1

Uvod Uenje Veda" Predavanje Njegove Boanske Milosti A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupade odrano 6. listopada 1969. godine u dvorani Conway Hall, u Londonu, u Engleskoj. Dame i gospodo, tema dananjeg predavanja je uenje Veda. to su Vede? Sanskrtski korijen rijei veda moe se razliito tumaiti, ali konani smisao je isti. Veda znai znanje. Svako znanje koje prihvaate je Veda, jer su uenja Veda izvorno znanje. U uvjetovanome stanju, nae je znanje podlono mnogim nedostacima. Za razliku od osloboene due, uvjetovana dua ima etiri nedostatka. Prvi je da nuno radi greke. Na primjer, Mahatma Gandhi se u naoj zemlji smatra velikanom, ali je napravio puno pogreaka. Njegov ga je pomonik jo pred sam kraj upozoravao: Mahatma Gandhi, ne idite na sastanak u New Delhi. Od nekih sam prijatelja uo da vam prijeti opasnost." Ali on nije posluao. Ustrajao je u odluci da ode i stradao. ak i velikani poput Mahatme Gandhija i predsjednika Kennedyja rade greke. Grijeiti je ljudski. To je jedan od nedostataka uvjetovane due. Drugi nedostatak je podlonost iluziji. Biti u iluziji znai prihvatiti mayu, ono to nije takvo kakvim se ini. Maya doslovno znai ono to nije". Svatko prihvaa tijelo kao jastvo. Ako vas upitam to ste, rei ete: Ja sam Ivan. Ja sam bogata. Ja sam ovo, ja sam ono." Sve su to tjelesna poistovjeivanja, ali vi niste tijelo. To je iluzija. Trei nedostatak je sklonost varanju. Svatko voli varati druge. I najvea budala se predstavlja kao vrlo inteligentan ovjek. Premda je ve istaknuto da je u iluziji i da grijei, on e umovati: Ja mislim ovako." Ali ne poznaje ak ni samoga sebe. Pie knjige o filozofiji, iako je pun nedostataka. To je njegova bolest. To je varanje. Naposljetku, imamo nesavrena osjetila. Ponosni smo na svoje oi. esto nas izazivaju: Moete li mi pokazati Boga?" A imate li vi oi kojima moete vidjeti Boga? Ako nemate oi, nikada neete vidjeti. Kad bi sada u sobi nestalo svjetla, ne biste mogli vidjeti ni svoje ruke. Kakav je, onda, va vid? Ne moemo oekivati da emo stei znanje ( vedu) nesavrenim osjetilima. Uza sve te nedostatke, u uvjetovanom ivotu ne moemo nikome dati savreno znanje. Ni sami nismo savreni. Zato prihvaamo Vede kakve jesu. Vede moete smatrati hinduskim spisima, ali rije hindu" je stranoga porijekla. Mi nismo hindusi. Mi sebe smatramo dijelom varnarame. Taj izraz ukazuje na sljedbenike Veda, one koji prihvaaju osmerostruku podjelu ljudskog drutva na varne i arame. U drutvenom, kao i u duhovnom ivotu postoji podjela na etiri stalea, odnosno reda. To se naziva varnaramom. U Bhagavad-giti (4.13) reeno je: Ovakva podjela postoji svuda, jer ju je

stvorio Bog." Drutvo se dijeli na brahmane, katriye, vaiye i udre. Brahmane su vrlo inteligentni ljudi koji znaju to je Brahman. Za njima slijede katriye, administrativni stale. Potom vaiye, trgovci. Ove prirodne stalee nalazimo svuda. To je vedsko naelo i mi ga prihvaamo. Vedska naela se prihvaaju kao neporeciva istina, jer ne mogu biti pogrena. Na primjer, u Indiji se kravlja balega smatra istom, iako je ivotinjski izmet. U Vedama ete na jednom mjestu nai odredbu da se morate odmah okupati ako dodirnete izmet. Na drugom mjestu je reeno da je kravlja balega ista. Ako njome premaete neisto mjesto, ono e postati isto. Obinim razumom moemo tvrditi da je to proturjeno. Ustvari, s obine toke gledita i jest proturjeno, ali nije pogreno. To je injenica. Jedan istaknuti znanstvenik i lijenik iz Calcutte analizirao je kravlju balegu i otkrio da posjeduje sva antiseptina svojstva. Ako u Indiji jedan ovjek kae drugome: Mora to uiniti", taj mu drugi moe odgovoriti: to hoe time rei? Zar je to vedska naredba koju moram posluati bez prigovora?" Vedske se naredbe ne interpretiraju, ali ako paljivo prouite zato su dane, vidjet ete da su sve ispravne. Vede nisu zbirke ljudskoga znanja. Vedsko znanje potjee iz duhovnoga svijeta, od Gospodina Krine. Drugo ime za Vede je ruti. Rije ruti odnosi se na znanje koje se stjee sluanjem. To nije eksperimentalno znanje. ruti se usporeuje s majkom. Od majke uimo toliko mnogo stvari. Na primjer, ako elite znati tko vam je otac, tko vam moe odgovoriti? Majka. Ako vam kae: Ovo je tvoj otac", morate to prihvatiti. Ne moete eksperimentalnim putem saznati tko vam je otac. Slino tomu, ako elite stei znanje o onome to je izvan dosega vaeg iskustva, vaega eksperimentalnog znanja i osjetilnih djelatnosti, morate prihvatiti Vede. Nema govora o eksperimentiranju. Eksperimenti su ve provedeni i istina je utvrena. Majina se izjava mora prihvatiti kao istina. Nema drugog naina. Vede se smatraju majkom, a Brahma djedom, praocem, jer je prvi primio vedsko znanje. Prvo ivo bie na samom poetku bio je Brahma. On je primio vedsko znanje te ga je prenio Naradi i drugim uenicima i sinovima, a oni su ga prenijeli svojim uenicima. Tako se vedsko znanje prenosi uenikim slijedom. U Bhagavad-giti je potvreno da se vedsko znanje spoznaje na taj nain. Eksperimentalnim putem moete doi do istog zakljuka, ali da biste utedjeli vrijeme, trebate prihvatiti vedske izjave. Ako elite znati tko vam je otac, a majku prihvatite kao autoritet, onda ete bez rasprave prihvatiti to god vam ona kae. Postoje tri vrste svjedoanstva: pratyaka, anumana i abda. Pratyaka znai neposredno svjedoanstvo". Neposredno svjedoanstvo nije osobito dobro, jer su naa osjetila nesavrena. Svakog dana vidimo sunce i ono nam izgleda kao maleni kolut, ali zapravo je vee od mnogih planeta. Kakva je korist od takvoga gledanja? Umjesto toga, moramo itati knjige i na taj nain stei znanje o suncu. Neposredno iskustvo nije savreno. Anumana, induktivno znanje, temelji se na pretpostavci: To bi moglo biti ovako." Na primjer, Darwinova teorija tvrdi da su se stvari zbile na

ovaj ili onaj nain, ali to nije znanost. To je prijedlog koji takoer nije savren. Ali znanje primljeno iz autoritativnih izvora je savreno. Kad od autoriteta s radio postaje ujete najavu programa, prihvaate je. Ne poriete je i ne morate eksperimentirati, jer ste je primili iz autoritativnih izvora. Vedsko znanje se naziva abda-pramanom, a drugi naziv za njega je ruti. ruti znai da se mora primiti putem uha. Vede nauavaju da samo sluajui od autoriteta moemo shvatiti transcendentalno znanje. Transcendentalno znanje ne potjee iz ovoga svemira. Znanje ovoga svemira je materijalno, a znanje izvan njega transcendentalno. Ne moemo prii ak ni granicama svemira. Kako onda moemo otii u duhovni svijet? Stoga, nismo u mogunosti da steknemo potpuno znanje. Duhovno nebo postoji. S onu stranu pojavnoga i nepojavnoga svijeta postoji druga priroda, ali kako moete saznati da postoji nebo na kojem su planeti i njihovi stanovnici vjeni? Sve to znanje postoji, ali kako ete doi do njega eksperimentalnim putem? To je nemogue. Zato morate prihvatiti pomo Veda. To se naziva vedskim znanjem. U naem pokretu za svjesnost Krine znanje prihvaamo od najvieg autoriteta, od Krine. Sve vrste ljudi prihvaaju Krinu za najvii autoritet. Prije svega, govorim o dvije vrste transcendentalista. Jedni su impersonalisti, mayavadiji. Obino su poznati kao vedantisti, a predvodi ih ankaraarya. Druga vrsta transcendentalista su vainave, poput Ramanujaarye, Madhvaarye i Vinu-svamija. I ankarasampradaya i vainava-sampradaya prihvaaju da je Krina Svevinja Boanska Osoba. ankaraarya se smatra impersonalistom koji je propovijedao impersonalizam, neosobni Brahman, ali on je ustvari prikriveni personalist. U svom tumaenju Bhagavad-gite napisao je: Svevinja Boanska Osoba Narayana transcendentalan je prema kozmikom oitovanju." Potom je potvrdio: Ta Svevinja Boanska Osoba Narayana je Krina koji se pojavio kao sin Devaki i Vasudeve." Posebno je spomenuo imena Krininih roditelja. Svi transcendentalisti prihvaaju Krinu za Svevinju Boansku Osobu. U to nema dvojbe. Na izvor znanja u svjesnosti Krine je Bhagavadgita, koju je izgovorio sam Krina. Objavili smo Bhagavad-gitu kakva jest, jer prihvaamo Krinine rijei bez ikakva tumaenja. To je vedsko znanje. Prihvaamo ga, jer je isto. Prihvaamo sve to Krina kae. To je svjesnost Krine. Tako tedimo puno vremena. Ako prihvatite pravi autoritet, odnosno izvor znanja, utedjet ete vrijeme. Na primjer, u materijalnom svijetu postoje dva naina stjecanja znanja, induktivni i deduktivni. Dedukcijom prihvaate tvrdnju da je ovjek smrtan. Da je to tako kae i va otac, i vaa sestra, i svi drugi, a vi ne provodite eksperimente. Prihvaate za injenicu da je ovjek smrtan. Kad biste to eljeli saznati istraivanjem, morali biste prouiti svakog ovjeka. Pri tome biste ak mogli pomisliti kako besmrtan ovjek moda i postoji, ali ga jo niste susreli. Na taj nain vae se istraivanje nikad ne bi privelo kraju. Taj se proces na sanskrtu naziva aroha, uzlazni proces. Ako znanja poelite stei nekim oblikom osobnoga napora, uz pomo nesavrenih osjetila, nikada neete doi do pravog zakljuka. To nije mogue.

U Brahma-samhiti nalazimo izjavu: Putujte zrakoplovom koji leti brzinom uma!" Nai materijalni zrakoplovi lete tri tisue kilometara na sat, ali kolika je brzina uma? Dok sjedite kod kue moete trenutno pomisliti na Indiju, koja je udaljena, recimo, esnaest tisua kilometara, i ona se odmah pojavi u vaemu domu. Umom ste otili do nje. Brzina uma je tako velika. Zato je reeno: Kad biste putovali tom brzinom milijunima godina, uvidjeli biste da je duhovno nebo neogranieno." Ne moemo mu se ak ni pribliiti. Zato vedski spisi nalau da moramo (upotrijebljena je rije obavezno") prii vjerodostojnu duhovnom uitelju, guruu. Koja je kvalifikacija duhovnog uitelja? Duhovni uitelj je onaj tko je pravilno uo vedsku poruku iz pravog izvora i tko je vrsto utemeljen u Brahmanu. To su dvije odlike koje mora posjedovati. Inae nije vjerodostojan. Ovaj pokret za svjesnost Krine ovlaten je prema vedskim naelima. Krina kae u Bhagavad-giti: Pravi cilj vedskog istraivanja je spoznaja Krine." U Brahma-samhiti je reeno: Krina, Govinda, ima bezbroj oblika, ali svi su oni jedno." Oni ne nalikuju naim nesavrenim oblicima. Njegov oblik je savren. Moj oblik ima poetak, ali Njegov nema. On je ananta. Nema kraja Njegovim raznim oblicima. Moj oblik sjedi ovdje, a ne u mom stanu. Vi sjedite tu, a ne u svom stanu. Ali Krina u isto vrijeme moe svuda biti prisutan. Moe sjediti u Goloka Vrndavani i istodobno sve proimati, biti prisutan svuda. On je prvobitna, najstarija osoba, ali kad god pogledate Krininu sliku, vidjet ete mladia od petnaestak ili dvadesetak godina. Nikad neete vidjeti starca. Vidjeli ste u Bhagavad-giti slike Krine kao vozaa bojnih kola. U to je vrijeme imao preko sto godina. Imao je praunuke, ali je izgledao kao mladi. Krina, Bog, nikada ne stari. To je Njegova vrhovna mo. Ako poelite nai Krinu prouavanjem vedskih spisa, samo e vas zbuniti. To moda i jest mogue, ali je vrlo teko. Meutim, o Krini moete vrlo lako stei znanje od Njegovoga bhakte. On vam Ga moe dati rijeima: Krina je ovdje, uzmi Ga." To je mo Krininih bhakta. Prvobitno je postojala samo jedna Veda i ljudi je nisu morali itati. Bili su inteligentni i imali tako dobro pamenje da bi je razumjeli im bi je uli od duhovnog uitelja. Odmah bi shvatili itav njezin smisao. Ali prije pet tisua godina Vyasadeva je za ljude u ovom dobu, Kali-yugi, zapisao Vede. Znao je da nee ivjeti dugo, niti imati dobro pamenje i istananu inteligenciju. Zato u ih pisanom rijeju pouiti vedskom znanju." Tako je podijelio Vedu na etiri dijela: Rg, Sama, Atharva i Yajur. Potom je povjerio te Vede svojim uenicima. Mislio je i na sloj manje inteligentnih ljudi: stri (ene), udre (radnike) i dvija-bandhue. Dvija-bandhu je osoba roena u obitelji visokoga roda koja nema potrebne kvalifikacije. ovjek roen u obitelji brahmane koji nema kvalifikacije brahmane naziva se dvija-bandhu. Za njih je napisao Mahabharatu, zvanu povijest Indije, i osamnaest Purana. Sva ova djela Purane, Mahabharata, etiri Vede i Upaniade - predstavljaju vedsku knjievnost. Upaniade su dio Veda. Vyasadeva je potom za uenjake i filozofe saeto izloio sve vedsko znanje u Vedanta-sutri. To je zakljuna rije

Veda. Vyasadeva je osobno napisao Vedanta-sutru po uputama Narade, svojega Gurua Maharaje (duhovnog uitelja), ali ipak nije bio zadovoljan. To je duga pria, opisana u rimad-Bhagavatamu.Vedavyasa nije bio osobito zadovoljan ak ni nakon to je napisao Purane, Upaniade i Vedanta-sutru. Onda ga je njegov duhovni uitelj, Narada, pouio: Objasni Vedanta-sutru." Vedanta znai krajnje znanje", a krajnje znanje je Krina. Krina kae da kroz sve Vede trebamo spoznati Njega: vedanta-krd veda-vid eva caham. Uz to kae: Ja sam tvorac Vedanta-sutre i poznavatelj Veda." Prema tomu, Krina je krajnji cilj. To je objanjeno u svim vainavskim tumaenjima filozofije Vedante. Mi, gaudijski vainave, imamo svoje tumaenje filozofije Vedante, Govinda-bhayu, koju je napisao Baladeva Vidyabhuana. I Ramanujaarya i Madhvaarya su napisali takva tumaenja. ankaraaryino tumaenje nije jedino. Postoji vie tumaenja Vedante, ali ljudi imaju pogrean dojam da je ankaraaryino tumaenje jedino, jer ga vainave nisu prvi napisali. Sam je Vyasadeva napisao savreno tumaenje Vedante, rimad-Bhagavatam. rimad-Bhagavatam poinje prvim rijeima Vedanta-sutre: janmady asya yatah. Znaenje tih rijei (janmady asya yatah) u potpunosti je objanjeno u rimad-Bhagavatamu. Vedanta-sutra tek nagovjetava to je Brahman, Apsolutna Istina: Apsolutna Istina je taj iz kojega sve emanira." To je saeta tvrdnja koja je potanko objanjena u rimad-Bhagavatamu. Ako sve emanira iz Apsolutne Istine, kakva je onda priroda Apsolutne Istine? To je objanjeno u rimad-Bhagavatamu. Apsolutna Istina mora biti svjesnost. Ona je samoobasjana (sva-rat). Svjesnost i znanje razvijamo primajui znanje od drugih, ali za Apsolutnu Istinu reeno je da je samoobasjana. Vedanta-sutra predstavlja bit vedskoga znanja, a sam pisac ju je objasnio u rimad Bhagavatamu. Za kraj, molimo one koji iskreno tragaju za vedskim znanjem da pokuaju shvatiti smisao svega vedskog znanja iz rimad-Bhagavatama i Bhagavad-gite.

Prizivanje om purnam adah purnam idam uirnat purnam udayate purnasya purnam adaya purnam evavaiyate om - Potpuna Cjelina; purnam - savreno potpuna; adah - te; purnam savreno potpune; idam - pojavni svijet; purnat - iz potpuno savrene; purnam - potpune jedinke; udayate - stvorene; purnasya - iz Potpune Cjeline; purnam - potpuno, sve; adaya - oduzeto; purnam - potpuna; eva ak; avaiyate - ostaje. Svevinji Gospodin savren je i potpun, pa kako je potpuno savren, tako je potpuna cjelina i sve to iz Njega izvire, kao ovaj pojavni svijet. Sve to nastane iz Potpune Cjeline i samo je potpuno. Kao Potpuna Cjelina, On je u potpunoj ravnotei, iako iz Njega izviru tolike potpune jedinke. KOMENTAR: Potpuna Cjelina, Vrhovna Apsolutna Istina, potpuna je Boanska Osoba. Spoznaja neosobnog Brahmana i Paramatme, Naddue, nepotpuna je spoznaja Apsolutne Cjeline. Svevinji Gospodin je sa-idananda-vigraha, a spoznaja neosobnoga Brahmana predstavlja spoznaju Njegova vida vjenosti, zvanog sat. Spoznaja Paramatme, Naddue, predstavlja spoznaju vidova vjenosti i znanja, zvanih sat i it. Meutim, spoznaja Boanske Osobe predstavlja spoznaju svih transcendentalnih vidova: sata, ita i anande (blaenstva). Kad netko spozna Vrhovnu Osobu, u potpunosti spoznaje te vidove Apsolutne Istine. Kao to je ve reeno, Svevinja Boanska Osoba je sa-id-ananda-vigraha. Vigraha znai oblik". Potpuna Cjelina nije bezoblina. Kad bi bila bezoblina ili na koji drugi nain manja od Svoje kreacije, ne bi bila potpuna. Potpuna Cjelina mora obuhvaati sve to je unutar i izvan dosega naeg iskustva, inae ne moe biti potpuna. Potpuna Cjelina, Svevinja Boanska Osoba, ima neizmjerne moi koje su jednako potpune kao Boanska Osoba. Stoga je ovaj pojavni svijet takoer potpun u sebi. Dvadeset etiri elementa, koja se privremeno oituju kao materijalni svemir, tako su osmiljena da stvaraju sve to je potrebno za odravanje i opstanak svemira. Nitko drugi u svemiru ne treba uloiti poseban napor da bi ga odrao. Svemir ima izvjesno vrijeme trajanja, koje je utvreno energijom Potpune Cjeline, a kad ono istekne, ovo privremeno oitovanje bit e uniteno prema savrenom planu Potpune Cjeline. Malenim potpunim jedinkama (ivim biima) pruene su sve pogodnosti kako bi spoznale Potpunu Cjelinu. Svaki oblik nepotpunosti doivljavamo zbog nepotpunoga znanja o Potpunoj Cjelini. Svjesnost ivoga bia potpuno se

oituje u ljudskom obliku ivota koji stjeemo evolucijom kroz 8 400 000 vrsta ivota u krugu raanja i umiranja. Ako ivo bie ne spozna svoju potpunost u odnosu prema Potpunoj Cjelini u ovom ljudskom ivotu, koji je blagoslovljen punom svjesnou, ono gubi priliku da spozna svoju potpunost i ponovno biva podvrgnuto ciklusu evolucije, po zakonu materijalne prirode. Ne shvaajui da je u prirodi sve savreno ureeno za odravanje naega postojanja, pokuavamo iskoristiti prirodna bogatstva da bismo stvorili tobonji potpuni ivot posveen osjetilnom uivanju. Varavi ivot osjetilnoga uivanja je iluzoran, jer ivo bie ne moe uivati u djelatnostima osjetila, ako nije povezano sva Potpunom Cjelinom. Ruka je potpuni dio sve dok je povezana s cijelim tijelom. Kad se odsijee, moda nalikuje ruci, ali gubi sve moi ruke. Slino tomu, iva bia su sastavni djelii Potpune Cjeline i ako se od Nje odvoje, ne nalaze zadovoljstvo u iluzornom oitovanju potpunosti. Potpunost ljudskoga ivota moemo spoznati samo kroz sluenje Potpunoj Cjelini. Sve slube na svijetu - drutvene, politike, zajednike, meunarodne ili ak meuplanetarne - ostat e nepotpune sve dok se ne poveu s Potpunom Cjelinom. Kad je sve povezano s Potpunom Cjelinom, Njoj pridrueni sastavni djelii postaju i sami potpuni u sebi.

Prva mantra iavasyam idam sarvam yat kina jagatyam jagat tena tyaktena bhunjitha ma grdhah kasya svid dhanam ia - Gospodin; avasyam - upravlja; idam - tim; sarvam - svim; yat kina sve to; jagatyam - u svemiru; jagat - ivo i neivo; tena - On; tyaktena namijenio; bhunjithah - trebamo prihvatiti; ma - ne; grdhah - pokuavati stei; kasya svit - tue; dhanam - bogatstvo. Gospodin je vlasnik i upravitelj svega ivog i neivog u svemiru. Zato trebamo prihvatiti samo ono to nam je potrebno: stvari koje su nam namijenjene. Ostale stvari ne bismo smjeli uzimati, znajui dobro kome pripadaju. KOMENTAR: Vedsko znanje je nepogreivo, jer se prenosi savrenim uenikim slijedom duhovnih uitelja, poev od samogara Gospodina. Prvu rije vedskoga znanja izgovorio je sam Gospodin i ona se prima iz transcendentalnih izvora. Rijei koje je izgovorio Gospodin nazivaju se apaurueya, to znai da ih nije izgovorila svjetovna osoba. ivo bie u materijalnom svijetu ima etiri nedostatka: (i) sigurno ini pogreke, (2) podlijee iluziji, (3) sklono je varanju drugih i (4) ima nesavrena osjetila. Nitko uvjetovan ovim nesavrenostima ne moe izloiti savreno znanje. Vede nisu stvorila takva nesavrena bia. Gospodin je prvobitno razotkrio vedsko znanje u srcu Brahme, prvoga stvorenog ivog bia, koji ga je potom prenio svojim sinovima i uenicima. Oni su ga, kroz povijest, dalje prenosili. Budui da je Gospodin purnam, potpuno savren, ne podlijee zakonima materijalne prirode kojima sam upravlja. Meutim, ivim biima i neivim predmetima upravljaju zakoni prirode, to znai da su neminovno pod upravom Gospodinove moi. Iopaniada je dio Yajur Vede i stoga sadri znanje o vlasnitvu nad svim stvarima koje postoje u svemiru. U sedmom poglavlju Bhagavad-gite (7.4-5), koje govori o para i apara prakrti, potvreno je da je Gospodin vlasnik svega u svemiru. Svi prirodni elementi - zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i ego - pripadaju Gospodinovoj nioj materijalnoj energiji ( apara prakrti), dok iva bia, organska energija, pripadaju para prakrti, Gospodinovoj vioj energiji. Obje prakrti, obje energije, izviru iz Gospodina. On je vrhovni, krajnji upravitelj svega to postoji. Sve u svemiru pripada bilo para bilo apara prakrti; sve je u vlasnitvu Vrhovnoga Bia. Vrhovno Bie, Apsolutna Boanska Osoba, potpuna je osoba i posjeduje potpunu, savrenu inteligenciju kojom sve usklauje, zahvaljujui Svojim razliitim moima. Vrhovno Bie esto se usporeuje s vatrom, a organska i anorganska oitovanja s toplinom i svjetlou vatre. Kao to vatra iri energiju

u obliku topline i svjetlosti, Gospodin oituje Svoju energiju na razliite naine. Tako ostaje vrhovni upravitelj, odravatelj i vladar svega. Sve zna i dobroinitelj je svih ivih bia. Posjeduje sve moi i nepojmljivo obilje, snagu, slavu, ljepotu, znanje i odvojenost. Zato uz pomo inteligencije trebamo doi do zakljuka da nitko, osim Boga, niemu nije vlasnik. Trebamo uzeti samo ono to nam je Gospodin namijenio. Na primjer, krava daje mlijeko, ali ga ne pije. Ona jede travu i ito, a njezino mlijeko hrana je za ljudska bia. To je uredio Gospodin. Trebamo biti zadovoljni onime to nam je ljubazno namijenio i uvijek imati na umu komu naa imovina zapravo pripada. Na primjer, za gradnju kue potrebni su zemlja, drvo, kamen, eljezo, cement i razni drugi materijali. Ako razmiljamo u skladu sa ri Iopanisadom, moramo zakljuiti da sami ne moemo proizvesti ni jedan od tih graevinskih materijala. Moemo ih samo prikupiti i svojim ih radom preobraziti u razliite oblike. Radnik ne moe tvrditi da je vlasnik stvari koju je napravio, samo zato to je u nju uloio veliki trud. U suvremenom drutvu uvijek vlada veliki sukob izmeu radnika i kapitalista. Taj sukob poprimio je meunarodne razmjere, pa je svijet u opasnosti. Ljudi se gledaju neprijateljski i ree jedni na druge poput maaka i pasa. ri Iopaniada ne moe davati savjete makama i psima, ali moe prenijeti ovjeku Boju poruku preko vjerodostojnih aarya (svetih uitelja). Ljudski rod treba prihvatiti vedsku mudrost ri Iopaniade i okonati sporove oko materijalnih posjeda. Mora se zadovoljiti pogodnostima koje su joj dodijeljene Gospodinovom milou. Ako komunisti, kapitalisti ili bilo koji drugi sloj ljudi svojata pravo vlasnitva nad prirodnim bogatstvima, koja u potpunosti pripadaju Gospodinu, nee vladati mir. Kapitalisti ne mogu politikim potezima smanjiti utjecaj komunista, niti komunisti mogu poraziti kapitaliste tako da se bore za ukradeni kruh. Ako ne priznaju vlasnitvo Svevinje Boanske Osobe, sva imovina koju prisvajaju ukradena je. Zbog toga e ih stii kazna po zakonima prirode. I komunisti i kapitalisti imaju atomske bombe koje e na kraju sigurno unititi obje strane, ako ne priznaju vlasnitvo Svevinjega Gospodina. Da bi se spasili i donijeli mir svijetu, i jedni i drugi moraju se pridravati uputa ri Iopaniade. Ljudi nisu stvoreni da se svaaju poput maaka i pasa. Pomou svoje inteligencije moraju shvatiti vanost i cilj ljudskoga ivota. Vedski spisi namijenjeni su ovjeanstvu, a ne makama i psima. Make i psi ne ine grijeh ubijajui druge ivotinje da bi se prehranili, ali ako ovjek ubije ivotinju da bi zadovoljio svoj neobuzdani jezik, odgovoran je za krenje zakona prirode. Zato ga nuno stie kazna. Standard ljudskoga ivota ne moe se primijeniti na ivotinje. Tigar ne jede riu ili penicu, niti pije kravlje mlijeko, jer mu je dodijeljena hrana u obliku ivotinjskoga mesa. Neke ivotinje su biljojedi a druge mesojedi, ali ni jedna vrsta ne kri zakone prirode koje je uspostavila Boja volja. Sisavci, ptice,

10

gmazovi i drugi nii oblici ivota strogo se pridravaju zakona prirode. Zato ne ine grijeh, niti su vedske upute njima namijenjene. ivo bie je odgovorno jedino u ljudskome obliku. Netko moe misliti da ne kri zakone prirode ako jede hranu biljnoga porijekla. Takvo miljenje je pogreno. I biljke imaju ivot. Premda je po zakonu prirode jedno ivo bie hrana za drugo, ljudsko bie treba spoznati postojanje Svevinjega Gospodina. Zato, nitko ne bi trebao biti ponosan na to to je strogi vegetarijanac. ivotinje nemaju razvijenu svjesnost kojom mogu spoznati postojanje Gospodina, ali ljudska inteligencija je dostatna za prouavanje vedskih spisa. Pomou nje moe saznati kako djeluju zakoni prirode i stei dobrobit od takvoga znanja. Ako zanemarujemo upute vedskih spisa, izlaemo se velikoj opasnosti. Zato trebamo priznati autoritet Svevinjega Gospodina i postati Njegovim bhaktom. Moramo koristiti sve za sluenje Gospodina i jesti samo ostatke hrane ponuene Njemu. To e nam omoguiti da pravilno ispunjavamo svoje dunosti. U Bhagavad-giti (9.26) Gospodin otvoreno izjavljuje da prihvaa vegetarijansku hranu iz ruke istoga bhakte. Ljudsko bie zato treba postati ne samo vegetarijanac, ve i Gospodinov bhakta te svu svoju hranu ponuditi Gospodinu. Tek tada moe primiti prasadam, Boju milost. Samo oni koji tako djeluju mogu pravilno ispunjavati dunosti ljudskoga ivota. Oni koji ne nude hranu Gospodinu jedu samo grijeh i donose si razne patnje koje grijeh uzrokuje ( Bg. 3.13). Zanemarujui injenicu Gospodinova vlasnitva, ljudsko bie namjerno kri zakone prirode i to je korijen grijeha. Krenje zakona prirode ili Gospodinove naredbe donosi ovjeku propast. Ali ako je razborit, svjestan zakona prirode i nije pod utjecajem nepotrebne vezanosti ili odbojnosti, Gospodin e ga sigurno prihvatiti, pa e se vratiti Bogu, u svoj vjeni dom.

11

Druga mantra kurvann eveha karmani jijivie hatam samah evam tvayi nanyatheto 'sti na karma lipyate nare kurvati - neprekidno djelujui; eva - tako; iha - tijekom ovog ivota; karmani - djelovanje; jijiviet - treba prieljkivati da ivi; atam - stotinu; samah godina; evam - tako ivei; tvayi - tebi; na - nikakav; anyatha - izbor; itah od ovog puta; asti - postoji; na - ne; karma - djelovanje; lipyate - moe se vezati; nare - za ovjeka. Onaj tko neprekidno djeluje na taj nain moe prieljkivati da ivi stotinama godina, jer takvim djelovanjem ne potpada pod zakon karme. ovjek nema drugoga izbora osim toga puta. KOMENTAR: Nitko ne eli umrijeti. Svatko eli ivjeti to je mogue due. Ta tenja se primjeuje kako kod pojedinaca, tako i kod zajednica, drutava i naroda. Sva iva bia teko se bore za ivot i to je, prema Vedama, sasvim prirodno. ivo je bie po prirodi vjeno, ali zbog zatoenitva u materijalnom postojanju mora kao pojedincima. Osjeamo iznova i iznova mijenjati svoje tijelo. Taj proces naziva se seljenje due ili karma-bandhana, vezanost vlastitim djelovanjem. ivo bie mora raditi da bi se odralo na ivotu, jer je to zakon materijalne prirode. Ako ne postupa u skladu s propisanim dunostima, kri zakon prirode i sve se vie vezuje za krug roenja i umiranja u raznim vrstama ivota. I drugi oblici ivota podlijeu krugu roenja i umiranja, ali u ljudskom ivotu ivo bie ima priliku da se oslobodi zakona karme. Karma, akarma i vikarma jasno su opisane u Bhagavad-giti. Djelatnosti koje se rade u skladu s dunostima propisanima u razotkrivenim spisima nazivaju se karma. Djelatnosti koje oslobaaju od kruga roenja i umiranja nazivaju se akarma. Djelatnosti kojima ivo bie zloupotrebljava svoju slobodu i koje ga vode u nie oblike ivota nazivaju se vikarma. Od ove tri vrste djelatnosti, inteligentni ljudi odabiru djelatnosti koje ih oslobaaju vezanosti za karmu. Obini ljudi ele initi dobra djela da steknu ugled i vii poloaj u ovom svijetu ili u raju, ali napredniji ljudi ele se potpuno osloboditi posljedica djelovanja. Inteligentni ljudi dobro znaju da i dobra i loa djela podjednako vezuju osobu za materijalne bijede. Zbog toga tee djelovanju koje ih moe osloboditi posljedica dobrih i loih djela. Takvo je djelovanje opisano na stranicama ri Iopaniade. Upute ri Iopaniade razraene su u Bhagavad-giti, koja se ponekad naziva Gitopaniadom, biserom svih Upaniada. U Bhagavad-giti (3.9-16) Boanska Osoba kae da nitko ne moe dostii stanje naikarmye ili akarme

12

ako ne obavlja dunosti koje su propisane u vedskim spisima. Ti spisi reguliraju ovjekovu radnu energiju na takav nain da on postupno spoznaje autoritet Vrhovnog Bia. Kad spozna autoritet Boanske Osobe, odnosno Vasudeve ili Krine, smatra se da je dostigao razinu pravoga znanja. U tom proienom stadiju, u kojem ne djeluju odlike materijalne prirode (neznanje, strast i vrlina), ovjek obavlja djelatnosti na razini naikarmye. Takvo djelovanje ne vezuje ga za krug roenja i umiranja. Ustvari, nitko se ne mora baviti drugim doli predanim sluenjem Gospodinu. Meutim, u niem stadiju ivota, ivo bie ne moe se odmah latiti predanog sluenja, niti moe u potpunosti okonati koristoljubive djelatnosti. Uvjetovana dua obino radi kako bi ugodila osjetilima ili ostvarila sebine ciljeve, ue ili ire. Obian ovjek radi da bi uivao u svojim osjetilima. Kad to naelo osjetilnoga uivanja proiri na svoje drutvo, narod ili ovjeanstvo, ono poprima razna privlana imena kao to su altruizam, socijalizam, komunizam, nacionalizam i humanitarizam. Ti izmi" zacijelo su vrlo privlani oblici karma-bandhane (karmike vezanosti), ali ako im netko eli posvetiti svoj ivot, ri Iopaniada mu savjetuje da u njihovo sredite stavi Boga. Nema nita loe u tome da postane obiteljski ovjek, altruist, socijalist, komunist, nacionalist ili humanist, pod uvjetom da svoje djelatnosti obavlja u skladu s iavasyom, razumijevanjem da je Bog sredite. U Bhagavad-giti (2.40) Gospodin Krina izjavljuje da je djelovanje usredotoeno na Boga tako dragocjeno da ak i mali napor uloen u tom smjeru ovjeka moe izbaviti od najvee opasnosti. Najvea opasnost u ivotu je ponovni pad u evolutivni krug raanja i umiranja u 8 400 000 vrsta ivota. Ako ovjek, na neki nain, propusti duhovnu priliku koju mu prua ljudski oblik ivota i ponovno padne u krug evolucije, mora se smatrati najveim nesretnikom. Zbog svojih nesavrenih osjetila, budala ne vidi da mu se to zbiva. Zato nam ri Iopaniada savjetuje da svoju energiju koristimo u duhu iavasye. Ako tako djelujemo, moemo prieljkivati dugovjenost. U suprotnome, dug ivot sam po sebi nema nikakvu vrijednost. Stablo, primjerice, ivi stotinu ili tisuu godina. No kakvoga smisla ima ivjeti dugo poput drvea, disati poput mijehova, raati djecu poput svinja i pasa ili jesti poput deva? Skroman ivot usredotoen na Boga dragocjeniji je od ivota posveenog bezbonom altruizmu ili socijalizmu, koji predstavljaju samo veliku prijevaru. Kad se altruistike djelatnosti obavljaju u duhu ri Iopaniade, predstavljaju oblik karma-yoge. Takve djelatnosti preporua Bhagavad-gita (18.5-9), jer tite osobu od pada u evolutivni proces raanja i umiranja. I nedovrene pruaju dobrobit, jer onome tko se njima bavi jame ljudsko tijelo u sljedeem ivotu. On time dobiva jo jednu priliku da popravi svoj poloaj na putu osloboenja. rila Rupa Gosvami je u Bhakti-rasamrta-sindhuu iscrpno objasnio kako obavljati djelatnosti kojima je Bog u sreditu.

13

Trea mantra asurya nama te loka andhena tamasavrtdh tams te pretyabhigahanti ye ke atma-hano janah asuryah - namijenjeni asurama; nama - poznati po imenu; te ti; lokah planeti; andhena - neznanjem; tamasa - tamom; avrtah - prekriveni; tan - ti planeti; te - oni; pretya - nakon smrti; abhigahanti - odlaze na; ye - bilo tko; ke - svatko; a - i; atmahanah - ubojice due; janah - osobe. Ubojica due, ma tko bio, mora otii na planete poznate kao svjetovi nevjernika, pune tame i neznanja. KOMENTAR: Ljudski se ivot razlikuje od ivotinjskoga po svojim velikim odgovornostima. Osobe svjesne tih odgovornosti, koje u tom duhu i djeluju, nazivaju se sure (boanske osobe), a oni koji zanemaruju te odgovornosti ili o njima ne znaju nita nazivaju se asure (demoni). U cijelom svemiru postoje samo te dvije vrste ljudskih bia. U Rg Vedi je reeno da sure uvijek tee lotosnim stopalima Svevinjega Gospodina Vinua i djeluju u skladu s tom tenjom. Njihov je put obasjan poput suneve staze. Inteligentna ljudska bia moraju uvijek imati na umu da su taj tjelesni oblik dobila nakon mnogih milijuna godina evolucije kroz krug kojim se seli dua. Materijalni se svijet usporeuje s oceanom, a ljudsko tijelo sa vrstom laom, posebno graenom za prelazak preko oceana. Vedski spisi i aarye (sveti uitelji) usporeuju se s iskusnim laarima, a pogodnosti koje prua ljudsko tijelo s povoljnim vjetrovima koji pomau lai da mirno plovi do eljenog odredita. Ako ovjek, uza sve te pogodnosti, svoj ivot ne iskoristi u potpunosti za samospoznaju, mora se smatrati ubojicom due ( atma-ha). ri Iopaniada jasno upozorava da je ubojici due suen ulazak u najtamniji predio neznanja i vjena patnja. Svinjama, psima, devama ili magarcima njihove su gospodarske potrebe jednako vane kao nama nae, ali gospodarski problemi tih ivotinja rjeavaju se iskljuivo u prljavim i neugodnim uvjetima. Ljudskom su biu po zakonima prirode pruene sve pogodnosti za udoban ivot, jer je ljudski oblik ivota vaniji i dragocjeniji od ivotinjskoga. Zato su ovjeku pruene bolje pogodnosti za ivot nego svinji i drugim ivotinjama? Zato se vladinom slubeniku na visokom poloaju pruaju bolje pogodnosti nego obinome inovniku? Zato to slubenik obavlja odgovorniju dunost. Slino tomu, dunosti koje ljudska bia obavljaju vanije su od dunosti ivotinja koje se uvijek bave samo punjenjem praznih eluca. Meutim, suvremena civilizacija koja ubija duu, samo je poveala problem praznoga eluca". Kad pristupimo

14

uglaenoj ivotinji u liku suvremenoga civiliziranog ovjeka i pokuamo u njoj probuditi interes za samospoznaju, ona kae kako samo eli raditi da zadovolji svoj eludac i da gladnome ovjeku ne treba samospoznaja. Meutim, zakoni prirode tako su okrutni da ovjeku uvijek prijeti nezaposlenost, unato tomu to porie potrebu za samospoznajom na utrb spremnosti da tekim radom napuni eludac. Ljudski oblik ivota nije nam dat za teak rad, kakav obavljaju magarci, psi i svinje, ve za dostizanje najviega savrenstva ivota. Ako zanemarimo samospoznaju, zakoni prirode prisilit e nas na teak rad, iako to ne elimo. Ljudska bia u ovome dobu prisiljena su naporno raditi poput magaraca i volova koji vuku kola. Ova strofa ri Iopaniade opisuje neke predjele u koje se asure alju na rad. Ako ovjek ne ispuni svoje dunosti u ljudskome obliku ivota, bit e prisiljen da ode na planete zvane asurya i da se rodi u degradiranoj vrsti ivota kako bi teko radio u neznanju i tami. U Bhagavad-giti (6.41-43) reeno je da e se onaj tko prihvati put samospoznaje, ali tko unato iskrenom nastojanju da shvati svoj odnos s Bogom ne dovri taj proces, imati prilike roditi u obitelji ucija ili rimata. Rije suci odnosi se na duhovno naprednoga brahmanu, a rimat na vaiyu, lana trgovake zajednice. To znai da se onome tko ne uspije dostii samospoznaju u sljedeem ivotu prua bolja prilika, jer su njegova nastojanja u ovom ivotu bila iskrena. Ako se ak i onome tko padne prua prilika da se rodi u uglednoj obitelji visoka roda, teko je zamisliti poloaj onoga tko je postigao uspjeh. Zahvaljujui samom nastojanju da spozna Boga, ovjeku je zajameno roenje u bogatoj ili plemenitoj obitelji. Meutim, onaj tko je suvie materijalistian, tko i ne pokuava spoznati Boga, tko eli biti prekriven iluzijom i tko je vezan za materijalno uivanje, mora otii u najtamnije predjele pakla. To je potvreno u svim vedskim spisima. Takvi asure materijalisti katkad glumataju religioznost, ali njihov krajnji cilj je materijalno blagostanje. Bhagavad-gita (16.17-18) ih osuuje, nazivajui ih atma-sambhavitom, to znai da se njihova veliina temelji na prijevarama, a mo na glasovima neukih i vlastitom materijalnom bogatstvu. Takvi asure, koji nemaju znanja o jastvu i iavasyi, Gospodinovim pravu vlasnitva nad svime to postoji, sigurno e otii u najtamnije predjele. Moemo zakljuiti da kao ljudska bia nismo stvoreni iskljuivo za rjeavanje gospodarskih problema na nesigurnim temeljima, ve za rjeavanje svih problema materijalnoga ivota u kojem smo se nali po zakonima prirode.

15

etvrta mantra anejad ekam manaso javiyo nainad deva apnuvan purvam arat tad dhavato 'nyan atyeti tithat tasminn apo matariva dadhati anejat - nepomian; ekam - jedan; manasah - od uma; javiyah - bri; na ne; enat - ovomu Svevinjem Gospodinu; devah - polubogovi poput Indre; apnuvan - mogu se pribliiti; purvam - ispred; arat - brzo se kreui; tat On; dhavatah - koji tre; anyan - ostale; atyeti - nadmauje; tithat - stojei na jednome mjestu; tasmin - u Njemu; apah - kiu; matariva - bogovi koji upravljaju vjetrom i kiom; dadhati - opskrbljuju. Iako nikada ne naputa Svoje prebivalite, Svevinji Gospodin bri je od uma i moe svakoga prestii u tranju. Moni polubogovi ne mogu Mu se pribliiti. Premda boravi na jednome mjestu, upravlja onima koji opskrbljuju iva bia zrakom i kiom te nadmauje sve u savrenstvu. KOMENTAR: ak ni najvei filozof ne moe umnom spekulacijom spoznati Svevinjega Gospodina, koji je Apsolutna Boanska Osoba. Svevinjega mogu Njegovom milou spoznati samo Njegovi bhakte. U Brahma-samhiti (5.34) je reeno da bi filozof koji nije bhakta, ak i kad bi putovao kroz svemir brzinom vjetra ili uma stotinama milijuna godina, uvidio da je Apsolutna Istina jo uvijek daleko od njega. Brahma-samhita (5.37) nadalje izjavljuje da Apsolutna Boanska Osoba ima Svoje transcendentalno prebivalite, poznato kao Goloka, u kojem provodi Svoje zabave. A ipak, Svojim nepojmljivim moima moe istodobno dosegnuti svaki dio Svoje stvaralake energije. U Vinu Purani Njegove se moi usporeuju s toplinom i svjetlou koje izviru iz vatre. Iako se nalazi na jednome mjestu, vatra iri svjetlost i toplinu. Slino tomu, iako nikada ne naputa Svoje transcendentalno prebivalite, Apsolutna Boanska Osoba posvuda iri Svoje razliite energije. Premda Gospodin posjeduje bezbroj energija, one se mogu svrstati u tri osnovne kategorije: unutarnja mo, rubna mo i vanjska mo. Svaka od ovih kategorija ima milijune podvrsta. Svi upravni polubogovi kojima je povjerena mo upravljanja prirodnim pojavama, kao to su zrak, svjetlo ili kia, pripadaju rubnoj moi Apsolutne Osobe. Nia iva bia, ukljuujui ljude, takoer pripadaju Gospodinovoj rubnoj moi. Materijalni je svijet tvorevina Gospodinove vanjske moi, a duhovno nebo, u kojem se nalazi Boje carstvo, oitovanje Njegove unutarnje moi. Gospodinove razliite energije prisutne su svugdje. Iako nema razlike izmeu Gospodina i Njegovih energija, te energije ne smijemo zamijeniti s

16

Vrhovnom Istinom, niti pogreno smatrati da se Svevinji Gospodin neosobno svuda prostire ili da gubi Svoje osobno postojanje. Ljudi obino donose zakljuke u skladu s vlastitom sposobnou razumijevanja, ali Svevinji Gospodin ne ovisi o naoj ogranienoj moi razumijevanja. Zbog toga nas Upaniade upozoravaju da nitko ne moe prii Gospodinu svojim ogranienim moima. U Bhagavad-giti (10.2) Gospodin kae da Ga ak ni veliki riji i sure ne mogu spoznati, a da ne govorimo o asurama koji nipoto ne mogu shvatiti Gospodinove postupke. etvrta mantra ri Iopaniade jasno pokazuje da je Apsolutna Istina izvorno Apsolutna Osoba. U protivnom, ne bi bilo potrebno spominjati tolike raznovrsne odlike kao dokaz Njegove osobne prirode. Iako pojedini sastavni djelii Gospodinovih moi posjeduju sva obiljeja samoga Gospodina, oni imaju ogranieno polje djelovanja i stoga su ogranieni. Sastavni djelii nikada nisu jednaki cjelini. Zato ne mogu u potpunosti shvatiti Gospodinovu mo. Pod utjecajem materijalne prirode, budalasta, neuka iva bia, koja su tek Gospodinovi sastavni djelii, pokuavaju dokuiti Gospodinov transcendentalni poloaj. ri Iopaniada upozorava kako je pokuaj da se Boja osobnost utvrdi umnom spekulacijom uzaludan. Znanje o Transcendenciji trebamo dobiti od samoga Gospodina, vrhovnoga izvora Veda, jer samo Gospodin posjeduje potpuno znanje o Transcendenciji. Svaki sastavni djeli Potpune Cjeline obdaren je izvjesnom energijom kako bi djelovao po Gospodinovoj volji. Kad sastavni djeli, ivo bie, zaboravi svoje djelatnosti podreene Gospodinovoj volji, smatra se da je u mayi, iluziji. ri Iopaniada nas od samoga poetka upozorava da paljivo igramo ulogu koju nam je dodijelio Gospodin. To ne znai da pojedina dua nema vlastitih pobuda. Budui da je Gospodinov sastavni djeli, ona mora, kao i Gospodin, imati slobodnu volju. Kada pojedinac pravilno i inteligentno koristi tu slobodnu volju ili aktivnu prirodu, shvaajui da je sve Gospodinova mo, oivjet e svoju izvornu svjesnost, izgubljenu zbog druenja s mayom, vanjskom energijom. Sva mo potjee od Gospodina; stoga je valja upotrijebiti samo za provoenje Gospodinove volje. Gospodina moe spoznati jedino onaj tko ima takav ponizan stav sluenja. Savreno znanje obuhvaa znanje o svim Gospodinovim vidovima, Njegovim moima i nainu na koji one djeluju po Njegovoj volji. Gospodin to objanjava u Bhagavad-giti, sutini svih Upaniada.

17

Peta mantra tad tad tad tad ejati tan naijati dure tad v antike antar asya sarvasya u sarvasyasya bahyatah

tat - taj Svevinji Gospodin; ejati - hoda; tat - On; na - ne; ejati - hoda; tat On; dure - daleko; tat - On; u - takoer; antike - vrlo blizu; tat - On; antah unutar; asya - ovoga; sarvasya - svega; tat - On; u - takoer; sarvasya svega; asya - ovoga; bahyatah - izvan. Svevinji Gospodin i hoda i ne hoda. Daleko je, ali i vrlo blizu. Nalazi se unutar svega, ali je istodobno izvan svega. KOMENTAR: U ovoj strofi opisana je nekolicina transcendentalnih djelatnosti Svevinjega Gospodina, koje obavlja Svojim nepojmljivim moima. Ova proturjeja dokazuju da Gospodinove nepojmljive moi postoje. On hoda i ne hoda." Za osobu koja moe hodati obino je nelogino rei da ne moe hodati. Ali kad je rije o Bogu, takvim se proturjejem jednostavno nagovjetava Njegova nepojmljiva mo. Nae ogranieno znanje ne moe pomiriti takva proturjeja, pa Boga zamiljamo u okvirima svoje ograniene moi razumijevanja. Na primjer, impersonalistiki filozofi kole Mayavade prihvaaju samo neosobne djelatnosti Gospodina, a odbacuju Njegov osobni vid. Ali lanovi kole Bhagavate, usvajajui savrenu predodbu o Gospodinu, prihvaaju Njegove nepojmljive moi i tako spoznaju da je On i osoban i neosoban. Bhagavate znaju da bez nepojmljivih moi rijei Svevinji Gospodin" ne mogu imati nikakvo znaenje. Ne bismo trebali prenagljeno prosuditi da Bog nema osobno postojanje samo zato to Ga ne moemo vidjeti svojim oima. ri Iopaniada opovrgava ovaj argument izjavom da je Gospodin daleko, ali i vrlo blizu. Gospodinovo prebivalite izvan je materijalnoga neba, ali mi ne moemo izmjeriti ak ni materijalno nebo. Ako je materijalno nebo tako proteno, to rei o duhovnome nebu koje je onkraj njegovih granica? U Bhagavad-giti (15.6) je potvreno da se duhovno nebo nalazi vrlo daleko od materijalnoga svemira. Unato tomu, Gospodin se moe odjednom, u hipu, pojaviti pred nama brzinom veom od brzine uma ili vjetra. On moe trati tako brzo da Ga nitko ne moe prestii. To je bilo opisano u prethodnoj strofi. A ipak, kad se Svevinji pojavi pred nama, mi Ga zanemarujemo. Gospodin osuuje takav budalasti nemar u Bhagavad-giti (9.11), u kojoj kae da Ga budale ismijavaju, smatrajui Ga smrtnikom. On nije smrtno bie, niti se pojavljuje pred nama s tijelom koje je stvorila materijalna priroda. Ima mnogo tobonjih uenjaka koji tvrde da se Gospodin pojavljuje u materijalnom tijelu, kao obino ivo bie. Nesvjesni Njegove nepojmljive moi,

18

takvi budalasti ljudi izjednauju Gospodina s obinim ljudima. Bog je pun nepojmljivih moi i zato moe prihvatiti nau slubu kroz bilo koji medij i po vlastitoj volji preobraavati Svoje razliite moi. Nevjernici tvrde da se Gospodin ne moe inkarnirati ili, ako moe, onda se pojavljuje u obliku od materijalne energije. Ti argumenti gube svoju vrijednost kad prihvatimo da postoje Gospodinove nepojmljive moi. Tada shvaamo da Gospodin, ak i ako se pojavi pred nama u obliku materijalne energije, moe materijalnu energiju preobraziti u duhovnu. Budui da sve energije imaju jedan izvor, mogu se upotrijebiti po volji njihova izvora. Na primjer, Gospodin se moe pojaviti u obliku ara-vigrahe, Boanstva koje je prividno oblikovano od zemlje, kamena ili drveta. Ti oblici, premda nainjeni od drveta, kamena ili nekoga drugog materijala, nisu idoli, kao to to tvrde ikonoklasti. U sadanjem stadiju nesavrenoga materijalnog postojanja ne moemo vidjeti Svevinjega Gospodina zbog nesavrenog vida. A ipak, Gospodin iskazuje milost bhaktama koji Ga ele vidjeti materijalnim oima, pa se pojavljuje u prividno materijalnom obliku kako bi prihvatio slubu Svoga bhakte. Ne trebamo misliti da takvi bhakte, na najniem stupnju predanog sluenja, oboavaju idol. Oni doista oboavaju Gospodina, koji je pristao da se pojavi pred njima u pristupanom obliku. Ara-vigraha nije oblikovana prema hirovima oboavatelja. Taj oblik postoji vjeno, s cijelom parafernalijom. Iskreni bhakta to osjea, ali ne i ateist. U Bhagavad-giti (4.11) Gospodin kae da nagrauje Svoga bhaktu razmjerno njegovom predavanju. On zadrava pravo da se ne razotkrije svakome, ve samo predanim duama. Stoga je za predanu duu uvijek dostian, dok je za duu koja nije predana dalek i nedostian. U vezi s tim, dvije rijei koje se u razotkrivenim spisima esto odnose na Gospodina - saguna (,,s odlikama") i nirguna (bez odlika") - vrlo su znaajne. Rije saguna ne znai da Gospodin mora prihvatiti materijalni oblik i podvrgnuti se zakonima materijalne prirode kad se pojavi s vidljivim odlikama. On ne pravi razliku izmeu materijalnih i duhovnih energija, jer je izvor svih energija. Kao upravitelj svih energija, nikada ne moe biti pod njihovim utjecajem kao to smo to mi. Materijalna energija djeluje po Njegovoj naredbi, pa je moe koristiti po Svojoj volji i nikada nije pod utjecajem njezinih odlika. (U tom smislu On je nirguna, bez odlika".) Gospodin nikada ne postaje bezoblino bie, jer je izvorno vjeni oblik, prvobitni Gospodin. Njegov neosobni vid, sjaj Brahmana, predstavlja samo sjaj Njegovih osobnih zraka, kao to su zrake sunca sjaj boga Sunca. Jednom je svetoga djeaka Maharaju Prahladu njegov ateistiki otac upitao: Gdje je tvoj Bog?" Kad je Prahlada odgovorio da Bog prebiva svuda, otac ga je ljutito upitao nalazi li se njegov Bog u jednom od stupova palae, a djeak je to potvrdio. Ateistiki kralj je odmah pred njim smrskao stup u komadie, a Gospodin se istog trena pojavio kao Nrsimha, inkarnacija u obliku polu-

19

ovjeka polu-lava, i ubio bezbonika. Gospodin se nalazi u svemu i Svojim razliitim energijama stvara sve. Svojim nepojmljivim moima moe se pojaviti bilo gdje kako bi zatitio Svoga iskrenog bhaktu. Gospodin Nrsimha nije izaao iz stupa po naredbi ateistikoga kralja, ve po elji Svoga bhakte Prahlade. Ateist ne moe narediti Gospodinu da se pojavi, ali Gospodin e se pojaviti bilo gdje kako bi iskazao milost Svome bhakti. Bhagavad-gita (4.8) izjavljuje da se Gospodin pojavljuje kako bi porazio nevjernike i zatitio vjernike. Naravno, Gospodin ima dovoljno energija i posrednika koji mogu poraziti ateiste, ali nalazi zadovoljstvo u osobnom iskazivanju milosti bhakti. Zato se pojavljuje kao inkarnacija. Ustvari, pojavljuje se samo zato da iskae milost Svojim bhaktama i ni iz kojega drugog razloga. U Brahma-samhiti (5.35) je reeno da Govinda, prvobitni Gospodin, ulazi u sve u obliku Svoje potpune ekspanzije. Ulazi u svemir i sve njegove atome. Izvana je prisutan u Svom obliku zvanom virat, a iznutra kao antaryami. Kao antaryami, promatra sve to se zbiva i dodjeljuje nam posljedice naih djela u obliku karma-phale. Mi moda zaboravimo djela koja smo uinili u prolim ivotima, ali njihove posljedice opstaju, jer Gospodin promatra naa djela. Zato moramo snositi posljedice. injenica je da nita ne postoji osim Boga, iznutra i izvana. Sve je oitovanje Njegovih razliitih energija, kao to toplina i svjetlost emaniraju iz vatre. Tako meu Njegovim razliitim energijama postoji jedinstvo. Unato tomu, Gospodin u Svom osobnom obliku neogranieno uiva u svim zadovoljstvima u kojima neznatno uivaju siuna iva bia, Njegovi sastavni djelii.

20

esta mantra yas tu sarvani bhutany atmany evanupayati sarva-bhuteu atmanam tato na vijugupsate yah - onaj tko; tu - ali; sarvani - sva; bhutani - iva bia; atmani - u odnosu sa Svevinjim Gospodinom; eva - samo; anupayati - sustavno promatra; sarva-bhuteu - u svakom ivom biu; a - i; atmanam - Nadduu; tatah zato; na - ne; vijugupsate - mrzi nikoga. Onaj tko sve sustavno gleda u odnosu sa Svevinjim Gospodinom, tko sva iva bia vidi kao Njegove sastavne djelie i tko u svemu vidi Svevinjega Gospodina, nikada nita i nikoga ne mrzi. KOMENTAR: Ovo je opis maha-bhagavate, velike osobe koja sve vidi u odnosu sa Svevinjom Boanskom Osobom. Prisutnost Svevinjega Gospodina spoznaje se u tri stadija. Kanitha-adhikari je u najniem stadiju spoznaje. On posjeuje mjesta bogosluja, kao to su hram, crkva ili damija, u skladu sa svojom vjeroispovijesti, i tamo oboava Boga prema nalozima svetih spisa. Bhakte u ovom stadiju smatraju da je Gospodin prisutan samo na mjestu bogosluja i nigdje drugdje. Oni ne mogu utvrditi tko je u kojem stadiju predanog sluenja, niti uoiti tko je spoznao Svevinjega Gospodina. Takvi bhakte pridravaju se uobiajenih pravila i katkada se meusobno prepiru, smatrajui da je jedan oblik predanosti bolji od drugih. Kanitha-adhikariji su materijalistiki bhakte koji pokuavaju nadii materijalne granice kako bi dostigli duhovnu razinu. Oni koji su dostigli drugi stadij spoznaje nazivaju se madhyamaadhikarijima. Takvi bhakte razlikuju etiri kategorije ivih bia: (i) Svevinjega Gospodina; (2) Gospodinove bhakte; (3) prostodune ljude koji koji nemaju znanje o Gospodinu i (4) ateiste koji ne vjeruju u Gospodina i koji mrze bhakte. Madhyama-adhikari se razliito ophodi prema svakoj od ove etiri vrste ljudi. Gospodina oboava, smatrajui Ga predmetom ljubavi; s bhaktama koji predano slue sklapa prijateljstvo; u srcima prostodunih ljudi pokuava probuditi uspavanu ljubav prema Bogu, a izbjegava ateiste koji ismijavaju i samo Gospodinovo ime. U viem stadiju od madhyama-adhikarija je uttama-adhikari, koji sve vidi u odnosu sa Svevinjim Gospodinom. Takav bhakta ne pravi razliku izmeu bezbonih i pobonih, ve svakoga vidi kao sastavni djeli Boga. On zna da nema bitne razlike izmeu uenoga brahmane i psa na ulici, jer su obojica Gospodinovi sastavni djelii, iako su zatoeni u razliitim tijelima zbog razliite prirode djelatnosti kojima su se bavili u prolim ivotima. Vidi da djeli Svevinjega Gospodina u tijelu brahmane nije zloupotrijebio svoju malu neovisnost koju mu je dao Gospodin, dok je djeli u tijelu psa to uinio, pa ga

21

je po zakonima prirode stigla kazna i dobio je tijelo psa. Ne obazirui se na njihova djela, uttama-adhikari pokuava pruiti dobrobit i brahmani i psu. Takvoga bhaktu ne zavaravaju materijalna tijela, ve ga privlai duhovna iskra u pojedinom biu. Oni koji oponaaju uttama-adhikarije, istiui osjeaj jedinstva ili zajednitva, ali onda djeluju na tjelesnoj razini, lani su dobrotvori. Smisao univerzalnoga bratstva moramo nauiti od uttama-adhikarija, a ne od budalaa koji ne shvaa pravilno ni duu ni Nadduu, ekspanziju Svevinjega Gospodina prisutnu u svemu. U ovoj mantri je jasno reeno da trebamo promatrati" ili sustavno gledati. To znai da moramo slijediti prethodne aarye, uitelje koji su dostigli savrenstvo. U vezi s tim, upotrijebljena je sanskrtska rije anupayati. Anu znai slijediti", a payati znai promatrati". Tako rije anupayati znai da na stvari ne trebamo gledati onako kako se one vide golim okom, ve pri tom trebamo slijediti prethodne aarye. Zbog materijalnih nedostataka, golo oko ne moe nita pravilno vidjeti. Ne moemo imati pravilan pogled na svijet, ako nismo sluanjem primili znanje iz viega izvora, a najvii izvor je vedska mudrost koju je izgovorio sam Gospodin. Vedske istine se prenose uenikim slijedom od Gospodina, preko Brahme, Narade i Vyase, do drugih uenika. Ranije nije bilo potrebno zapisivati poruke Veda, jer su ljudi bili inteligentniji i bolje pamtili. Drali bi se uputa vjerodostojnoga duhovnog uitelja im bi ih jednom uli. U dananje vrijeme postoje razna tumaenja razotkrivenih spisa, ali ona se veinom ne temelje na uenikome slijedu koji poinje sa rila Vyasadevom, koji je prvobitno zapisao vedsku mudrost. Posljednje, najsavrenije i najuzvienije djelo rila Vyasadeve je rimad-Bhagavatam, prirodno tumaenje Vedanta-sutre. Tu je i Bhagavad-gita, koju je izgovorio sam Gospodin, a zapisao Vyasadeva. To su dva najvanija razotkrivena spisa i svako tumaenje koje proturjei njihovim naelima nije ovlateno. Upaniade, Vedanta-sutra, Vede, Bhagavad-gita i rimad-Bhagavatam u potpunosti se slau i nitko ne bi trebao donositi zakljuke o Vedama ako nije primio upute od pripadnika Vyasadevinog uenikog slijeda, koji vjeruju u Boansku Osobu i Njegove razliite energije, kao to je objanjeno u ri Iopaniadi. Prema Bhagavad-giti (18.54), samo onaj tko je ve dostigao razinu osloboenja (brahma-bhuta) moe postati bhakta uttama-adhikari i vidjeti svako ivo bie kao svoga brata. Takvu viziju ne mogu imati politiari, koji uvijek tragaju za materijalnim dobitima. Onaj tko oponaa simptome uttamaadhikarija, sluit e izvanjska tijela drugih radi vlastite slave ili materijalne nagrade, ali nee zadovoljiti duhovnu duu. Takav oponaatelj ne moe posjedovati znanje o duhovnome svijetu. Uttama-adhikari vidi duhovnu duu u materijalnom tijelu i slui je kao duh. Time automatski slui i njezin materijalni vid.panisade, predvodnice 108 Upaniada.

22

Sedma mantra yasmin sarvani bhutany atmaivabhud vijanatah tatra ko mohah kah oka ekatvam anupayatah yasmin - u situaciji; sarvani - sva; bhutani - iva bia; atma - citkana ili duhovna iskra; eva - samo; abhut - postoji kao; vijanatah - onoga tko zna; tatra - u tome; kah - kakva; mohah - iluzija; kah - kakva; okah - tjeskoba; ekatvam - iste prirode; anupayatah - onaj ije se vienje temelji na miljenju autoriteta ili tko uvijek gleda na taj nain. Onaj tko uvijek vidi sva iva bia kao duhovne iskre, kvalitativno jednake Gospodinu, postaje istinski poznavatelj stvarnosti. Zar onda za njega postoje iluzija ili tjeskoba? KOMENTAR: Nitko osim madhyama-adhikarija i uttama-adhikarija, koje smo ve opisali, ne moe pravilno shvatiti duhovni poloaj ivoga bia. iva bia se kvalitativno ne razlikuju od Svevinjega Gospodina, kao to se iskre vatre kvalitativno ne razlikuju od vatre. Ali, kvantitativno gledano, iskre nisu vatra, jer nemaju istu koliinu topline i svjetlosti kao vatra. Maha-bhagavata, veliki bhakta, vidi jedinstvo u svemu, jer sve vidi kao energiju Svevinjega Gospodina. Budui da nema razlike izmeu energije i energetika, to jedinstvo doista postoji. Premda se s analitike toke gledita toplina i svjetlost razlikuju od vatre, rije vatra" bez topline i svjetlosti nema znaenja. Stoga su, u sintezi, toplina, svjetlost i vatra istovjetni. U ovoj mantri, sanskrtske rijei ekatvam anupayatah ukazuju da jedinstvo ivih bia trebamo vidjeti oima razotkrivenih spisa. Pojedinane iskre Vrhovne Cjeline (Gospodina) posjeduju gotovo osamdeset posto poznatih odlika cjeline, ali kvantitativno nisu jednake Svevinjemu Gospodinu. Te odlike posjeduju u maloj koliini, jer je ivo bie samo sastavni djeli Vrhovne Cjeline. Moemo navesti drugi primjer. Koliina soli u kapi morske vode nikad se ne moe usporediti s koliinom soli u cijelom moru, ali sol u kapi je po svom kemijskom sastavu iste prirode kao sol u moru. Kad bi ivo bie bilo kvalitativno i kvantitativno istovjetno sa Svevinjim Gospodinom, ne bi moglo biti pod utjecajem materijalne energije. U prethodnim mantrama je objanjeno da nijedno ivo bie, pa ak ni moni polubogovi, ni u kom pogledu ne mogu nadmaiti Vrhovno Bie. Zato rije ekatvam ne znai da je ivo bie u svakom pogledu ravno Svevinjemu Gospodinu. Meutim, ona u irem smislu ukazuje na jedinstveni interes, kao to svi lanovi obitelji imaju zajedniki interes ili kao to pripadnici jednoga naroda imaju zajedniki nacionalni interes, iako se meusobno mogu razlikovati. Budui da su sva iva bia sastavni djelii vrhovne obitelji, njihovi se interesi ne razlikuju od interesa Vrhovnoga Bia. Svako ivo bie sin je Vrhovnog Bia. Kao to je reeno u Bhagavad-giti (7.5), sva iva stvorenja u svemiru - ukljuujui ptice,

23

gmazove, mrave, vodene ivotinje, drvee i druga bia - emanacije su granine moi Svevinjega Gospodina. Zato pripadaju obitelji Vrhovnoga Bia. Ne postoji sukob interesa. Duhovna bia stvorena su za uivanje, kao to je reeno u Vedanta-sutri (1.1.12): ananda-mayo 'bhyasat. Po svojoj prirodi, sva su iva bia ukljuujui Svevinjega Gospodina i sve Njegove sastavne djelie - stvorena za vjeno uivanje. iva bia zatoena u materijalnome tijelu neprekidno tragaju za uicima, ali ih trae na pogrenoj razini. Uz materijalnu razinu postojanja, postoji i duhovna razina na kojoj Vrhovno Bie uiva sa Svojim bezbrojnim pratiocima. Na toj razini nema traga materijalnim odlikama i zato se taj nivo naziva nirguna. Na njemu nikada ne dolazi do sukoba oko predmeta uivanja. U materijalnom svijetu uvijek postoji sukob izmeu razliitih bia, jer nedostaje pravo sredite uivanja, a to je Svevinji Gospodin koji je sredite uzvienoga, duhovnog plesa rase. Svi smo mi stvoreni za druenje s Njim i za uivanje u ivotu sa zajednikim transcendentalnim interesom, bez ikakvih sukoba. To je najvia razina duhovnoga interesa. im spoznamo taj savreni oblik jedinstva, nema vie govora o iluziji (mohi) ili jadikovanju (oki). Bezbona civilizacija nastaje iz iluzije i donosi jadikovanje. Takva civilizacija, kakvu promiu suvremeni politiari, uvijek je puna briga, jer u svakom trenutku moe propasti. To je zakon prirode. U Bhagavad-giti (7.14) reeno je da stroge zakone prirode mogu nadii samo i jedino oni koji su se predali lotosnim stopalima Svevinjega Gospodina. Ako se elimo osloboditi svih vrsta iluzije i tjeskobe i ujediniti sve razliite interese, tada sve svoje djelatnosti moramo posvetiti Bogu. Rezultati naih djelatnosti moraju sluiti iskljuivo Gospodinovim interesima. Ovdje spomenut interes atma-bhutu moemo opaziti jedino ako sluimo Gospodinovom interesu. Interes atma-bhuta koji se spominje u ovoj mantri i interes brahma-bhuta koji se spominje u Bhagavad-giti (18.54) jedno su te isto. Vrhovna atma (dua) je sam Gospodin, a siuna atma je ivo bie. Vrhovna atma, odnosno Paramatma, sama odrava sva siuna bia, jer Svevinji Gospodin eli uivati u njihovoj ljubavi. Otac stvara djecu i uzdrava ih da bi stekao zadovoljstvo. Ako se djeca pokoravaju oevoj volji, obiteljski ivot tei e mirno, sa zajednikim interesom, u ugodnom raspoloenju. Po transcendentalnom ureenju, ista situacija vlada u apsolutnoj obitelji Parabrahmana, Vrhovnoga Duha. Kao i iva bia, i Parabrahman je osoba. Ni Gospodin ni iva bia nisu neosobni. Takve transcendentalne osobe pune su transcendentalnoga blaenstva, znanja i vjenoga ivota. To je prava razina duhovnoga postojanja. im netko postane potpuno svjestan toga transcendentalnog poloaja, predaje se lotosnim stopalima Vrhovnoga Bia, ri Krine. Takva velika dua, mahatma, veoma rijetko se via, jer se transcendentalna spoznaja dostie tek nakon mnogih ivota. Meutim, kad ivo bie jednom

24

dostigne tu spoznaju, u potpunosti se oslobaa iluzije, jadikovanja, bijeda materijalnoga postojanja ili roenja i umiranja, koje doivljava u sadanjem ivotu. To je poruka ove mantre ri Iopaniade.

25

Osma mantra sa paryaga hukram akayam avranam asnaviram uddham apapa-viddham kavir manisi paribhuh svayambhur yathatathyato 'rthan vyadadha hasvatibhyah samabhyah sah - ta osoba; paryagat - mora istinski spoznati; ukram - svemogueg; akayam - neutjelovljenog; avranam - besprijekornog; asnaviram - bez vena; uddham - antiseptinog; apapa-viddham - profilaktinog; kavih sveznajueg; manisi - filozofa; paribhuh - najvee bie; svayambhuh samodostatnog; yathatathyatah - u traganju za; arthan - poeljnim stvarima; vyadadhat - nagrauje; asvatibhyah - od pamtivijeka; samabhyah - vrijeme. Takva osoba mora istinski spoznati najvee bie, Boansku Osobu, neutjelovljenoga, sveznajuega, besprijekornoga, samodostatnoga filozofa, bez vena, istoga i neokaljanoga, koji od pamtivijeka ispunjava sve elje. KOMENTAR: U ovoj strofi opisan je transcendentalni, vjeni oblik Apsolutne Boanske Osobe. Svevinji Gospodin nije bezoblian. On ima vlastiti transcendentalni oblik koji nimalo ne nalikuje oblicima materijalnoga svijeta. Tijela ivih bia u ovom svijetu nainjena su od materijalne prirode i djeluju poput bilo kojeg materijalnoga stroja. Materijalno tijelo mora biti graeno kao stroj, s venama i drugim organima, ali transcendentalno tijelo Svevinjega Gospodina nema vena. Ovdje je jasno reeno da Gospodin nije utjelovljen, to znai da nema razlike izmeu Njegova tijela i Njegove due. On ne mora, kao mi, prihvatiti tijelo prema zakonima prirode. U materijalno uvjetovanom ivotu, dua se razlikuje od gruboga tijela i suptilna uma. Meutim, takva razlika ne postoji izmeu Svevinjega Gospodina i Njegova tijela i uma. On je Potpuna Cjelina, a Njegov um, tijelo i On sam su istovjetni. U Brahma-samhiti (5.1) nalazimo slian opis Svevinjega Gospodina. Tamo je opisan kao sa-id-ananda-vigraha, to znai da je vjeni oblik, koji u potpunosti predstavlja transcendentalno postojanje, znanje i blaenstvo. Stoga Mu odvojeno tijelo ili um nisu potrebni kao nama u materijalnom postojanju. Vedski spisi jasno izjavljuju da se Gospodinovo transcendentalno tijelo u potpunosti razlikuje od naega. Zato Ga ponekad opisuju kao bezoblinoga. To znai da Njegov oblik niti je nalik naemu niti ga moemo pojmiti. Brahma-samhita (5.32) nadalje izjavljuje da Gospodin svakim dijelom Svoga tijela moe obavljati funkcije drugih osjetila. To znai da moe hodati rukama, prihvaati stvari nogama, gledati rukama i stopalima, jesti oima itd. U ruti-mantrama je takoer reeno da Gospodin, iako nema ruke i noge kao mi, ima drugaije ruke i noge, kojima moe prihvatiti sve to Mu ponudimo i trati bre od bilo koga. To je potvreno u ovoj mantri rjeju ukram (svemogu").

26

Gospodinov oboavani oblik (ara-vigraha), koji u hramu ustolie ovlateni aarye koji su spoznali Gospodina u skladu s opisom sedme mantre, takoer se ne razlikuje od izvornoga Gospodinovog oblika. Gospodinov izvorni oblik je oblik ri Krine, koji se ekspandira u neogranieni broj oblika, kao to su Baladeva, Rama, Nrsimha i Varaha. Svi su ti oblici jedna Boanska Osoba. Slino tomu, ara-vigraha koja se oboava u hramovima takoer je Gospodinov ekspandirani oblik. Oboavanjem ara-vigrahe, pojedinac moe odmah prii Gospodinu, koji Svojom svemonom energijom prihvaa bhaktaovo sluenje. Gospodinova ara-vigraha pojavljuje se na molbu aarya, svetih uitelja, i Gospodinovom svemonom energijom postupa na isti, izvorni nain kao sam Gospodin. Budalasti ljudi koji ne poznaju ri Iopanisadu, kao ni druge ruti-mantre, smatraju da je ara-vigraha, koju isti bhakte oboavaju, nainjena od materijalnih elemenata. Kanitha-adhikariji, odnosno budalasti ljudi, svojim e nesavrenim oima vidjeti da je taj oblik materijalan, ali oni ne znaju da svemogui, sveznajui Gospodin moe po Svojoj elji preobraziti materiju u duh i duh u materiju. U Bhagavad-giti (9.11-12) Gospodin ali zbog paloga stanja ljudi s malo znanja koji Ga ismijavaju samo zato to se pojavljuje u ovome svijetu kao ovjek. Takve slabo obavijetene osobe nisu svjesne Gospodinove svemoi. Zato se Gospodin ne razotkriva u potpunosti umnim spekulantima. Osoba Ga moe spoznati samo razmjerno svojemu predavanju. iva bia nalaze se u palom stanju samo zato to su zaboravila svoj odnos s Bogom. U ovoj mantri, kao i u mnogim drugim vedskim mantrama, jasno se kae da Gospodin od pamtivijeka opskrbljuje iva bia. ivo bie neto eli, a Gospodin mu eljeni predmet daje u skladu s njegovim kvalifikacijama. Ako netko eli postati sudac vrhovnoga suda, osim potrebnih kvalifikacija mora imati i odobrenje autoriteta koji e mu dodijeliti titulu suca vrhovnoga suda. Same kvalifikacije nisu dovoljne da se doe na taj poloaj, nego ga na njega mora postaviti vii autoritet. Slino tomu, Gospodin dodjeljuje uitke ivim biima razmjerno njihovim kvalifikacijama, ali dobre kvalifikacije same po sebi nisu im dovoljne za nagradu. Potrebna je i Gospodinova milost. ivo bie obino ne zna za to se treba moliti Gospodinu, niti kojem poloaju treba teiti. Meutim, kad spozna svoj prirodni poloaj, moli se Gospodinu da ga primi u Svoje transcendentalno drutvo kako bi Ga moglo transcendentalno sluiti s ljubavlju. Na alost, pod utjecajem materijalne prirode iva bia trae razne druge stvari, a u Bhagavad-giti (2.41) je opisano da posjeduju podijeljenu ili rasprenu inteligenciju. Duhovna inteligencija je jedna, ali svjetovna inteligencija je raznovrsna. U rimad-Bhagavatamu (7.5.30-31) reeno je da osobe opinjene prolaznom ljepotom vanjske energije zaboravljaju pravi cilj ivota, povratak Bogu. Zaboravivi taj cilj, pokuavaju raznim planovima i programima poboljati svoj ivot, ali to je kao vakanje provakanoga. Unato tomu, Gospodin milostivo, bez uplitanja, doputa zaboravnom ivom biu da nastavi s takvim ivotom. U ovoj mantri ri Iopaniade upotrijebljena je vrlo prikladna rije yathatathyatah, koja

27

ukazuje da Gospodin nagrauje iva bia u skladu s njihovim eljama. Ako ivo bie eli otii u pakao, Gospodin mu to doputa bez uplitanja, a ako se eli vratiti kui Bogu, Gospodin mu pomae. Bog je ovdje opisan kao paribhuh, najvee bie. Nitko Mu nije ravan, niti je itko vei od Njega. Ostala iva bia su opisana kao prosjaci koji trae dobra od Gospodina. Gospodin opskrbljuje iva bia eljenim stvarima. Kad bi iva bia imala istu mo kao Gospodin - kad bi bila svemogua i sveznajua - ne bi prosila od Gospodina, ak ni takozvano osloboenje. Pravo osloboenje predstavlja povratak Bogu. Osloboenje kakvo zamiljaju impersonalisti je mit, a proenje osjetilne ugode mora se unedogled nastaviti, sve dok se prosjak duhovno ne osvijesti i ne spozna svoj prirodni poloaj. Samo je Svevinji Gospodin samodostatan. Kad se Gospodin Krina pojavio na Zemlji prije pet tisua godina, u potpunosti se oitovao kao Svevinji Gospodin kroz Svoje raznovrsne djelatnosti. U djetinjstvu je ubio mnoge velike demone, poput Aghasure, Bakasure i akatasure. Takvu mo nije stekao posebnim naporom. Podigao je brdo Govardhanu, iako nikada nije vjebao dizanje utega. Plesao je s gopijama izdiui se nad drutvena ogranienja i prijekore. Premda su Mu gopije prile s ljubavnikim osjeajima, odnos izmeu gopija i Gospodina Krine oboavao je ak i Gospodin aitanya, koji je bio striktan sannyasi i nepokolebljivi sljedbenik disciplinskih propisa. I ri Iopaniada opisuje Gospodina rijeima uddham (antiseptian) i apapa viddham (profilaktian), kako bi potvrdila da je uvijek ist i neokaljan. Gospodin je antiseptian, jer se ak i neista stvar u dodiru s Njim moe proistiti. Rije profilaktian" odnosi se na mo Njegova drutva. Kao to je spomenuto u Bhagavad-giti (9.30-31), bhakta u poetku moe izgledati kao su-duraara, osoba loa ponaanja, ali ga treba smatrati istim, jer je na pravome putu. To je posljedica profilaktine prirode Gospodinovoga drutva. Osim toga, Gospodin je apapa-viddham, jer Ga grijeh ne moe dotaknuti. Premda Njegova djela mogu naizgled biti grena, ona su svedobra, jer grijeh ne moe na Njega utjecati. Budui da je u svim okolnostima uddham, najproieniji, esto se usporeuje sa suncem. Sunce isparava vodu s mnogih nedodirljivih mjesta na Zemlji, ali ipak ostaje isto. Ustvari, svojim sterilizirajuim moima proiava prljave stvari. Ako materijalni predmet poput sunca moe posjedovati takvu mo, teko moemo zamisliti proiavajuu mo svemonoga Gospodina.

28

Deveta mantra andham tamah pravianti ye 'vidyam upasate tato bhuya iva te tamo ya u vidyayam ratah andham - veliko neznanje; tamah - tamu; pravishanti - ulaze u; ye - oni koji; avidyam - neznanje; upasate - oboavaju; tatah - od toga; bhuyah - jo vie; iva - kao; te - oni; tamah - u tami; ye - oni koji; u - takoer; vidyayam - na putu znanja; ratah - bave se. Oni koji njeguju kulturu neznanja, zai e u najtamniji predio neznanja. Ali gori od njih su oni koji njeguju kulturu tobonjega znanja. KOMENTAR: Ova mantra nudi komparativnu analizu vidye i avidye. Avidya, ili neznanje, nedvojbeno je opasno, ali vidya, ili znanje, jo je opasnije kad se pogreno shvati ili zloupotrijebi. Ova mantra ri Iopaniade danas je znaajnija nego ikad prije. Suvremena civilizacija znatno je napredovala na polju masovnoga obrazovanja, ali rezultat toga je da su ljudi nesretniji nego ikad, jer pridaju preveliku vrijednost materijalnome napretku na utrb najvanijega dijela ivota, njegova duhovnog vida. to se vidye tie, prva mantra objanjava da je Svevinji Gospodin vlasnik svega i da su iva bia koja su to zaboravila, u neznanju. to vie ovjek zaboravlja tu ivotnu injenicu, to vie tone u tamu. Obzirom na to, bezbona civilizacija usmjerena k takozvanom napretku obrazovanja opasnija je od civilizacije u kojoj su iri slojevi ljudi manje obrazovani". Od raznih vrsta ljudi - karmija, jnanija i yogija - karmiji su oni koji se bave ugaanjem osjetilima. U suvremenoj civilizaciji 99,9 posto ljudi bavi se upravo time, pod zastavom industrijalizma, gospodarskog razvoja, altruizma, politikog aktivizma itd. Ali sve se te djelatnosti manje-vie temelje na zadovoljstvu osjetila, a na utrb svjesnosti Boga koja je opisana u prvoj mantri. Prema izjavama Bhagavad-gite (7.15), ljudi koji se bave grubim ugaanjem osjetilima nazivaju se mudhe - magarci. Magarac je simbol gluposti. Prema ri Iopaniadi, oni koji se iskljuivo posvete beskorisnim pokuajima da ugode osjetilima, klanjaju se avidyi. No oni koji potpomau takvu civilizaciju u ime obrazovnoga napretka ine vie zla od ljudi na razini gruboga ugaanja osjetilima. Znanstveni napredak bezbonih ljudi opasan je kao vrijedni dragulj na kobrinoj glavi. Kobra ukraena draguljem opasnija je od neukraene kobre. U Hari-bhakti-sudhodayi (3.11.12), obrazovni napredak bezbonih ljudi usporeuje se s nakitom na mrtvome tijelu. U Indiji, kao i u mnogim drugim zemljama, neki ljudi slijede obiaj po kojem se ukraeno mrtvo tijelo nosi u povorci da bi se zadovoljilo oaloenu rodbinu. Slino tomu, suvremena

29

civilizacija predstavlja zbir djelatnosti namijenjenih prikrivanju vjenih bijeda materijalnoga postojanja. Takve su djelatnosti usmjerene k ugaanju osjetilima. Meutim, od osjetila je vii um, inteligencija je via od uma, a dua je via od inteligencije. Stoga cilj pravoga obrazovanja treba biti samospoznaja, spoznaja duhovnih vrijednosti due. Svako obrazovanje koje ne vodi takvoj spoznaji mora se smatrati avidyom, neznanjem. Njegovanjem takvoga neznanja, osoba pada u najtamniji predio neznanja. Prema Bhagavad-giti (2.42, 7.15), obmanuti svjetovni uitelji poznati su kao veda-vada-rate i mayayapahrta-jnane. Oni ujedno mogu biti i demoni ateisti, najnii od ljudi. Veda-vada-rate se predstavljaju kao veliki poznavatelji vedskih spisa, ali na alost, potpuno odstupaju od svrhe Veda. U Bhagavadgiti (15.15) reeno je da je svrha Veda spoznaja Svevinjega Gospodina, ali On uope ne zanima veda-vada-rate. Naprotiv, njih oaravaju koristoljubivi rezultati, poput uzdizanja u raj. Kao to je reeno u prvoj mantri, trebamo znati da je Svevinji Gospodin vlasnik svega i biti zadovoljni sa ivotnim potreptinama koje su nam dodijeljene. Svrha svih vedskih spisa je buenje ove svjesnosti Boga u zaboravnome ivom biu. Ta ista svrha izloena je na razne naine u razliitim spisima u svijetu kako bi je budalasto ovjeanstvo shvatilo. Stoga je krajnji cilj svih religija ovjekov povratak Bogu. Ali veda-vada-rate, umjesto da shvate kako je svrha Veda oivljavanje izgubljenoga odnosa zaboravne due sa Svevinjim Gospodinom, prenagljeno prosuuju da krajnji cilj Veda predstavljaju sporedne stvari, kao to je stjecanje rajskih uitaka radi ugaanja osjetilima, a pouda za kojima i uzrokuje njihovu materijalnu vezanost. Takvi ljudi zavode druge, pogreno tumaei vedske spise. Katkada ak osuuju Purane, izvorna vedska tumaenja namijenjena svjetovnim ljudima. Veda-vada-rate objanjavaju Vede na vlastiti nain, zanemarujui autoritet velikih uitelja (aarya). Obino meu sobom izabiru neku nesavjesnu osobu, istiui je kao vodeeg predstavnika vedskoga znanja. Ova mantra posebno osuuje takve ljude, koristei vrlo prikladne sanskrtske rijei vidyayam ratah. Vidyayam se odnosi na prouavanje Veda, jer su Vede izvor svega znanja (vidye), a ratah znai koji se bave". Tako vidyayam ratah znai oni koji se bave prouavanjem Veda". Ovdje se osuuju tobonji studenti Veda, jer se ne pokoravaju aaryama, pa nisu svjesni prave svrhe Veda. Takvi veda-vada-rate u svakoj rijei Veda pronalaze znaenje koje odgovara njihovim ciljevima. Ne znaju da vedski spisi nisu zbirka obinih knjiga i da se mogu razumjeti samo putem uenikoga slijeda. Da bismo shvatili transcendentalnu poruku Veda, moramo prii vjerodostojnu duhovnom uitelju. To je uputa Mundake Upaniade (1.2.12). Meutim, veda-vada-rate imaju svoje aarye koji nisu dio lanca transcendentalnoga slijeda. Tako, pogreno tumaei vedske spise, napreduju prema najtamnijem predjelu neznanja. Dublje tonu u neznanje od onih koji o

30

Vedama ne znaju nita. Mayayapahrta-jnane predstavljaju samozvane Bogove". Takvi ljudi misle da su sami Bog i da nije potrebno oboavati drugoga Boga. Spremno e oboavati obinoga ovjeka, ako je kojim sluajem bogat, ali nikada nee oboavati Svevinjega Gospodina. Nesposobni da uvide vlastitu ludost, nikada se ne pitaju kako moe Bog biti obmanut mayom, Svojom iluzornom energijom. Kad bi Bog bio obmanut mayom, maya bi bila monija od Boga. Takve osobe kau da je Bog svemoan, ali ne razmiljaju o tomu da Ga maya ne moe nadvladati, ako je svemoan. Samozvani Bogovi" ne mogu jasno odgovoriti na sva ova pitanja; jednostavno su zadovoljni time da su i sami postali Bog".

31

Deseta mantra anyad evahur vidyayaanyad ahur avidyaya iti uruma dhiranam ye nas tad viaakire anyat - drukiji; eva - zacijelo; ahuh - reeno; vidyaya - njegovanjem znanja; anyat - drukiji; ahuh - reeno; avidyaya - njegovanjem neznanja; iti - tako; uruma - uo sam; dhiranam - od razboritih; ye - koji; nah - nama; tat - to; viaakire - objasnili. Mudraci su objasnili da se njegovanjem kulture znanja postie jedan, a njegovanjem kulture neznanja drugi rezultat. KOMENTAR: Kao to je preporueno u Trinaestom poglavlju Bhagavad-gite (13.8-12), pojedinac treba njegovati znanje na sljedei nain: 1. Treba postati uglaen i nauiti da drugima iskazuje odgovarajue potovanje. 2. Ne smije se predstavljati kao vjernik samo da bi stekao ime i slavu. 3. Ne smije svojim tjelesnim postupcima, mislima ili rijeima izazivati u drugima tjeskobu. 4. Treba nauiti da bude snoljiv ak i kad ga drugi izazivaju. 5. Treba nauiti da izbjegava dvolinost u ophoenju s drugima. 6. Treba pronai vjerodostojna duhovnog uitelja koji ga moe postupno dovesti do razine duhovne spoznaje. Takvom duhovnom uitelju mora se pokoravati, sluiti ga i postavljati mu svrsishodna pitanja. 7. Da bi dostigao razinu samospoznaje, mora se pridravati naela koja su propisana u razotkrivenim spisima. 8. Mora ivjeti u skladu s nauavanjima razotkrivenih spisa. 9. Treba se potpuno uzdravati od postupaka koji ometaju dostizanje samospoznaje. 10. Ne smije prihvatiti vie od onoga to je prijeko potrebno za odravanje tijela. 11 . Ne smije se lano poistovjeivati s grubim materijalnim tijelom, niti smatrati svojima one koji su u rodu s njegovim tijelom. 12. Treba uvijek imati na umu da e se suoavati s bijedama uzastopnoga raanja, starenja, obolijevanja i umiranja sve dok ima materijalno tijelo. Nema koristi da smilja naine kako se osloboditi tih bijeda materijalnog

32

tijela. Najbolje je pronai nain na koji moe ponovno zadobiti svoj duhovni identitet. 13. Ne smije se vezati za stvari koje nisu prijeko potrebne za duhovni napredak. 14. Ne smije se vezati za enu, djecu i dom vie nego to to razotkriveni spisi nalau. 15. Ne smije se radovati ili tugovati zbog poeljnih i nepoeljnih stvari, nego znati da takve osjeaje samo stvara um. 16. Treba postati isti bhakta Svevinjega Gospodina, ri Krine, i sluiti Ga nepodijeljenom panjom. 17. Treba razviti sklonost k mirnom i tihom ivotu na osami, povoljnom za njegovanje duhovnoga ivota i izbjegavati prenapuena mjesta na kojima se okupljaju abhakte. 18. Treba postati znanstvenik ili filozof i istraivati duhovno znanje, shvaajui da je ono trajno, dok se materijalno znanje okonava sa smru tijela. Ovih osamnaest toaka predstavlja postupni proces kojim se moe razviti pravo znanje. Svi drugi postupci pripadaju kategoriji neznanja. rila Bhaktivinoda Thakura, veliki aarya, izjavio je da su svi oblici materijalnoga znanja samo vanjska obiljeja iluzorne energije i da njegovanjem takva znanja ovjek nije nita bolji od magarca. Isto naelo nalazimo u ri Iopaniadi. S napretkom materijalnoga znanja, suvremeni ovjek jednostavno se pretvara u magarca. Neki materijalistiki politiari, u ruhu duhovnih osoba, osuuju dananji sustav civilizacije kao Sotonino djelo", ali na alost, ne vode brigu o njegovanju pravoga znanja opisanoga u Bhagavadgiti. Tako ne mogu promijeniti sotonski sustav. U suvremenom drutvu, ak i djeak smatra sebe samodostatnim i ne iskazuje potovanje starijima. Zbog pogrene sveuiline naobrazbe, mladii diljem svijeta zadaju starijima glavobolje. ri Iopaniada jasno upozorava da se njegovanje neznanja razlikuje od njegovanja znanja. Sveuilita su, takorei, sredita neznanja. Znanstvenici su zaokupljeni otkrivanjem smrtonosnoga oruja kako bi s lica zemlje zbrisali druge drave. Studenti se danas ne poduavaju propisanim naelima brahmaarye (uenikoga ivota u celibatu), niti imaju vjeru u naredbe svetih spisa. Religijska naela pouavaju se samo zbog imena i slave, a ne zbog praktinoga djelovanja. Zbog toga vlada neprijateljstvo ne samo na polju drutvenog i politikog ivota, ve i na polju religije. Nacionalizam je uzeo maha u razliitim dijelovima svijeta, jer obini ljudi njeguju neznanje. Nitko ne razmilja o tomu da je ova siuna Zemlja samo grumen materije koji lebdi u beskrajnom prostoru, zajedno s drugim

33

grumenima. U usporedbi s ogromnim prostranstvom svemira, ti materijalni grumeni nalikuju esticama praine u zraku. Zahvaljujui dobrostivosti Boga, koji ih je stvorio, potpuni su u sebi i stoga imaju sve to je potrebno da bi lebdjeli u prostoru. Vozai naih svemirskih brodova ponose se svojim dostignuima, ali ne razmiljaju o vrhovnome vozau ovih golemih svemirskih brodova koje nazivamo planetima. Postoje bezbrojna sunca i bezbrojni planetarni sustavi. Kao beskrajno mali sastavni djelii Svevinjega Gospodina, mi, siuna stvorenja, pokuavamo vladati tim bezbrojnim planetima. Zato se moramo uzastopno raati i umirati, skrhani starou i boleu. ivotni vijek ljudskoga bia iznosi sto godina, iako se postupno smanjuje na dvadeset ili trideset godina. Pomou kulture neznanja, obmanuti ljudi su stvorili vlastite nacije na tim planetima kako bi tih nekoliko godina to vie uivali svojim osjetilima. Takvi budalasti ljudi pokuavaju na razne naine savreno ucrtati nacionalne granice, to je potpuno nemogue. Ali, upravo je zbog toga svaki narod postao izvorom briga za druge narode. Vie od pedeset posto nacionalne energije troi se na obrambene mjere i tako zloupotrebljava. Nitko ne vodi brigu o njegovanju pravoga znanja, ali ljudi se ipak lano ponose napretkom u materijalnom i duhovnom znanju. ri Iopaniada nas upozorava na tu lanu vrstu naobrazbe, a Bhagavadgita nas pouava kako moemo razviti pravo znanje. U ovoj mantri je reeno da pouke o vidyi (znanju) moramo primiti od dhire. Dhira je onaj tko nije uznemiren materijalnom iluzijom. Nitko ne moe biti neuznemiren, ako nije dostigao savrenu razinu duhovne spoznaje, na kojoj ni za im ne udi niti ali. Dhira zna da su materijalno tijelo i um, koje je stekao materijalnim druenjem, strani elementi, pa jednostavno izvlai najbolje iz loe sklopljenoga posla. Za duhovno ivo bie, materijalno tijelo i um predstavljaju loe sklopljen posao. ivo bie ima prave dunosti u ivom, duhovnom svijetu, ali materijalni svijet je mrtav. Sve dok ive duhovne iskre upravljaju mrtvim grumenima materije, mrtav svijet izgleda kao iv. Zapravo, svijet pokreu ive due, sastavni djelii vrhovnoga ivog bia. Onaj tko je shvatio sve te injenice, sluajui o njima od autoriteta, naziva se dhira. Dhire spoznaju to znanje tako to se pridravaju propisanih naela. Da bi se pridravao propisanih naela, pojedinac mora stati pod okrilje vjerodostojna duhovnog uitelja. Duhovni uitelj prenosi ueniku transcendentalnu poruku i pouava ga propisanim naelima. Takvo se znanje ne prima opasnim putem neznalakoga obrazovanja. Osoba moe postati dhira samo kad ponizno slua rijei vjerodostojna duhovnog uitelja. Arjuna je, na primjer, postao dhira ponizno sluajui poruku Gospodina Krine, same Boanske Osobe. Savreni uenik mora biti kao Arjuna, a duhovni uitelj mora biti jednako dobar kao sam Gospodin. To je proces primanja vidye (znanja) od dhire (neuznemirene osobe).

34

Adhira (onaj tko nije stekao naobrazbu pod vodstvom dhire) ne moe biti voa koji pouava. Suvremeni politiari koji se predstavljaju kao dhire zapravo su adhire i od njih ne moemo oekivati savreno znanje. Oni vode brigu samo o vlastitoj novanoj naknadi. Kako onda mogu voditi ljude po pravom putu samospoznaje? Zato moramo ponizno sluati rijei dhire kako bismo stekli pravu naobrazbu.

35

Jedanaesta mantra vidyam avidyam a yas tad vedobhayam saha avidyaya mrtyum tirtva vidyayamrtam anute vidyam - pravo znanje; a - i; avidyam - neznanje; a - i; yah - osoba koja; tat - to; veda - zna; ubhayam - oboje; saha - istodobno; avidyaya djelovanje neznanja; mrtyum - uzastopnu smrt; tirtva - transcendirajui; vidyaya - djelovanje znanja; amrtam - besmrtnost; anute - uiva. Samo onaj tko usporedno naui kako djeluje neznanje, a kako transcendentalno znanje, nadii e utjecaj uzastopnoga raanja i umiranja te uivati u punim blagoslovima besmrtnosti. KOMENTAR: Od stvaranja materijalnoga svijeta, svatko pokuava dostii vjeni ivot, ali zakoni prirode su tako okrutni da nitko nije izbjegao zagrljaju smrti. Nitko ne eli umrijeti, ostarjeti ili se razboljeti. Meutim, zakon prirode nikome ne doputa da izbjegne starost, bolest i smrt. Napredak materijalnoga znanja nije rijeio te probleme. Materijalna znanost moe pronai atomsku bombu da bi ubrzala nastup smrti, ali ne moe pronai neto to ovjeka moe zatititi od okrutnih ruku starosti, bolesti i smrti. U Puranama su opisana djela Hiranyakaipua, kralja koji je materijalno bio vrlo napredan. elei svladati okrutnu smrt svojim materijalnim dostignuima i snagom svog neznanja, podvrgao se meditaciji tako mukotrpnoj da su njegove mistike moi uznemirile stanovnike svih planetarnih sustava. Prisilio je stvoritelja svemira, poluboga Brahmu, da se pojavi pred njim i zatraio od njega blagoslov besmrtnosti, amaru. Brahma je rekao da mu ne moe podariti taj blagoslov, jer ak ni on, materijalni stvoritelj koji vlada svim planetima, nije amara. Kao to je potvreno u Bhagavad-giti (8.17), Brahma ivi dugo, ali to ne znai da ne mora umrijeti. Hiranya znai zlato", a kaipu znai meka postelja". Toga lukavoga gospodina Hiranyakaipua zanimale su dvije stvari, novac i ene, i elio je uivati u njima postajui besmrtan. U nadi da e posredno ispuniti svoju elju za besmrtnou, zatraio je od Brahme brojne blagoslove. Budui da je Brahma rekao kako mu ne moe podariti besmrtnost, Hiranyakaipu je zatraio blagoslov da ga ne moe ubiti nijedan ovjek, ivotinja, polubog ili neko drugo ivo bie meu 8 400 000 vrsta ivota. Takoer je zatraio blagoslov da ga smrt ne moe snai na zemlji, u zraku ili u vodi i da ga ne moe ubiti nijedna vrsta oruja. Hiranyakaipu je tako budalasto mislio da e ga ta jamstva spasiti od smrti. Meutim, iako mu je Brahma podario sve te blagoslove, na kraju ga je ubio Svevinji Gospodin kao Nrsimha, Gospodinova inkarnacija u obliku polu-lava polu-ovjeka. Nije ga ubilo oruje, nego Gospodin Svojim noktima, niti je umro na zemlji, u zraku ili u vodi, nego na

36

krilu toga udesnog ivog bia, Nrsimhe, koji je bio izvan dosega njegove moi poimanja. Pouka koju moemo izvui iz ove prie je da ak ni Hiranyakaipu, najmoniji materijalist, nije uspio sa svojim raznovrsnim planovima postati besmrtan. to onda mogu postii dananji mali Hiranyakaipui, iji planovi iz trena u tren propadaju? ri Iopaniada nas pouava da ne inimo jednostrane pokuaje kako bismo odnijeli pobjedu u borbi za opstanak. Svatko se teko bori za opstanak, ali zakoni materijalne prirode tako su neumoljivi i snani da nikome ne doputaju da ih nadvlada. Da bismo dostigli vjeni ivot, moramo biti spremni vratiti se Bogu. Proces kojim se moemo vratiti Bogu predstavlja posebnu granu znanja i mora se nauiti iz razotkrivenih vedskih spisa kao to su Upaniade, Vedantasutra, Bhagavad-gita i rimad-Bhagavatam. Da bismo postali sretni u ovom ivotu i po naputanju materijalnoga tijela dostigli vjeni blaeni ivot, moramo prouiti te svete spise i stei transcendentalno znanje. Uvjetovano ivo bie zaboravilo je svoj vjeni odnos s Bogom i u zabludi je prihvatilo privremeno mjesto svoga roenja kao sve u svemu. Gospodin je milostivo u Indiji dao ljudima spomenute spise, a u drugim zemljama druge spise, kako bi podsjetio zaboravno ljudsko bie da njegov dom nije ovdje, u materijalnom svijetu. ivo bie je duhovno bie i moe biti sretno samo kad se vrati u svoj duhovni dom. Svevinji Gospodin alje iz Svoga carstva Svoje vjerodostojne sluge s misijom da propovijedaju ljudima ovu poruku, zahvaljujui kojoj se mogu vratiti Bogu. Katkad se Gospodin sam pojavljuje da bi ostvario tu misiju. Budui da su sva iva bia Njegovi voljeni sinovi, Njegovi sastavni djelii, Bog ali vie nego mi sami kad vidi patnje kroz koje neprekidno prolazimo u materijalnom stanju. Bijede materijalnoga svijeta posredno nas podsjeaju na nezdruivost nae prirode s mrtvom materijom. Inteligentna iva bia obratit e panju na te opomene i njegovati vidyu, transcendentalno znanje. Ljudski je ivot najbolja prilika za njegovanje duhovnoga znanja, a ovjek koji ne koristi tu priliku naziva se naradhamom, najniim ljudskim biem. Put avidye, ili unapreenja materijalnoga znanja radi ugaanja osjetilima, put je uzastopnoga raanja i umiranja. Raanje i umiranje odnosi se samo na vanjski prekriva duhovne due, tijelo. Smrt se usporeuje sa svlaenjem, a roenje s oblaenjem odjee. Budalasta ljudska bia, obuzeta njegovanjem avidye, neznanja, ne mare za taj okrutni proces. Oarana ljepotom iluzorne energije, neprestano se podvrgavaju istim bijedama i ne izvlae nikakvu pouku iz djelovanja zakona prirode. Zato je njegovanje vidye, transcendentalnoga znanja, neophodno za ljudsko bie. Osjetilno uivanje u bolesnom stanju mora se ograniiti to je vie mogue. Neogranieno osjetilno uivanje u tjelesnom stanju predstavlja

37

put neznanja i smrti. iva bia nisu liena duhovnih osjetila; svako ivo bie u svom izvornom, duhovnom obliku ima sva osjetila, koja su sad materijalno oitovana, prekrivena materijalnim tijelom i umom. Djelatnosti materijalnih osjetila iskrivljeni su odrazi djelatnosti izvornih, duhovnih osjetila. U bolesnom stanju, duhovna dua, prekrivena materijom, obavlja materijalne djelatnosti. Pravo osjetilno uivanje mogue je samo u zdravom stanju, osloboenom bolesti materijalizma. U naem istom duhovnom obliku, osloboenom sve materijalne okaljanosti, mogue je isto uivanje u osjetilima. Pacijent mora ozdraviti da bi ponovno mogao istinski uivati u osjetilnim zadovoljstvima. Cilj ljudskog ivota ne bi trebao biti izopaeno osjetilno uivanje, ve lijeenje materijalne bolesti. Pogoravanje materijalne bolesti nije znak znanja, ve znak avidye, neznanja. Osoba koja eli ozdraviti ne smije poveati temperaturu s 40 na 42 stupnja, ve je treba smanjiti na normalnih 36,6 stupnjeva. To treba biti cilj ljudskog ivota. Suvremena materijalistika civilizacija tei da povea temperaturu grozniavog materijalnog stanja, koje je ve dostiglo temperaturu od 42 stupnja (u obliku atomske energije). U meuvremenu, budalasti politiari tue se da svijet svakog trena moe otii u pakao. To je rezultat napretka u materijalnom znanju i nemara prema najvanijem vidu ivota, njegovanju duhovnoga znanja. ri Iopaniada nas ovdje upozorava da ne smijemo slijediti taj opasni put koji vodi u smrt. Naprotiv, moramo se posvetiti njegovanju duhovnoga znanja kako bismo se potpuno oslobodili okrutnih ruku smrti. To ne znai da trebamo okonati sve djelatnosti namijenjene odravanju tijela. Nema ni govora o tomu da se djelatnosti okonaju, kao to nema govora ni o tomu da se prilikom oporavljanja temperatura sasvim otkloni. Izraz izvui najbolje iz loe sklopljena posla" prikladan je. Njegovanje duhovnoga znanja zahtijeva potporu tijela i uma. Zato, ako elimo dostii svoj cilj, trebamo odravati tijelo i um. Temperatura se treba odravati na 36,6 stupnjeva, a veliki mudraci i sveci iz Indije pokuali su to uiniti uravnoteenim programom duhovnoga i materijalnoga znanja. Oni ne doputaju da se ljudska inteligencija zlouporabi za bolesno ugaanje osjetilima. Ogranienja za ljudske djelatnosti, koje su zaraene sklonou k ugaanju osjetilima, u Vedama su svrstana pod naela spasenja. Taj sustav obuhvaa religiju, gospodarski razvoj, ugaanje osjetilima i spasenje, ali u dananje vrijeme ljude ne zanima ni religija ni spasenje. Imaju samo jedan cilj u ivotu - ugaanje osjetilima - i u tu svrhu prave planove za gospodarski razvoj. Zavedeni ljudi misle da religiju treba odravati, jer doprinosi gospodarskom razvoju koji je potreban za ugaanje osjetilima. Zato se, da bi osigurali daljnje ugaanje osjetilima nakon smrti, u raju, pridravaju nekog sustava religije. Ali to nije svrha religije. Put religije namijenjen je dostizanju samospoznaje, a gospodarski razvoj potreban je samo da bi se tijelo odralo zdravim. ovjek treba zdravo, razborito ivjeti samo da bi spoznao vidyu, pravo znanje, cilj ljudskoga ivota. Ovaj ivot nije namijenjen tomu da radimo teko poput

38

magarca ili da njegujemo avidyu radi ugaanja osjetilima. Put vidye je najsavrenije opisan u rimad-Bhagavatamu, koji savjetuje ljudskom biu da iskoristi svoj ivot za raspitivanje o Apsolutnoj Istini. Apsolutna Istina se spoznaje korak po korak kao Brahman, Paramatma i, na kraju, kao Bhagavan, Svevinji Gospodin. Apsolutnu Istinu spoznat e irokogrudan ovjek koji je stekao znanje i odrekao se vezanosti tako to se pridravao osamnaest naela iz Bhagavad-gite koji su ovdje opisani u tumaenju Desete mantre. Glavni cilj tih naela je dostizanje transcendentalnoga predanog sluenja Svevinjemu Gospodinu. Zato se svakom ovjeku savjetuje da naui umjetnost predanog sluenja Gospodinu. Proces njegovanja vidye saeto je opisan u rimad-Bhagavatamu (1.2.14): tasmad ekena manasa bhagavan satvatam patih rotavyah kirtitavya a dhyeyah pujyas a nityada Stoga s nepodijeljenom pozornou trebamo neprestano sluati o Svevinjemu Gospodinu, zatitniku bhakta, slaviti Ga, sjeati Ga se i oboavati Ga." Sljedee mantre ri Iopaniade ukazuju da su religija, gospodarski razvoj i ugaanje osjetilima tek razliiti oblici neznanja, ako im svrha nije predano sluenje Gospodinu.

39

Dvanaesta mantra andham tamah pravianti ye 'sambhutim upasate tato bhuya iva te tamo ya u sambhutyam ratah andham - neznanje; tamah - tamu; pravianti - ulaze u; ye - oni koji; asambhutim - polubogove; upasate - oboavaju; tatah - od toga; bhuyah jo vie; iva - takvu; te - oni; tamah - tamu; ye - koji; u - takoer; sambhutyam - Apsolutom; ratah - zaokupljeni. U najtamniji predio neznanja odlaze oboavatelji polubogova, a jo vie oboavatelji neosobnoga Apsoluta. KOMENTAR: Sanskrtska rije asambhuti odnosi se na one iji bitak nije neovisan. Sambhuti je Apsolutan Svevinji Gospodin koji je apsolutno neovisan. U Bhagavad-giti (10.2), Apsolutan Svevinji Gospodin, ri Krina, izjavljuje: na me viduh sura-ganah prabhavam na maharayah aham adir hi devanam maharinam a sarvaah Ni mnotvo polubogova ni veliki mudraci ne znaju Moje porijeklo ili obilje, jer sam u svakom pogledu izvor polubogova i mudraca." Krina je izvor svih moi polubogova, velikih mudraca i mistika. Premda su obdareni velikim moima, one su ograniene, pa teko shvaaju kako se Krina osobno pojavljuje Svojom unutarnjom moi u obliku ovjeka. Mnogi filozofi i veliki riji, ili mistici, pokuavaju svojom siunom pameti razlikovati Apsolut od relativnog. To ih moe dovesti samo do negativne predodbe o Apsolutu, pri emu nemaju ni traka pozitivne spoznaje o Njemu. Definicija Apsoluta do koje se dolazi negiranjem nije potpuna. Takve negativne definicije navode na stvaranje vlastitih predodbi. Tako osoba moe pomisliti da Apsolut nema oblika ni odlika. Negativne odlike predstavljaju samo suprotnosti relativnih, materijalnih odlika, pa su i same relativne. Takvim razumijevanjem Apsoluta moe se dostii neosobni sjaj Boga, poznat kao Brahman, ali se ne moe dalje napredovati do spoznaje Bhagavana, Svevinjega Gospodina. Takvi umni spekulanti ne znaju da je Apsolutan Svevinji Gospodin Krina, da je neosobni Brahman blistavi sjaj Krinina transcendentalnog tijela, a da je Paramatma, Naddua, Krinina sveproimajua potpuna ekspanzija. Ne znaju da Krina ima Svoj vjeni oblik s transcendentalnim odlikama vjenoga blaenstva i znanja. Ovisni polubogovi i veliki mudraci pogreno zakljuuju da

40

je Krina moni polubog, a sjaj Brahmana Apsolutna Istina. Samo Krinini bhakte spoznaju da je On Apsolutna Osoba i da sve emanira iz Njega, jer Mu se predaju i neokaljano su Mu predani. Takvi bhakte neprekidno s ljubavlju slue Krinu, porijeklo svega. U Bhagavad-giti (7.20, 7.23) reeno je da samo neinteligentni, zbunjeni ljudi, voeni snanom eljom za ugaanjem osjetilima, oboavaju polubogove radi privremenoga ublaavanja privremenih problema. Zaplevi se u materijalni ivot, ivo se bie mora potpuno osloboditi materijalne vezanosti kako bi dostiglo trajno osloboenje na duhovnoj razini vjenog ivota, blaenstva i znanja. ri Iopaniada nas stoga pouava da ne teimo privremeno ublaiti svoje potekoe oboavajui ovisne polubogove koji mogu pruiti samo privremenu dobrobit. Moramo oboavati Apsolutnoga Svevinjega Gospodina, Krinu, koji sve privlai i koji nam moe podariti potpuno osloboenje od materijalne vezanosti tako da nas povede kui, Bogu. U Bhagavad-giti (7.23) reeno je da oboavatelji polubogova mogu otii na planete polubogova. Oboavatelji mjeseca mogu otii na mjesec, a oboavatelji sunca na sunce. Suvremeni znanstvenici pokuavaju otii na mjesec svemirskim brodom, ali takav pokuaj nije nov. Ljudska bia, sa svojom naprednom svjesnou, prirodno su sklona meuplanetarnim putovanjima i ele otii na druge planete: to ine svemirskim brodovima, mistikim moima ili oboavanjem polubogova. U vedskim spisima reeno je da osoba moe dostii druge planete na bilo koji od ova tri naina, ali najuobiajeniji nain je oboavanje vladajuega poluboga odreenoga planeta. Na taj nain ovjek moe otii na mjesec, sunce ili ak Brahmaloku, najvii planet u ovome svemiru. Meutim, svi planeti u materijalnom svemiru privremena su prebivalita. Jedini vjeni planeti su Vaikunthaloke na duhovnom nebu, gdje vlada sam Svevinji Gospodin. Gospodin Krina kae u Bhagavad-giti (8.16): a-brahma-bhuvanal lokah punar avartino 'rjuna mam upetya tu kaunteya punar janma na vidyate Svi planeti u materijalnom svijetu, od najviega do najniega, mjesta su patnje na kojima se odvija uzastopno raanje i umiranje, ali onaj tko dostigne Moje prebivalite, o Kuntin sine, nikada se vie ne raa." ri Iopaniada istie da oboavatelji polubogova, koji dostignu njihove materijalne planete, ostaju u najtamnijem predjelu svemira. Cijeli svemir je prekriven ogromnim materijalnim elementima i nalik je na kokos do polovice ispunjen vodom. Budui da je prekriva svemira nepropusan, u svemiru vlada gusta tama, pa ga moraju osvjetljavati sunce i mjesec. Izvan svemira nalazi se beskrajno prostranstvo brahmajyotija, ispunjeno Vaikunthalokama. Najvii

41

planet u brahmajyotiju je Krinaloka, ili Goloka Vrndavana, na kojoj prebiva Svevinja Boanska Osoba, ri Krina. Gospodin Krina nikad ne naputa Krinaloku. Iako boravi tamo sa Svojim vjenim pratiocima, prisutan je u svim materijalnim i duhovnim kozmikim oitovanjima. To je bilo objanjeno u etvrtoj mantri. Gospodin je, poput sunca, svuda prisutan, a ipak prebiva na jednom mjestu, kao to se sunce nalazi u svojoj nepromjenjivoj orbiti. ivotni problemi ne mogu se rijeiti odlaskom na mjesec ili neki drugi planet, iznad ili ispod njega. Zato nam ri Iopaniada savjetuje da ne troimo svoju energiju na dostizanje bilo kojeg odredita u ovome mranom materijalnom svemiru, ve da pokuamo izai iz njega i ui u blistavo Boje carstvo. Ima mnogo lanih oboavatelja koji postaju vjernici samo zbog imena i slave. Takvi ljudi ne ele napustiti ovaj svemir ni dostii duhovno nebo. Pretvarajui se da oboavaju Gospodina, ele samo odrati status quo u materijalnom svijetu. Ateisti i impersonalisti vode takve budalaste, lano religiozne ljude u najtamnije predjele, propovijedajui kult ateizma. Ateist izravno porie postojanje Svevinje Boanske Osobe, a impersonalisti podravaju ateiste tako to naglaavaju neosobni vid Svevinjega Gospodina. Do sada u ri Iopaniadi nismo naili ni na jednu mantru u kojoj se porie postojanje Svevinje Boanske Osobe. Reeno je da Gospodin svakoga moe prestii. Oni koji pokuavaju stii na druge planete zacijelo su osobe. Kako onda Gospodin, koji tri bre od svih, moe biti neosoban? Neosobno shvaanje Svevinjega Gospodina predstavlja jo jedan oblik neznanja, utemeljen na nesavrenom shvaanju Apsolutne Istine. Neuki, lani vjernici i tvorci tobonjih inkarnacija koji izravno kre vedske naredbe, otii e u najtamniji predio svemira, jer zavode svoje sljedbenike. Ti impersonalisti obino se predstavljaju kao inkarnacije Boga pred budalastim ljudima koji nita ne znaju o vedskoj mudrosti. Kad takve budalaste osobe imaju neko znanje, ono je u njihovim rukama opasnije od samoga neznanja. Takvi impersonalisti ne oboavaju ak ni polubogove u skladu s preporukama spisa. U spisima je pod odreenim uvjetima preporueno oboavanje polubogova, ali istodobno je izjavljeno da to obino nije potrebno. U Bhagavad-giti (7.23) jasno je reeno da rezultati dobiveni oboavanjem polubogova nisu trajni. Budui da je itav materijalni svemir prolazan, sve to se stekne u tami materijalnog postojanja takoer je prolazno. Pitanje je kako se moe dostii pravi, vjeni ivot. Prema Gospodinovim rijeima, onaj tko Ga dostigne predanim sluenjem (koje predstavlja jedini nain prilaenja Boanskoj Osobi) odmah se potpuno oslobaa ropstva raanja i umiranja. Drugim rijeima, put osloboenja od okova materije potpuno ovisi o naelima znanja i odvojenosti, koji se stjeu sluenjem Gospodinu. Lani vjernici nemaju znanje, niti su se odrekli vezanosti za materijalna zbivanja, jer veinom ele ivjeti u zlatnim okovima materijalnog ropstva, zaklanjajui se filantropskim djelima koje prikazuju kao vjerska naela. Lanim iskazima vjerskih osjeaja glume predano sluenje, istodobno obavljajui svaku vrstu nemoralnih djelatnosti. Na taj nain izdaju

42

se za duhovne uitelje i Boje bhakte. Takvi kritelji naela religije nimalo ne potuju autoritativne aarye, svete uitelje u strogom uenikom slijedu. Ne obaziru se na vedsku naredbu aaryopasana: Moramo oboavati aaryu", niti na Krininu izjavu u Bhagavad-giti (4.2): evam parampara praptam, Ovo vrhovno znanje o Bogu prima se kroz ueniki slijed." Umjesto toga, da bi zavarali ljude, sami postaju takozvani aarye, ali se ne pridravaju naela aarya. Ti nitkovi su najopasniji elementi u ljudskom drutvu. Kako ne postoji religiozna vlada, oni izmiu kazni prema dravnim zakonima, ali ne mogu izmaknuti zakonu Svevinjega, koji je jasno izjavio u Bhagavad-giti da e zavidni demoni u ruhu pobornika religije biti baeni u najtamnije predjele pakla (16.19-20). ri Iopaniada potvruje da ti lani vjernici srljaju prema najpogubnijem mjestu u svemiru, do kojeg e doi kad okonaju svoju ulogu duhovnoga uitelja koju prihvaaju samo radi ugaanja osjetilima.

43

Trinaesta mantra anyad evahuh sambhavad anyad ahur asambhavat iti uruma dhiranam ye nas tad viaakire anyat - drukiji; eva - zacijelo; ahuh - reeno je; sambhavat - oboavanjem Svevinjega Gospodina, uzroka svih uzroka; anyat - drukiji; ahuh - reeno je; asambhavat - oboavanjem onoga tko nije Svevinji; iti - tako; uruma uo sam; dhiranam - od neuznemirenih autoriteta; ye - koji; nah - nama; tat - to; viaasire - savreno su objasnili. Reeno je da se oboavanjem vrhovnoga uzroka svih uzroka stjee jedan rezultat, a oboavanjem onoga to nije vrhovno drugi. Sve se to saznaje od neuznemirenih autoriteta, koji su to savreno objasnili. KOMENTAR: U ovoj mantri odobrava se proces sluanja neuznemirenih autoriteta. Ako ne sluamo rijei vjerodostojnoga aarye, koji nikada nije uznemiren promjenama materijalnoga svijeta, neemo pravilno shvatiti transcendentalno znanje. Vjerodostojni duhovni uitelj, koji je takoer uo ruti-mantre, ili vedsko znanje, od svoga neuznemirenog aarye, nikada ne predstavlja ono to nije spomenuto u vedskim spisima. U Bhagavad-giti (9.25) jasno je reeno da oboavatelji pitrja, predaka, dostiu planete predaka, grubi materijalisti koji ele ostati ovdje nastavljaju ivot u ovom svijetu, a Gospodinovi bhakte, koji oboavaju samo Gospodina Krinu, vrhovni uzrok svih uzroka, odlaze k Njemu u duhovno nebo. Ova strofa ri Iopaniade potvruje da se razliitim oblicima oboavanja stjeu razliiti rezultati. Ako oboavamo Svevinjega Gospodina, sigurno emo otii k Njemu u Njegovo vjeno prebivalite, a ako oboavamo polubogove, poput boga sunca ili boga mjeseca, nedvojbeno emo dostii njihove planete. Ali ako elimo ostati na ovome jadnom planetu, sa svojim planskim odborima i privremenim politikim prilagodbama, zacijelo moemo i to uiniti. U izvornim spisima nigdje nije reeno da emo isti cilj postii neovisno o tome to radimo i koga oboavamo. Takve budalaste teorije postavljaju samozvani duhovni uitelji" koji nemaju nikakve veze s vjerodostojnim sustavom uenikoga slijeda, zvanim parampara. Vjerodostojni uitelj ne moe rei da svi putevi vode istom cilju i da svatko moe postii taj cilj vlastitim nainom oboavanja polubogova, Svevinjega ili nekoga drugog bia. Svaki razuman ovjek lako e shvatiti da moe stii na svoje odredite samo ako kupi kartu za to odredite. ovjek koji je kupio kartu za Calcuttu stii e u Calcuttu, a ne u Bombay, ali tobonji duhovni uitelji kau da e svi putevi dovesti osobu do vrhovnoga cilja. Takve svjetovne, kompromisne ponude privlae brojna budalasta stvorenja, koja postaju ponosna na svoje izmiljene metode duhovne spoznaje. Meutim, vedski spisi ih ne odobravaju. Ako osoba ne primi znanje od vjerodostojna duhovnog uitelja, koji pripada priznatome

44

uenikom slijedu, ne moe postii pravi rezultat. Krina kae Arjuni u Bhagavad-giti: (4.2): evam parampara praptam imam rajarayo viduh sa kaleneha mahata yogo natah parantapa Tako se ovaj najuzvieniji nauk prenosio lancem uenikoga slijeda i sveti su ga kraljevi shvatili na taj nain. No s vremenom je ueniki slijed bio prekinut i zato se ini da je znanje u svom izvornom obliku izgubljeno." Dok je Gospodin ri Krina boravio na Zemlji, uvidio je da su se iskrivila naela bhakti-yoge kakva su izloena u Bhagavad-giti, pa je morao ponovno uspostaviti ueniki slijed poevi od Arjune, koji je bio Njegov najpovjerljiviji prijatelj i bhakta. Gospodin je jasno rekao Arjuni (Bg. 4.3) da e shvatiti naela Bhagavad-gite jer je Njegov prijatelj i bhakta. Drugim rijeima, nitko ne moe shvatiti Gitu ako nije Gospodinov prijatelj i bhakta. To znai da samo onaj tko ide Arjuninim stopama moe shvatiti Bhagavad-gitu. U dananje vrijeme ovaj uzvieni razgovor prevode i tumae brojne osobe koje uope ne mare za Gospodina Krinu ili Arjunu. Takvi tumai na vlastiti nain objanjavaju stihove Bhagavad-gite i u ime Gite izlau raznovrsne besmislice. Oni ne vjeruju ni u ri Krinu ni u Njegovo vjeno prebivalite. Kako onda mogu objanjavati Bhagavad-gitu? Krina jasno kae da samo osobe koje su izgubile razum oboavaju polubogove radi nitavne nagrade (Bg. 7.20, 7.23). Na kraju nam savjetuje da odbacimo sve druge oblike oboavanja i potpuno se predamo samo Njemu (Bg. 18.66). Samo oni koji su se proistili od svih posljedica grijeha mogu imati takvu nepokolebljivu vjeru u Svevinjega Gospodina. Ostali e i dalje lebdjeti na materijalnoj razini, sa svojim bezvrijednim nainima oboavanja, udaljujui se tako od pravog puta, pod lanim dojmom da svi putevi vode istom cilju. U ovoj mantri ri Iopaniade vrlo je znaajna rije sambhavat, oboavanjem vrhovnoga uzroka". Gospodin Krina je izvorna Boanska Osoba i sve to postoji Njegovo je oitovanje. U Bhagavad-giti (10.8) Gospodin kae: aham sarvasya prabhavo mattah sarvam pravartate iti matva bhajante mam budha bhava-samanvitah Ja sam izvor svih duhovnih i materijalnih svjetova. Sve izvire iz Mene. Mudre

45

osobe koje to savreno dobro znaju slue Me s predanou i oboavaju svim srcem." Ovo je pravilan opis Svevinjega Gospodina, a daje nam ga sam Gospodin. Rijei sarvasya prabhavah ukazuju da je Krina stvoritelj svih ivih bia, ukljuujui Brahmu, Vinua i ivu. Gospodin je stvorio ta tri glavna boanstva materijalnoga svijeta i stoga je stvoritelj svega to postoji u materijalnim i duhovnim svjetovima. U Atharva Vedi (Gopala-tapani Upaniada 1.24) je reeno: Onaj tko je postojao prije stvaranja Brahme i tko je prosvijetlio Brahmu vedskim znanjem je Gospodin ri Krina." Slino tomu, Narayana Upaniada izjavljuje: Tada je Svevinji, Narayana, poelio stvoriti sva iva bia. Tako se iz Narayana rodio Brahma. Narayana je stvorio sve Prajapatije. Narayana je stvorio Indru. Narayana je stvorio osam Vasua. Narayana je stvorio jedanaest Rudra. Narayana je stvorio dvanaest Aditya." Narayana je potpuno oitovanje Gospodina Krine i stoga su Narayana i Krina ista osoba. U Narayani Upaniadi reeno je: Devakin sin (Krina) jest Svevinji Gospodin." Istovjetnost Narayana s vrhovnim uzrokom prihvaa i potvruje ripada ankaraarya, iako ne pripada vainavskoj, personalistikoj sljedbi. Atharva Veda (Maha Upaniada ) izjavljuje: U poetku je postojao samo Narayana. Ni Brahma, ni iva, ni vatra, ni voda, ni zvijezde, ni sunce, ni mjesec nisu tada postojali. Gospodin ne ostaje sam, ve stvara po Svojoj elji." Sam Krina izjavljuje u Moka-dharmi: Ja sam stvorio Prajapatije i Rudre. Oni nemaju potpuno znanje o Meni, jer ih prekriva Moja iluzorna energija." U Varaha Purani je reeno: Narayana je Svevinja Boanska Osoba. On je oitovao etveroglavoga Brahmu i Rudru koji je kasnije postao sveznajui." Tako svi vedski spisi potvruju da je Narayana, odnosno Krina, uzrok svih uzroka. U Brahma-samhiti (5.1) je reeno da je Svevinji Gospodin ri Krina, Govinda, koji prua zadovoljstvo svim ivim biima i koji je prvobitni uzrok svih uzroka. Istinski uene osobe to znaju na temelju svjedoanstava velikih mudraca i Veda te je za njih Gospodin Krina jedinstveni, savreni predmet oboavanja. Takve osobe, zvane budhe, ili istinski uene, oboavaju samo Krinu. Sluajui s vjerom i ljubavlju transcendentalnu poruku od neuznemirenoga aarye, pojedinac postaje uvjeren da je Krina sve u svemu. Onaj tko nema vjeru u Krinu ni ljubav prema Njemu, ne moe biti uvjeren u ovu jednostavnu istinu. U Bhagavad-giti (9.11), nevjernici su opisani kao mudhe: budale i magarci. Reeno je da mudhe ismijavaju Boansku Osobu, jer nisu primili potpuno znanje od neuznemirenoga aarye. Onaj koga uznemirava vrtlog materijalne energije nije kvalificiran za poloaj aarye. Prije nego to je uo Bhagavad-gitu, Arjunu je uznemiravao materijalni vrtlog: naklonost prema svojoj obitelji, drutvu i zajednici. elio je postati ovjekoljubiv i nenasilan, ali kad je uo vedsko znanje Bhagavad-gite od Vrhovne Osobe, postao je budha i, promijenivi svoju odluku, poeo oboavati

46

Gospodina ri Krinu koji je osobno uredio bitku na Kuruksetri. Arjuna je oboavao Gospodina borei se sa svojim tobonjim roacima. Na taj nain postao je Gospodinov isti bhakta. Takav se poloaj moe dostii jedino oboavanjem pravoga Krine, a ne nekoga Krine" kojeg izmiljaju budalasti ljudi bez znanja o sloenoj znanosti o Krini, opisanoj u Bhagavad-giti i rimad-Bhagavatamu. Prema Vedanta-sutri, sambhuta je izvor roenja i odravanja, koji opstaje nakon unitenja (janmady asya yatah). rimad-Bhagavatam, prirodno tumaenje Vedanta-sutre istog pisca, izjavljuje da izvor svih emanacija nije mrtav poput kamena, ve abhijna, potpuno svjestan. Prvobitni Gospodin, ri Krina, takoer kae u Bhagavad-giti (7.26) da je potpuno svjestan prolosti, sadanjosti i budunosti te da Ga nitko, ak ni polubogovi poput gospodara ive i gospodara Brahme, u potpunosti ne poznaje. Poluobrazovani duhovni uitelji", uznemireni promjenama materijalnoga postojanja, zacijelo Ga ne mogu u potpunosti spoznati. Oni pokuavaju sklopiti kompromis, proglaavajui ovjeanstvo predmetom oboavanja, ali ne znaju da je takvo oboavanje samo mit, jer su ljudi nesavreni. Nastojanja takvih tobonjih duhovnih voa nalik su zalijevanju lia umjesto korijena stabla. Prirodni proces je zalijevanje korijena, ali dananji uznemireni voe vie vole lie. Iako neprestano zalijevaju lie, sve se sui zbog nedostatka hrane. ri Iopaniada nam savjetuje da zalijevamo korijen, izvor svega klijanja. Oboavanje ovjeanstva kroz sluenje tijela, koje nikada ne moe biti savreno, manje je vano od sluenja due. Dua je korijen, koji uzrokuje razliite vrste tijela, po zakonu karme. Ako pruanjem medicinske pomoi, socijalne potpore i mogunosti za obrazovanje sluimo ljudskim biima, dok istodobno reemo vratove jadnim ivotinjama u klaonicama, ne inimo nikakvu slubu za duu, ivo bie. iva bia u razliitim vrstama tijela neprestano ispataju materijalne bijede roenja, starosti, bolesti i smrti. Ljudski oblik ivota nudi ivom biu priliku da se oslobodi te zapletenosti tako to e ponovno uspostaviti svoj izgubljeni odnos sa Svevinjim Gospodinom. Gospodin se osobno pojavljuje kako bi nauavao tu filozofiju predavanja Svevinjem, sambhuti. Onaj tko nauava predavanje Svevinjemu Gospodinu i oboavanje Svevinjega Gospodina sa svom ljubavlju i energijom, istinski slui ovjeanstvo. To je poruka ove mantre ri Iopaniade. Jednostavan nain da se u ovom dobu uznemirenosti oboava Svevinji Gospodin jest sluanje i pjevanje o Njegovim uzvienim djelima. Meutim, umni spekulanti misle da su Gospodinova djela nestvarna. Zato ne sluaju o njima, ve izmiljenom igrom rijei odvraaju panju prostodunih ljudi. Umjesto da sluaju o djelima Gospodina Krine, takvi lani duhovni uitelji veliaju sebe, navodei svoje sljedbenike da pjevaju o njima. U dananje vrijeme broj takvih prevaranata znatno se poveao i Gospodinovim istim bhaktama je spaavanje ljudi od bezbone promidbe tih prevaranata i lanih

47

inkarnacija postalo teak zadatak. Upaniade posredno usmjeravaju nau panju na prvobitnoga Gospodina, ri Krinu, ali Bhagavad-gita, koja predstavlja saetak svih Upaniada, neposredno govori o ri Krini. Zato trebamo sluati Bhagavad-gitu ili rimad-Bhagavatam koji opisuju Krinu kakav jest. Na taj e se nain na um postupno proistiti od sve prljavtine. U rimad-Bhagavatamu (1.2.17) je reeno: Sluajui o Gospodinovim djelatnostima, bhakta privlai Gospodinovu panju. Budui da se nalazi u srcu svakoga ivog bia, Gospodin pomae bhakti, dajui mu ispravne upute." Bhagavad-gita (10.10) to potvruje: dadami buddhi-yogam tam yena mam upayanti te. Upute koje Gospodin u srcu daje bhakti proiavaju njegovo srce od svih neistoa koje su stvorili materijalne odlike strasti i neznanja. Abhakte su pod utjecajem strasti i neznanja. Pojedinac pod utjecajem strasti ne moe se odrei materijalne udnje, a onaj pod utjecajem neznanja ne moe znati tko je on ni tko je Gospodin. Kad je netko pod utjecajem strasti ili neznanja, ne moe dostii samospoznaju, ak ni ako glumi pobonu osobu. Gospodin Svojom milou oslobaa bhakte od odlika strasti i neznanja. Na taj se nain bhakta utemeljuje u odlici vrline, to je pokazatelj savrenoga brahmane. Svatko moe stei odlike brahmane, ako slijedi put predanog sluenja pod vodstvom vjerodostojna duhovnog uitelja. U rimad-Bhagavatamu (2.4.18) je takoer reeno: kirata-hunandhra-pulinda-pulkaa abhira-umbha yavanah khasadayah ye 'nye a papa yad-aparayarayah udhyanti tasmai prabhavinave namah Svako ivo bie niska roda moe se proistiti pod vodstvom Gospodinovog istog bhakte, jer Gospodin posjeduje udesnu mo. Kad pojedinac razvije odlike brahmane, postaje sretan i s poletom predano slui Gospodina. Tako mu se samim tim razotkriva znanost o Bogu. Spoznajui znanost o Bogu, postupno se oslobaa materijalne vezanosti, a njegov sumnjiavi um Gospodinovom milou postaje kristalno jasan. Onaj tko dostigne tu razinu osloboena je dua i vidi Gospodina na svakom koraku. To je savrenstvo sambhave kako ga opisuje ova mantra ri Iopaniade.

48

etrnaesta mantra sambhutim a vinaam a yas tad vedobhayam saha vinaena mrtyum tirtva sambhutyamrtam anute sambhutim - vjeni Svevinji Gospodin, Njegovo transcendentalno ime, oblik, zabave, odlike i parafernalija, raznolikost Njegovog prebivalita itd.; a - i; vinaam - privremeno materijalno oitovanje polubogova, ljudi, ivotinja i drugih bia, s njihovim lanim imenima, slavom itd.; a - takoer; yah - onaj tko; tat - to; veda - zna; ubhayam - oboje; saha - uz; vinaena - sve to je podlono unitenju; mrtyum - smrt; tirtva - nadiavi; sambhutya - u vjenom Bojem carstvu; amrtam - besmrtnost; anute - uiva.

Pojedinac treba stei savreno znanje o Svevinjemu Gospodinu, ri Krini, i Njegovome transcendentalnom imenu, obliku, odlikama i zabavama, kao i o privremenoj materijalnoj kreaciji s njezinim privremenim polubogovima, ljudima i ivotinjama. Onaj tko posjeduje takvo znanje nadilazi smrt i prolazno kozmiko oitovanje te u vjenome Bojem carstvu uiva u vjenom ivotu, punom blaenstva i znanja.

KOMENTAR: Svojim tobonjim napretkom, ljudska civilizacija stvorila je mnogo materijalnih stvari, ukljuujui svemirske brodove i atomsku energiju. Unato tomu, nije uspjela stvoriti situaciju u kojoj ljudi ne moraju umrijeti, ponovno se roditi, stariti ili obolijevati Kad inteligentan ovjek tobonjem znanstveniku postavi pitanje o tim bijedama, znanstvenik vrlo mudro odgovara da materijalna znanost napreduje te da e jednom osloboditi ovjeka smrti, starosti i bolesti. Takvi odgovori dokazuju da znanstvenici nemaju nikakvo znanje o materijalnoj prirodi. U materijalnoj prirodi sve podlijee strogim zakonima materije i mora proi kroz est stadija postojanja: roenje, rast, odravanje, stvaranje popratnih proizvoda, propadanje i na kraju smrt. Sve to je u dodiru s materijalnom prirodom, podlijee tim zakonima promjene. Zato nitko - ni polubog, ni ovjek, ni ivotinja, ni biljka ne moe vjeno opstati u materijalnom svijetu. ivotni vijek se razlikuje, ve ovisno o ivotnoj vrsti. Brahma, vrhovno ivo bie u materijalnom svemiru, ivi milijunima godina, a siuna bakterija samo nekoliko sati, ali nitko u materijalnom svijetu ne moe vjeno opstati. Bia se raaju ili nastaju u odreenim uvjetima, ive neko vrijeme i, ako poive, rastu, razmnoavaju se, postupno slabe i na kraju nestaju. Po tim zakonima, ak i Brahme, koji ive u milijunima razliitih svemira, moraju umrijeti, danas ili sutra. Zato se itav materijalni svemir naziva Martyaloka, mjesto smrti.

49

Materijalistiki znanstvenici i politiari pokuavaju ovaj svijet uiniti besmrtnim, jer nemaju znanje o besmrtnoj duhovnoj prirodi. To je posljedica njihovog nepoznavanja vedske knjievnosti koja je puna znanja utemeljenog na zrelom transcendentalnom iskustvu. Na alost, suvremeni ovjek ne eli primiti znanje iz Veda, Purana i drugih spisa. U Vinu Purani (6.7.61) nalazimo ovaj podatak: vinu-aktih para prokta ketrajnakhya tatha para avidya-karma-samjnanya trtiya aktir iyate Gospodin Vinu, Svevinji Gospodin, posjeduje razliite energije, poznate kao para (via energija) i apara (nia energija). iva bia pripadaju vioj energiji. Materijalna energija, u kojoj smo trenutano zatoeni, predstavlja niu energiju. Ona stvara materijalnu kreaciju i prekriva iva bia neznanjem (avidyom), navodei ih na koristoljubivo djelovanje. Ali postoji i drugi dio Gospodinove vie energije, a on se razlikuje od materijalne, nie energije i ivih bia. Ta via energija tvori Gospodinovo vjeno, neunitivo prebivalite. To je potvreno u Bhagavad-giti (8.20): paras tasmat tu bhavo 'nyo 'vyakto 'vyaktat sanatanah yah sa sarveu bhuteu nayatsu na vinayati Svi materijalni planeti - vii, srednji i nii, ukljuujui Sunce, Mjesec i Veneru raspreni su po cijelom svemiru. Oni postoje samo za vrijeme Brahmina ivota. Meutim, neki nii planeti propadaju na kraju jednog, a ponovno nastaju poetkom sljedeega Brahminog dana. Na viim planetima vrijeme se rauna drugaije. Na brojnim viim planetima naa godina dana predstavlja dvadeset etiri sata, odnosno jedan dan i no. Prema vremenskom proraunu na viim planetima, etiri razdoblja na Zemlji (Satya, Treta, Dvapara i Kali) traju samo dvanaest tisua godina. Taj broj pomnoen s tisuu predstavlja jedan Brahmin dan, a toliko traje i njegova no. Takvi dani i noi tvore mjesece i godine. Brahma ivi stotinu takvih godina. Na kraju Brahminoga ivota, propada itavo kozmiko oitovanje. Sva iva bia koja prebivaju na viim planetima (poput Sunca i Mjeseca), na Martyaloki (Zemlji) i na niim planetima, uranjaju u vode pustoenja tijekom Brahmine noi. U tom razdoblju, nijedna vrsta ivota ne ostaje oitovana, iako duhovno nastavlja postojati. To neoitovano stanje naziva se avyakta. Kad na kraju Brahminoga ivota doe do unitenja itavoga svemira, ponovno nastupa stanje avyakte. Meutim, duhovno ozraje, odnosno duhovna priroda, transcendentalna je prema ta dva neoitovana stanja. U njoj

50

se nalazi velik broj duhovnih planeta, koji postoje vjeno, ak i kad svi planeti materijalnoga svemira, na kraju Brahminoga ivota, budu uniteni. Postoji mnogo materijalnih svemira i svakim od njih upravlja neki Brahma. To kozmiko oitovanje, kojim upravljaju razni Brahme, predstavlja samo jednu etvrtinu Gospodinove energije (ekapad-vibhuti). To je nia energija. Onkraj granice Brahmine ovlasti nalazi se duhovna priroda, zvana tripad-vibhuti, koja predstavlja tri etvrtine Gospodinove energije. To je via energija, para prakrti. Gospodin ri Krina je Vrhovna Osoba s vrhovnom vlau, koja prebiva u duhovnoj prirodi. Kao to je potvreno u Bhagavad giti (8.22), ne moe Mu se prii procesom jnane (filozofije), yoge (misticizma) ili karme (koristoljubiva djelovanja), ve samo istim predanim sluenjem. Karmiji, koristoljubivi radnici, mogu se uzdii na planete zvane Svargaloke, kojima pripadaju sunce i mjesec. Jnaniji i yogiji mogu dostii jo vie planete, kao to su Maharloka, Tapoloka i Brahmaloka, a kad dalje uznapreduju zahvaljujui predanom sluenju, proputaju se u duhovnu prirodu: ovisno o njihovim kvalifikacijama, bilo u blistavo kozmiko ozraje duhovnog neba (Brahman), bilo na planete Vaikunthe. Meutim, nitko ne moe dostii duhovne planete Vaikunthe, ako nije uvjeban u predanom sluenju. Na materijalnim planetima, svatko, od Brahme do mrava, pokuava gospodariti materijalnom prirodom. To je materijalna bolest. Sve dok ona traje, ivo se bie mora podvrgnuti procesu promjene tjela. Bez obzira na oblik koji je prihvatilo (moe imati oblik ovjeka, poluboga ili ivotinje), iskusit e neoitovano stanje za vrijeme dva pustoenja: na kraju Brahmine noi i na kraju Brahminog ivota. Ako elimo okonati taj proces uzastopnoga raanja i umiranja, te se osloboditi njihovih popratnih pojava, kao to su starost i bolest, moramo pokuati dostii duhovne planete, gdje emo vjeno ivjeti u drutvu Gospodina Krine ili Njegovih potpunih ekspanzija, razliitih oblika Narayane. Gospodin Krina ili Njegove potpune ekspanzije vladaju svakim od tih bezbrojnih planeta, kao to je potvreno u ruti mantrama: eko vai sarva-gah krina idyah/ eko 'pi san bahudha yo 'vabhati . (Gopala-tapani Upaniada 1.3.21) Nitko ne moe gospodariti Krinom. Uvjetovana dua pokuava gospodariti materijalnom prirodom, ali umjesto toga, potpada pod zakone materijalne prirode i patnje uzastopnoga raanja i umiranja. Gospodin dolazi ovdje kako bi ponovno uspostavio naela religije, od kojih je osnovno razviti stav predavanja Gospodinu. To je Gospodinova posljednja uputa u Bhagavad-giti (18.66): sarva-dharman parityajya mam ekam aranam vraja . Ostavi sve druge procese i samo se predaj Meni." Na nesreu, budalasti ljudi pogreno tumae tu temeljnu poruku i na razne naine zavode ljude. Ljudima se preporuuje da otvaraju bolnice, ali im se ne savjetuje da izue predano sluenje kako bi uli u duhovno carstvo. Ui ih se da obavljaju samo djelatnosti koje donose privremeno olakanje, ali one nikad ne mogu donijeti pravu sreu ivom biu. Osnivaju javne i poludravne ustanove kako bi se

51

suprotstavili razornoj moi prirode, ali ne znaju kako obuzdati nesavladivu prirodu. Mnogi se predstavljaju kao veliki poznavatelji Bhagavad-gite, ali previaju poruku Gite kojom se materijalna priroda moe obuzdati. Mona priroda moe se obuzdati samo buenjem svjesnosti Boga, kao to je jasno istaknuto u Bhagavad-giti (7.14). ri Iopaniada nas u ovoj mantri pouava da moramo usporedno stei savreno znanje o sambhuti (Boanskoj Osobi) i vinai (privremenome materijalnom oitovanju). Samim poznavanjem privremenoga materijalnog oitovanja ne moemo nita spasiti, jer do razaranja prirodnim tijekom dolazi svakog trena (ahany ahani bhutani gahantiha yamalayam). Nitko nee biti poteen razaranja jer su otvorene bolnice. Spasiti se moemo jedino stjecanjem potpunoga znanja o vjenome ivotu punom blaenstva i svjesnosti. Vedski sustav namijenjen je upravo tomu da poui ljude ovoj umjetnosti dostizanja vjenoga ivota. Prolazne privlane stvari, koje se temelje na ugaanju osjetilima, esto zavode ljude, ali sluenje predmeta osjetila varavo je i vodi degradaciji. Zato moramo na pravi nain spasiti sebe i svoje blinje. Ne radi se o tome volimo li ili ne volimo istinu. Ona je tu. Ako se elimo spasiti od uzastopnoga raanja i umiranja, moramo se latiti predanog sluenja Gospodina. Nema kompromisa, jer se radi o nudi.

52

Petnaesta mantra hiranmayena patrena satyasyapihitam mukham tat tvam puann apavrnu satya-dharmaya drtaye hiranmayena - zlatnim sjajem; patrena - blistavim prekrivaem; satyasya Vrhovne Istine; apihitam - prekriveno; mukham - lice; tat - taj prekriva; tvam - Ti; puan - o, odravatelju; apavrnu - molim Te, ukloni; satya istom; dharmaya - bhakti; drtaye - pokai se.

O, Gospodine moj, odravatelju svega ivota, Tvoje pravo lice prekriveno je blistavim sjajem. Molim Te, ukloni taj prekriva i pokai se Svojemu istom bhakti.

KOMENTAR: U Bhagavad-giti (14.27), Gospodin sljedeim rijeima opisuje Svoje osobne zrake (brahmajyoti), blistavi sjaj Svojega osobnog oblika: brahmano hi pratithaham amrtasyavyayasya a avatasya a dharmasya sukhasyaikantikasya a Ja sam temelj neosobnoga Brahmana, besmrtnoga, neunitivoga i vjenoga, koji je prirodni poloaj krajnje sree." Brahman, Paramatma i Bhagavan tri su vida iste Apsolutne Istine. Brahman je vid koji poetnik najlake opaa. Paramatmu, Nadduu, spoznaju naprednije osobe, a spoznaja Bhagavana je krajnja spoznaja Apsolutne Istine. To je potvreno u Bhagavad-giti (7.7), u kojoj Gospodin Krina izjavljuje da je On krajnji vid Apsolutne Istine: mattah parataram nanyat. Krina je izvor brahmajyotija i sveproimajue Paramatme. Krina nadalje objanjava u Bhagavad-giti (10.42): atha va bahunaitena kim jnatena tavarjuna vitabhyaham idam krtsnam ekamena sthito jagat Ali zato ti je, Arjuna, potrebno ovo detaljno znanje? Samo jednim Svojim djeliem proimam i odravam cijeli svemir." Oblikom jedne potpune ekspanzije, sveproimajue Paramatme, Gospodin odrava itavu materijalnu kozmiku kreaciju. On odrava i sva oitovanja u duhovnome svijetu. Zato je u ovoj ruti-mantri ri Iopaniade oslovljen kao puan, prvobitni odravatelj.

53

Svevinji Gospodin, ri Krina, uvijek je pun transcendentalnoga blaenstva (ananda-mayo 'bhyasat). Dok je prije pet tisua godina boravio u Vrndavani, u Indiji, uvijek je bio pun transcendentalnoga blaenstva, od samoga poetka Svojih djetinjih zabava. Ubijanje raznih demona poput Aghe, Bake, Putane i Pralambe, za Njega je predstavljalo tek veseli podvig. Uivao je u selu Vrndavana sa Svojom majkom, bratom i prijateljima, a kad je glumio nestanoga kradljivca maslaca, svi Njegovi pratioci uivali su u nebeskome blaenstvu. Glas koji prati Gospodina kao kradljivca maslaca nije za pokudu, jer je kradui maslac pruao zadovoljstvo Svojim istim bhaktama. Sve to je inio u Vrndavani, inio je za zadovoljstvo Svojih pratilaca. Gospodin je provodio te zabave kako bi privukao suhoparne spekulante i akrobate iz tobonjega sustava hatha-yoge, koji ele pronai Apsolutnu Istinu. ukadeva Gosvami je u rimad-Bhagavatamu (10.12.11) opisao djetinje igre Gospodina i Njegovih prijatelja, djeaka pastira: ittham satam brahma-sukhanubhutya dasyam gatanam para-daivatena mayaritanam nara-darakena sakam vijahruh krta-punya-punjah Svevinji Gospodin, kojega jnaniji opaaju kao neosobni Brahman pun blaenstva, kojega bhakte u odnosu sluenja oboavaju kao Vrhovnoga Gospodara, a kojega svjetovni ljudi smatraju obinim ljudskim biem, igrao se s djeacima pastirima. Zahvaljujui rezultatima pobonih djela koja su inili tijekom mnogih ivota, djeaci pastiri tako su se druili sa Svevinjom Boanskom Osobom." Gospodin je sa Svojim duhovnim pratiocima uvijek zaokupljen transcendentalnim djelatnostima punim ljubavi u odnosu ante (neopredijeljenosti), dasye (sluenja), sakhye (prijateljstva), vatsalye (roditeljske ljubavi) i madhurye (romantine ljubavi). Reeno je da Gospodin nikad ne naputa Vrndavana-dhamu, pa se moe postaviti pitanje kako to upravlja zbivanjima u kreaciji. Odgovor nalazimo u Bhagavad-giti (13.14-18): Gospodin proima itavu materijalnu kreaciju Svojom potpunom ekspanzijom zvanom Paramatma, Naddua. Premda osobno nema nikakve veze s materijalnim stvaranjem, odravanjem i unitavanjem, sve ih uzrokuje u obliku Svoje potpune ekspanzije, Paramatme. Svako ivo bie poznato je kao atma, dua, a vrhovna atma koja upravlja svim duama je Paramatma, Naddua. Ovaj sustav spoznaje Boga predstavlja veliku znanost. Materijalistiki sankhya-yogiji znaju jedino analizirati dvadeset etiri elementa materijalne kreacije i meditirati na njih, jer nemaju veliko znanje o purui, Gospodinu. Impersonalni transcendentalisti zbunjeni su blistavim sjajem brahmajyotija. Ako osoba eli vidjeti potpunu Apsolutnu Istinu, mora nadii dvadeset etiri

54

materijalna elementa i blistavi sjaj. ri Iopaniada na to upozorava, molei Gospodina da ukloni hiranmaya-patru, Svoj blistavi prekriva. Ako se prekriva ne ukloni, ne moemo vidjeti pravo lice Svevinjega Gospodina ni dostii istinsku spoznaju Apsolutne Istine. Vid Svevinjega Gospodina poznat kao Paramatma predstavlja jednu od triju potpunih ekspanzija, ili vinu-tattvi, zvanih pura-avatare. Jedna od tih vinu-tattvi u svemiru poznata je kao Ksirodakasayi Vinu. Od tri glavna boanstva - Brahme, Vinua i ive - On je Vinu i sveproimajua Paramatma u svakome ivom biu. Druga vinu-tattva u svemiru je Garbhodakasayi Vinu, zajednika Naddua svih ivih bia. Iznad njih je Karanodakaayi Vinu koji lei na Uzronome oceanu. On je stvoritelj svih svemira. U sustavu yoge, ozbiljan uenik ui kako upoznati vinu-tattve nakon to je nadiao dvadeset etiri elementa kozmike kreacije. Njegovanje empirijske filozofije pomae u spoznaji neosobnoga brahmajyotija, blistava sjaja transcendentalnoga tijela Gospodina ri Krine. Da brahmajyoti predstavlja Krinin sjaj, potvreno je u Bhagavad-giti (14.27), kao i u Brahma-samhiti (5.40): yasya prabha prabhavato jagad-anda-kotikotiv aesa-vasudhadi vibhiiti-bhinnam tad brahma nikalam anantam aea-bhutam govindam adi-puruam tam aham bhajami ,,U milijunima svemira postoji bezbroj planeta, koje se meusobno razlikuju po svom kozmikom ustrojstvu. Sve te planete nalaze se u jednom kutku brahmajyotija. Taj brahmajyoti predstavlja osobne zrake Svevinjega Gospodina, Govinde, kojega oboavam." Ova mantra Brahma-samhite izgovorena je s razine istinske spoznaje Apsolutne Istine, a petnaesta rutimantra ri Iopaniade to potvruje. U njoj bhakta moli Gospodina da ukloni brahmajyoti kako bi mogao vidjeti Njegovo pravo lice. Sjaj brahmajyotija potanko je opisan u nekoliko mantri Mundake Upaniade (2.2.10-12): hiranmaye pare koe virajam brahma nikalam ta hubhram jyotiam jyotis tad yad attna-vido viduh na tatra suryo bhati na andra-tarakam nema vidyuto bhanti kuto 'yam agnih tam eva bhantam anu bhati sarvam tasya bhasa sarvam idam vibhati brahmaivedam amrtam purastad brahma paad brahma dakinata ottarena adhash ordhvam ca prasrtam brahmai-

55

vedam vivam idam varitham Duhovnim carstvom, iznad materijalnoga prekrivaa, prostire se beskrajni sjaj Brahmana, koji nije materijalno okaljan. To blistavo, bijelo svjetlo transcendentalisti spoznaju kao svjetlo svih svjetala. U tom carstvu, za osvjetljavanje nisu potrebni suneva svjetlost, mjeseina, vatra ni struja. Svako svjetlo u materijalnom svijetu samo je odraz toga vrhovnog svjetla. Taj Brahman je sprijeda i straga, na istoku, zapadu, sjeveru i jugu, gore i dolje. Drugim rijeima, sjaj Brahmana iri se i materijalnim i duhovnim nebom." Spoznaja Krine kao izvora blistavoga Brahmana predstavlja savreno znanje. Ono se moe stei iz spisa kao to je rimad-Bhagavatam koji savreno objanjava znanost o Bogu. U rimad-Bhagavatamu, pisac, rila Vyasadeva, izjavljuje da ljudi opisuju Vrhovnu Istinu kao Brahman, Paramatmu ili Bhagavan, ovisno o svojoj spoznaji. rila Vyasadeva nikada ne kae da je jiva, obino ivo bie, Vrhovna Istina. ivo bie nikada ne bismo trebali smatrati svemonom Vrhovnom Istinom. Da je tako, ono ne bi trebalo moliti Gospodina da ukloni blistavi prekriva kako bi vidjelo Njegovo pravo lice. Moe se zakljuiti da onaj tko nema znanje o moima Vrhovne Istine, spoznaje neosobni Brahman. Kad spozna i Gospodinove materijalne moi, ali ima malo ili nimalo znanja o Njegovim duhovnim moima, dostie spoznaju Paramatme. Spoznaja Brahmana i Paramatme djelomina su spoznaja Apsolutne Istine. Meutim, kad pojedinac nakon to se ukloni hiranmayapatru spozna Svevinju Boansku Osobu, ri Krinu, sa svim Njegovim moima, on uvia vasudevah sarvam iti: Gospodin ri Krina (poznat kao Vasudeva) je sve: Brahman, Paramatma i Bhagavan. On je Bhagavan, korijen, a Brahman i Paramatma su Njegove grane. U Bhagavad-giti (6.46-47) nalazimo usporednu ralambu triju vrsta transcendentalista: oboavatelja neosobnoga Brahmana (jnanija), oboavatelja Paramatme (yogija) i oboavatelja Gospodina ri Krine (bhakte). Reeno je da su jnaniji koji njeguju vedsko znanje bolji od obinih koristoljubivih radnika, dok su yogiji bolji od jnanija. Ali najvei yogiji su oni koji neprestano slue Gospodina svom svojom energijom. Ukratko, filozof je bolji od radnika, mistik je bolji od filozofa, a bhakti-yogi, koji neprestano slui Gospodina, najvii je mistiki yogi. ri Iopaniada nam pokazuje put k tom savrenstvu.

56

esnaesta mantra puann ekare yama surya prajapatya vyuha ramin samuha tejo yat te rupam kalyanatamam tat te payami yo 'sav asau puruah so 'ham asmi puan - o, odravatelju; eka-re - prvobitni mislioe; yama - propisano naelo; surya - odredite surija (velikih bhakta); prajapatya dobronamjernie prajapatija (praoeva ovjeanstva); vyuha - molim Te, ukloni; ramin - zrake; samuha - molim Te, udalji; tejah - sjaj; yat - tako da; te - Tvoj; rupam - oblik; kalyanatamam - najpovoljniji; tat - taj; te - Tvoj; payami - mogu vidjeti; yah - onaj tko je; asau - kao sunce; asau - ta; puruah - Boanska Osoba; sah - osobno; aham - ja; asmi - jesam. O, Gospodine moj! O, prvobitni mislioe, odravatelju svemira! O, propisano naelo, odredite istih bhakta, dobronamjernie praoeva ovjeanstva! Molim Te, ukloni sjaj Svojih transcendentalnih zraka kako bih mogao vidjeti Tvoj blaeni oblik. Ti si vjena Svevinja Boanska Osoba, nalik si suncu, kao i ja. KOMENTAR : Sunce i njegove zrake iste su prirode. Slino tomu, Gospodin i iva bia iste su prirode. Sunce je jedno, ali molekule sunevih zraka su bezbrojne. Suneve zrake dio su sunca i s njim tvore potpuno sunce. Na suncu prebiva bog sunca, a na vrhovnome duhovnom planetu, Goloka Vrndavani, iz koje dopire sjaj brahmajyotija, uiva Gospodin u Svojim vjenim zabavama. To je potvreno u Brahma-samhiti (5.29): intamani-prakara-sadmasu kalpa-vrka lakavrteu surabhir abhipalayantam lakmi-sahasra-ata-sambhrama-sevyamanam govindam adi-puruam tam aham bhajami Oboavam Govindu, prvobitnoga Gospodina, prvoga praoca. On uva krave to ispunjavaju sve elje u prebivalitima koja su ispunjena duhovnim draguljima i okruena milijunima drvea elja. Tisue Lakmija, boica sree, uvijek Ga slue s velikim potovanjem i ljubavlju." Brahmajyoti je u Brahma-samhiti opisan kao zrake koje dopiru iz vrhovnoga duhovnog planeta, Goloke Vrndavane, kao to suneve zrake dopiru sa sunca. Znanje o Gospodinovoj zemlji neemo stei sve dok ne nadiemo bljetavilo brahmajyotija. Filozofi impersonalisti, zaslijepljeni blistavim brahmajyotijem, ne mogu spoznati bilo Gospodinovo pravo prebivalite bilo Njegov transcendentalni oblik. Ogranieni svojim siromanim znanjem, takvi mislioci impersonalisti ne shvaaju sveblaeni, transcendentalni oblik Gospodina Krine. U ovoj mantri, ri Iopaniada moli Gospodina da ukloni blistave zrake brahmajyotija kako bi isti bhakta ugledao

57

Njegov sveblaeni transcendentalni oblik. Spoznajom neosobnog brahmajyotija, pojedinac doivljava povoljni vid Svevinjega. Spoznajui Paramatmu, sveproimajui oblik Svevinjega, doivljava jo povoljnije prosvjetljenje. Susrevi licem u lice samu Boansku Osobu, bhakta doivljava najpovoljniji vid Svevinjega. Budui da je Vrhovna Istina oslovljena kao prvobitni mislilac, odravatelj i dobronamjernik svemira, ne moe biti neosobna. To je miljenje ri Iopaniade. Rije puan (odravatelj") osobito je znaajna, jer iako Gospodin odrava sva bia, On osobito odrava Svoje bhakte. Nadiavi neosobni brahmajyoti i vidjevi Gospodinov osobni vid i Njegov najpovoljniji, vjeni oblik, bhakta u potpunosti spoznaje Apsolutnu Istinu. U svojoj Bhagavat-sandarbhi, rila Jiva Gosvami izjavljuje: Cijela predodba o Apsolutnoj Istini dobiva se kroz spoznaju Svevinjega Gospodina, jer je on svemoan i u cijelosti posjeduje transcendentalne moi. Brahmajyoti ne sadri u cijelosti mo Apsolutne Istine, pa je spoznaja Brahmana tek djelomina spoznaja Svevinjega Gospodina. O, ueni mudraci, prvi slog rijei bhagavan (bha) ima dva znaenja: 'onaj tko u potpunosti odrava' i 'zatitnik'. Drugi slog (ga) znai 'vodi', 'voa' ili 'stvoritelj'. Slog van ukazuje da svako bie ivi u Njemu i da On ivi u svakom biu. Drugim rijeima, transcendentalni zvuk bhagavan predstavlja beskrajno znanje, mo, energiju, obilje, snagu i utjecaj, u kojima nema primjese materijalne neistoe." Gospodin u cijelosti odrava Svoje neokaljane bhakte i vodi ih prema savrenstvu predanosti. Kao voa Svojih bhakta, na kraju im dodjeljuje eljene rezultate predanog sluenja, dajui im samoga Sebe. Gospodinovom bezuzronom milou, Njegovi bhakte vide Ga licem u lice. Tako Gospodin pomae Svojim bhaktama da dostignu najvii duhovni planet, Goloku Vrndavanu. Kao stvoritelj, moe obdariti Svoje bhakte svim potrebnim kvalifikacijama kako bi na kraju doli k Njemu. Gospodin je uzrok svih uzroka. Drugim rijeima, prvobitni je uzrok jer sam nema uzroka. On uiva u Svom Jastvu oitujui vlastitu unutarnju mo. Sam ne oituje vanjsku mo, jer se ekspandira u oblike purue i tako odrava materijalno oitovanje. U obliku takvih ekspanzija, stvara, odrava i unitava kozmiko oitovanje. iva bia su takoer razliite ekspanzije Gospodinova Jastva. Budui da neka od njih ele postati gospodari i oponaati Svevinjega Gospodina, On im doputa da uu u kozmiku kreaciju i u potpunosti iskoriste svoju sklonost ka gospodarenju nad prirodom. Zbog prisutnosti Njegovih sastavnih djelia, ivih bia, u itavome pojavnom svijetu pokree se lanac uzroka i posljedica. ivim biima pruaju se sve pogodnosti za gospodarenje nad materijalnom prirodom, ali vrhovni upravitelj je sam Gospodin, u obliku Svoje potpune ekspanzije, Paramatme, ili Naddue, koja predstavlja jednu od purua. Postoji ogromna razlika izmeu ivoga bia (atme ili due) i nadziruega Gospodina (Paramatme ili Naddue). Paramatma nadzire, a atma je pod nadzorom. Zato pripadaju razliitim kategorijama. Budui da Paramatma

58

stalno surauje s atmom, poznata je kao stalni pratilac ivog bia. Gospodinov sveproimajui vid - koji postoji u svim stanjima budnosti i spavanja, kao i u potencijalnim stanjima, i iz kojeg nastaje jiva-akti (ivotna sila) koja obuhvaa uvjetovane i osloboene due - poznat je kao Brahman. Budui da je Gospodin izvor Paramatme i Brahmana, izvor je i svih ivih bia te svega to postoji. Onaj tko to spozna, odmah se laa predanog sluenja Gospodinu. Takav ist i znanjem obdaren Gospodinov bhakta, duom i srcem privren je Gospodinu, a kad se sastane sa sebi slinim bhaktama, jedini im je posao zajedno slaviti Gospodinove transcendentalne djelatnosti. Oni koji nisu dostigli savrenstvo istih bhakta, nego su spoznali samo Gospodinove vidove Brahmana i Paramatme, ne znaju cijeniti djelatnosti savrenih bhakta. Gospodin uvijek pomae istim bhaktama, razotkrivajui im u srcu potrebno znanje. Tako se, Njegovom posebnom milou, raspruje sva tama neznanja. Spekulativni filozofi i yogiji ne mogu to zamisliti, jer manje ili vie ovise o vlastitoj snazi. Kao to je reeno u Katha Upaniadi (1.2.23), Gospodina mogu spoznati samo oni kojima je On naklonjen. Takvom posebnom milou bivaju obdareni samo Gospodinovi isti bhakte. ri lopanisada ukazuje na Gospodinovu milost koja daleko nadilazi uvid u brahmajyoti.

59

Sedamnaesta mantra vayur anilam amrtam athedam bhasmantam ariram om krato smara krtam smara krato smara krtam smara vayuh - ivotni zrak; anilam - sveukupnost zraka; amrtam - neunitiv; atha sada; idam - ovo; bhasmantam - nakon to se pretvori u pepeo; ariram tijelo; om - o Gospodine; kratah - (o) uivatelju svih rtvovanja; smara molim Te, sjeti se; krtam - svega to sam uinio; smara - molim Te, sjeti se; kratah - (o) vrhovni uivatelju; smara - molim Te, sjeti se; krtam - svega to sam uinio za Tebe; smara - molim Te, sjeti se. Neka ovo prolazno tijelo sagori u pepeo i neka se ivotni zrak stopi sa sveukupnou zraka. Sada se, o, Gospodine moj, molim Te, sjeti svih mojih rtvovanja. Kao vrhovni uivatelj, molim Te, sjeti se svega to sam uinio za Tebe. KOMENTAR : Ovo prolazno, materijalno tijelo nedvojbeno je strano odijelo. U Bhagavad-giti (2.20) jasno je reeno da s unitenjem materijalnoga tijela ivo bie niti nestaje niti gubi svoju osobnost. Ono nikad nije neosobno ili bezoblino. Naprotiv, bezoblino je materijalno odijelo koje poprima lik prema obliku neunitive osobe. Nijedno ivo bie nije izvorno bezoblino, kao to pogreno misle ljudi siromani znanjem. Ova mantra potvruje injenicu da ivo bie postoji nakon unitenja materijalnoga tijela. U materijalnome svijetu, materijalna priroda pokazuje udesno umijee time to stvara raznovrsna tijela za iva bia, u skladu s njihovim sklonostima k ugaanju osjetilima. ivo bie koje eli jesti izmet dobiva materijalno tijelo prikladno za jedenje izmeta: to je tijelo svinje. Ako eli jesti meso i krv drugih ivotinja, dobit e tijelo tigra s odgovarajuim zubima i pandama. Meutim, ljudsko bie nije stvoreno za jedenje mesa. Pored toga, nitko, ak ni najprimitivniji ovjek, ne eli jesti izmet. Ljudski zubi stvoreni su za vakanje voa i povra, premda postoje dva onjaka kako bi primitivna ljudska bia mogla jesti meso, ako to ele. Ali ma kako bilo, materijalna tijela svih ivotinja i ljudi strana su ivome biu. Ona se mijenjaju prema njegovim eljama za ugaanjem osjetilima. U evolutivnom krugu, ivo bie mijenja tijela, jedno za drugim. Dok je svijet bio pun vode, ivo bie je prihvatilo oblik vodene ivotinje. Zatim je prelo u tijelo biljke, crva, ptice, ivotinje i na kraju u tijelo ljudskog bia. Najrazvijeniji oblik je oblik ljudskoga bia koje u potpunosti posjeduje duhovno znanje. U ovoj mantri opisan je najvii stadij duhovnog razvoja: trebamo se odrei materijalnoga tijela, koje e se pretvoriti u pepeo, i dopustiti ivotnom zraku da se stopi s vjenom sveukupnou zraka. ivo bie obavlja tjelesne djelatnosti zahvaljujui kretanju razliitih vrsta zraka koje se zajedno nazivaju

60

prana-vayu. Yogiji se obino ue ovladavanju zrakom u tijelu. Dua se treba uzdizati od jednoga zranog kruga do drugoga, sve dok se ne uzdigne do brahma-randhre, najviega kruga. S te toke, savreni yogi moe se prenijeti na bilo koji planet po svojoj elji. Proces se sastoji od toga da napusti jedno materijalno tijelo i ue u drugo. Meutim, najvie savrenstvo takva procesa promjene tijela jest kad se ivo bie uspije potpuno odrei materijalnoga tijela, kao to savjetuje ova mantra, i kad ue u duhovno ozraje u kojem moe razviti potpuno drugaiju vrstu tijela: to je duhovno tijelo koje se nikada ne mora suoiti sa smru ili promjenom. U materijalnom svijetu materijalna priroda prisiljava ivo bie da mijenja svoje tijelo zbog razliitih elja za ugaanjem osjetilima. Te elje postoje u raznim vrstama ivota, od bakterija do najsavrenijih materijalnih tijela, tijela Brahme i polubogova. Sva ta iva bia imaju tijela razliitih oblika, nainjena od materije. Inteligentan ovjek vidi jedinstvo, ali ne u raznolikosti tijela, ve u duhovnoj osobnosti. Duhovna iskra, koja je sastavni djeli Gospodina, ista je u tijelu svinje kao i u tijelu poluboga. ivo bie prihvaa razliita tijela, ovisno o svojim pobonim i bezbonim djelatnostima. Ljudsko je tijelo vrlo razvijeno i posjeduje punu svjesnost. Prema Bhagavad-giti (7.19), Gospodinu se predaje najsavreniji ovjek koji je tijekom mnogih ivota njegovao znanje. ovjek koji je njegovao znanje dosee savrenstvo tek kad se preda Svevinjemu Gospodinu, Vasudevi. Ako on, ak ni nakon spoznaje svoje duhovne osobnosti, ne spozna da su iva bia vjeni sastavni djelii cjeline i da nikada ne mogu postati cjelina, mora ponovno pasti u materijalno ozraje, ak i ako se stopio s brahmajyotijem. Kao to smo nauili iz prethodnih mantri, brahmajyoti koji dopire iz Gospodinova transcendentalnog tijela, pun je duhovnih iskri koje su pojedina bia s punim osjeajem postojanja. Ta iva bia katkad ele uivati u osjetilima, pa budu stavljena u materijalni svijet kako bi postala lani gospodari pod upravom osjetila. elja za gospodarenjem predstavlja materijalnu bolest ivoga bia, jer opinjeno osjetilnim uivanjem prolazi kroz razna tijela koja se oituju u materijalnome svijetu. Stapanje s brahmajyotijem nije zrelo znanje. Najvii stadij savrenstva dostie se samo potpunim predavanjem Gospodinu i razvijanjem osjeaja za duhovno sluenje. U ovoj mantri, ivo bie se moli da po naputanju materijalnoga tijela i materijalnoga ozraja ue u duhovno carstvo Boga. Bhakta moli Gospodina da se sjeti njegovih djelatnosti i rtvovanja koje je vrio prije nego to se materijalno tijelo pretvorilo u pepeo. Ova je molitva upuena u trenutku smrti, s potpunom svijeu o prolim djelima i krajnjem cilju. Onaj tko je posve pod nadzorom materijalne prirode, sjeti se odvratnih djela koje je poinio tijekom postojanja svoga materijalnog tijela, pa nakon smrti dobije drugo materijalno tijelo. Bhagavad-gita (8.6) to potvruje: yam yam vapi smaran bhavam tyajaty ante kalevaram

61

tam tam evaiti kaunteya sada tad-bhava-bhavitah Kojega god da se stanja netko sjeti prilikom naputanja tijela, o Kuntin sine, to e stanje sigurno dostii." Tako um prenosi sklonosti ivog bia u sljedei ivot. Za razliku od jednostavnih ivotinja koje nemaju razvijen um, ljudsko bie na samrti moe se, poput snova, sjetiti djelatnosti koje je u ivotu vrilo. Njegov um ostaje optereen materijalnim eljama, pa ne moe razviti duhovno tijelo ni ui u duhovno carstvo. Bhakta, meutim, razvija osjeaj ljubavi prema Bogu predano sluei Gospodina. ak i ako se u trenutku smrti ne sjeti svojega sluenja Gospodina, On ga ne zaboravlja. Ovom molitvom bhakta podsjea Gospodina na svoja rtvovanja, ali ak i ako Ga ne podsjeti, Gospodin nee zaboraviti slubu Svojega istog bhaktu. Gospodin u Bhagavad-giti (9.30-34) jasno opisuje Svoj prisni odnos s bhaktama: Onaj tko predano slui, ak i ako poini najodvratnije djelo, treba se smatrati svetim, jer je pravilno utemeljen u svojoj odlunosti. On ubrzo postaje ispravan i stjee trajan mir. O, Kuntin sine, otvoreno reci svima da Moj bhakta nikada ne propada. O, Prthin sine, oni koji stanu pod Moje okrilje, ak i ako su niska roda - ene, vaiye (trgovci) i udre (radnici) - dostii e vrhovno odredite. Koliko se tek to moe rei za pobone brahmane, bhakte i svete kraljeve. Stoga, budui da si doao u ovaj privremeni, bijedni svijet, slui Me s ljubavlju. Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, odavaj Mi potovanje i oboavaj Me. Tako e, potpuno svjestan Mene, sigurno doi k Meni." rila Bhaktivinoda Thakura objanjava ove strofe na sljedei nain: Krininoga bhaktu trebamo tovati kao osobu na pravom putu svetakoga ivota, iako se moe initi da je takav bhakta su-duraara, 'osoba rasputenoga karaktera'. Trebamo pokuati shvatiti pravi smisao rijei suduraara. Uvjetovana dua mora djelovati kako bi ostvarila dvostruki cilj: odrala tijelo i dostigla samospoznaju. Drutveni poloaj, umna razvijenost, istoa, askeza, prehrana i borba za opstanak namijenjeni su odravanju tijela. Onaj dio djelatnosti koji je namijenjen samospoznaji, obavljamo kao Gospodinov bhakta, pa djelujemo i u tom smjeru. Budui da ne moe prestati odravati tijelo, uvjetovana dua mora usporedno vriti te dvije razliite djelatnosti. Meutim, opseg djelatnosti koje su namijenjene odravanju tijela smanjit e se razmjerno poveavanju predanog sluenja. Sve dok udio predanog sluenja ne dosegne pravi omjer, postoji mogunost da e se povremeno svjetovno ponaati. Meutim, valja primjetiti da to ne moe dugo trajati, jer e Gospodinovom milou takvim nesavrenstvima ubrzo doi kraj. Stoga je put predanog sluenja jedini ispravni put. Ako je netko na pravome putu, ak ni povremeno svjetovno ponaanje ne moe omesti njegov napredak u samospoznaji." Impersonalistima su uskraene prednosti predanog sluenja, jer su vezani

62

za Gospodinov neosobni vid, brahmajyoti. Kao to pokazuju prethodne mantre, oni ne mogu nadii brahmajyoti, jer ne vjeruju u Boju osobnost. Najee se bave umnom spekulacijom i poigravaju se rijeima. Kao to je potvreno u dvanaestom poglavlju Bhagavad-gite (12.5), njihov trud je uzaludan. Sve prednosti spomenute u ovoj mantri lako se stjeu u stalnom dodirom s osobnim vidom Apsolutne Istine. Predano sluenje Gospodinu sastoji se od devet transcendentalnih djelatnosti: (1) sluanja o Gospodinu, (2) slavljenja Gospodina, (3) sjeanja na Gospodina, (4) sluenja Gospodinovim lotosnim stopalima, (5) oboavanja Gospodina, (6) upuivanja molitvi Gospodinu, (7) sluenja Gospodina, (8) uivanja u prijateljskom druenju s Gospodinom i (9) predavanja svega Gospodinu. Ovih devet naela predanog sluenja, sva zajedno ili svako pojedinano, pomau bhakti da ostane u dodiru s Bogom. Na taj nain, lako emo se sjetiti Gospodina na kraju ivota. Prihvaajui po jedno od ovih devet naela, sljedei slavni bhakte Gospodina dostigli su najvie savrenstvo: (1) sluanjem o Gospodinu, eljeni je rezultat stekao Maharaja Parikit, junak rimad-Bhagavatama, (2) slavljenjem Gospodina, svoje savrenstvo je dostigao ukadeva Gosvami, govornik rimad Bhagavatama, (3) upuujui molitve Gospodinu, Akrura je stekao eljeni rezultat, (4) sjeajui se Gospodina, Prahlada Maharaja je stekao eljeni rezultat, (5) oboavanjem Gospodina, Prthu Maharaja je dostigao savrenstvo, (6) sluei Gospodinova lotosna stopala, savrenstvo je dostigla boica sree, Lakmi, (7) osobnim sluenjem Gospodina, Hanuman je stekao eljeni rezultat, (8) zahvaljujui prijateljskom odnosu s Gospodinom, Arjuna je stekao eljeni rezultat, (9) predajui Gospodinu sve to je imao, Maharaja Bali je stekao eljeni rezultat. Smisao ove mantre i gotovo svih mantri u vedskim himnama saeto je izloen u Vedanta-sutri i temeljito objanjen u rimad- Bhagavatamu. rimad-Bhagavatam predstavlja zreli plod vedskoga stabla mudrosti. U njemu je ova mantra objanjena kroz pitanja i odgovore Maharaje Parikita i Sukadeve Gosvamlja na samom poetku njihovoga razgovora. Temeljno naelo predanog sluenja je sluanje i objanjavanje znanosti o Bogu. ukadeva Gosvami je izgovorio, a Maharaja Pariksit sasluao itav Bhagavatam. Maharaja Pariksit je postavio pitanja ukadevi, jer je ukadeva bio vei duhovni uitelj od bilo kojega velikog yogija ili transcendentalista toga doba. Glavno pitanje Maharaje Pariksita glasilo je: to je dunost svakoga ovjeka, osobito u trenutku smrti?" ukadeva Gosvami je odgovorio: tasmad bharata sarvatma bhagavan ivaro harih rotavyah kirtitavya a smartavyas ehatabhayam

63

Oni koji se ele osloboditi svih tjeskoba, trebaju uvijek sluati o Svevinjemu Gospodinu, slaviti i sjeati se Svevinjega Gospodina koji je vrhovni upravitelj nad svime, spasitelj od svih nevolja i Naddua svih ivih bia." ( Bhag. 2.1.5) Tobonje ljudsko drutvo nou se obino bavi spavanjem ili seksom, a danju zgre novac ili kupuje stvari koje su potrebne za uzdravanje obitelji. Ljudi imaju vrlo malo vremena za razgovore ili raspitivanje o Boanskoj Osobi. Odbacili su postojanje Boga na toliko naina, prije svega, proglaavajui Ga neosobnim, neosjetilnim. Meutim, vedski spisi - Upaniade, Vedanta-sutra, Bhagavad gita i rimad-Bhagavatam - izjavljuju da je Gospodin bie koje posjeduje osjetila i koje je vie od svih drugih ivih bia. Njegove slavne djelatnosti istovjetne su s Njim samim. Stoga ne bismo trebali sluati ni razgovarati o besmislenim djelatnostima svjetovnih politiara i tobonjih velikana, ve trebamo oblikovati svoj ivot na takav nain da moemo pobono djelovati, ne gubei ni trena. ri Iopaniada nas upuuje na takve pobone djelatnosti. Ako netko nije navikao na ivot predanosti, ega e se sjetiti u trenutku smrti, kad je tijelo uznemireno, i kako e moliti svemoguega Gospodina da se sjeti njegovih rtvovanja? rtvovanje znai uskratiti osjetilima to ele. ovjek za ivota treba nauiti ovo umijee tako da tijekom ivota osjetila zaokupi sluenjem Gospodinu. U trenutku smrti, iskoristit e rezultate takvoga djelovanja.

64

Osamnaesta mantra agne naya supatha raye asman vivani deva vayunani vidvan yuyodhy asmaj juhuranam eno bhuyitham te nama-uktim vidhema agne - o, moj Gospodine, silan kao vatra; naya - molim Te, vodi; supatha pravim putem; raye - k Tebi; asman - nas; vivani - sve; deva - o, Gospodine moj; vayunani - djelovanja; vidvan - poznavatelj; yuyodhi - molim Te, ukloni; asmat - naem; juhuranam - sve zapreke na putu; enah - sve poroke; bhuyitham - mnogobrojne; te - Tebe; namah uktim - rijei pune potovanja; vidhema - inim. O, moj Gospodine, silni kao vatra, o, svemoni, odajem Ti sad sve tovanje, padajui na zemlju pred Tvoja stopala. O, Gospodine moj, molim Te, vodi me pravim putem kako bih Te dostigao. Ti zna to sam sve inio u prolosti i zato me, molim Te, oslobodi posljedica mojih prolih grijeha, tako da mogu nesmetano napredovati. KOMENTAR: Predajui se Gospodinu i molei Ga za bezuzronu milost, bhakta moe napredovati na putu potpune samospoznaje. Gospodin je oslovljen kao vatra, jer moe sve spaliti u pepeo, ukljuujui i grijehe predane due. Kao to je opisano u prethodnim mantrama, pravi ili krajnji vid Apsoluta je Svevinji Gospodin, a Njegov neosobni vid, brahmajyoti, blistavi je sjaj koji Mu prekriva lice. Koristoljubive djelatnosti, ili put samospoznaje zvan karmakanda, najnii je stadij pri tom nastojanju. im takve djelatnosti neznatno odstupe od propisanih naela Veda, pretvaraju se u vikarmu, djelatnosti oprene interesima onoga tko ih ini. Obmanuto ivo bie djeluje tako samo radi ugaanja osjetilima, pa vikarma postaje zapreka na putu samospoznaje. Samospoznaja je mogua jedino u ljudskom obliku ivota. Od 8 400 000 vrsta ivota, ljudski oblik koji se odlikuje brahmanskom kulturom predstavlja jedinu priliku za stjecanje znanja o transcendenciji. Brahmanska kultura obuhvaa istinoljubivost, vladanje osjetilima, snoljivost, jednostavnost, potpuno znanje i potpunu vjeru u Boga. Visoki rod ne slui tomu da ovjek bude na njega ponosan. Kao to se sinu lijenika prua prilika da i sam postane lijenik, sinu brahmane prua se prilika da postane brahmana. Meutim, to pravo steeno roenjem nije sve, jer on mora sam razviti odlike brahmane. im postane ponosan to se rodio u obitelji brahmane, pa zanemari razvijanje popratnih odlika, degradira se i pada s puta samospoznaje. Tako upropatava priliku da ostvari svoju misiju u ljudskom obliku ivota. U Bhagavad-giti (6.41-42), Gospodin nas uvjerava da yogabhrate, due koje su pale s puta samospoznaje, dobiju priliku da se poprave tako to se rode u obitelji dobrih brahmana ili u obitelji bogatih trgovaca. To roenje

65

prua vee mogunosti za samospoznaju. Ako zbog iluzije pojedinac zloupotrijebi takvo roenje, gubi povoljnu priliku koju mu u ljudskom ivotu prua Gospodin. Kad se pridrava propisanih naela, pojedinac se uzdie s razine koristoljubivoga djelovanja na razinu transcendentalnoga znanja. Nakon to je mnoge ivote njegovao transcendentalno znanje, postaje savren kad se preda Gospodinu. To je uobiajeni put. Meutim, onaj tko se preda na samom poetku, kao to je preporueno u ovoj mantri, odmah nadilazi sve pripremne stadije, prihvaajui duh predanosti. U Bhagavad-giti (18.66) reeno je da Gospodin odmah preuzima brigu o takvoj predanoj dui i oslobaa je posljedica njezinih grenih djela. Djelatnosti karma-kande povlae za sobom brojne grene posljedice, dok se na putu jnanakande, filozofskoga razvoja, broj takvih grenih djelatnosti smanjuje. Meutim, na putu bhakti, predanog sluenja Gospodinu, gotovo ne postoji prilika za stvaranje grenih posljedica. Gospodinov bhakta razvija sve dobre odlike samoga Gospodina, a da ne govorimo o odlikama brahmane. Bhakta istom stjee odlike iskusnoga brahmane ovlatenoga da vri rtvovanja, ak i ako se nije rodio u obitelji brahmane. To je Gospodinova svemo. Gospodin moe uiniti da se ovjek roen u obitelji brahmane degradira na poloaj niskoga ovjeka koji jede pse, a ovjeka koji jede pse moe uzdii na poloaj vii od poloaja brahmane, jednostavno na temelju predanog sluenja. Svemogui Gospodin prebiva u svakom srcu, pa moe Svoje iskrene bhakte voditi pravim putem. Takve smjernice daje posebno bhakti, ak i ako bhakta eli neto drugo. to se tie drugih, Bog njihove postupke odobrava samo na njihov vlastiti rizik. Meutim, bhakta upuuje na takav nain da nikad ne djeluje pogreno. U rimad Bhagavatamu (11.5.42) je reeno: sva-pada-mulam bhajatah priyasya tyaktanya-bhavasya harih pareah vikarma yc otpatitam kathanid dhunoti sarvam hrdi sannivitah Gospodin je tako ljubazan prema bhakti koji se potpuno predao Njegovim lotosnim stopalima da ak i ako bhakta ponekad poini vikarmu, djela protivna vedskim uputama, Gospodin u njegovom srcu odmah ispravlja takvu pogreku, jer su Mu bhakte vrlo dragi." U ovoj mantri ri Iopaniade, bhakta se moli Gospodinu da u srcu ispravi njegove pogreke. Grijeiti je ljudski. Uvjetovana dua vrlo esto ini pogreke i jedina mjera koju moe poduzeti protiv takvih nenamjernih grijeha je da se baci pred Gospodinova lotosna stopala, kako bi pod Njegovim vodstvom izbjegla takve zamke. Gospodin preuzima brigu o potpuno predanim duama. Stoga se svi problemi rjeavaju predavanjem Gospodinu i djelovanjem u skladu s Njegovim uputama. Iskreni bhakta prima takve upute na dva naina: jedan je preko svetaca, spisa i duhovnoga uitelja, a drugi

66

preko samoga Gospodina koji prebiva u svakom srcu. Tako je bhakta, potpuno prosvijeen vedskim znanjem, zatien u svakome pogledu. Vedsko znanje je transcendentalno i ne moe se shvatiti svjetovnim obrazovnim metodama. Vedske se mantre mogu shvatiti samo milou Gospodina i duhovnoga uitelja (yasya deve para bhaktir yatha deve tatha gurau). Ako netko stane pod okrilje vjerodostojna duhovnog uitelja, smatra se da je stekao Gospodinovu milost. Gospodin se pred bhaktom pojavljuje kao duhovni uitelj. Duhovni uitelj, vedski spisi i sam Gospodin vode bhaktu, dajui mu snagu. Zato ne postoji mogunost da bhakta ponovno padne u blato materijalne iluzije. Zatien sa svih strana, sigurno e dostii krajnji cilj savrenstva. Ova mantra nagovjetava itav proces, a rimad-Bhagavatam (1.2.17-20) ga podrobnije objanjava. Sluanje i pjevanje o Gospodinovim slavama pobono je djelo. Gospodin eli da svatko slua i pjeva o Njegovim slavama, jer je dobronamjernik svih ivih bia. Kad slua i pjeva o Gospodinovim slavama, osoba se proiava od svega nepoeljnog i svoju ljubav posveuje Gospodinu. U tom stadiju, razvija odlike brahmane, a utjecaj niih odlika prirode (strasti i neznanja) u cijelosti nestaje. Zahvaljujui predanom sluenju, bhakta postaje potpuno prosvijeen te spoznaje Gospodina i put koji vodi k Njemu. Kad sve sumnje ieznu, postaje isti bhakta. Tako se zavravaju Bhaktivedantina komentari ri Iopaniade, znanja koje ovjeka pribliava Svevinjoj Boanskoj Osobi, Krini.

67

Rjenik

A aarya - duhovni uitelj koji pouava primjerom. akarma - djelovanje koje osobu oslobaa kruga roenja i smrti. amara - besmrtnost. ananda - aspekt blaenstva Svevinjeg Gospodina. ananta - neogranien. anumana - induktivno znanje. apapa-vidha - ist i neokaljan, onaj kojeg grijeh ne moe dotai. apara-prakrti - Gospodinova nia energija. ara-vigraha - Gospodinov oblik koji se oboava u hramu. aroha - uzlazni proces znanja. asura - demon. arame - u vedskom drutvu, etiri razvojna stadija ljudskog ivota, namijenjena uzdizanju do duhovnog savrenstva; poinju brahmaaryom (celibatom i uenjem), nastavljanju se grhasthom (branim ivotom) i vanaprasthom (povlaenjem iz obiteljskog ivota) i dostiu vrhunac u sannyasi (potpunom odricanju od obiteljskog ivota i obaveza). atma - dua. atma-ha - ubojica due. avidya - neznanje. avyakta - nemanifestirano stanje kreacije.

B Bhagavad-gita - glavni spis vedske tradicije; izlae uenja koja je Gospodin Krina prenio Svom bhakti Arjuni i objanjava predanost Svevinjem Gospodinu kao krajnji cilj i glavni nain dostizanja duhovnog savrenstva. Bhagavan - Svevinji Gospodin, koji je prvobitni vlasnik svih vrsta obilja. bhakta - tovatelj Svevinjeg Gospodina. bhakti (bhakti-yoga) - predano sluenje Svevinjeg Gospodina. brahmajyoti - tjelesni sjaj Svevinjeg Gospodina, koji osvjetljava duhovni

68

svijet. Brahman - bezlini, sveproimajui aspekt Svevinjeg Gospodina. brahmane - stale inteligentnih ljudi; poznavatelji Brahmana. Brahma-samhita - Brahmine molitve upuene Gospodinu u kojima opisuje Gospodinove slave. budha - uen ovjek.

aitya-guru - Svevinji Gospodin koji u srcu daje savjete naprednom bhakti.

D dhira - osoba koja nije uznemirena materijalnom iluzijom. dvija-bandhu - osoba roena u obitelji brahmana koja ne posjeduje odlike brahmane.

G gune - tri odlike materijalnog svijeta; vrlina, strast i neznanje. guru - duhovni uitelj ili aarya, koji govori i djeluje u skladu sa spisima.

J jnani - onaj tko pokuava dostii Vrhovni Apsolut njegovanjem empirijskog, spekulativnog znanja.

K kama - materijalna elja; pouda. kanita-adhikari - osoba na najniem stupnju spoznaje Boga. karma - materijalna aktivnost koja uvijek zaplie osobu u neku vrstu posljedice, bilo dobru, bilo lou. karma-bandhana - rad koji osobu vezuje za materijalni svijet. karma-yoga - nuenje rezultata rada Krini. karmi - osoba koja pokuava uivati u rezultatima svojih materijalnih

69

aktivnosti. kirtana - pjevanje ili recitiranje o slavama Svevinjeg Gospodina; vidi pod sankirtana. Krina - Svevinja Boanska Osoba u Svom izvornom dvorukom obliku, koji je porijeklo svih ostalih oblika i inkarnacija Gospodina. katriye - administrativni stale.

M madhyama-adhikari - osoba na srednjem stadiju spoznaje Boga. maha-bhagavate - velike osobe koje sve vide u odnosu sa Svevinjim Gospodinom. maha-mantra - velika mantra koja sadri sutinu svih drugih mantri i koja znai: O Gospodine, O Gospodinova energijo, molim Vas, dopustite mi da Vas sluim - Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare / Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Martya-loka - svijet smrti; planet Zemlja. maya - materijalna energija; Gospodinova iluzorna energija pod ijim utjecajem ivo bie zaboravlja svoju pravu duhovnu prirodu. mayavada - monistika filozofija prema kojoj se Bog i iva bia ne razlikuju. mayayapahrta-jnani - onaj koji vjeruje da je sam Bog. mukti - osloboenje od kruga uzastopnog raanja i umiranja. mudhe - budale ili magarci.

N naradhama - najnii od ljudskih bia nirguna - bez materijalnih odlika

P Para-brahman - Svevinja Boanska Osoba, koja je via od Svog bezlinog aspekta, Brahmana. Paramatma - oblik Svevinjeg Gospodina koji prebiva u srcu i prati svako ivo bie u materijalnom svijetu.

70

parampara - ueniko nasljee. para-prakrti - Gospodinova via energija. pite - preci, praoevi. prasadam - posveena hrana koja je prvo ponuena Gospodinu. pratyaka - izravno svjedoanstvo. purua - Svevinji Gospodin kao vrhovni upravitelj prakrti.

R rajas - materijalna guna strasti; odlikuje se materijalistikim naporima i eljom za zadovoljavanjem osjetila.

S sa-id-ananda - savreno duhovno postojanje, koje je vjeno ( sat), puno znanja (it) i puno blaenstva (ananda). saguna - s odlikama. samadhi - meditacija usmjerena na osobni oblik Gospodina. sankhya - grana filozofije koja se bavi analizom elemenata materijalnog svijeta. sankirtana - skupno pjevanje Bojih svetih imena.

astre - autoritativni spisi. rimat - vaiya; pripadnik trgovakog stalea. ui - duhovno napredni brahmana. udre - radniki stale. ukra - svemoan. svami - onaj tko je duhovnom snagom postao gospodar svojih osjetila.

T tamas - materijalna guna neznanja; odlikuje se neznanjem, bezvoljnou i ludilom.

71

tapasya - strogost; materijalna neudobnost koja se prihvaa radi duhovne spoznaje. tri-pad-vibhuti - duhovna priroda, koja predstavlja tri etvrtine Gospodinove energije.

U Upaniadi - filozofski dio Veda, koji vodi uenika do razumijevanja osobne prirode Apsolutne Istine. uttama-adhikari - osoba na najviem stupnju spoznaje Boga.

V Vaikuntha - vjeni, duhovni svijet iznad materijalnog svemira. vainava - bhakta Krine ili nekog drugog oblika Svevinje Boanske Osobe. varne - etiri stalea vedskog drutva: brahmane (sveenici, uitelji i intelektualci), katriye (vojska i dravni slubenici), vaiye (zemljoradnici i trgovci) i udre (radnici i obrtnici). veda - znanje. Vede - izvorni razotkriveni spisi; sam Gospodin ih je prvi izgovorio. veda-vada-rate - oni koji daju vlastita objanjenja Veda. vikrama - djelatnosti zabranjene u razotkrivenim spisima, koje osoba vri kada zloupotrijebi svoju slobodnu volju. Vinu - ime Svevinje Boanske Osobe kao stvoritelja i odravatelja materijalnih svemira. Vrindavana - najintimnije osobno prebivalite Gospodina Krine u kojem provodi zabave sa Svojim bhaktama.

Y yoga - razliiti procesi duhovne spoznaje, koji tee za dostizanjem Svevinjeg. yogi - onaj tko slijedi jedan od procesa yoge. yoga-bhrata - onaj tko je skrenuo s puta samospoznaje.

72