Leksikon filozofskih pojmova

A
agnosticizam - (gr. a = ne + gnostikos = spoznatljiv) uenje koje negira mogunost potpune spoznaje. ui da postoji odreena granica spoznaje koju je nemogue prekoraiti. aksiologija - (gr. aksios = vrijedan + logos = govor) teorija o vrijednostima. akisom - (gr. aksioma = zahtjev) temeljna pretpostavka nekog teorijskog sustava; bez dokazivanja usvojena postavka iz koje se izvode sve druge postavke, odnosno teoremi. aktivizam - svjetonazor koji nadreuje praksu teoriji i istie ulogu akcije za ostvarenje vrijednosti openito. aktualizam - uenje koje naglaava da je sva materijalna i duhovna stvarnost neprekidno mijenjanje, zbivanje, proces (akcija). alijenacija - (lat. alienus = tu, otuen) otuenje. u filozofiji kao otuenje ovjeka, gubljenje i negiranje njegove biti. suprotno ozbiljenju i potvrivanju. vrlo vana ketegorija kod Marxa koji alijenaciju smatra sredinjim problemom ovjeka u kapitalistikom drutveno-ekonomskom ureenju. altruizam - (tal. altrui - drugi, blinji) nesebinost, briga i skrb za drugogoga te potpomaganje njegove dobrobiti i sree; portvovnost koja se iskazuje prema drugome; pretpostavljanje interesa drugoga svojim interesima. suprotno: egoizam. amoralizam - (gr. a = ne + lat. moralis = udoredan, moralan) uenje da ne postoje nikakve realne niti ope moralne vrijednosti. anarhizam - bezvlae. u filozofiji politike uenje koje trai nepostojanje bilo kojeg dravnog ili pravnog poretka na Zemlji. izvorno nastao u Rusiji kao daljnja razrada komunistikog drutva. antinomija - (gr. anti = protu + nomos = zakon, pravilo) unutarnje proturjeje nekog stava. antropocentrizam - (gr. anthropos = ovjek + lat. centrum = sredite) svjetonazor da je ovjek sredite Svijeta, u antikoj filozofiji izraeno milju ovjek je mjera svih stvari.

antropologija - (gr. anthropos = ovjek + logos = govor) znanost o ovjeku. apologija - (gr. apologia = obrana, opravdanje) govor ili spis kojim se nekoga ili neto brani ili hvali. u ranom kranstvu apologeti su bili branitelji vanosti vjere za religiju. nastaju kao reakcija na gnostike koji su spoznajom pokuavali doi do odnosa vjere i razuma. najpoznatiji apologet bio je Tertulijan koji je tvrdoglavo htio odbaciti svaku povezanost religije i filozofije. takav stav najbolje je izrazio milju: vjerujem zato to je apsurdno apsolutno - (lat. absolutus = potpun, savren, neogranien) bezuvjetno, potpuno, neovisno, po sebi. suprotnost: relativno. apstrakcija - (lat. abstractio = odvajanje) ono to se iz niza predodbi, zanemarivanjem svega to je u njima osebujno i nebitno, izdvaja kao ono to je ope i bitno. askeza - odricanje bilo kakvih materijalnih uivanja. ivotni ideal najvie izraen kod kinika, stoika, nekih srednjevjekovnih kranskih redova ataraksija - stanje bez emocija, duhovni mir. vrlo est religijski ideal antikog doba ateizam - (gr. a = ne + theos = bog) svjetonazor koji negira postojanje bogova. atomizam - nauk po kojem se sve sastoji od nedjeljivih, nepromjenjivih, neprobojnih estica tvari. te su krajnje estice su osnova itave stvarnosti. autarkija - samodostatnost. biti sam sebi dovoljan bez neophodnih vanjskih potreba. najvei ivotni ideal kod stoika autonomija - (gr. autos = sam + nomos = zakon, pravilo) samoodreenje, samozakonodavstvo, samouprava. suprotno: heteronomija. autoritaran - (lat. auctoritas = vlast, ugled, jamstvo) onaj koji zahtjeva bespogovorno podinjavanje vlasti. autoritet - (lat. auctoritas = vlast, ugled, jamstvo) ugled i na ugledu zasnovan utjecaj. autoritet je rezultat neije duhovne snage i njezina neposrednog potvrivanja na djelu. Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 15:13.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:08 #2

Mljacko Banned

B
bie - to to jest. ono to postoji, svako postojee ''neto'', bez obzira je li dostupno osjetilima ili nije, bez obzira je li stvarno ili samo pomiljeno. bit - ono po emu jest upravo to to jest. istinska i opa priroda jednog bia. ono vie-manje postojano svojstvo neega koje ga odreuje kao ba to to jest. bitak - ono po emu jest sve to jest. ono po emu sva bia jesu, bit bia kao bia. bivanje - u najopenitijem smislu promjena, zbivanje, dogaanje, mijenjanje, postajanje. prvotno izraeno u misli Heraklita: sve tee budizam - filozofsko-religijsko uenje indijskog princa Siddharte Gautame, poslije nazvanog "Buddha" (budni, probueni, prosvijetljeni). Polazi od "4 plemenite istine": istina o bolu, istina o nastanku bola, istina o prestanku bola i istina o putu koji vodi do prestanka bola. etvrta istinia odnosno put ima osam "faza": ispravni nazori, ispravne namjere, ispravni govor, ispravna djelatnost, ispravan nain ivota, ispravan napor, ispravna panja, ispravna meditacijska sabranost. Budizam naglaava jednakost svih ljudi, estoko osuuje indijski drutveni poredak po kastama i odbacuje religioznu askezu. budunost - vrijeme u kojem je jo mogue neto drukije od prolog i postojeeg. vrijeme jo otvorenih mogunosti.

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

injenica - ono to jest na opevaei nain i to se moe potvrditi. Zadnje ureivanje nitko i nita : 09.01.2008. at 19:14. Mljacko Pogledaj profil korisnika

Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:09 Mljacko Banned #3

D
definicija - (lat. definitio = ogranienje) sud kojim se jednoznano i nedvosmisleno odreuje sadraj enkog pojma tako da bude razgovijetan. neki pojam se definira najbliim rodnim pojmom (genus proximum) i vrsnom razlikom (differentia specifica). deizam - (lat. deus = bog) uenje da je Bog tvorac svijeta i moralni zakonodavac, ali svijetom ne upravlja ve ga je ostavio ljudima i prirodnim zakonima. suprotno: ateizam, teizam, panteizam determinizam - (lat. determinatio = odreenje) uenje o opoj i potpunoj odreenosti (determinaciji) svih pojava, bilo materijalnih bilo duhovnih. sve to jest posljedica je nekog uzroka i uzrok je nekoj drugoj stvari. ne postoji ni sloboda ni sluaj. izvorno potie od Demokritovog uenja o atomima. dijalektika - (gr. dialektike tekhne) umijee voenja razgovora, vjetina provoenja kroz pitanja i odgovore, nain iznalaenja istine razvijanjem unutarnjih proturjeja do njihove oiglednosti. vrlo vana kategorija kod Hegela: dijalektika je zakonomjernost po kojemu se Svijet odvija, tj. po kojemu bitak ostvaruje samog sebe. diskriminacija - (lat. discriminare = razluivati) podjela po razliitim svojstvima; postupak kojim se nekome oduzimaju prava zbog pripadnosti nekoj skupini ili zbog kakvog svojstva. dobro - ono to treba biti. suprotno: zlo. dogma - (gr. dogma = mnijenje, miljenje, zakljuak) stav koji je neopovrgljiv, neoboriv, suvino je preispitivati njegovu tonost. u religiji temeljni stav vjere, izvorno naelo iz kojeg se izvode ostala. snagu dogma najee crpi iz nekog autoriteta. doksa - prividno miljenje, mnijenje. u Parmenida o svemu

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

osjetilnome je mogue jedino mnijenje (doxa) a ne znanje (episteme); naziva ga i "miljenje smrtnika" drutvo - ukupnost odnosa u kojima meusobno povezani (u-drueni) ljudi proizvode uvjete svoga opstanka i razvitka. drava - posebno organizirani dio drutva koji, oslanjajui se na silu, naelno jami sigurnost svih njegovih lanova (o-drava odreene odnose meu ljudima). dualizam - (lat. duo = dva) uenje koje svu raznolikost pojava svodi na dva meusobno nesvodiva poela. npr. na duhovni i materijalni. u teologiji (zoroastrizam, srednjevjekovni patareni, bogumili, hugenoti, katari,...) naziv za uenje o dva praizvora, dobrom i zlom. duh - ukupnost misaonih i stvaralakih moi. duh je izvanjski prepoznatljiv jedino po svom osjetilnom ostvarivanju, opredmeivanju. dua - cjelokupnost doivljajnih moi nekog ivog bia. dunost - osjeaj obaveze; svijest o tome to u odreenim okolnostima neizbjeno treba uiniti. kao unutarnje doivljena obaveza da se neto uini u skladu s odreenim naelima, dunost je u osnovi moralnog postupanja, te je tako jedan od temeljnih pojmova etike. Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 16:11.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:10 Mljacko Banned #4

E
egoizam - (lat. ego = ja) sebinost, samoljublje, sebeljublje, samoivost; pretpostavljanje neke vlastite koristi dobrobiti drugih ljudi, pa i opoj dobrobiti, ak i kad je to na opu tetu. suprotnost: altruizam.

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

egzistencija - (lat. existentia - opstanak; doslovno ''izstajanje'') opstanak, opstojanje, postojanje. za razliku od biti, esencije, kojom je miljeno to neto jest, pod egzistencijom je miljeno samo to da neto jest (neovisno o tome to je to). egzistencijalizam - (lat. existentia - opstanak; doslovno ''iz-stajanje'') pravac koji naglaava ovjekovu egzistenciju (postojanja) kao jednokratnu, konanu (Sartre: "povijesnu"). po Sartreu, kod ovjeka postojanje prethodi njegovoj biti, tj. ovjek nema unaprijed odreenu bit, tek postojanjem slobodno odreuje svoju vlastitu bit. Jaspers egzistenciju poistovjeuje sa slobodom kao "mogunou da postanemo ono to nismo". eksplicitan - (lat. explicitus = izloen, izvijen, izmotan, izastrt) iz neke cjeline kao dio izvaen i izloen. ekstaza - izlaenje izvan sebe. maksimalna srea i ushienje. u Plotina jedini "pravi" nain spoznaje "Jednog", bitka, praizvora, "Svijetle toke", esto poistovijeivane s Bogom eklekticizam - Svjetonazor koji neka svojstva uzima iz razliitih sustava. esto povezan s povrnou. emanacija - isijavanje, izviranje. po principu emanacije, sve to je udaljenije od "Jednog", bitka, Boga to manje jest, to vie "gubi na biti" emancipacija - (lat. emancipatio = otputanje sina ispod oinske vlasti) izlaenje iz podinjenog odnosa spram neega, osloboenje od toga. empatija - (gr. en = u + pathos = doivljaj, uvstvo, raspoloenje) uivljavanje. empirija - (gr. empeiria) iskustvo empirizam - (gr. empeiria = iskustvo) filozofski pravac koji naglaava iskustvo kao prvenstveni izvor sveukupne spoznaje. ljudski duh je roenjem tabula rasa (neispisana ploa) na kojoj iskustvo ostavlja tragove. ne postoje uroena znanja/spoznaje. osobito jaka empiristika tradicija (bila) je u Britaniji.

entelehija - ono to je poprimilo oblik prema svrsi. u aristotelovskoj filozofiji poelo ivota. entelehija je i formativni uzrok (oblik) i finalni uzrok (svrha) ivog bia, stoga je ivot uvijek svrhovit. epikurejizam - ateistiko uenje antikog filozofa Epikura da je smisao ivota ugoda, bilo tjelesna bilo duhovna. svaka stvar donosi i ugodu i bol, a um je vaga koja ih mjeri i proraunava "profit". esto povezivan sa ekstremnim hedoizmom eristika - umijee raspravljanja kojoj je jedini i osnovni cilj uvjeriti neistomiljenika da je u krivu. izvorno je razvili sofisti. eros - (gr. eros = ljubav, elja, udnja, strast, eznue za im, stvaralako poelo) zanos koji nekoga na neto potie; stvaralaki zanos. esencija - (lat. essentia ) bit. za razliku od pojma egzistencije kojim je miljeno da neto jest, pojmom esencije misli se ono to to jest. esteticizam - shvaanje da je umjetnost najvia vrijednost, pa ak i vea od istine same. najzornije prikazana u misli Nietzchea: ivot moe dobiti na vanosti jedino kao estetski fenomen estetika - (gr. aisthesis = osjeanje, uvstvo, opaanje) filozofija lijepog, odnosno umjetnosti. bavi se biti lijepog u umjetnosti - u njenom stvaranju, doivljavanju i prosuivanju. etatizam - (franc. etat = drava) u politici pravo nadmoi drave nad bilo kojim oblikom drutvenog zbivanja, osobito nad gospodarstvom. etika - (gr. ethos = obiaj, navada) filozofija morala. istrauje izvore i svrhu moralnog prosuivanja. najosnovnija dva etika gledita su autonomno: izvor morala je u ovjeku i heteronomno: izvor morala je izvan ovjeka eudajmonizam - etiko uenje o srei kao svrsi cjelokupng ljudskog djelovanja. dobro je ono to ini

sretnim. ovo etiki realistiko gledite izvorno je dolo od Aristotela evolucionizam - (lat. evolutio = razvijanje) openito teorijsko promiljanje o nastanku stvari, bilo iz prirode, bilo iz drutvenog ivota, kao neprekidnom razvitku. najpoznatiji evolucionisti su Darwin (biologija) i Spencer (sociologija, psihologija) Zadnje ureivanje nitko i nita : 04.02.2008. at 13:42.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:12 Mljacko Banned #5

F
fatalizam - uvjerenje da je zbivanje u svijetu neizbjeno unaprijed odreeno. vrlo esto izraen u ranim grkim mitovima i tragedijama fenomenologija - Kada je Kant zavrio svoju kritiku metafizike, zakljuivi da je sve to uope moemo spoznati s empirijskom sigurnou fenomenalni svijet osjetilnog iskustva, a nikad noumenalni svijet stvari "po sebi", postavilo se pitanje: "Ali to mi to u iskustvu iskuavamo?" Fenomenologija predstavlja pokuaj odgovora na to pitanje, usredotoujui se na analizu naina na koji se stvari javljaju u naoj svijesti. fetiizam - vjerovanje u arobnu mo nekih predmeta proetih mistinim silama. vrlo esto izraen u primitivnih religija. filozofem - (gr. philosophema) odreena filozofska postavka, odnosno nauk. fizis - priroda, pojavno, znano, cjelina svega to jest. funkcija (lat. functio = sluenje, obavljanje) djelatnost ili zadatak u okviru ega (organizma, ustanove, i sl.)

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

Zadnje ureivanje nitko i nita : 09.01.2008. at 23:17.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:12 Mljacko Banned #6

G
generalizacija - (lat. generalis = openit, opi) uopavanje. postupak kojim se iz niaz pojmova, zanemarujui ono u njima posebno, izvaja ope i bitno, te tako oblikuje openitiji pojam. postupak kojim se od manje openitih dolazi do openitijih pojmova, a iz pojedinanih sluajeva do opeg pravila. gnoseologija - (gr. gnosis = spoznaja + logos = govor) spoznajna teorija. disciplina koja promilja izvore i dosege metoda spoznaje Zadnje ureivanje nitko i nita : 09.01.2008. at 23:20.

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:13 Mljacko Banned #7

H
helenizam - povijesno-umjetniko razdoblje potaknuto osvajanjima Aleksandra velikog. karakterizira ga mijeanja grke filozofije s istonjakom tradicijom, vrlo esto mistinom. u filozofiji daje naglasak pitanjima etike i sree ovjeka hedonizam - (gr. hedone = naslada, ugoda, uitak, zadovoljstvo) uenje po kojem je trenutni uitak jedino istinsko dobro.

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

hereza - krivovjerje. pojam vrlo esto upotrebljivan u svrhu ouavanja moi dominantne religijske organizacije (npr. katolike Crkve) hermeneutika - (gr. hermeneutike tekhne = vjetina tumaenja) prvotno vjetina tumaenja napisanoga. U novijoj filozofiji metoda izlaganja i objanjenja smisla uope, pa i smisla bitka. Za Heideggera je fenomenologiija postojanja (Dasein) hermenutika u prvotnom znaenju rijei kojom se oznauje tumaenje (Sein und Zeit). heteronomija - (gr. heteros = drugi + nomos = zakon, pravilo) izvanjsko odreenje, po drugome uspostavljen red, ovisnost o zakonima koje je uspostavio netko drugi. suprotno: autonomija. heuristika - (gr. heuriskein = nalaziti, nai, otkriti) nauka o metodama istraivanja novih znanja. hilozoizam - uenje da je materija proeta ivotom. izvorno od Talesa. hipoteza - (gr. hypothesis = pod-postavka) poetna pretpostavka od koje zapoinje objanejnje nekog problema. historija - (gr. historia = ispitivanje, vijest, znanje) istraivanje i rekonstrukcija prolosti. razliito: povijest. holizam - nauk da je cjelina vie nego suma svih svojih dijelova, da cjelina nije potpuno objanjiva kao meudjelovanje njenih sastojaka, nego da su sastojci tek nesavrene apstrakcije iz cjeline. humanizam - (lat. humanus = ovjean) svjesno razraeni antropocentrizam koji, polazei od poznavanja ovjeka ide za vrijednosnom afirmacijom ovjeka. kulturno-povijesni pokret na poetku novog vijeka koji naglaava dostojanstvo ovjeka. prvi poeci humanizma javljaju se u Italiji (Dante, Petrarca) humanost - (lat. humanus = ovjean) ovjenost, ljudskost. odnos prema ljudima proet potovanjem. Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 13:57.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:13 Mljacko Banned #8

I
ideal - (gr. idea = lik, oblik, izgled) uzor, cilj; zamisao najveeg savrenstva. idealizam - (gr. idea = lik, oblik, izgled) filozofsko uenje koje istie da su bitak i osnova svega ideje, praobrasci svega onoga to jest. esto naglaava primat duhovnog nad materijalnim. najpoznatiji idealizam je Platonova ontoloka koncepcija. ideja - (gr. idea = lik, oblik, izgled) oblik, konfiguracija ili struktura neega, koju je mogue razlikovati od tvari u kojoj je ozbiljena. spoznatljiva miljenjem, pojmovno. s nominalistikog gledita, ideje nemaju nikakvu realnost osim u naim umovima. identitet - (lat. identitas = istost, istovjetnost) jednakost sa samim sobom. ukupnost onoga po emu neko bie u razliitim okolnostima ostaje u svojoj biti prepoznatljivo. ideologija - (franc. ideologie, od gr. idea = lik, oblik, izgled + logos = govor) sustav drutvenog vjerovanja, kojim se neki interes nastoji prikazati kao opi. vrlo esto shvaana kao iskrivljena, izokrenuta svijest - ideologija sebe redovito nastoji prirkiti kao ideologiju, te nastupa kao Istina. idol - (gr. eidolon = lik, slika, sjena, utvara) predmet nekritikog prihvaanja, slijepog oboavanja. imanentan - (lat. immanens = unutarnji) unutarnji, neizvadiv, neodvojiv. onaj koji je sadran unutar neega. imoralizam - stajalite koje odbacuje vladajui moral i nastoji ga zamijeniti novim. bjelodani primjer imoralizma

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

Nietzcheova je koncepcija natovjeka. implicitno - (lat. implicitus = upleten, uvijen, umaotan, uloen) ono to je u nekoj cjelini sadrano kao neizloeni dio. implikacija - (lat. implicatio = zaplet, splet, zamrenost) obuhvat, veza, spoj; takva isprepletenost dvaju sudova da oni meusobno uvjetuju istinitost jedan drugoga. u logici je implikacija sloeni sud u kojem istinitost onoga koj iprethodi (antecedens) nuno zahtijeva istinitost onoga koji slijedi (consequens) a neistinitost onoga koj slijedi nuno zahtjeva neistinitost onoga koji prethodi. individualizam - (lat. individuum = nedjeljiv) svjetonazor koji pojedinca kao vrijednost nadreuje zajednici. indoktrinacija - (lat. in = u + doctrina = nauk) navoenje na nekritiko prihvaanje nekog nauka. instrumentalizacija - (lat. instrumentum = sprava, orue, pomagalo) upotrebljavanje nekoga kao sredstva za postizanje nekakvog cilja; pretvaranje nekoga u sredstvo, u orue. intelektualizam - openito svoenje stvari na misaone kategorije. esto povezan s zanemarivanjem, zapostavljanjem neintelktualnih djelatnosti. inteligibilan - nadosjetilan, samo umom dohvatljiv. intencionalan - (lat. intentio = napetost, tenja) koji nekamo tei, koji smjera ka neemu, usmjeren. interes - (lat. inter = meu + esse = biti) ono to je po srijedi, zbog ega se neto ini. korist, zanimanje za neto (zbog neega). intuicija - (lat. intuitio, od in = u + tuere = gledati, motriti) neposredni uvid, izravno sagledavanje. neposredna spoznaja bez posredovanja razuma, odnosno razumski izvedenih dokaza. strogo gledano, spoznaja koja osim razumom nije posredovana niti osjetilima. intuicionizam - (lat. intuitio = uvid) filozofski pravac koji istie intuiciju kao glavnu metodu cjelokupne ivotne

spoznaje. Samo intuicijom, neposrednim uvidom dolazimo do biti stvari. najpoznatiji primjeri intuicionizma je onaj od Bergsona tj. da se bit ivota moe spoznati jedino intuicijom, izravnim uivljavanjem. u Descartesa intuitivna je spoznaja sebe. uslijed sumnje u bilo to: prirodu, Boga, tjelesnost, duhovnost,... spoznajem da je jedno sigurno: svjestan sam (cogito). spoznaja toga je intuitivna. iracionalizam - svjetonazor koji odbacuje, negira bilo kakve intelektualne metode spoznaje. najee iracionalne metode spoznaje su voluntarizam i misticizam. u svakodnevnom ivotu naziv za bilo kakav svjetonazor intelektom neobjanjiv. ireverzibilno - (lat. irreversibilis = nepovratan) nepovratno, jednosmjerno, nepreobrtljivo. ono to se ne moe odvijati u suprotnom smjeru od onoga u kojem se odvija. suprotno: reverzibilno. iskustvo - neposredno doivljavanje, znanje steeno neposrednim doivljavanjem. izum - ono to je iz uma stvaralakim inom postalo predmetom. razliito od otkria kojim se saznaje (od-kriva) neto to je ve nekako postojalo, izum stvara neto novo. izvjesnost - odsutnost nedoumice, misaona jasnoa, pouzdanost. stanje svijesti u kojem se neto shvaa kao neprijeporno, spoznato, istinito. do izvjesnosti se moe doi intuitivno ili dokaznim postupkom. Zadnje ureivanje nitko i nita : 12.04.2008. at 15:16.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:15 Mljacko Banned #9

J
jezik - sustav znakova kojima se ljudi slue pri sporazumijevanju, komunikaciji, tj. kojima posreduju misli

Registracija: Mar 2003.

Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

i djelovanje.

K
kalokagathia - (gr. kalos = lijep + kai = i + agathos = dobar) jedinstvo dobrote i ljepote. odgojni ideal antikih Grka. ukazuje na izvornu povezanost lijepog i dobrog (i u nas se za neije ponaanje kae da je ''lijepo'', mislei na etiku vrijednost, a takoer za neko umjetniko djelo da je ''dobro'' mislei na estetsku vrijednost). katarza - duhovno oienje od nepotrebnog. Aristotel naglaava katarzinu svrhu tragedije kao djelatnosti koja ljude oiava od afekata, emocija. radi se o svrsi kazalita da bolji nego to bijasmo iz njega izaemo. kategorino - (gr. kategorikos = izriit) bezuvjetno, odluno, nesumnjivo, besprizivno. kauzalitet - (lat. causalitas = uzronost) uzronost, nunost uzroka i posljedica. koherentno - (lat. cohaerens = svezan, povezan, pripadajui) suvisao; sastavljen od meusobno pripadajuih, neproturjenih dijelova. kolektivizam - svjetonazor koji nadreuje zajednike, drutve interese pojedincu. primjer krajnjeg kolektivizma su plemenska solidarnost i komunizam. komunikacija - (lat. communicatio = openje) zajednitvo. openje, in kojim neto postaje ope. meusobno odnoenje, saobraanje ljudi meu sobom. meusobna razmjena poruka i obavijesti. komunizam - (lat. communis = opi) zajedniki naziv za razliite pokrete koji su odbacivali privatno vlasnitvo, ili ga nastojali ukinuti. u marksistikim nauavanjima komunizam je koncepcija idealnog drutva za koje se tvrdilo da se ve ostvaruje u nekim zemljama, ili da je ve potpuno ostvareno (kako se svojevremeno tvrdilo u Sovjetskom Savezu).

konsistentno - (lat. consistere = postaviti se, ustrajati, mirovati) ustrajno, dosljedno. logiki je to mogue samo ako je neproturjeno: konsistentnost je bezuvjetni i najvaniji zahtjev za svaki aksiomatski sustav. skup aksioma je konsistentan ako se iz njega ne mogu izvesti dva proturjena suda. kontemplacija - duboko misaono poniranje, udubljivanje u sebe. poznata je usporedba konteplacije sa "zrcalo Boga" kontradikcija - (lat. contradictio = protuslovlje) proturjeje. konzervativnost - (lat. conservatio = uvanje, odravanje) nastojanje za ouvanjem onoga to je uobiajeno, zagovaranje starih vrijednost, protivljenje promjenama u ime tradicije. kozmopolitizam - svjetonazor da je ovjek "granin svijeta". ideji suprotnoj nacionalizmu bitno je doprinjela veliina i ogrmnost rimskog carstva i njegov pravni poredak. kozmopolitizam su posebno promicali stoici kriticizam - (gr. krinein = luiti, razluiti, suditi, prosuivati) gnoseoloko gledite Immanuela Kanta: svojevrsna sinteza racionalizma i empirizma koja objanjava spoznaju kao sintezu sadraja i forme: objekt joj daje sadraj, a subjekt oblik. Kant ju je izrazio milju:prikazi su bez pojmova slijepi, a pojmovi su bez prikaza prazni kritika - (gr. kritike tekhne) vjetina razluivanja, umijee prosuivanja, razmatranje biti pojave. kritika ne pristaje na dano kakvim se nudi, nego nastoji doprijeti do njegove biti. kultura - (lat. colere = obraivati, njegovati, skrbiti se) ukupnost svega to je rezultat ovjekova povijesnog stvaralatva, kao i djelatnost kojom se to obnavlja. kulturi se obino suprotstavlja priroda kao ono to ovjek tek zatie. kvaliteta - (lat. qualitas) kakvoa, vrsnoa, odlika. svojstvo kojim se neko bie odlikuje. kvantiteta - (lat. quantitas) koliina, kolikoa, veliina.

Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 15:44.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:16 Mljacko Banned #10

L
la - svjesna neistina. logika - (gr. logos = rije, govor, razum, zakon) dio filozofije koji izuava ispravnost oblika misli. logicizam - (gr. logos = rije, govor, razum, zakon) filozofsko-logiko usmjerenje koje istie logiku kao temeljnu filozofsku disciplinu. u 20. stoljeu razvija se logicistiki pravac koji trai neovisnost logike od nauke o bitku (ontologije). Russell uvodi pojam "treeg carstva istih misli" elei istaknuti da predmet logike nije ni realnost ni miljenje. logos - (gr. logos = rije, govor, nauk, razum, pojam, razlog, dokaz, istina, zakon, rije Boja) jedan od najvanijih filozofskih pojmova, ali i razliito poimanih u razliitim filozofemima. nakon Heraklita, koji taj pojam uvodi, rije logos u antici jo koriste stoici u svom etikom uenju. Filon Aleksandrijski, elei spojiti idovska mistina uenja s grkom filozofijom poistovjeuje logos s Rijei Bojom.

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

LJ
ljubav - snaan doivljaj privrenosti koji prati briga za predmet ljubavi, ija se dobrobit eli zbog njega samoga jer je on upravo u svojoj posebnosti to to se voli. stoga za razliku od sebinosti, ljubav ne sadri tenju k vlasti kojom bi se predmet ljubavi podredio vlastitoj volji.

Zadnje ureivanje nitko i nita : 10.01.2008. at 16:23.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:16 Mljacko Banned #11

M
majeutika - (gr. maieutike tekhne = primaljska vjetina, vjetina poroditeljstva) istraivaki postupak u Sokrata. faza razgovora gdje nakon negativne faze (ironije) koja navodi sugovornika da posumnja u svoje stavove, uitelj iz sugovornika izvlai (''poraa'') istinu koju svatko nosi u sebi (kojom je ''bremenit''). maksima - (lat. maximus = najvei, najvii) pravilo za ivot, naelo. mudra izreka. marksizam - filozofski, politiki i ekonomski nauk Karla Marxa i Friedricha Engelsa te njihovih nastavljaa. osnovna misao marksizma mogla bi se saeti u postavku da je ovjek bie prakse koje povijesno izgrauje sebe i svoj svijet, no tako da svoje djelo u odreenim okolnostima ne prepoznaje kao svoje nego kao neto tue i njemu suprotstavljeno. mata - sposobnost oivljavanje doivljaja neovisno o izravnim osjetima. sposobnost slaganja, stvaranja novih cjelina od razliitih dijelova prethodnih doivljaja ili misli. materija - (lat. materia = graa, tvar; od mater = roditeljica) tvar. ono to je u vremenu i prostoru neovisno o subjektu koji bi to moe ali ne mora percipirati. materijalizam - (lat. materialis = tvaran) ontoloki nauk koji ui da je u osnovi zbilje materija. duh i ideje su samo izvedeni oblici materije. izvorni zaetnik materijalizma jest Demokrit sa svojim uenjem o atomima. Marx uvodi novi oblik materijalizma, tzv. socijalnog materijalizma (historijski materijalizam) tj. uvjetovanost drutvenih

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

oblika svijesti ekonomskim initeljima. mehanicizam - (gr. mekhane = umjetna sprava, stroj) nauk koji sve pojave u svijetu, ukljuujui i ivot i duu, nastoji objasniti mehanikim zakonima, odnosno fizikom i kemijom (koja je opet svodiva na fiziku). kljuno je za takav pristup odbijanje bilo kakvog objanjenja iz svrhe (teleologija). metafizika - s one strane prirode. najosnovnija filozofska disciplina. prouava prve izvore, principe, uzroke onoga zbiljskoga, onog to jest. metoda - (gr. methodos = put) postupak kojim se nastoji dosei neki cilj. smiljen postupak istraivanja, obrazlaganja i djelovanja uope. mimezis - oponaanje, imitiranje. Platon pojmom mimezis degradira umjetnost. nazivai je "gorom od stvarnosti". umjetnost je mimezis, oponaanje stvarnosti, a sama stvarnost mimezis ideja, idealnog svijeta. misticizam - svjetonazor koji naglaava tajanstveno, razumski neobjnjivo, nadnaravno, intelktualno nedohvatljivo. jedini pravi nain spoznaje jest stapanje s apsolutom, Bogom. esto koriten pojam za okultizam tj. iracionalno, iskrivljeno, izvrnuto velianje dijelova nekog uenja mit - (gr. mythos = rije, govor, pria) slikovita pria o postanku svijeta, bogova i ljudi. mnijenje - nepouzdana i nedovoljno zasnovana misao o neemu. mo - ono po emu neko bie neto moe ako za to postoje dovoljni uvjeti, ''monost''. mogunost - ono to jo nije i ne mora, ali moe biti. otvorenost za budue koje nije nuno (za razliku od prologa). monada - neprotean jednostavni bitak. Leibnitz naziv koristi za ukazivanje da se svijet sastoji od beskonano bitaka. monade jo nazima i "duhovnim atomima"

monizam - (gr. monos = jedan) stajalite da se sva raznolikost pojava moe svesti na samo jeno poelo (npr. materijalizam ili idealizam su monizmi). razliito: dualizam, pluralizam. moral - (lat. mor, moris = obiaj, volja, pravilo; pl. mores = vladanje, ud) skup nepisanih pravila koja odreuju meusobne odnose ljudi i njihovo ponaanje. moral odreuje to je dobro, a to zlo. moralno djelovanje je utemeljeno na svijesti o tome ''to treba biti'' (dakle, ne na injenicama). Zadnje ureivanje nitko i nita : 11.01.2008. at 15:27.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:17 Mljacko Banned #12

N
narav - skup bitnih svojstava nekog bia; ud, osobine linosti. narod - ukupnost ljudi povezanih osjeajem zajednitva na osnovi jezika, obija, vjere, tradicije, odnosno kulture uope. na odreenom stupnju politike organizacije, vezano za raspad feudalnog poretka, narod se uspostavlja kao nacija. nauk - ono to netko nauava kao zaokrueno znanje ili vjerovanje. nativizam - stajalite koje ui da su odreene ideje, pojmovi, slike, predodbe uroeni, "ve oduvijek u ovjeku". nihilizam - filozofski svjetonazor da nita zbiljski ne postoji, a jo manje da neto moemo spoznati. openito znai nepostojanje naela, principa, ideala, ponekad poputno amoralno stajalite

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

nominalizam - srednjevjekovno uenje da su svi pojmovi tek puki naziv koji smo pridodali neem realnom, i da bez naih umova nikako ne postoje. norma - (lat. norma) pravilo, propis. normativno je ono to neto izriito propisuje. normalno je ono kako stvari u pravilu jesu. nuno - ono to nikako ne moe biti drugaije. Zadnje ureivanje nitko i nita : 11.01.2008. at 15:44.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:17 Mljacko Banned #13

O
obiajnost - svojstvo zajednice da ima i potuje odreene obiaje, odnosno ustaljene naine ivota i djelovanja koji se kao takvi potuju i prenose s narataja na narataj. objanjenje - postupak kojim se odreuju odnosi meu stanovitim pojavama, njihova meusobna uvjetovanost; postupak kojim se odgovara na pitanje ''zato'' je neto upravo takvo kakvo jest. odgovornost - spremnost da se odgovara za uinjeno, spremnost da se u potpunosti snose posljedice svojih djelovanja. ontologija - (gr. ontos = uistinu, doista, zbilja + logos = govor) filozofska disciplina koja istrauje ono po emu jest sve to jest, bitak. ontologija pita o prvim uzrocima i poelima svega postojeeg. ortodoksan - (gr. orthos = pravi + doksa = mnijenje) pravovjeran; onaj koji kruto bez kolebanja stoji uz neki nauk. osjeaj - uvstvo; intuicijom osvijeten doivljaj

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

odreenog stanja duha. osjet - doivljaj izazvan podraajem, djelovanjem na osjetilo (ulo). osoba - ''o sebi'' postojee samostalno ljudsko bie; samosvjestan subjekt. pojedinac koji ima izgraenu osobnost, odnosno ono neto po emu se razlikuje od svih drugih jedinki. otkrie - znaajan nalaz, ili ee, znaajan pronalazak (rezultat istraivakog rada). otkrie se esto brka s izumom, no otkrie moe biti samo ono to jest na neki skriveni nain i prije tog od-krivanja. otuenje - zbivanje u kojem neto vlastito postaje tue. zbivanje u kojem neto to pripada biti ovjeka postaje njemu tue i suprotstavljeno. Zadnje ureivanje nitko i nita : 30.01.2008. at 23:19.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:18 Mljacko Banned #14

P
panlogizam - (gr. pan = sve + logos = razlog, um) Hegelovo uenje da je um (logos) osnova svega dogaanja u Svijetu. Logos se odvija i njegovo odvijanje se manifestira svim pojavama i stvarima. panteizam - (gr. pan = sve + theos = bog) uenje da je Svijet proet Bogom, da je Bog imanentan svijetu. Svijet i Bog su isto (Spinoza: bog ili priroda). paradigma - (gr. paradeigma = uzor, primjer) obrazac, primjer, ablona. u znanosti: od znanstvene zajednice opeprihvaeni obrazac pristupa predmetu prouavanja. patristika - doktrine crkvenih otaca (pater) u svrhu obrana

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

vjere od pogana i razliitih kranskih sekti. nastala uslijed burnih drutveno-politikih dogaanja i sveopeg pada morala drutva u rimskom carstvu perfekcionizam - etiko uenje da je cilje svakog moralnog djeovanja savrenost, perfekcija pluralizam - (lat. plures = mnogi) uenje da se meka cjelina sastoji vie poela (naime vie od dva - razliito je monizam i dualizam). najpoznatije je pluralistiko uenje Leibnizovo po kojemu postoji beskonano bitaka (monada, duhovnih atoma). poelo - pratvar, ono iz ega prvotno sve proizlazi, nastaje; izvorite, poetak, praizvor svega. pojam - misao biti predmeta. pojava - ono to je dostupno opaanju. pokus - postupak kojim se u nadziranim uvjetima izazivaju pojave radi njihovog prouavanja. politika - (gr. polis = grad, drava; politikos = graanski, dravni, javni) svako nastojanje oko ureenja zajednikog ivota ljudi; ukupnost djelovanja usmjerenih na upravljanje drutvom, odnosno dravom; skup javnih poslova vezanih za vlast i upravljanje dravom. posljedak - sud koji nuno slijedi iz dovoljnog razloga. posljedica - ono to nuno slijedi iz uzorka. potreba - ono to nedostaje; osjeaj nedostatka neega nunog za ivot ili za cjelovitost neega. povijest - tijek ovjekove stvaralake preobrazbe svijeta; ono to je od sauvano od zaborava ponajprije kao (pri)povijest. pozitivizam - (lat. positivus = potvrdan, utvren) nauk smatra da se spoznaja mora ograniiti na ono to je mogue iskustveno provjeriti. izraava se najbolje milju Comtea: odsada ljudski duh naputa apsolutna traganja. stoga pozitivizam kao zbiljsku spoznaju priznaje jedino iskustvene znanosti - pa takvom eli vidjeti i filozofiju.

Bloch ovo stajalite naziva "abljom perspektivom". poziv - djelatnost kojom se netko bavi jer se upravo za nju osjea pozvanim, na nju ga navodi vlastito unutarnje odreenje, ''uje unutarnji poziv'' na nju. pozornost - upravljenost svijesti na to, sabranost. pragmatizam - (gr. pragma = djelo, radnja) nauk koji naglaava korist u ljudskom djelovanju iskljuivim mjerilom vrijednosti teorije. po Wiliamu Jamesu ideja nije nita drugo nego plan djelovanja, a sud ima smisla jedino ako donosi praktinu posljedicu. ovaj stav odraava duh amerikog ovjeka, a Russell to naziva "ekstremnim pozitivizmom" pravilo - stalan odnos. pravo - ukupnost dravnih i meunarodnih zakona i propisa koji odreuju odnose meu pojedincima i prema zajednici. takoer i ono to pravnoj osobi pripada po zakonima i propisima. biti u pravu = misliti ili izraavati neto istinito. predrasuda - o nekome ili neemu unaprijed prihvaen stereotipan sud, bez kritikog propitivanja. predestinacija - preodreenje. krajnje teistiko gledite po kojemu Bog preodreuje sve, ak do te mjere da potpuno odbacuje slobou volje ovjeka. ovjek je potpuno bespomoan u rukama Boga i ne moe nita protiv sudbine koju mu je Bog preodredio (predestinirao). predestnacija je bila predmet estokog spora izmeu Katolike crkve i protestantizma. predmet - objekt, ono to je postavljeno nasuprot svijesti (''metnuto-pred'' duh). princip - (lat. principium = poetak, izvor, temelj, uzrok) osnovni stav, naelo. priroda - sve to postoji nezavisno od ovjeka, to je samo po sebi. probabilizam - svjetonazor da nikakvo znanje nije sigurno, nego da je manje ili vie vjerojatno (probabilno)

problem - (gr. problema = klisura, strma obala) teko pitanje koje treba rijeiti. takoer i ono to oteava rjeenje neega. prosvjetiteljstvo - pokret usmjeren na podizanje ope razine znanja. kulturni, posebno filozofski pokret Europe u 18. stoljeu, osobito u Francuskoj. odlikuje ga vjera u razum koji e - kako vjeruju prosvjetitelji - prije ili kasnije nai odgovore na sva pitanja koja se postavljaju pred ovjeanstvo. u toj vjeri su francuski prosvjetitelji izradili Enciklopediju svog dotadanjeg znanja i uinili ga dostupnim irokom krugu itatelja. proturjenost, proturjeje - odnos dvaju sudova koji se meusobno iskljuuju. ono to se samo sebi suprotstavlja. Zadnje ureivanje nitko i nita : 01.02.2008. at 20:28.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:19 Mljacko Banned #15

R
racionalizam - (lat. ratio = um, razum) spoznajnoteorijski nauk koji ui da je pravo mjerilo spoznaje razum. racionalizam ne negira iskustvo kao jedno od vanih metoda spoznaje, ali primat u spoznajnom procesu daje razumu. na Lockeovu empiristiku tvrdnju da: ''Nita nije u umu to prije toga nije bilo u osjetilima'', racionalist Leibniz odgovara: ''Osim uma samog''. razlog - uvjet valjanog miljenja; odreena misao/sud o kojoj ovisi neka druga misao/sud. misao koja omoguava neki zakljuak. razmiljanje - ralambeno miljenje; miljenje kojim se neki predmet pojmovno ralanjuje. razum - spoznajna mo duha kojom on zbilju fiksira u

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

dijelove i u odnose meu dijelovima. realizam - (lat. res = stvar, realis = stvaran) spoznajnoteorijski pravac koji tvrdi da stvarnost (realnost) postoji neovisno o svijesti i da svijest tu realnost spoznaje. takoer, nasuprot nominalizmu, realizam spoznaje ne smatra pukim konvencijama, nego neim to je doista stvarno. redukcionizam - nauk da se cjelina naelno moe svesti na jednostavne sastojke. najee se svodi na nauk kako se sve bioloke i psiholoke pojave u naelu mogu objasniti kao fizikalne i kemijske pojave. suprotno: holizam. religija - (lat. religere = sabrati, skupiti, povezati, religio = zdunost, povezanost oko neega, vjera) vjeroispovijest; skup vjerovanja i postupaka kojim je odreen ovjekov odnos s boanskom moi (ili boanskim moima). revolucija - (lat. revolvere = obrtati, natrag valjati) preokret, obrat, nagla korjenita promjena, prekid tijeka evolucije neke pojave koji rezultira bitno novom pojavom. Zadnje ureivanje nitko i nita : 02.02.2008. at 17:34.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:20 Mljacko Banned #16

S
samosvijest - svijest koja ima za predmet samu sebe; svijest o samome sebi kao jedinstvenome ''ja''. prepoznavajui u sebi bitnog imbenika svijeta, samosvijest je ujedno i svijest o vlastitoj vrijednosti. savjest - svijest pojedinca o (ne)ispravnosti vlastitih ina. vrednovanje vlastitih djelovanja u odnosu na sebe i druge. scijentizam - svjetonazor koji daje primat znanstvenom soznavanju Svijeta i eksperimentalnoj metodologiji, a

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

filozofsko, religijsko i umjetniko gledite stavlja u drugi plan sekularizacija - (franc. secularisation = posvjetovljenje, od lat. saecularis = stoljetni) pretvorba crkvenog u svetovno; proce kojim neto to je bilo pod crkvenom vlau biva predano dravi na upravljanje. povijesno je svakako bila presudna sekularizacija obrazovanja, odnosno kolskog sustava. senzualizam - krajnje empiristiko stajalite koje, osim nadreuje iskustvo svim ostalim oblicima spoznaje, daje primat osjetilima. senzualitiko uenje najbolje odraavao misao Lockea:nema niega u razumu to prethodno nije bilo u osjetilima skepsa - (gr. skepsis = razmatranje, promiljanje) sumnja, nepovjerljivost. Descartes uvodi pojam metodike sumnje, tj. naglaava kako se svako istraivanje bilo koje vrste raa iz sumnje da neto nije. skepticizam - (gr. skepsis = razmatranje, promiljanje) uenje koje govori da spoznaja nije mogua zato svaka teza ima svoju jednakovrijednu antitezu. ivotni je ideal suzdravati se od donoenja bilo kakvih sudova. skolastika - ustaljeni naziv za srednjevjekovnu filozofiju. naziv je kasnio dobio pogrdno obiljeje jer je srednjevjekovna filozofija nekritiki kretala od istine nekih crkvenih i biblijskih istina nastojei ih racionalno objasniti. sluaj - ono to se zbiva nenamjerno, ili ono to se zbiva bez ikakva (ili barem shvatljiva) uzorka. smisao - bit miljenoga, misao vodilja; ono po emu je neto razumljivo; svrha. socijalizam - u filozofiji politike prijelazna faza ka ostvarenju komunizma kao besklasnog drutva u kojem ne postoje izrabljianja, drave budunosti. sofisti - (gr. sofistes = mudrac, vjetak) grki putujui "filozofi". diljem grkog svijeta punili su teatre i naplaivali ulaznice za svoje govore. ujedno i prvi profesionalni prosvjetitelji u povijesti. cilj im je bio pod svaku cijenu ostvariti uspjeh u raspravi s nekim, bez obzira

na istinitost. sofistika - naziv pogrdne konotacije za nekoga tko u raspravi namjerno izvodi krive zakljuke u svrhu "pobjede" nad sugovornikom. dobio naziv po sofistima. solipsizam - (lat. solus = jedini + ipse = sam) spoznajnoteorijski nauk koji govori da postoji samo "ja". jedino to postoji je svijest sa svojim doivljajima; nita izvan toga se ne moe dokazati. spekulacija - (lat. speculatio = promatranje) umovanje; isto, od iskustva neovisno, teorijsko istraivanje. spoznaja - djelatnost kojom ovjek utvruje istinu; takoer i rezulutat te djelatnosti (naime znanje). spoznajna teorija - filozofijska disciplina koja istrauje porijeklo, predmet, vrijednost i mogunost spoznaje; koja istrauje to je to znanje i kako ga dokuiti. stoicizam - (gr. stoa = trijem) rimsko-helenistiko filozofsko uenje koje se najprije bavi etikim problemima, kao to su savladavanje emocija, samodostatnosti. bave se i pitanjem logosa kao vjene, nepromijenjive zakonomjernosti, te pitanjem kako ivjeti u skladu s tom zakonomjernou. Marko Aurelije, rimski car, bio je jedan od stoika. svijest - osnovni doivljaj po kojem svi ostali doivljaji bivaju stalno spoznati i praeni. svijest je takav elementarni doivljaj koji se ne da izvanjski odrediti jer odreenje bilo ega upravo pretpostavlja prisutnost svijesti, pa je sve nuno odreeno njome. svijest se stoga spoznaje kao samosvijest. no, u nemogunosti da samu sebe potpuno postavi kao svoj predmet, svijest nuno izmie samoj sebi (odnosno, samoj sebi kao predmetnom miljenjui, dakle kao svijesti kao razumu). svijet - sve to jest kao predmet, sveobuhvatnost svih predmeta. svrha - krajnji cilj odreenog djelovanja. Zadnje ureivanje nitko i nita : 04.02.2008. at 21:52.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:21 Mljacko Banned #17

T
tabula rasa - (lat. tabula = ploa, rasus = ostrugan, neispisan) prazna, neispisana ploa. nauk da se dijete raa lieno bilo kakvih sklonosti te da ga se po volji ''odgojitelja'' moe oblikovati na bilo kakav nain. tehnika - (gr. tekhne = umijee, vjetina) postupak ili sredstvo prilagoeni postizanju nekog cilja; svrhovit nain uporabe odreenih sredstava, orua; takoer, i sama ta orua. teizam - (gr. theos = bog) stajalite po kojemu je Bog svijet stvorio, njime aktivno upravlja i postoji odvojen od svijeta. teleologija - (gr. telos = svrha + logos = govor) objanjenje pojava sa stajalita svrhe zbog koje postoji i zbog koje je ba takva kakva jest. takoer i nauk po kojem svaka stvar (ili barem sve to je ivo) ima svoju svrhu koja je bitno odreuje. teologija - (gr. theos = svrha + logos = govor) nauka o Bogu. najee polazi religijske objave koju nastoji razumski objasniti i predoiti, ne dovodei pri tom u pitanje boanskost same objave. teorem - (gr. theorema = ono to se razmatra, pouak) postavka koja je logiki izvedena u okviru nekog sustava ili teorije. teorija - (gr. theoria = gledanje, motrenje) misaono motrenje, odnosno razmatranje iji je cilj spoznaja. skup neproturjenih postavki kojima se objanjava neko podruje pojava. totalitarizam - (lat. totus = cio, itav, sav) nain vladavine u kojem drava kao sredstvo jedne autoritarno ustrojene

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

stranke ili skupine kontrolira sav javni ivot (suavajui podruje privatnosti samo na ono to je izvan njena interesa). tradicija - (lat. traditio = predaja, predanje) prvenstveno usmenom predajom sauvana prolost; predajom ouvana kultura; obiaji i vrijednosti koji se prenose s narataja na narataj. transcedentalan - (lat. transcendere = prijei preko, prestupiti, prekoraiti) neovisan o iskustvu. u Kanta preduvjet iskustva, ono to prethodi svakom iskustvu i uvjetuje ga (a to su prostor, vrijeme i forme miljenja). transcedentan - (lat. transcendere = prijei preko, prestupiti, prekoraiti) onaj koji je s one strane iskustva. nemogu za spoznati. za Kanta je stvar po sebi transcedena tj. nemogua za spoznati. tvar - graa; ono od ega se sastoje stvari. Zadnje ureivanje nitko i nita : 04.02.2008. at 13:41.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:21 Mljacko Banned #18

U
um - u irem smislu cjelina ovjekovih duhovnih moi, ili isto to i duh; u uem smislu skup svih ovjekovih spoznajnih moi. umjetnost - stvaralaka djelatnost (i njezini ukupni rezultati) koja na osjetilnom podruju proizvodi neto doivljajno vrijedno (a ne tek korisno). utilitarizam - (lat. utilis = koristan) svjetonazor koji dri da je korist svrha i jedini kriterij moralnog djelovanja. dobro je ono to je korisno.

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

utopija - (gr. u = ne + topos = mjesto) idealna zamiljena zemlja ili zajednica u kojoj vladaju savreni drutveni odnosi. utopije su opisivali ponajprije Th. More (od koga potjee naziv), Campanella, Bacon i kod nas Petri, ponekad je satirino i ironino tretirana (Swift i Orwell). uvjet - ono to je potrebno da bise neto zbilo; odreena okolnos o kojoj neto ovisi; okolnost koja neto omoguava. Nunim uvjetom (conditio sine qua non) za neto naziva se onaj uvjet bez kojega to neto nije mogue. Dovoljan uvjet je onaj kojim to neto postaje nuno. Neki uvjet samim tim to je nuan ne mora biti i dovoljan. uzronost - nuna i pravilna povezanost uzroka i posljedice. uzrok - skup svih nunih uvjeta; ono po emu se neto dogodilo; ono to nuno proizvodi neto drugo kao svoju posljedicu. uivljavanje - uvstveno stapanje, poistovjeivanje subjekta s nekim ili neim; empatija. Zadnje ureivanje nitko i nita : 20.01.2008. at 20:05.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:22 Mljacko Banned #19

V
vitalizam - (lat. vitalis = ivotan, ivototvoran) nauk koji naglaava da se ivot ne moe objasniti mehaniki, kao niz biolokih i kemijskih uzronosti ve trai poseban pristup. bit ivota se moe spoznati jedino intuicijom, neposrednim uviajem. Po Bergsonu razum je podoban za promiljanje beivotne materije, ali u bit ivota moe prodrijeti samo izravno suosjeanje, ivotna intuicija. suprotno: mehanicizam. vlast - mogunost podinjavanja drugih ljudi zasnovana na

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

prisili. voluntarizam - gnoseoloki pravac koji primat daje volji kao najvanijoj metodi ivotnih spoznaja. najpoznatije voluntaristie koncepcije su Aurelija Augustina i Schopenhauera. volja - svojstvo ili sposobnost duha da neto hoe; usmjerenost duha na neto. volja za mo - tenja ivog bia da uvea i umnoi svoju bit, dakle potvrivanje ivog bia kao ivog, naime kao onog koje ima mo rasta i razmnoavanja. ovjekova volja za mo je volja za ostvarenjem vlastitih stvaralakih moi. vrijednost - ono to je cilj ovjekova djelovanja, ono emu se tei, do ega je ljudima stalo. ono to vrijedi (vrijednosti ne postoje, nego vae, vrijede) dobro, lijepo, sveto, itd. vrlina - krepost, poeljno svojstvo duha, due; sposobnost djelovanja u skladu s odreenim vrijednostima. sposobnost moralno valjanog djelovanja. Zadnje ureivanje nitko i nita : 11.01.2008. at 21:54.

Mljacko Pogledaj profil korisnika Nai jo postova od Mljacko 26.01.2004., 16:23 Mljacko Banned #20

Z
zakljuak - misao o tome da iz jednog ili vie sudova nuno slijedi novi sud (konkluzija) zakon - postojan red pojava, nain na koji se neto mora odvijati. opi propis, strogo propisan oblik djelovanje. zbilja - cjelokupnost svega to kao stvarno ili zamiljeno doista jest, a nije tek mogunost ili priin. zbivanje - odreena povezanost pojava u vremenskom

Registracija: Mar 2003. Lokacija: beli Zagreb grad Postova: 4,699

slijedu. s-bivanje, ono to vremenski biva zajedno. zdrav razum - openito prihvaeni nain miljenja; ope, zajedniko miljenje (u nekim jezicima se tako i naziva: franc. sens commun, engl. common sense - zajedniko miljenje). iako svako miljenje sebe poima kao zdravo, ipak se kao takvo drutveno namee ono koje je u toj zajednici najzastupljenije. stoga je zdrav razum miljenje koje je zasnovano na predrasudama neke zajednice. zlo - ono to ne bi trebalo biti. suprotno: dobro. znanost - ukupnost metodiki steenih, uopenih i teorijski sustavno sreenih znanja, te djelatnost kojom se ta znanja stjeu. znanje - rezultat spoznaje, ono to se zna. ono to se moe dokazati ili je rezultat neposrednog uvida svijesti. zrenje - neposredno uvianje, intuicija. izravno motrenje, bez posredovanja razuma.