pravopisna osnova kakvu je Gaj predlaze trebala je hrvatsku knjizevnost objediniti, pribliziti
ostalim slavenskim narodima, osobito onima koji pisu latinicom
22/43
Gaj je svjestan da je jezik glavna i osnovna oznaka nacionalnosti
pojednostavio je pravopisnu grafiju, za svaki glas odreduje jedno slovo i uvodi nove
dijakriticke znakove c, z, s, lj, d
1832. g. Ivan Derkos pise "Genij Domovine - trazi da knjizevni jezik bude utemeljen na
stokavskom narjecju
Janko Draskovic pise disertaciju na stokavskom narjecju
time se otvaraju putevi jedinstvenom knjizevnom jeziku
1835. g. izdaje Gaj "Novine Horvatske i "Danicu Horvatsku, Slavonsku i
Dalmatinskupretezito stokavstinom
godinu dana poslije mijenja naziv novinama "Ilirske narodne novine i "Danica Ilirska
oko 1840. g. dolazi do razmoilazenja medu ilirskim prvacima
Vraz, Vukotinovic i Rakovac zastupaju misljenje da pokret ima vise kulturno-knjizevno
znacenje
1842. Vraz izdaje list "Kolo i time se potpuno odjeljuje od Gaja
1843. je zabranjeno ilirsko ime i to je nagovjestaj kraja
Gaj vraca novinama stare nazive
citav se pokret vraca u granice Hrvatstva, a govori se iskljucivo o hrvatskom jeziku
u prvoj etapi ovog razdoblja do 1840. nema vecih umjetnickih ostvarenja, pisu se,
uglavnom, budnice davorije
Antun Mihanovic (Horvatska Domovina), Stanko Vraz (ulabije), Petar Preradovic
(Ljudsko srce)
46. PROTOREALZAM: Senoino doba (razdoblje od ilirizma do realizma)
poraz gradanske revolucije 1848.g. u madarskoj i politicko utvrdivanje Austrije na cijelom
podrucju dovodi do novih politickih odnosa
kraj je ilirizma i pocetak ponovne germanizacije (Bachov apsolutizam)
Hrvatskoj se ukidaju sva ustavna prava koja je imala; na drustvenom planu velike su
promjene, ukidaju se feudalno-kmetski odnosi
oslobodeno seljastvo potpuno je osiromaseno i u bezizlanom polozaju, posebno nakon
raspadanja seoskih zadruga
plemici ostaju bez posjeda i ulaze u drzavni birokratski aparat zajedno sa gradanima
u nesredenim prilikama kulturni zivot dozivljava pad
prestaju izlaziti "Danica i "Zora dalmatinska pa Hrvatska nema svoj knjizevni list
umureStanko Vraz, Mazuranic se okrece politici, velika knjizevna imena odlaze sa knjizevne
scene, a mladi narastaj tek dolazi
Mirko Bogovic pokrece list "Neven"
Janko Jurkovic zacetnik je Seoske novele
Luka Botic Pise epove
van Trnski pise pjesme
najcesce je zastupljuna novelistika, pretezito sa gradenom proslosti - puno junackih podviga,
fabula je ljubavno - romanticarska
samo Jurkovic i Tkalcevic pokusavaju uzeti gradu iz suvremenog zivota
1860. Austrija ukida apsolutizam
1867. Austro - Ugarska nagodba
1868. Hrvatsko - Ugarska nagodba
javlja se August Senoa i svojim imenom obiljezava razdoblje kao najbolji knjizevnik
on stvara sirok krug citatelja
pise programski tekst "Nasa knjizevnost u kojem se zalaze za realisticko pripovjedanje
poznati knjizevnici: Josip Eugen Tomicic, Franjo Markovic i Iva Perkovac
1860. utemeljeno nacionalno kazaliste u Zagrebu
prvi umjetnicki ravnatelj bio je Dimitrije Demetar, a za njim dolazi Senoa
za njegova vremena utemeljena je nacionalna opera pod ravnanjem Ivana Zajca
August Senoa (Zlatarovo zlato Prijan Lovro, Budi svoj, Seljacka buna, Cuvaj se senjske ruke,
Prosjak Luka
47. REALZAM U EUROPSKOJ KNZEVNOST: 1830. - 1880.
lat. realis = stvaran
crte realisticke metode vidljive su jos u antickih pisaca, u renesansi i prosvjetiteljstvu iako
realizma ima u svim razdobljima
23/43
realizam se javljakao reakcija na romantizam
realisti se okrecu prema svakodnevnoj stvarnosti
poticaj za stvaranje traze u svakodnevnom zivotu
zele prikazati stvarnost onakvom kakva jest, objektivno i istinio, bez uljepsavanja
prikazuje sve slojeve ljudskog drustva, prikazuju ih u svakodnevnim prostorima: na ulicama, u
salonima, na trznicama, u siromasnim sobama, kazalistima
prostorije otkrijvaju socijalni polozaj koji odreduje karaktere i ponasanje likova
pisci istrazuju kao znanstvenici, oslanjaju se na konkretne podatke koje uocavaju, ali i na
rezultate znanstvenih, psiholoskih i socioloskih istrazivanja
junak realisticke proze zeli dozivjeti afirmaciju, uspjeh u drustvu
realisti izbjegavaju objasnjenja, a iznose samo cinjenice (pozitivizam)
zele sveobuhvatno prikazati drustvenu stvarnost, zato su najpogodnijiprozni oblici: pripovjest,
roman i novela
oni hronoloski iznose slijed zbivanja kazujuci u trecem licu
realisti biraju tipicne karakteristike u tipicnim okolnostima
poznati knjizevnici: Balzac (Otac Goriot), Stendhal, Flaubert, Dostojevski (Zlocin i kazna),
Tolstoj (Ana Karenjina), Pogolj, Turgenjev, Dickens
48. NATURALZAM: od 1880. - 1890. i nastavak je realizma
Hipolit Taine (Ten) smatra da je covjek proizvod 3 cinitelja: nasljeda, sredine i povijesne
situacije
najvazniji pisac naturalizma je Emil Zola na koga je znanost snazno utjecala
on poistovjecuje metide znanstvenika s metodama umjetnika
roman se temelji na promatranju i ogledu
interesira ga uloga nasljeda u covjekovom ponasanju
preoucava temperament i dovodi likove u takve zivotne situacije u kojima ce se temperamenti
najvise ocitovati
prati djelovanje nagona i iznosi ono najgrubje u covjeku
uvijek racuna na mehanizam u suvjeku, ono genetsko
kazuje o blatu, blatnim ljudima i blatnim rijecima
49. HRVATSKA KNJZEVNOST REALZMA: 1880. - 1890.
razdoblje hrvatskog realizma je samo desetak godina
ipak zreli realisticki plodovi produzit ce se duboko u razdoblje moderne
vec Senoa zagovara razdoblje knjizevnosti svojim programskim clancima
80-ih god. polozaj Hrv. u sklopu A.-U. postaje sve tezi
ekonomski propada
politicki je razjedinjena stranackim borbama
Khuen Hedervary razbija narodnu stranku, jedan dio vezuje uz sebe i potpiruje mrznju izmedu
stranke prava i Narodnjaka
sluzio se nasiljem, progonima, spijunazama i cenzurom
tudinska vlast izaziva nezadovoljstvo
u ovom razdoblju najistaknutiji oblici: roman, novela, pripovjest
pisci trebaju pisato o onome sto je istinito, tipicno i aktualno
E. Kumicic pise clanak "O romanu
kaze da roman mora biti plod znanstvenog promatranja, nema zanosenja mastom
sve moze biti grada za roman, i lijepo i ruzno
treba slikati razne strane zivota i izazivati gnusanje kako bi se ljude odvratilo od onoga sto je
ruzno
osnovne tematske linije A. Senoe nastavljaju se i u realizmu:
uspon gradanskog staleza
propadanje plemstva
raslojavanje sela
prozno stvaralastvo obuhvaca nekoliko tematskih krugova:
drustveno - ekonomski
nac. - politicki
univerzalni
seoska stvarnost prikazana je u regionalnim obiljezjima
pisci pokazuju: zagorsko seosku, licko selo, slavonsko selo, primorsko i istarsko selo
24/43
90-ih god. izrazito mjesto imaju psiholoski, eticki i filozofski problemi
fabula vise nije temeljni element, narusava se kronolosko kazivanje, retrospekcija i
introspekcija (ulazenje u likovi, sami), ima lirike, simbolike i esejistike
E. Kumicic (Zacudeni svatovi), Vjenceslav Novak (Poslijednji Stipancici), Ante Kovacic (U
registraturi), Ksaver Sandor alski (Zbirka: Pod starim krovovima; Ugledni i blagoslovljeni
Cintek), Silvije Strahimir Kranjcevic (Mojsije)
50. TECEVNE LRZMA:
u ovom razdoblju pisu se gotovo sve knjizevne vrste
najdominatnija, prevladava lirika
Ivan Mazuranic pise svoj poznati ep
Ivan Kukuljevic pise prvu povijesnu tragediju "Juraj i Sofija
Dimitrije Demetar pise dramu "Tenta
pisu se putopisii novele, a javljaju se i poceci knjizevne kritike
Vjekoslav Babukic postavio je temelje znanosti o jeziku
Matija Smodek otvara katedru za hrvatski jezik
u ovom razdoblju razvija se siroka kulturna djelatnost
osnivaju se citaonice
osnovala s Matica ilirska - siri i izdaje domacu knjigu
Vatroslav Lisinski pravi prvu nacionalnu operu "Ljubav i zloba
poznati je slikar Vjekoslav Karas
ostvaren je jedinstven pravopis i knjizevni stokavski jezik sto je preduvjet za razvitak
zajednicke hrvatske knjizevnosti
51. NAJZNACAJNJ PREDSTAVNC REALZMA U HRV. KNJZ.:
E. Kumicic (Zacudeni svatovi), Vjenceslav Novak (Poslijednji Stipancici), Ante Kovacic (U
registraturi), Ksaver Sandor alski (Zbirka: Pod starim krovovima; Ugledni i blagoslovljeni
Cintek), Silvije Strahimir Kranjcevic (Mojsije)
52. NAJZNACAJNJ PREDSTAVNC ROMANTZMA U EURO. KNJZ.:
J. W. Goethe (Patnje mladog Werthera), Alphonse de Lamartine (Jezero), George Gordon
Byron (Putovanje Childea Harolda), Edgar Allan Poe (Gavran)
53. MODERNZAM: kraj 19. st. i poc. 20. st.
krajem 90-ih godina 19. st. u europskim knjizevnostima, posebice u francuskoj, dolaze do
izrazaja nove tendencije
uzroci su zasicenost realistickom i naturalistickom knjizevnoscu i nova filozofska strujanja tog
vremena
pozitivisticko gledanje (utvrdivanje cinjenica, cesto ograniceno samo na opisivanje, a
izbjegavanje objasnjenja, dominacija razuma i materijalisticki pogled na svijet, rjesenja
gradanskoj klasi koja dozivljava polaganu dekadenciju (propast, raspad, nazadak))
pod utjecajem idealisticke filozofije, kojoj su najbitniji duh i svijest, knjizevnici se okrecu
iracionalnom i misticnom
oni promatraju covjeka kao duhovno i intelektualno bice s vlastitim unutarnjim svijetovima,
sukobima, sumnjama, trzajima.
javlja se nov knjizevni smjer - simbolizam
sredisnji problemi simbolisticke poezije su covjekova sudbina, covjekov duhovni svijet i polozaj
prodiranja u tajne covjekova postojanja
u poeziji je bitan nagovjestaj, nedorecenost i naslucivanje
najizrazitiji predstavnici su: Charles Baudeleire (Sarl Bodler) - preteca, Arthur Rimbaud (Artur
Rembo), Paul Verlaine (Pol Verlen), Stephane Mallarne (Stefan Malarne)
Theophil Gautier (Teofil Gotje) zalaze se za lapurlatizam, umjetnost radi samr umjetnosti; ona
je samoj sebi cilj; traze savrsenu formu u kojoj je ljepota pjesme; to otvara put parnasovcima
parnasovci se javljaju zajednickim zbornikom stihova "Novi parnas; motive uzimaju iz indije i
grcke civilizacije, srednjeg vijeka i Biblije; ne unose osjecaje pa je poezija hladna; paze na
izraz i oblik koji treba biti sto ljepsi; parnasovci su: Leekonte de Lisle (Lkont d Lil), Sully
Pridohme (Sili Pridom), Jose Marija de Heredija (Hose Marija d Eredija)
25/43
impresionizam je smjer cije je temeljno obiljezje suvremeno dozivljavanje svijeta i zivota,
odlazak u prirodu, biljezenje trenutnih dojmova i raspolozenja; zatim kolorizam - promjene
boja, svijetlo i sjena
Charles Baudelaire (Albatros), Paul Verlaine(Verlen)(Jesenja pjesma), Rainer Maria Rilke (Ja
zivim u kruzima koji se sire), Henrik bsen (Nora)
54. HRVATSKA KNJZEVNOST MODERNE: 1895. - 1914.
posljednje 10-ce 19. st. obiljezava ozbiljnu prekretnicu u hrv. knjizevnosti
nova knjizevna generacija sebe naziva modernistima, po uzoru na europska strujanja
pocetak ovog razdoblja obiljezava dogadaj koji se zbio 1895. g. - car Franjo Josip . Dosao je u
Zagreb na otvaranje Hrv. narodnog kazalista, a studenti su na Jelacicevu trgu, u znak
prosvjeda protiv madarizacije, javno spalili madarsku zastavu; jedan dio studenata je izbacen
sa sveucilista i nastavlja studij uglavnom u Becu i Pragu
neki su se pisci vec prije okrenuli subjektivnom, liricnom, izbjegavajuci siroku fabulu
modernisti njeguju senzibilnost, osjecaj za nijansu, udubljuju se u duhovni zivot covjeka; to je
rezultat i drustveno politickih prilika u hrvatskoj (sukob medu strankama, madarizacija,
ekonomska iscrpljenost zemlje)
u takvom ozracju javljaju se klonuce i pesimizam
takvo stanje duha poklapa se sa situacijom na Zapadu i zato mlada generacija prihvaca
modernisticki pokret
Praska skupina iznosi neslaganja s tadasnjom literaturom u casopisu "Hrvatska misao 1897.
(Milan Saric); zalazu se za teme bliske sirokim masam trazeci da se pise o duhovnom zivotu
da roman bude drustvena psihologija
Becka skupina 1898. osniva casopis "Mladost u kojem glavnu rijec ima Milivoj Dezmon
vanov; oni odbacuju sve materijalno i simbolisti su inpresivnosti, dekadentni, senzibilni i
mistici; imaju potpuno nove ciljeve
i jednoj i drugoj skupini zajednicko je prekidanje s tradicijom, kritika tadasnje knjizevnosti,
borba protiv ukalupljenih pravaca i potpuna sloboda stvaranja
tako su "mladi dosli u sukob s "starima
najpoznatiji predstavnici "starih su: Franjo Markovic, Jovan Hamilovic
do 1903. moderna ima uglavnom deklarativan karakter - knjizevnost je dosta oskudna
poslije 1903. Javljaju se znacajniji knjizevnici: A. G. Matos (1909., Utjeha kose, Kip domovine
leta 188*), Dinko Simunovic (Duga), van Kozarac (uka Begovic), Vladimir Nazor
(Zvonimirova lada), Janko Ceskovar, Milan Begovic
Vladimir Vidric (Pejzaz .)
55. AVANGARDA, MODERNSTCK POKRET:stilski pluralizam, prilike
pocetkom 20. st. ubrzan je rast industrijalizacije i urbanizacije; zabiljezen je nagli skok teh.
znanosti i dostignuca; otkrivena je radio aktivnost, izumljen zrakoplov, postavljen teorija
relativnosti, odrzana . filmska predstava, otpoceo . svj. rat.
covjek se poceo mehanizirati i automatizirati sto dovodi do osjecaja ugrozenosti covjeka kao
humano ljudsko bice; nagomilava se oruzje sto moze svaki tren progovoriti; to je uvjetovalo
osjecaj opceg kaosa i nemoci te imihelisticka raspolozenja covjeka
jedina mogucnost da se prevladava apokalipticka misao je bunt upravo krik protiv svih
ustaljenih shvacanja zivota i umjetnosti
treba naci novog covjeka oslobodenog svih drustvenih konvencija i moralnih predrasuda
covjek se treba vratiti sebi, svojoj biti koja je izvan povijesnih i drustvenih kategorija; samo je
bitno vjecno; spas traze u umjetnosti
pocetkom 20. st. javljaju se novi smjerovi koji ce u razlicitih naroda i u raznim varijantama
dobiti razlicite nazive:
u taliji i Rusiji javlja se futurizam
u zemljama srednje Europe ekspresionizam
u francuskom slikarstvu javlja se kubizam, a 1920. u Francuskoj se pojavljuje
nadrealizam
u umjetnosti je izrazen otpor dotadasnjem stvaralastvu nezadovoljstvo tradicijom sto je odraz
prilika uoci . svj. rata
moderna proza: Marcel Prust (Combray)
26/43
56. EKSPRESONZAM: 1910. - 1920.
ekspression = izrazaj
ekspresionizam ima najjace korjene u Njemackoj, ali su termin uveli Francuzi nalazeci zacetke
novog pravca u slikarstvu Gogha i Cezanna; tu se javljaju 1. casopisi "Der Sturm i "Die Aktion
i mnogi manifesti (Gotfried Benn i Herman Bahr)
ekspresionizam je zapravo "istisak subjektivnih dozivljaja i unutarnjih stanja, neka vrsta
kartarze (ociscenje duse)
umjetnici negiraju objektivnu stvarnost; daju svijet vlastite duse, pun iskrivljenih slika -
preobrazavaju stvarnost
iznosi fantazmagorican dozivljaj svijeta (izazivanje cudnih, fantasticnih slika, neobicnih pojava)
u fazi dominiraju teme vjecnosti i kozmicki motivi
cesta tema je rat koji dozivljavaju kao kaos prema kojem osjecaju bunt jer je negacija
humanosti
potrebe za novim covjekom iznose u simbolicnoj drami u obliku legendi u dramskim
fantazijama
traze ono vjecno u covjeku, zainteresirani su za covjekove vjecne strast i teznje
izraz je skrt, odbacuju deskripciju, cesto rabe glagole, unose "nepoeticne rijeci, pisu
slobodnim stihom, izbjegavaju logicne misaone cjeline, izbjegavaju interpukciju
57. FUTURZAM:
futurizam u Italiji
Tomaso Marinetti (manifest), velica snagu, energiju, smjelost, brzinu, industrijsku civilizaciju,
borbu - istice snagu i dinamiku novog svijeta
futurizam u Rusiji
nagli prodor kapitalizma i urbanizacije u covjeku izaziva nemir, kaoticna stanja i poremecenost
Vladimir Majakovski ("Cuska drustvenom ukusu") - u poeziju unosi urbane teme, razvija
tradicijsku strukturu stiha, unosi "nepoeticne rijeci sluzeci se cesto zargonizmima i
vulgarizmima
58. NADREALZAM: 1920.
idejni zacetnik Andre Breton
on stavlja teziste na iracionalno, podsvijesno, ne priznaje racionalno
trazi spontanost da bi se izrazile podsvijesne covjekove reakcije ono sto se razumski ne moze
kontrolirati
zalaze se za diktat misli, bez ikakve razumne kontrole, izvan svih estetskih i idejnih nakana
59. RAZDOBLJE OD 1914. 1929.:
smrt A. G. Matosa 1914. i iste godine objavljena antologija (zbirka pjesama najboljih
ostvarenja) "Hrv. mlada lirika (pojavljuju se znacajni pisci: vo Andric, Tin Ujevic, Galovic)
obiljezavaju kraj moderne
u politickom smislu, ovo je razdoblje puno previranja; Hrvatsko - srpska koalicija, kao vodeca
stranka, pravi kompromise u Budimpesti
u trenucima raspadanja Monarhije, ova stranka nije stvorila bitniji politicki program, iako je
srpska stranka imala svoju orijentaciju
1918. stvara se tzv. Narodno vijece SHS, a uskoro je proglasena KraljevinaSHS s
Aleksandrom Karadordevicem na celu; on priprema diktaturu, a 1929. nastaje Kraljevina
Jugoslavija
najznacajnija od oporbenih stranaka je HSS na celu s S. Radicem
zbog odlucne politike, S. Radic i brat bivaju ubijeni u Skupstini u Beogradu
narastajmladih knjizevnika najavljuje nove tendencije u knjizevnosti
pisci koji se pojavljuju u programskim clancima iskazuju nezadovoljstvo stanjem u hrv.
knjizevnosti
A. B. Simic, Ulderiko Donaldini i Miroslav Krleza borbeno ustaju protiv tadasnje pisane rijeci
pocetkom 30-ih dolazi do mimoilazenja izmedu Krleze i njegovih politickih istomisljenika
("sukob na knjizevnos ljevici)
ekstremno lijevo orijentirani knjizevnici zalazu se za utilitarno shvacanje knjizevnosti (izvuci
korist), a Krleza je za potpunu slobodu stvaralackog cina
A. B. simic (Hercegovina, zbirka Preobrazenja), Miroslav Krleza (Snijeg), vo Andric (Ex Ponto)
27/43
60. RAZDOBLJE OD 1929. 1952.:
knjizevnost ovog razdoblja razvila se u slozenim i dramaticnim povijesnim i drustvenim
prilikama
to je vrijeme narastanja fasizma, priprema za nova osvajanja i 2. svj. rat
ovo doba obiljezeno je velikim socijalnim krizama u cijelom svijetu
u nasim krajevima, u vrijeme socijalne krize, uvedena je diktatura; to je vrijeme ubojstva
Aleksandra Karadordevica i doba politickih emigracija Hrvata
u knjizevnosti se smiruju poznati nam stilovi koji ostavljaju trag - slobodan stih, ekspresivnost
izraza, prodor u svijest i podsvijest covjeka
nastaje raznolika knjizevnost
neki se vracaju realistickom pisanju, tome pogoduje vrijeme politickih i gospodarskih kriza i
pobune siromasnih na rubu egzistencije
nastaje socijalna literatura - lijevo orijentirani pisci traze da se knjizevnost bavi socijalnim
problemima, cime bi se pridonijelo njihovom rjesavanju, a zaboravljaju umjetnicku stranu
Krleza je da knjizevnost bude tendeciozna (otredene namjere), ali se zalaze za umjetnicku
obradu
neki su spojili ta dva modela i nastaje socijalno - psiholoski realizam
stvara se psiholoski realizam - pisci iznose unutarnji svijet likova, psiholoska stanja, traume,
najcesce intelektualaca u skucenim sredinama
psiholosko - analiticki realizam - pisci ne idu iz opisa izvana da bi dosli do psihe, vec polaze od
analize psihe, slikaju stanja svijesti i podsvijesti
ideologizirani realizam - stvara se u partizanskim redovima, sve je podredeno ideologiji
Miroslav Krleza (Povratak Filipa Latinovica, Gospoda Glembajevi), Tin Ujevic (Svakidasnja
jadikovka), Dobrisa Cesaric (Oblak), vo Andric (Prokleta avlija), Dragutin Tadijanovic (Dugo u
noc, u zimsku bijelu noc), van Goran Kovacic (Moj grob), Bertolt Brecht (Majka Courage i
njezina djeca - Kronika Tridesetogodisnjeg rata u 12 slika), Albert Camus (Stranac)
61. DRUGA MODERNA: 1952. - 1969.
1949. g. Petar Segedin na Drugom kongresu knjizevnika zapocinje borbu za slobodu
umjetnickog izraza
1952. g. izlaganje M. Krleze na trecem kongresu knjizevnika oznacuje pobjedu knjizevnika
koja je u skladu s voljom umjetnika
1952. izlazi list "Krugovi oko kojeg se okuplja nova generacija knjizevnika koji cine pokret; to
su: Nikola Milicevic, Slobodan Novak, Slavko Mikalic, Milivoj Slavicek, Vlado Gotovac, van
Slamnig, Antun Soljag, a pridruzuju se Jure Kastelan i Vesna Paru
vodeci kriticar i irednik tog lista Vlatko Pavletic zalaze se za umjetnicki pluralizam
izrazavaju nezadovoljstvo socijalnom literaturom, ideoloskom prisilom i pisanju po narudzbi
traze slobodu umjetnickog stvaralastva
ugledaju se na zapadnoeuropske smjerove i dolazi do ponovne integracije s Europom
najvise se pisu pjesme
pjesnici pjevaju o svako dnevnim problemima i privodno nevaznim zbivanjima
u poeziju unose razgovorni jezik, zargon pa i podrucni jezik
neki se sluze jezikom filozofije i egzaktnih znanosti, skloni su racionalnosti, misaonosti pa
kontroliraju emocije
neki pjesnici govore o smrti, strahu, usamljenosti, nemoci.(egzistencijalne situacije)
jedan broj pjesnika trazi uzore u narodnoj knjizevnosti
pisu se prozna djela: novele, pripovjesti, crtice, romani
nema vise crno - bijele tehnike niti heroizma
proza govori o traumama covjeka, o njegovoj borbi za samoodrzanje i moralne odgovornosti
sve je vise introspekcije i psiholoske analize
u djelima s urbanom tematikom govori se o pojedincu, najcesce o intelektualcu, o njegovim
dvojbama, sumnjama, razmisljanjima - nema fabuliranja
u drami M. Krleza ima znacajan utjecaj
1958. "Krugovi prestaju izlaziti
1962. pokrece se casopis "Razlog
razlogovci izjednacuju poeziju i filozofiju
teme su im beznade, praznina, paradoksalnost svijeta, ali i svakodnevni zivot
Petar Segedin (Na istom putu), Vladan Desnica (Proljeca van Galeba), Ranko Marinkovic
(Andeo, zbirka: Ruke), Jure Kastelan (Tvrdava koja se na predaje), Josip Pupacic (Moj kriz
svejedno gori)
28/43
62. SUVREMENA KNJZEVNOST: 1970. - 1990.
pocetkom 70-ih godina kriza socijalnog sustava i nerjeseno nacionalno pitanje dovelo je do
masovnog pokreta
zahtjevaju se veca politicka i ekonomska samostalnost Hrvatske, postovanje nac. suvereniteta
i potpuna ravnopravnost naroda u Jugoslaviji
naglasen je problem jezicne posebnosti, a 1967. zlazi Deklaracija o nazivu i polozaju hrv.
Jezika
Hrvatsko proljece zavrsilo je kapitulacijom u Karadordevu 1971.
pobijedili su unitaristi
pocinju progoni hrv. intelektualaca, znanstvenika i umjetnika
neki su osudivani, neki su otisli u emigraciju, a neki iskljuceni iz javnog zivota
vrsen je strogi nadzor nad umjetnickim stvaralastvom, a zabranjeno je izrazavanje domoljublja
poslije Titove smrti problemi su izbili na povrsinu
1990. g. u Hrvatskoj su odrzani slobodni izbori
narod se odlucio za vise stranacje, za parlamentarnu demokraciju
knjizevnost se uklapa u tendencije suvremene knjizevnosti
pocetkom 70-ih godina generacija tzv. fantasticara (Pavao Pavlicic, Goran Tribuson, Stjepan
Cuic.); pod utjecajem Kafke, Borgesa (Borhes) i Bulgakova bjeze od stvarnosti i okrecu se
fantastici, iracionalnom i bizarnom, sluzeci se groteskom, simbolom i hiperbolom
u poeziji neki pjesnici se vracaju vezanom stihu i tradicionalnim oblicima (soneta)
teze jednostavnosti, jasnoci izraza, a postaju i tolerantniji prema ranijim tvorevinama
u prozi pisci se vracaju pripovjedanju
poslije kratke epizode obiljezene fantastikom, pisci se opet vracaju stvarnosti
pisu se: pustolovni, kriminalisticki i horor romani
takoder se stvaraju obiteljski i povijesni romani
cesto se mijesaju zarnovi i njeguju slobodne forme
govori se o iskustvima novije povijesti
kritizira se kult licnosti
kazuju o vlasti, odnosu covjeka prema vlasti i o totalitarizmu (van Aralica, Pavao Pavlicic i
Zvonimir Majdak)
u prozi "U trapericama sredisnji lik je gradski frajer koji se ne uklapa u drustvenu sredinu; on
pripada manjoj drustvenoj skupini, klapi, koju cine ljudi slicnih svjetonazora, koji jednako
govore i imaju slican nacin odjevanja
u drami, takoder se spajaju razliciti modeli
nov tip drame temelji se na posudivanju tudih zapleta (intertakstualnost), ali na slikanju
stvarnosti - Bresan
mnoge drame zasnovane su na zivotopisima povijesnih osoba
u dramama se govori i dalje o odnosu covjeka prema dreustvu i vladajucoj ideologiji
Antun Soljan (Luka), Slavko Mihalic (Majstore ugasi svijecu), van Bresan (Predstava Hamleta
u selu Mrdusa Donja)
63. NAJZNACAJNJ PREDSTAVNC HRV. MODERNE:
poslije 1903. javljaju se znacajniji knjizevnici: A. G. Matos (1909., Utjeha kose, Kip domovine
leta 188*), Dinko Simunovic (Duga), van Kozarac (uka Begovic), Vladimir Nazor
(Zvonimirova lada), Janko Ceskovar, Milan Begovic
Vladimir Vidric (Pejzaz .)
64. NAJZNACAJNJ PREDSTAVNC EURO. MODERNZMA:
Charles Baudelaire (Albatros), Paul Verlaine(Verlen)(Jesenja pjesma), Rainer Maria Rilke (Ja
zivim u kruzima koji se sire), Henrik bsen (Nora)
65. KNJZEVN RODOV:
Lirika:
naziv od grckog glazbala "lyra
lirika je nastala u svojevrsnom sinkretizmu (stapanje, sjedinjenje) govora, plesa,
glazbe i glume
odlike: - u lirici se kazuje o osjecanjima, emocijama i razmisljanju
liricari su subjektivni
29/43
odlikuje se kratkocom (odabiru se rijeci, vjesto se povezuju, stvaraju
se nove slike, onakve kakve ih pjesnik vidi, rijeci cesto gube osnovno,
primarno znacenje, dobivaju preneseno)
lirika je uvijek aktualna
Struktura: - nema fabule
nema prepricavanja
nema razvijanja dogadaja, niti potpunih opisa
pjesnici na pocetku kazuju o svojim osjecajima i razmisljanjima, a
kasnije dodaju nove motive, variraju temu
lirika je kratka i orjentirana na trenutke koji priopcavaju osnovne
osjecaje
Tematska podjela lirike: - ljubavne pjesme
refleksivne pjesme
domoljubne
pejzazne
pjesma ugodaja
socijalna pjesma
Tradicionalna, povijesna podjela:
ditiramb (izrazava zivotnu radost)
himna - pjesma posvecena nekom ili necem sto covjek smatra vrijednim
najveceg stovanja, divljenja ili obozavanja
oda - pjesma posvecena nekoj osobi ili necemu prema cemu se osjeca
stanovita privrzenost, ljubav, stovanje ili neka druga sklonost
elegija - pjesma u kojoj se izrazava tuga, bol i zaljenje za necim nedostiznim
idila - kazuje o osjecaju tihe srece, s temom iz mirnog zivota u prirodi,
posebice na selu
epitaf - natpis na grobu u kojem se u ozbiljnom ili saljivom tonu govori o nekoj
pokojnikovoj osobini
epigram - kratka, duhovita pjesma u kojoj se ismijava neka negativna osobina
s neocekivanim zakljuckom koji iznenaduje citatelja
Podjela lirike prema autoru:
narodne (pucke) pjesme
umjetnicke pjesme
Podjela lirike prema nacinu izrazavanja:
lirske pjesme u stihu
lirske pjesme u prozi
Epika:
grc. Epos - govor, pripovjedanje
temeljna odlika epike je pripovjedanje, narativnost
podjela epike: a) djela pisana u stihu: - epska pjesma
ep ili epopeja
b) djela pisana u prozi: - novela
- pripovjetka
- roman
razvijanje fabule u epskom djelu postize se:
epskim pripovjedanjem, opisivanjem, dijalogom
monologom (unutarnji, vanjski)
piscev komentar
nacini pripovjedanja: 1. lice (ich form - ja)
3. lice ( er forma - on)
podjela romana prema temi:
povijesni, psiholoski, socijalni, kriminalisticki, ljubavni, pustolovni
podjela romana prema nacinu pristupanja temi:
satiricni, humanisticki, didakticki, sentimentalni (s puno emocija - naginje nas
na plac)
jednostavni oblici:
MT (govor, kazivanje, prica) je knjizevna vrsta koja na temelju mitskog iskustva prica
o podrijetlu i nastanku svijeta ili osoba, pojava ljudskih tvorevina ili citavih naroda.
LEGENDA kazuje o ponasanju nekih pojedinaca koji sluze kao uzor za stanoviti nacin
zivota.
30/43
BAJKA je vrsta o kojoj se cudesno i nadnaravno ispreplice sa stvarnim,
zbiljskim.
SAGA je prica o dogadajima iz porodicna zivota na temelju usmene predaje. Prica se
cjelokupna sudbina porodice koja sluzi kao primjer porodicnog zivota nekog naroda.
POSLOVCA u obliku tvrdnje sazeto izrazava neke ____ na prvi pogled skrivene
zakonitosti zivota.
Drama:
grc. Drahme - radnja
dramom nazivamo knjizevne tekstove koji su namjenjeni izvedbi na pozornici
dramski tekst se sastoji iz dijelova namjenjenih redatelju i glumcimai dijelova
namjenjenih publici
didaskalije su namjenjene redatelju i glumcima, a publici dijalozi i monolozi
Struktura dramskog djela
fabula se ne pripovjeda, vec se njeno odvijanje postize izmjenom dramskih
situacija
nema vanjskog opisa likova, sve je skonentrirano na fabulu i ideju
dramske karaktere odreduje njih govori njihova akcija, ono sto cine
dramski tekst povezuje odredena radnja koja se prikazuje od pocetka do
kraja; od zapleta do raspleta (jedinstvo radnje)
drama se odlikuje stanovitom napetoscu koja proizlazi iz suprotnosti (sukoba)
u stavovima i htjenjima pojedinih likova
Kompozicija drame
ekspozicija
zaplet
kulminacija
peripetija (obrat, preokret)
rasplet
drama se dijeli na cinove, slike i prizore ili scene
drama je pisana u dijaloskoj formi
Esej:
vrsta u kojoj se spaja subjektivno i objektivno pjesnicko i znanstveno dok se
govori o nekoj temi kojom se autor bavi
66. NAJSTARJ HRVATSK PSAN SPOMENC:
Bascanska ploca:
napisana je glagoljskim pismom
nadena je u Jurandvoru, pokraj Baske na otoku Krku
to je darovnica kralja Zvonimira, koji daruje ledinu crkvi Sv. Lucije
u prvom dijelu saznajemo da je tekst pisao opat Drzina koji utvrduje da je kralj
Zvonimir darovao jedno gospodarsko dobro
on proklinje one koji bi to porekli
u drugom dijelu opat Dobrevit izjavljuje da je sa devetoro braca sagradio crkvu za
vrijeme kneza Kosmata
u trecem dijelu se kazuje da je u to vrijeme postojala zajednica Sv. Lucije i Sv. Nikole
na Otoccu
Bascanska ploca ima povijesno, kulturno i knjizevno znacenje
tu su prve pisane hrvatske rijeci i prvi puta potvrdeno hrvatsko ime na hrvatskom
jeziku
Ljetopis popa Dukljanina (polovica 12. st.)
spis sadrzi rodosliv dukljanske dinastije
navodno je isprva pisan slavenskim jezikom, a latinski ga prevodi jedan katolicki
svecenik iz dukljanske biskupije
kasnije, vjerovatno u 14. st., spis je u podrucju Splita preveden na hrvatski jezik i tom
prigodom dodano mu je grade iz hrvatske povijesti, a posebno pricanje o tragicnoj
pogiblji kralja Zvonimira
za Zvonimitova vladanja bilo je blagostanje, zemlja bogata, a ljudi sretni i sigurni
kralj je bio posten i pravedan, pomagao je dobre, a proganjao zle
31/43
negdje oko Cetine zbila se njegova tragicna smrt
ubili su ga na skupu prilikom citanja pisma u kojem se pozivaju Hrvati da s drugima idu
osloboditi Kristov grob
autor razjarene ljude usporeduje s vukovima i psima
povjesnicari se ne slazu s ovom pricom koja je vjerojatno nastala prema legendi
Vinodolski zakonik (polovica 13. st.):
nastao je u Vinodolu 1288. G. i najstariji je zakonski spomenik
nastao je da bi se normirali pravni odnosi u vrijeme kada je vinodolski kraj darovan
krckom knezu Vidu (kasnije Frankopanima)
uzakonili su gae stari obicaji, ali se posebice islo da se odredi kazneno pravo i osigura
knezevo pravo
Zapis popa Martinca:
pop Martinac je pisao glagoljski brevijar (knjiga molitava, lekcija i pjesama za
svecenike, zbornik molitava) u Grobniku
tada se dogodila za Hrvatsku velika tragedija na Krbavskom polju 1493.
pisac daje zapis u kojem iznosi potresnu sliku teskog stradanja u Hrvatskoj zbog
turske najezde
to je povijesno svjedocanstvo o katastrofalnom dogadaju
Turci pale, ruse, ubijaju i odvode u roblje (bili su gori od Atile i Tatara)
autor opisuje ovaj dogadaj kratko cemu odgovara vremenska napetost
crkveno - slavenski jezik s elementima narjecja
Lucidar:
pod imenom Elucidorius ili Lucidorius javljaju se u Europi razliciti spisi
enciklopedijskog karaktera
krajem 12. st. je jedna kompilacija (sastavljeno djelo na temelju tudih djela, dakle,
nesamostalno) na njemackom jeziku. Djelo je namjenjeno puckom sloju, a dohvaca
cijelo srednjovjekovno znanje o vjeri i svijetu
pisano je u pbliku dijaloga izmedu ucitelja i ucenika. Ucenik pita - ucitelj odgovara
sa njemackog jezika Lucidar je preveden na Ceski
s ceskog jezika je preveo na hrvatski neki glagoljas, vjerovatno u prvoj polovici 15. st.
glagoljas je ocito bio iz stre jer je u zemljopisnom djelu dodao podatak o stri i Uckoj,
cega nema u Njemackom i Ceskom tekstu
Sibenska molitva:
pjesma j najstariji latinicki tekst iz 1. Polovice 14. st.
zapisao ga je Pavle Sibencanin, a stvorio nepoznati glagoljas
pjesma je naziv dobila po nalazistu , samostanu u Sibeniku
prema sadrzaju dan joj je podnaslov Phvala Gospi
to je nabozna pjesma koja djeluje kao litanija (vrsta crkvene molitve koja se govori ili
pjeva, a sastoji se iz kratkih zaziva sto ih izrice predmolitelj i odgovara koje izricu
molitelji)
pjesnik slavi Marijinu uzvisenost i dostojanstvo
Gospa je odredena snaznim atributima: blazena, presvijetla, uzvisena, uresena.
ona je nada i okrepljenje, nadahnuce i utjeha, utociste bolesnih i siromasnih
ponavljanje istih jedinica na pocetku stihova (anafora) i iste rime na kraju doprinose
melodicnosti stiha
ispjevana je ikavskim govorom i cakavskim narjecjem
Muka svete Margarite:
u 15. st. hrvatska se knjizevnost obogatila jos jednom knjizevnom vrstom - dramskim
tekstovima poznatih pod imenom prikazanja i skazanja
pod utjacajem talijanskih dramatizacija i u nasim krajevima se dramatiziraju biblijski
tekstovi, legende i dijaliske pjesme
dijalog izmedu Olibija i Margarite otkriva sukob medu likovima
Olibrij se divi ljepoti njezina tijela, hoce da bude njegova i prijeti joj mukama
on je mnogobozac, a ona krscanka
Margarita ne cijeni ovozemaljska dobra jer zna da je zivot prolazan
cvrsta je i nepokolebljiva
32/43
za vjeru i vjecni zivot duse u raju spremna je sve podnijeti, vjera joj daje snagu
uzorna je krscanka
drama je pisana cakavskim narjecem i ikavskim govorom
JEZIK
67. GOVORNA KOMUNKACJA:
jezicna je pojava jedna od bitnih karakteristika ljudskog drustva.
jezik je apstraktni sustav glasova i pravila po kojima se ti glasovi kombiniraju
jezik sluzi sporazumjevanju, komunikaciji i priopcavanju obavjesti
govorna komunikacija je slanje poruke koja ide od govornika, i primanje te poruke od slusatelja
slusatelju zelimo prenijeti poruku: "Donesi mi lonac
slanje i primanje poruke prolazi kroz 3 faze:
govornik slusatelj
1. psiholoska 3. psiholoska
2. fizioloska 2. fizioloska
3. fizicka 1. fizicka
put kojim poruka ide od govornika do slusatelja nazivamo priopcajnim kanalom
ako u priopcajnom kanalu dode do smetnje moze se dogoditi da slusatelj dobro ne primi
poruku
smetnje nazivamo bukom u priopcajnom kanalu
"Riba se kuha u loncu - l je zalihozan
"Donesi mi crvenu jabuku
elemente koje mozemo razumjeti zahvaljujuci okolini zovu se zalihoscu ili
rendunacijom
68. FONEM:
b + i + t + i p + i + t + i
razlikuju se po glasovima b i p
Nemoj biti takav.
Nemoj piti takav.
FONEM najmanji odsjecak glasovnog lanca koji ima razlikovnu (distiktivnu ) ulogu
fonem sam po sebi nema nikakvo znacenje
FONETKA je znanstvena disciplina koja se bavi proucavanjem akustickih i artikulacijskih
(tvorba) svojstava glasova
biti liti
majka bajka
fonemi mogu biti u fonoloskoj opreci na bilo kojem mjestu u rijeci, vazno je da se nadu uvujek
u istoj okolici
majka tramvaj
glasovi "m u ovim se rijecima razlicito tvore
glasove razlika koje su uvjetovane mjestom nazivamo FONEMSKM VARJANTAMA L
ALOFONMA
69. MORFEM:
skola zima
glas a ima svoje znacenje jer oznacava da su obje imenice zenskog roda
jedinice koje su manje od rijeci, a imaju svoje znacenje zove se morfemi
znanstvena disciplina koja se njima bavi zove se morfologija
N skola skolski zimski
G skole - morfem i oznacava da je to pridjev muskog roda
D skoli
A skolu
V skolo
L skoli
skolom
33/43
morfem a oznacava rod, broj i padez
pred skol sk i skol- korjenski morfem
pred- prefiksalni morfem
sk -sufiksalni morfem
stan - ar stanar - rjecotvorni morfem
stanar - i stanari - oblikotvorni morfem
70. JEDNACENJE GLASOVA PO ZVUCNOST:
zvucni b d g z z d dz
bezvucni p t k s s c c f h c
ako se u rijeci nadu dva glasa, jedan do drugog razliciti po zvucnosti, dolazi do jednacenja
prvi se uvjek ravna po drugom
ako se zajedno nadu dva suglasnika od kojih je prvi zvucan, a drugi bezvucan, prvi se
zamjenjuje sa svojim bezvucnim parom
Npr.
gladak gladko glatko (d se zamjenjuje svojim bezvu. parom t)
odrezak odrezka odreska
otpad odpadka otpatka
ako se zajedno nadu dva suglasnika, od kojih je jedan bezvucan, a drugi zvucan, prvi se
zamjenjuje zvucnim parom
Npr.
svatba svadba
svjedoc svjedocba svjedodzba
u nekim slucajevima u pisanju se odstupa od jednacenja po zvucnosti (iznimke):
a) ako se d nade ispred s, s c, c, c
npr. odstupa, odsutan, sredstvo, odsetati, podsisati, odcijepiti,
odcepiti, podcijeniti, podcrtati, odcusnuti
b) u nekim pojedinacnim rijecima, najcesce stranog podrijetla, i u nekim slozenicama:
gangster, postdiplomski, -stranog
predtakmicenje, predturska
71. JEDNACENJE GLASOVA PO MJESTU TVORBE:
ako se nadu zajedno dva suglasnika koji se tvore na razlicitim mjestima, onda se prvi
mijenja u suglasnik koji je po mjestu tvorbe blizi onom suglasniku drugom po redu
ako se s, z nadu ispred: c, c, d, dz, j, nj, lj, s, z, mijenjaju se u s, z
primjer: paziti paznja paznja
misao mislju mislju
s i z ne prelaze u s, z:
a) kada se nadu u slozenoj rijeci kao zavrsetak prefiksa:
raz ljutiti s ljubiti s njeziti
b) kada se s i z nadu ispred lj, nj koji su nastali zbog kratkog jekavskog izgovora:
ozlijeda ozljeda
snijeg snjeg
c) kada se n nade ispred dvousnenih b, p prelazi u m:
stan stanbeni stambeni
obrana obrandeni obrambeni
u pismu se ovo jednacenje ne provodi kada je n na kraju prvog dijela
slozenice u kojoj su djela jasna
jedan put
crven perka
72. PALATALZACJA SBLARZACJA:
Palatalizacija:
suglasnici k, g, h ispred e, i u nekim oblicima mjenjaju se u c, z, s
ta se glasovna promjena zove palatalizacija
junak - junake - junace
drug - druge - druze
duh - duhe - duse
34/43
ta promjena cesto se zbiva u vokativu imenica muskog roda
pekao - peke - pece
rekoh -reke - rece
digoh - dige - dize
palatalizacija se vrsi i u prezentu i aoristu nekih glagola
ona se vrsi i u tvorbi nekih imenica
junak - junak-ina - junacina
prah - prah-ina prasina
vrag - vrag-ic - vrazic
u nekim rijecima palatalizira se c ispred e ili i
stric - stric-e strice
otac - otca - oca oc-e oce
Sibilarizacija:
suglasnici k, g, h u nekim oblicima ispred i prelaze u c, z, s
majka - majk-i - majci
jaruga - jarug-i - jaruzi
snaha - snah-i - snasi
73. GRAFEMSK SUSTAV HRVATSKOG KNJZEVNOG JEZKA:
grc. Grapho = pisem
grafem je pismeni oblik fonema
grafematika je znanstvena disciplina koja se bavi prijenosom fonema
jednom fonemu odgovara uglavnom jedan grafem osim fonema lj, nj, dz (fonemi koji
imaju dva grafema)
u nekim slucajevima ne podudaraju se grameski i fonemski sastav
jezika: "bratski grafemski
"bracki fonemski
dogada se da jednom fonemu odgovara dva ili vise grafema:
otpad fonem = t; grafem =t
odsad fonem =t; grafem = d
dva fonema mogu imati dva ili vise grafema:
s tobom s je fonem i grafem
s bratom z je fonem, a s je grafem
pravopis ili ortografija kazuje kada ce se koji grafem pisati, tj. kako ce se pisati koja rijec
pravogovor ili ortoepija je disciplina koja obuhvaca pravila o izgovoru
74. RJEC VRSTE RJEC:
rijec - skup glasova u nizu ili samo jedan glas koji ima neko znacenje
npr.: trava = biljka i - veznik
Rijeci imaju: a) glasovni sustav
t - r - a - v - a; tra - va; trav - a; trava - krava
imaju grafem ili slovo, fon ili glas, slog, morfem i fonem
b) znacenje
izaziva odredenu predodzbu, misao, sliku
to ovisi o redosljedu i naglasku
Rijeci dijelimo na:
promjenjive: imenice
zamjenice deklinacija, sklanjanje ili sklonidba
pridjevi - komparacija staticke
brojevi
glagoli - konjugacija (dinamicne)
nepromjenjive: prilozi (neki mogu imati komparaciju)
prijedlozi
veznici
uzvici
cestice
35/43
75. MENCE KAO VRSTE RJEC PODJELA:
Imenice (supstantivi) rijeci su kojima se imenuju bica, stvari i pojave (covjek, stol, kisa)
svijet koji nas okruzuje i svijet u nama preducuju kao pojedinacni (jednina - singular) ili
mnozinski (mnozina - plular)
imenice mogu biti:
opce imenice su one kojima imenujemo zajednicka svojstva bicima, stvarima i predmetima
(kamen, poplava, pas)
vIastite imenice su one kojima imenujemo jedno odredeno bice, predmet ili pojavu (van, Mars)
zbirne imenice su one koje imenuju skup istovrsnih bica ili predmeta koji se uzimaju kao jedna
cjelina (granje, lisce, momcad)
imenice mogu biti:
stvarne (konkretne) koje imenuju nesto u sto se mozemo osjetilima uvjeriti (zemlja, drvo)
nestvarne (apstraktivne) koje imenuju nesto sto je neopipljivo (misao, sreca, ljubav)
imenice imaju kod:
razlikuju se po rodovima: muski, zenski i srednju rod (kod poblize odreduje imenicu)
broj osobuna kojom se razlikuje jedan primjerak od vise primjeraka (jednaina, monozina)
padez osobina kojom se pokazuju razliciti odnosi onoga sto se imenuje (7 padeza)
SKLONDBA (DEKLNACJA) MENCA
jedna od osnovnih obiljezja imenica jest njihova promjena po padezima
veliku slozenost promjena imenica mozemo svesti na 3 vrste: vrsta -a, vrsta -e, vrsta -i
nazivi dolaze od nastavka u genitivu jednine
Vrsta -a odnosi se na imenice muskog i srednjeg roda koje imaju nastavak a u genutivu
jednine (npr.: N jelen; G jelena; D jelen; A jelena; V jelene; L jelenu; jelenom).
najcesci nastavak za vokativ je -e
imenice koje zavrsavaju na palatal u vokativu imaju nastavak -u: muzu, prijatelju
imenice koje zavrsavaju na: -ic, -cak, -dak, -tak u vokativu imaju -u (konjicu, pretku,
petku)
imenice koje zavrsavaju na: -ar, -er, i -ir imaju dvojne vokative: -gospodaru, gospodare;
leptiru, leptire
imenice koje zavrsavaju na -r imaju u vokativu nastavak -e: profesor - prefesore; traktor -
traktore
u instrumentalu najcesci nastavak je -om
ako imenica zavrsava palatalom nastavak je -em: konj - konjem; muz - muzem; jez -
jezom; bidez - bodezom; Bec - Becom
nastava je -om jer je ispred palatala -e
imenice koje zavrsavaju na -s i -z u duhu hrvatskog jezika imaju nastavak -om (nosom,
mrazom)
imenica drvo moze imati jednakosloznu i nejednako slozenu promjenu (N drvo; G drva
(drveta); D drvu (drvetu); A drvo; V drvo; L drvu (drvetu); drvom (drvetom))
Vrsta -e odnosi se na imenice zenskog roda koje zavrsavaju na -a, kao i imenice muskog
roda istog zavrsetka te neke imenice muskog roda koje zavrsacaju na -o
N srna zeko Nikola
G srne zeke Nikole
D srni zeki Nikoli
u vokativu je cest nastavak -o
imenice na -ica s vise od dvaju slogova, ako imaju pogrdno znacenje, imaju nastavak -o
imenice na -ica s vise od dvaju slogova kad znacre nesto nezivo u vokativu imaju nastavak -o
(bolnica - bolnico; gumica - gumico)
u vokativu nastavak -e imaju imenice na -ica kad znace zensku osobu , zivotinju, biljku, nesto
mali ili musko ime odmila (prejateljice, grlice, ljubice, mrvice, vice)
u vokativu moze biti i nastavak -a
neke imenice koje znace neke rodbinske veze, hijerarjiske ili neke druge drustvene odnose
imaju taj nastavak npr.: mama, gazda, teta
Vrsta -i. Tu pripadaju imenice zenskog roda koje u nominativu zavrsavaju na suglasnik, a i zbirne
imenice koje zavrsavaju na -ad (kost, momcad) (N kokos; G kokosi; D kokosi. kokosi)
u instrumentalu je nastavak -i ili -ju
nastavak -i upotrebljava se kada je ispred prijedlig ili atribut npr: Ceznuo sam za soli.
nastavak -ju upotrebljava se kada nema prijedloga ili atributa npr: Ponudio sam ga kruhom i
solju
36/43
76. ZAMJENCE (TEMELJNA OBLJEZJA PODJELA):
zamjenice su promjenjive rijeci koje zamjenju na razlicite nacine neke druge rijeci (ja, mi,
ovaj.)
kao gramaticka kategorija promjenjivih rijeci i zamjenice imaju rod, broj, padez i Iice (prvo,
drugo, trece)
po funkciji zamjenice mogu biti:
imenicke zamjenice - zamjenjuju imenice, samostalne su i odgovaraju na pitanje tko?
sto?
pridjevne zamjenice - zamjenjuju pridjeve, nisu samostalne i odgovaraju na pitanje
koji?, ciji?, kakav?, koliki? Moja torba je pod klupom.)
po znacenju zamjenice se djele na:
licne zamjenice (ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona)
povratne zamjenice (sebe ili se)
posvojnopovratne zamjenice (svoj) - kazuje da nesto pripada licu o kojem se govori
posvojne zamjenice (moj, tvoj, njegov, njezin, nas, vas, njihov)
pokazne zamjenice (ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav) - one upucuju na nesto,
ukazuju na nesto
upitne zamjenice (tko?, sto?)
neodredene zamjenice (netko, nesto, nitko, nista, svatko, svasta) - zamjenjuju nesto
neodredeno ili nesto nijecno
Pravopisna obiljezja zamjenica
zamjenice pisemo malim slovom (ja, njegov.)
kada neka zamjenica dobije znacenje neke nazivnosti ili posebnog stovanja tada ih pisemo
velikim pocetnim slovom (za mene ste Vi gospodine., Vasa Visosti)
neke zamjenice posebice neodredene mogu se pisati i sastavljeno i odvojeno sto utjece na
njihovo znacenje (tkogod = netko, tko god = ma tko, stogod = nesto, sto god = bilo sto)
kada se neke slozene, neodredene zamjenice upotrebljavaju s prijedlozima, pisu se
odvojeno, a izmedu njih dolazi prijedlog (ni od koga, ni za sto, ni s kim.)
77. PRDJEV - PODJELA, LK STUPANJ:
pridjevi (adjektivi), leksicki gledano, su promjenjive rijeci kojima se poblize oznacuju
imenice i neke druge rijeci, tj. izrazavaju osobine i odnose bica, stvari i pojava (zelena
trava, biserna ogrlica, bratov kaput)
gramaticki gledano pridjevi imaju rod, broj i padez, imaju Iik (neodredeni i odredeni) i
imaju stupanj
po znacenju pridjevi mogu biti:
a) opisni (kvaIitativni) pridjevi oznacuju kakvo je sto (zut, tih, visok, debeo)
b) gradivni (materijaIni) pridjevi oznacuju od cega je sto (biserna ogrlica.)
c) posvojni (posesivni) pridjevi oznacuju cije je sto (ocev auto, bratov kaput.)
neki pridjevi (opisni) mogu imati dva lika (oblik, vid)
neodredeni lik - samo se pocetno utvrduje kakvo je sto (plav sesir, dobar covjek)
odredeni lik - nesto se odreduje kao vec poznato, vec ranije spomenuto (plavi sesir, dobri
covjek)
opisni pridjevi mogu imati i stupanj:
1. pozitiv: dobar covjek
2. komparativ: bolji covjek
3. superlativ: najbolji covjek
komparativ se tvori nastavcima: -iji ili -ji (poznatiji, crnji, jasniji, blazi), nastavkom -si (laksi,
meksi, ljepsi), nastavkom -i (siri, tezi, veci), nastavkom -i na sasvim drugoj osnovi (dobar -
bolji, zao - gori)
neodredeni lik pridjeva ima promjenu poput imenica - imenicka deklinacija (dobar; dobra;
dobru)
odredeni lik ima pridjevnu deklinaciju (dobri, dobroga, dobromu)
pridjevi na -ov, -ev, -in nastali od vlastitih imena pisu se velikim slovom
pridjevi na -cki, -ski, -ski pisu se malim slovom
pridjevi nastali od rijeci kojima se izrice postovanje (Predsjednikov)
pridjev s negacijom se pise zajedno (neistinit, nepismen)
37/43
78. BROJEV:
Brojevi (numerali) su specificne promjenjive - koliko cega ima (glavni), koje je sto po redu (redni) i skup
jedinica po rodu (zbirni)
osnovna podjela brojeva je:
1) glavni broj (jedan, tri, pet)
2) redni broj (prvi, treci, peti)
3) zbirni broj (troje, petero, sedmero)
posebnu skupinu brojeva cine dijelni brojevi, razlomci koji su iskazani brojnikom i
nazivnikom ili kao brojna imenica (jedna trecina, trecina)
postoje i oni brojevi koji po znacenju i jesu brojevi, ali su po obliku nesto drugo:
1) brojevne imenice (dvojica, cetvorica, desetorica - odnose se samo na muskarce, zatim
stotina, tisuca, milijun)
2) brojevni pridjevi (dvoje svatova, troja vrata.)
Pravopisna obiljezja brojeva:
brojevi se pisu po pravilu malim pocetnim slovom; medutim ukoliko dobiju znacenje nadimku ili
udu u vlastito ime pisu se velikim pocetnim slovom (Leopold Drugi)
kada redni broj pisemo brojkom, postoje dva pravopisna nacina: - arapski broj s tockom (5. =
peti) i rimski broj s tockom (V. = peti)
viseclani brojevi pisu se odvojeno ( sto dvadeset pet)
medutim, iznimno se ovi brojevi u novcanom i knjigovodstvenom poslivanju mogu pisati i
zajedno (stodvadesetpet kuna)
brojevi uz koje stoji prijedlog pisu se odvojeno od njega (dva po dva, po tisicu)
brojevi s rjecju put ili puta pisu se na dva nacina: dvaput, dva puta
kao brojevne poluslozenice pisu se oni brojevi koji oznacavaju priblizneili neodredene
vrijednosti (2 - 3, 1000 - 2000, dva - tri, tisucu - dvije), dva - tri, tisucu - dvije)
79. GLAGOL PO ZNACENJU, VDU PRJELAZNOST:
glagoli (verba) su specificne promjenjive rijeci kojima se izrice radnja, stanje ili zbivanje
mijenjaju se po zakonima konjugacije ili sprezanja (promjenja po licima)
po znacenju glagoli mogu biti:
glagoli radnje - izricu svjesno i namjerno djelovanje (kopati, bacati)
glagoli zbivanja - izricu dogadaje koji su izvan nase volje, uzrokovane
prirodnim silama (drhtati, klijati.)
glagoli stanja - izricu proces nedjelovanja, stanja kada se nista ne
radi niti se sto zbiva (spavati, sutjeti, ostati, boraviti.)
po vidu glagoli su:
svrseni glagoli - kazuju izvrsenost i zavrsenost radnje (pogledati, ba-
citi, docekati.)
nesvrseni glagoli - kazuju da radnja traje i da nije zavrsena u odrede-
nom vremenu (stajati, gledati)
po prijelaznosti glagoli mogu biti:
prijelazni - glagoli u kojih radnja prelazi na imenicu u akuzativu
(Marko cita knjigu)
neprijelazni - glagoli u kojih radnja ne prelazi na imenicu u akuzativu
(Marko sjedi na klupi)
povratni - glagoli koji uza se imaju povratnu zamjenicu se, tj. glagoli u
kojih je vrsitelj radnje istodobno i predmet radnje
(Marko se umiva)
Pravopisna obiljezja glagola:
negacije se pisu odvojeno od glagola osim ovih iznimaka:
nemam, nemoj, necu, nisam, nestati, nedostajati, nenavidjeti
hrvatcki knjizevni jezik zahtjeva zamjenu -ci s nastavkom -t gdje god je to moguce
80. GLAGOLSK OBLC:
glagoli se izrazavaju kroz tri osnovna oblika:
1) infinitiv - neodredeni glagolski oblik kojim se samo imenuje radnja (pjevati, biti.)
2) glagolska vremena :
prezent: sadasnje vrijeme (jesam, pjevam)
perfekt: proslo vrijeme (pjevao sam, isao sam)
38/43
aorist: proslo svrseno vrijeme (pjevah, bih)
imperfekt: proslo nesvrseno vrijeme: (bijah, bijase, bjase..)
pluskvamperfekt: pretproslo, davno proslo vrijeme (bijah pjevao, bio sam pjevao)
futur .: buduce vrijeme (pjevat cu, bit cu, ici cu)
futur .: predbuduce vrijeme (budem dosao, budem pjevao)
3) glagolski nacin:
imperativ- zapovjedni nacin (idi, uci, radi)
kondicional . - izrice zelje, mogicnosti ili neke pogodbe u sadasnjosti (ja bih isao, ja bih
pjevao, ja bih rekao)
kondicional . - izrice zelje ili radnje kojje su se mogle izvrsiti u proslosti (ja bih bio otrcao, bio
bih dosao)
81. GLAGOLSK PRDJEV GLAGOLSK PRLOZ:
u nasem jeziku postoje dvije vrste glagolskih pridjeva i obje vrste pripadaju jednostavnim
glagolskim oblicima:
glagolski pridjev radni: kradi se nastavcima -o, -ao, -la, -lo, -li, -le (cuo, uzeo, nosio, pekao,
rekao.)
glagoski pridjev trpni: pasivni glagolski oblik s nastavcima: -n, -en, -jen, -ven, -t (cuvan, bacan,
uveten, skriven, okrenut.)
glagolski prilog sadasnji ili participl prezenta tvori se sa nastavkom -ci od nesvrsenih trajnih
glagola (placuci, kartajuci)
glagolski prilog prosli tvori se nastavkom -vsi od nesvrsenih trenutnih glagola (ispivsi, bacivsi)
82. RECENCA RECENCE PO CLJNOJ USMJERENOST:
recenica je osnovna strukturna jedinica gramaticki organizirana kojom se izrice neka obavijest
ili misao
temeljni pojmovi recenice su: iskaz, izricaj, izreka ili rijek = termin je koji oznacuje obavijesnu i
sadrzajnu zavrsenost recenice
diskurz - ukupni zbroj recenica kojima je ostvaren priopcajni, promisljeni kontakt
tema je element iskaza, onaj dio recenice koji ima pocetno obiljezje
rema je obavjesni dio recenice kojim se izrice nesto novo i nepoznato
T E M A R E M A
Ucenici su jucer dobili zadacu i danas su je svi donijeli.
sintaksa - lingvinisticka znanost, dio gramatike koji proucava recenicu i ponasanje rijeci u njoj
recenice po ciljnoj usmjerenosti:
izjavne recenice su strukturne jedinice kojom se izrice neka obavijest ili misao; izgovara se
neutralnom intonacijom, a u pisanju se to ostvaruje tockom
upitne recenice su one kojima se nesto pita; u govoru je obvezna upitna intonacija, a u pisanju
upitnik kao pravopisni znak
usklicne receninice naglasavaju neku osjecajnost, zapovjed ili zelju; u govoru se ocituje
usklicna intonacija, a u pisanju usklicnik
prema toma da li recenica iskazuje da nesto jest ili nije razlikujemo 2 vrste - jesna ili potvrdna i
njecna recenica
83. SUBJEKT, ATRBUT APOZCJA:
Atr. Ap. S
Mutna rijeka Drava tece pokraj Osijeka.
subjekt je jedan od glavnih clanova, rijec o kojoj se govori
sluzbu subjekta u recenici moze imati bilo koja vrsta rijeci
atribut je dopuna koja poblize oznacuje subjekt ili bilo koju imenicu u recenici
tu sluzbu najcesce imaju pridjevi, zamjenice i brojevi
apozicija je dopuna koja poblize odreduje subjekt ili bilo koju drugu imenicu u recenici
tu sluzbu uvijek vrsi imenica, a slazu se po rodu, broju i padezu
subjekt sa svim svojim dopunama cini subjektni skup
Rodi sam se u Osijeku.
subjekt moze biti neizrecen ili sakriven
Prica se da ce sutra biti kise.
39/43
ovo je primjer za bezlicni subjekt
S S
Brat i sestra posli su u kino.
subjekt moze biti i viseclani
84. PREDKAT OBJEKT U RECENC:
S P O
Njegova generacija ove godine zavrsava skolu u Osijeku.
S O
On je dobar covjek.
predikat je jedan od glavnih clanova recenice, sredisnja rijec koja otvara mjesto subjektu,
direktno govoreci o njemu
predikat se najcesce izrice glagolom - glagolski predikat
kada se predikat sastoji od pomocnog glagola i neke imenske rijeci onda je to imenski predikat
u recenici moze izostati predikat ili glagolski dio predikata - neoglagoljena krnja ili elipticna
recenica (Grozna noc. Kakva zbrka)
objekt je dopuna predikatu kojim se iskazuje predmet radnje, objekt se najcesce izrice
imenicom ili nekom drugom rijecju u akuzativu - izravni ili direktni
kada je objekt u nekom drugom padezu onda je to neizravni ili indirektni objekt (On to govori
tebi)
85. PRLOZNE OZNAKE KAO DOPUNA PREDKATU:
Prilozi:
prilozi (adverbi) su nepromjenjive rjeci koje se najcesce prilazu glagolima da oznace mjesto,
vrijeme, nacin, uzrok, namjeru i kolicinu radnje
neki prilozi mogu biti stupnjevani: brzo, brze, najbrze
prilozi se mogu dodavati i imenicama (nekoliko klupa), pridjevima (prilicno dobar), a cak i
prilozima (malo prije)
prilozi se dijele na:
mjesne priloge (ovdje, ovamo, ovuda, naprijed.), a odgovaraju na pitanje gdje?,
kamo?, kuda?, odakle?, dokle?
vremenski prilozi (sada, oduvjek, odsad, danas, kasno), a odgovaraju na pitanja
kada?, otkad?, dokad?
uzrocni prilozi: zato, stoga (radi cega?, s kojim ciljem?)
nacinski prilozi: ovako, naglavacke, hitro, sporo, lijepo (kako?, kojim nacinom?)
kolicinski prilozi: dvaput, ovoliko, malo, jos, ponovo (koliko?, koliko puta?)
prilozne oznake su rijeci koje dopunjuju predikat u odnosu na glagol da bi oznacile
razlicite okolnosti u kojima se vrsi radnja
prilozne oznake mjesta: gdje?,kamo?, kuda? (U njegovu domu se dogodila nesreca.)
prilozne oznake vremena: kada?, otkad? (On ce doci navecer.)
prilozne oznake uzroka: zasto?, zbog cega? (Marko nije dosao zbog bolesti.)
prilozne oznake nacina: kako? (Sve je radio brzo.)
prilozne oznake namjere: radi cega?, s kojom namjerom? (Dosao je u grad radi kupovine
auta.)
prilozne oznake posljedice: (Smijali smo se do suza.)
prilozne oznake izuzimanja: (Sve je nacio osim hrvatskog.)
priolzne oznake kolicine: koliko? (Mnogo sam se druzio s njima.)
prilozne oznake drustva: (S tobom sam bio u kinu.)
prilozne oznake smjera: (Posli smo prema sjeveru.)
prilozne oznake sredstva: (On svakodnevno putuje vlakom.)
86. RECENCA TEKST (POVEZVANJE RECENCE):
Ljepota je umjetnickog djela viseznacna. Svatko je moze dozivjeti na svoj nacin. U
dozivljavanju te ljepote pomazu nam nasa osjetila, nasi osjecaji, masta, misao, zivotno
iskustvo i ukus.
postoje dva osnovna modela povezivanja recenica u diskurz:
Anaforicka sredstva = osnovni temeljni pojmovi i sintagme kojima se povezuju
dvije ili vise recenica ("Ljepota, "je dozivljeti, "u dozivljavanju te ljepote)
40/43
Konektori = veznici kao povezujuce sredstvo medu recenicama (dakle, s toga,
zato, prema tome, medutim)
prema nacinu povezivanja recenice u jedan kontekst odredujemo i tipove vezanog teksta
raspravljanje je nacin pisanja koji lancanom vezom medurecenica ostvaruje raspravljanjem o
nekim pojavama i pojmovima
prethodna misao je uvijek uzrok sljedecoj recenici, a bitan je logicni slijed
pripovjedanje je nacin pisanja koji koristi takoder lancanu vezu medu recenicama, ali ovdje
vrijeme ima bitnu ulogu za otkrivanje price
tu se podrazumjeva postupnost i dopuna u izlaganju onoga o cemu se pise
opisivanje je nacin pisanja koji se sluzi usporednom vezom medu recenicama
opisivani predmeti i pojave stavljaju se jedni pokraj drugih u vremenu koje ne tece
postoji staticko i dinamicko opisivanje
87. RECENCE PO SASTAVU:
Baka plete
jednostavna ili prosta recenica je recenica u kojoj se osnovno jezicno ustrojstvo javlja samo
jedanput
neprosirena recenica je ona jednostavna recenica koja se iskazuje samo glavnim clanovima:
subjektom i predikatom (Ja ucim)
prosirena recenica je ona u kojoj subjekt i predikat mogu neke svoje dopune (Nasa baka plete
carape)
1. Pozovite i mi cemo doci. - slozena recenica je ona koja se sastoji od 2 ili vise jednostavnih
recenica koje cine jednu recenicnu cjelinu
2. Ako nas nazovate mi cemo doci.
nezavisno slozena recenica je ona u kojoj recenice nisu ovisne jedna o drugoj (1)
zavisno slozena recenica je ona u kojoj je jedna recenica ovisna o drugoj, glavnoj recenici (2)
recenicni niz je slozena recenica u kojoj je nanizano vise recenica bez veznika (Platna na
jarbolima vise, zastava se zguzvala, konopi se objesili)
visestruko slozena recenica je recenica koja u svom sklopu ima vise recenica s razlicitim
odnosima (Zastava je zguzvana, konopi se objesili i platna na jarbolima vise jer nema ni daska
vjetra)
88. NEZAVSNO SLOZENE RECENCE:
sastavne recenice su one nezavisne recenice u kojih surecenicu pokazuju neko slaganje
sadrzaja (i, pa, te, ni, niti) On je dosao i mi krenusmo.
rastavne recenice su one u kojih se ostvaruje sadrzaj samo prve ili druge surecenice (ili) On
navecer cita ili gleda televiziju.
suprotne recenice su one u kojih surecenice pokazuju neku suprotnost, ne slaganje sadrzaja
(a, ali, nego, no, vec) Marko ide u skolu, ali nista ne uci.
iskljucne recenice su one u kojih se iz sadrzaja prve iskljucuje dio sadrzan u 2. recenici
(samo, samo sto, tek, tek sto, jedino, jedino sto) Svi sute, samo on nesto govori.
zakljucne recenice su one u kojima je zadrzaj druge surecenice zakljucak onoga sto je kazano
u prvoj (dakle, s toga, zato) Jucer si ucio, zato ces danas dobro proci.
89. ZAVSNO SLOZENE RECENCE:
zavisnoslozene recenice (adverbne) jesu one u kojima se zavisna surecenica odnosi prema
glavnoj kao prilozna oznaka prema svome predikatu
mjesna recenica: gdje?, kamo?, kuda? (Vratio se tamo gdje se i rodio.)
vremenska recenica: kad?, od kada?, dok? (Kada dodem kuci napisat cu zadacu.)
uzrocna recenica: jer,zato sto, zbog toga sto (Nije dosao u skoju jer je bio bolestan.)
namjerna recenica: da, neka, kako (Dosli su gosti da mu cestitaju rodendan.)
posljedicna recenica: da, tako da (Tako se smijao da su mu suze potekle.)
pogodbena recenica: ako, kadbi, da (ci cemo na izlet ako dan bude suncan.)
nacinska recenica: kako (Postupili smo onako kako smo se dogovorili.)
90. ZRAZ SADRZAJ LEKSEMA:
svaki leksem kao jezicni znak ima svoj izraz i sadrzaj
41/43
sadrzaj moze biti jednostavan i slozen
putnik - onaj koji putuje
ucenik - onaj koji uci, onaj koji uci od drugog (pristasa)
jednostavan sadrzaj ima jedno znacenje, a slozeni ima 2 ili vise znacenja
jednoznacnice su leksemi koji imaju jedno znacenje
viseznacnice su leksemi koji imaju 2 ili vise znacenja (lav, lisica)
u suvremenom komuniciranju sve vise leksema koji, uz postojece, imaju i preneseno znacenje
(lav - hrabar, odvazan covjek; zvijer lisica - zivotinja; lukav, prepreden covjek)
lav - osnovno ili denotativno znacnje; preneseno ili konotativno znacenje
postoji i drugi nacin prenesenog znacenja
Cijela Gimnazija bila je na izletu.
Nasa Gimnazija je trosna.
neutralno, osnovno znacenje gimnazije je vrsta srednje skole
u prvoj recenici, leksem gimnazija ima preneseno znacenje po logicnoj vezi - metonimija
91. SNONM:
Svaka generacija mora doprinijeti boljitku domovine.
leksem generacija zamjenjiv je leksemima narastaj i pokoljenje
ako ih zamjenimo smisao recenice ostat ce isti sto znaci da leksem ima tri (generacija,
narastaj i pokoljenje) sinonima
sinonimi su leksemi razlicitih izraza kojima se sadrzaji djelomicno ili potpuno podudaraju
sinonimija je semanticki (znacinski) odnos izmedu dvaju ili vise leksema koji imaju iste izraze,
a sadrzaji im se podudaraju djelomicno ili potpuno
leksemi narastaj, pokoljenje i generacija odnose se na ljude (nov narastaj ucenika, novo
pokoljenje ucenika.)
leksemi narastaj i generacija odnose se na zivotinje
leksem generacija odnosi se na proizvode
sinonimi koji su zamjenjivi samo u nekim kontekstima nazivaju se djelomicni ili bliskoznacnice
leksemi glazba i muzika imaju iste sadrzaje, potpuno se podudaraju i mozemo ih uvijek
zamjeniti
sinonime koji su medusobno zamjenjivi u svim kontekstima nazivamo potpuni ili istoznacnice
u hrv. jeziku istoznacnice su rijetke
u sinonimskim parovima jedan je parnjak hrvatski, a drugi posudenica
ljekarna - apoteka; sustav - sistem; tiskara - stamparija
prednost imaju hrvatski leksemi u normalnoj porabi
bliskoznacnice su leksemi od kojih jedan pripada knjizevnom jeziku, a drugi podrucno
obiljezenom jeziku (magarac - osel; luk - kapula)
bliskoznacnice su i leksemi od kojih jedan pripada knjizevnom jeziku, a drugi razgovornom
(glava - tikva, tintara; jedinica - komad, kolac)
svi ovi leksemi su samostalni i opce jezicni
92. ANTONM:
dan - noc; svjetlo - tama
medu ovim leksemima ocita je suprotnost, znacenska opreka
pojava znacenske opreke medu leksemima naziva se antonimija
antonimi - leksemi suprotnih znacenja
uz imenice, antonimija je svojstvo i pridjeva: crn - bijel; lijep - ruzan; jak - slab
glagoli takoder: cvasti - venuti; dati - uzeti
prijedlozi: od - do; iza - ispred
antonime razlikujemo po podrijetlu:
istina - laz; svjetlo - tama, to su raznokorjenski, primarni ili pravi antonimi
upisati - ispisati su istokorjenski koje nazivamo i tvorbeni antonimi
djelomicna antonimija (dan - noc, dan - 24 sata i dan - od jutra do zalaska sunca)
visestruka antonimija:
star - mlad
mlad - star (u kasnoj zivotnoj dobi)
mlad - star (rabljen)
mlad - star (pripada proslom vremenu)
42/43
93. HOMONM:
kartaski - odnosi se na kartasa
kartaski - odnosi se na Kartagu
homonimi su leksemi koji imaju iste izraze, a razlicito znacenje
kad se izjednace izrazi dvaju leksema (kao u primjeru), govorimo o homonimiji
razlikujemo 2 vrste homonima: 1.obicni i 2.Ieksicki
obicni (morfoloski) nastaju kada se u deklinaciji leksemi izjednace: unuk - genitiv mnozine
unuka; unuka - gen. mnoz. unuka
leksicki homonimi ostvaruju se u njihovim osnovnim oblicima (kosa - padina, orude, kosa na
glavi (vlas); slijepiti - spojiti ljepilom, gubiti vid)
da bi se ostvario homonimski par, moraju se ispuniti sljedeci uvijeti:
moraju imati razlicito znacenje
moraju imati isti fonemski sastav
iste prozodijske znacajke, naglasak (duljina intonacije)
moraju se jednako pisati
94. VREMENSKO RASLOJAVANJE JEZKA:
leksik hrv. standardnog jezika dijelimo na:
1. opci ili opce uporabni leksik (poznat vecini govrnika, rabi se u komunikaciji)
2. leksik ogranicene uporabe (poznat manjem broju govornika, cesto uskim krugovima
strucnjaka
proces raslojavanja jezika se dogada u opcem leksiku
razlikujemo 2 sloja:
aktivne lekseme koji su u odredenom razdoblju poznati vecini
pasivne lekseme koji su u suvremenom standarnom jeziku zastarjeli
historizmi - leksemi koji su iz aktivnih presli u pasivne djelovanjem izvan jezicnih cidbenika
(kmet, skuda)
arhaizmi - leksemi koji su iz aktivnih presli u pasivne djelovanjem unutar jezicnih cidbenika
(polza - korist; vrac - lijecnik; serce - srce; ljepost - ljepota)
nekrotizmi - leksemi karakteristicni za pojedinog pisca (nisu aktivni) (umnozba - mnozenje)
zastarjelice - leksemi rijede rabljeni, prelaze iz aktivnih u pasivne (ferije, fis kultura)
pomodnice - leksemi koji imenuju pomodne pojave (kafic, dolcevita, tarzanica)
neologizmi ili novotvorenice - leksemi nastali zbog nasih potreba (vikendica,
samoposluzivanje)
ozivljelice - leksemi koji su iz pasivnog dosli u aktivni (djelatnik, duznosnik, stozer, bojnik,
glede)
95. FUNKCONALNO RASLOJAVANJE JEZKA:
svi leksemi ne pojavljuju se jednako cesto u svim misaonim cjelinama
funkcionalnost porabe leksema proucava stilistika
stil je izbor izmedu razlicitih mogucnosti koje u jeziku postoje za izricanje nekog sadrzaja:
1. Knjizevno umjetnicki stiI je najotvoreniji svim leksemima. Rabe se leksemi stand. jezika,
mogu i lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.Leksemi cesto mijenjaju znacenje
(metafora, sinonimija, metonimija)
2. znanstveni stiI - stil kojim se sluze znanosti: medicina, prirodne, humanisti-
cke
karakteristicna je poraba strucnih izraza u pojedinim
znanostima, a isto tako ne izostaje ono osjecajno, individualno
3. administrativni stiI - ima svoja ustaljena pravila za sastavljanje spisa pa je
poraba leksema ogranicena
4. pubIicisticki stiI - bira lekseme kojima se postizu objektivnost i sazetost
- mora biti pristupacan sirokim masam
5. razgovorni stiIstil opustenih, svakodnevnih razgovora, a nazivamo ga jos i
kolokvijalni
cesto ga cine leksemi koji pripadaju izdvojenoj skupini (ucenici,
stundenti) te lekseme zovemo zargonima
posebni sloj cine vulgarizmi, prostacke rijeci i leksemi koji se
drze nepristojnim kada se govori o ljudskim osobnama
(seljacina)
43/43
96. LEKSCKO POSUVANJE:
leksicko posudivanje je preuzimanje leksema iz jednog jezika u drugi
posuduje se iz drugih jezika jer se tako nalaze gotova rjesenja kojima se popunjavaju praznine u
vlastitom jeziku (kip, politika i moda)
posudujemo lekseme iz drugih jezika
sto se znacenja nasih leksema ne podudaraju u potpunosti sa posudenima (start - pocetak;
repertoar - raspored)
izravno posudivanje je kada jezik koji prima posudenicu to cini izravno iz jezika koji je daje lat.
vena - vena
posredno posudivanje je kada jezik koji daje, posuduje leksem koji je sam posudio jeziku kojem ga
daje grc. akakia - lat. acacio - akacija (bagrem)
posrdovanje nekoliko jezika moze utjecati na izaz i sadrzaj posudenice turski kosk (vila,
ljetnjikovac), franc. Kiosque, kiosk hrvatski
kruzno posudivanje je kada jezik koji primi, posudi jezik od jezika koji ga daje pa onda nakon
nekog vremena, jezik koji je dao leksem ponovno ga posudi Hrvat - franc. cravatte - hrvatski kravata
egzotizmi su posudenice koje oznacavaju posebnosti nekih naroda (metaxa, flamenco)
eponimi - leksemi nastali od nekog imena, najcesce naziv nekog otkrica (gilette, giljotina, nikotin)
97. PLURALZAM JEZCNA KULTURA:
cesto se u pisanoj i govornoj komunikaciji grijesi i zbog toga se razvila skrb i cistoca hrv. Jezika
to cistunstvo je jezicni purizam (puruk - cist, bez stranih primjera)
hrvatski puristi posebnu pozornost posvecuju ispravnoj porabi leksema
s podrucja leksika posebnu pozornost imaju neologizmi, posudenice i dijalektizmi
zalazu se za tvorenice: glasovir (klavir), mornarica (flota), oporba (opozicija)
u aktivnoma standardnom jeziku ostale su tvorevine iz 19. st. pa i prije: kolodvor, prosvjed
znatan broj kajkavizama (tjedan, pospan, kukac) i nekoliko cakavizama (spuzva, klesar) postali su
sastavni dio jezika
puristi se najvise bave posudenicama; ako za svaku posudenicu nemamo nikakvu hrv. zamjenu,
posudenica ostaje potrebna (antena, tranzistor, smog, opora), a ako pak imamo zamjenu, prednost
ima hrvatski leksem (djelotvoran - efikasan; juha - supa; ucinak - efekt; odora - uniforma; susjed -
komsija)
u najvisem stupnju hrv. standardnom jeziku prilagodile su se: licencija (licenca)
98. FRAZEM:
Ova tvornica je bila trn u peti hrvatskom turizmu.
Kad je potrcao, osjetio je trn u peti.
u drugoj recenici leksemi trn i peta imaju svoje osnovno znacenje
veza medu njima je slobodna pa se mogu i zamjeniti, sto nece utjecati na sadrzaj
Osjetio je bol u peti.
Osjetio je bol u stopalu.
u prvoj recenici, leksemi trn i peta nemaju svoje posebno znacenje, vec imaju zajednicko; oni su u
cvrstoj vezi
frazemi - viseclane jedinice koje se u govoru reproduciraju kao cjelina
da bismo za neku vezu leksema mogli reci da je frazem, ta veza mora ispunjavati nekoliko uvjeta:
veza mora biti cvrsta i stalna
veza mora imati najmanje dvije punoznacnice
leksemi, bar jedan, mijenjaju znacenje
cesto znacenje leksema nema veze sa znacenjem frazema
On zivi Bogu iza leda. (vrlo daleko)
frazemi u hrv. standardnom jeziku mogu imati svoje varijante (inacice): Hladan kao kamen. Hladan
kao stijena.
van je mrsav.
ovu recenicu uz pomoc frazema mozemo izreci i drukcije:
van je tanak kao cackalica.
van je sama kost i koza.
kad dva ili vise frazema imaju isto znacenje zovemo ih frazemskim sinonimima
frazem: Zivjeti na kruhu i vodi. (oskudno zivjeti), suprotno frazemu: Zivjeti kao bubreg u loju.
frazemski antonimi