Professional Documents
Culture Documents
Dejan Krui
Docent Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu
167 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
1. UVOD
Ekonomska je misao bogata razliitim pristupima odreenju pojma poduzetnitva, njegove biti, uloge, dimenzija, doprinosa generiranju ekonomskog rasta i slino. Uz to to je jedna od glavnih politikih, ekonomskih, medijskih i opedrutvenih tema, poduzetnitvo je predmetom interesa mnogobrojnih znanosti, najee drutvenih, a posebno: ekonomije, psihologije, sociologije, prava, antropologije, svake iz svojega specifinog diskursa. Njihov interes za poduzetnitvo proizlazi kako iz spoznaje da je povijest civilizacije na odreen nain proizvod djelovanja poduzetnitva i rezultat pojedinanih i grupnih aktiv nosti na mijenjanju svijeta i kreiranju promjena, tako i iz oekivanja da e ovo stoljee biti era daljnje ekspanzije pa i eksplozije poduzetnitva. U svijetu, u kojemu ideje pokreu ekonomije, nije udno da se inovacije i poduzetnitvo najee doivljavaju kao nerazdvojna cjelina - uz smanjenje znaenja komparativnih prednosti materijalnih resursa (zemljite, sirovine, energija) sve se vie poveava uloga znanja pri postizanju konkurentskih prednosti i generiranju ekonomskog rasta. U tom kontekstu bitnim se postavlja istraivanje razloga koji dovode do pojave reaktualiziranja uloge poduzetnitva u globalnoj ekonomiji, dakle istraivanje povezanosti poduzetnitva i ekonomskoga rasta.
168 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
Ekonomska doktrina relativno je kasno odredila poduzetnitvo kao posebnu ekonomsku funkciju i djelatnost. Rije poduzetnitvo (entrepreneurship) izvedena je iz francuske rijei entreprendre, kojom se
3
definirala osoba koja preuzima rizik novoga. Richard Cantillon (1697.-1734.), francuski ekonomist irskog podrijetla, u svojoj Opoj raspravi o prirodi trgovine uvodi u ekonomsku teoriju pojam poduzetnika (entrepreneur) kao osobe koja kupuje po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim cijenama dakle onima to e se tek formirati. Takvim pristupom poduzetnik se oslikava kao specijalist - osoba koja nosi rizik poslovnog pothvata i neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prilika. kotlananin Adam Smith (1723.-1790.) predstavlja jednoga od najvanijih predstavnika britanske klasine politike ekonomije i pristalicu liberalistikog koncepta ekonomske politike. Zalaui se za potpune ekonomske slobode, slobodnu konkurenciju i nesmetan razvoj ekonomskih aktivnosti prema imanentnim zakonitostima trita, Smith u poduzetnitvu vidi najboljeg pokretaa ekonomskog razvitka i blagostanja drutva, i eksplicira nunost raspodjele profita i za poduzetnika (undertaker) kao naknadu za njegov hazard. Smith upozorava da se kruh ne proizvodi benevolentnou pekara, ve njegovim interesom i motiviranou da ljudima omogui kupnju kruha, iz ega slijedi da su poduzetnici ekonomski agenti koji poradi ostvarenja profita transformiraju potranju u ponudu. Francuski ekonomist i poduzetnik (vlasnik tvornice pamuka) Jean - Baptiste Say (1767.-1832.) istie tri imbenika proizvodnje: rad, kapital i zemlju, koji svojim vlasnicima daju dohotke - najamninu (rad), kamate (kapital) i rentu (zemlja). Say uoava dvojnu ulogu poduzetnitva po kojoj se poduzetnik
B. Kotruljevi, O trgovini i o savrenom trgovcu. Djelo je napisano 1458., a prvi je put tiskano 1573. Suvremeno izdanje JAZU, Zagreb, 1985. Cit. prema: Baleti, Z., Poduzetnitvo, u: . Njavro, V. Franievi, (urednici): Poduzetnitvo - Teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., str. 32. Znaenje rijei entreprendre, po Alvin Chanu, u poetku njenog koritenja, predstavljalo je poduzimanje (akcije) bez usmjeren ja prema ekonomskim profitima - potpuno suprotno onom to poduzetnitvo danas predstavlja. Prema: A. Chan, Entrepreneurship: What does it really mean?, Entrepreneur News, i Entry Inc. Publications, Lexington, 2005., str. 1-2.
4 3 2 4
A. Smith, An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations. Djelo je prvi put publicirano 1776. Citirano prema izdanju: Methuen and Co., Ltd., ed. Edwin Cannan, London 1904, knjiga I., glava 6, lanak I.6.5. Dostupno sa: http://www.econlib.org/library/Smith/smWN1.html.
169 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
pojavljuje kako na tritu proizvodnih dobara i usluga u funkciji kupca rada, kapitala i zemlje, tako i na tritu potronih dobara u funkciji ponuaa i prodavatelja. Sayov je poduzetnik katalizator razvoj a i ekonomskih promjena, koje nastaju sjedinjavanjem razliitih proizvodnih faktora u uvjetima preuzimanja poduzetnikoga rizika. Profit, to jest, po njemu, poduzetnika dobit takoer je dohodak od rada, neka vrsta najamnine za visokorizian i visokokvalificiran rad poduzetnika. To je nagrada za poduzetnost, rizik i talent, to jest nagrada za rijetkost takve vrste rada koja zahtijeva postojanje mnogobrojnih kvaliteta koje nisu tako esto zastupljene i sjedinjene u jednoj osobi. Sayova klasifikacija triju imbenika proizvodnje kao izvora odgovarajuih dohodaka vlasnika, prihvatila je veina ekonomista sve do dananjih dana, kad se poduzetnitvo (kao izvor poduzetnike dobiti) poinje izdvajati kao etvrti faktor proizvodnje. kotlananin John Stuard Mill (1806.-1873.), koji se za poduzetnika koristi terminom undertaker umjesto u to vrijeme ve prihvaenoga francuskog naziva entrepreneur, uoava da profitna stopa najee premauje visinu kamatne stope i zakljuuje da je ukupan profit naknada za rizik i nagra da za upravljanje i poduzetnitvo. J. S. Mill zasluan je za uvoenje termina poduzetnitvo ( entrepreneurship) u iru akademsku upotrebu nakon 1848., osobito na engleskomu govornom podruju.
6 5
J. B. Say, A Treatise on Political Economy. Prvo izdanje u Francuskoj datirano je 1803. Citirano iz izdanja: Lippincott, Grambo & Co.. 1855, trans. C. R. Prinsep, ed. Clement C. Biddle, Philadelphia 1855. Izvorni Sayov termin za poduzetnika - entrepreneur - u amerikom je prijevodu zamijenjen terminom - adventurer. Usp.: knjiga I (glava V. lanak I.V.9., glava VI. lanak I.VI.19., glava XI lanak I.XI.14) i knjiga II (glava V. lanak II.V.18 i glava VII. lanak II.VII.23). Dostupno sa://www.econlib.org/library/Say/sayT1.html.
6
J. S. Mill, Principles of Political Economy (with some of their Applications to Social Philosophy). Prvo izdanje je iz 1848. godine. London: Longmans, Green and Co., ed. William James Ashley, 1909., knjiga II, glava XV, lanak 15.4. i fus nota aa 93. Dostupno sa: http://www.econlib.org/library/Mill/mlP28.html.
7
F. H. Knight, Risk, Uncertainty and Profit, First edition, Hart Schaffer & Mark, Boston, 1921. Dostupno sa: http://www.econlib.org/library/Knight/knRUP1.html.
170 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
preferencijama, i sl.). Takav pristup omoguava odvajanje i razlikovanje poduzetnika (vlasnika) i menadera. Preuzimanje rizika i, osobito, neizvjesnosti poduhvata svakako je u domeni vlasnika, a ako on ovlasti menadera da sam donosi odluke to i kako initi u uvjetima rizika i neizvjesnosti, onda manager preuzima neke od funkcija poduzetnika. Joseph Alois Schumpeter (1883.-1950.), poznati ameriki ekonomist austrijskoga podrijetla, posebna je figura u razvoju ekonomske misli sa znaajnim doprinosom teoriji poduzetnitva. Polazei od dinamike analize gospodarskih kretanja i neadekvatnosti statikog pristupa opoj privrednoj ravnotei, Schumpeter trai snagu koja izbacuje gospodarstvo iz stanja ope ravnotee i omoguuje njegovu dinamizaciju. Po njemu, snage koje generiraju gospodarski razvoj nisu izvanekonomske prirode (prirodne nepogode, ratovi i slino), ve su to inovacije - uvoenje novih kombinacija imbenika proizvodnje. Ocjenjujui da je profit temeljni cilj i stimulans poduzetniku, Schumpeter polazi od teze da je poduzetnik, kako bi doao do profita, nuno upuen na uvoenje novih kombinacija faktora proizvodnje, koje se mogu iskazati sljedeim formama: uvoenje novog, dotad potroau nepoznatoga, proizvoda ili nove kvalitete, uvoenje novog, dotada neprimijenjenoga, naina proizvodnje (ili prodaje), otvaranje novog trita, prihvaanje novih izvora sirovina (ili poluproizvoda), uvoenje nove organizacije (ili razbijanje postojee). Uvoenje novih kombinacija imbenika proizvodnje, po Schumpeteru, osnovna je funkcija poduzetnika, koji nemaju zadatak da sami dolaze do novih tehnologija ili nove organizacije, ve da kre (svladavaju) otpor koji se pojavljuje protiv uvoenja pronalazaka i, uope, inovacija, ime poduzetnitvo postaje "stvaralako unitenje" (creative destruction) osoba koje percipiraju i realiziraju povoljne poslovne prilike za realizaciju profita. Poduzetnik je inovator - osoba koja u poslovni svijet uvodi nove proizvodne kombinacije temeljene na novoj tehnologiji i novoj organizaciji - on je osoba motivirana eljom i htijenjem za osnivanjem svoga privatnog kraljevstva, s razvijenim osjeajem za borbu i oduevljenjem koje proizlazi iz kreacije novoga. Schumpeterov je interes poduzetnitvo "visoke razine" koje je usmjereno na kreaciju i razvoj cestogradnje, roenje i ekspanziju kemijske industrije, komercijalnu eksploataciju kolonija , pojavljivanje multinacionalnih kompanija i slino.
8
J. A. Schumpeter, The Theory of Economic Development - An Inquiry into Profits, Capital, Credit, Interest and the Business Cycles, Harvard University Press, Cambridge, 1934, str. 70-74.
9
W. D. Bygrave, A. Zacharakis, Portable MBA in Entrepreneurship, Third edition, John Wiley & Sons, Inc., 2003, str. 3-4.
171 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
pristupaju inovaciji kao formi u kojoj se manifestira poduzetnitvo ne iskljuivo samo uz nunu fundamentalnu promjenu ve i u unoenju djelomine promjene koja rezulti ra pokretanjem novoga poslovanja ili pruanja novog proizvoda ili usluge. Na tekoe konceptualnog odreenja poduzetnitva i presimplificiranost pristupa koji poduzetnitvo upotrebljava kao sinonim za poduzee i menadment - upozorava William J. Baumol. Poduzetnitvo je konceptualno povezano s: potovanjem poduzetnikih prilika i poticanjem poduzetnikih inicijativa (rizik upravljanja, orijentiranost na akciju, kratkorono odluivanje, fleksibilnost poslovanja), stratekom orijentacijom poduzea ili stratekim planiranjem (promjene u tehnologiji, organizaciji, prilagoavanju tritu i konkurenciji, isticanju socijalnih vrijednosti), afirmacijom menaderskih struktura (koordinacija kljunih poslovnih djelatnosti i funkcija, promjene u sustavu vlasnike kontrole, vea nezavisnost i samostalnost zaposlenih), promjenom kontrolnih mehanizama proizvodnih faktora (zamjena dugoronih mehanizama kontrole poveanom specijalizacijom i profesionalizacijom, polazei od konkurentskih pritisaka na efikasnu uporabu resurs a i sniavanje rizika). Zanimljiv pristup poduzetnitvu prua George Gilder, zagovornik neogranienoga poduzetnitva (unrestricted entrepreneurship). Po njemu, poduzetnik nije orue trinih sila, ve je njihov oblikovatelj, producent i razvojni inilac - poduzetnitvo je svrhovita aktivnost usmjerena k iniciranju i razvijanju profitno orijentiranih poslova. Mark C. Casson u poduzetnitvu vidi proces prosudbe i donoenja odluka o uporabi ogranienih resursa. Pokuavajui sintetizirati razliite pristupe objanjavanju poduzetnikoga fenomena, Casson dri da su poduzetnici specijalisti koji se uz pomo prosuivanja nose s novim i sve kompleksnijim problemima. Upravo je prosuivanje u donoenju odluka klju koji povezuje sve dosadanje teorije o poduzetnitvu - poduzetniko prosuivanje je sposobnost donoenja uspjenih odluka u uvjetima kad ne postoji odgovarajui model ili pravilo odluivanja, ili pak kad su potrebni podaci nepotpuni ili nedostupni.
13 12 11 10
Po miljenju Petera Druckera, bit poduzetnitva sadr ana je u kreaciji nove organizacije sposobne za profitno poslovanje i s mogunosti samoodranja. Poduzetnitvo predmnijeva "raditi neto na drugaiji nain, a ne raditi neto bolje od onoga to ve postoji" , ime se ono odvaja od rutine upravljanja zadac ima alociranja resursa u poduzeima. U tom se kontekstu manifestiraju i osnovne
10 14
W. J. Baumol, Toward Operational Models of Entrepreneurship , Lexington books, Leksington, 1983, str. 73 - 74.
11
G. Gilder, Recapturing the Spirit of Enterprise, ICS Press, San Francisco, 1992, str. 8-10.
12
M. Casson, The Entrepreneur, Totowa, New York, 1982. Citira se u: J. M. Dollinger, Entrepreneurship - Strategies and Resources, op. cit., str. 7.
13
M. C. Casson, ed., Entrepreneurship, Vol. 13, International Library of Critical Writings in Economics, 1990. Navedeno prema: M. Casson, Entrepreneurship, The Consize Encyclopedia of Economics, str. 3. Dostupno sa http://www.econlib.org/library/Enc/Entrepreneurship.html. P. F. Drucker, Innovation and Entrepreneurship, Harper Business, 1986. Hrvatsko izdanje: Inovacije i poduzetnitvo, Globus, Zagreb, 1992, str. 33.
14
172 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
determinante poduzetnikoga ponaanja: traganje za promjenama, reagiranje na promjene i koritenje promjenama kao povoljnim prilikama. Inovacije su, po Druckeru, specifini alati koji poduzetnicima omoguuju koritenje razvojnim ansama kao pogodnou za pokretanje razliitih poslova. Poduzetnici su upueni na istraivanje svrhovitosti takvih izvora promjena i njihovih simptoma, te procjenjivanje ansa za uspjeh to indiciraju mogunost realizacije inovacije, uz posjedovanje znanja kako uspjeno unijeti inovaciju u praksu. U irokom spektru moguih znaenja poduzetnitva, ono se moe promatrati kao: posebna ekonomska funkcija kombiniranja proizvodnih imbenik i uveanja postojeih potencijala, kreativni proces i pretvaranje invencije u inovaciju, proces samozapoljavanja i zapoinjanja vlastitoga biznisa, nastajanja i razvoja malih poduzea, vizionarska aktivnost i unoenje kreativnih promjena koje imaju krucijalnu ulogu u transformaciji i obnovi drutva, specifino zanimanje, nain materijaliziranja kreativnih proizvoda, preuzimanje poslo vnog rizika, nalaenje i uporabu novih mogunosti, jedna od uloga menadmenta i specifini oblika ponaanja.
15
U poduzetnitvu je mogue uoiti elemente potrage za poslovnim prigodama, koje poduzetnici poduzimaju ne obazirui se na resurse to su im u tom trenutku dostupni i to ih kontroliraju, ve na bilo koji resurs u kombinaciji kojega vide svoju ansu. Poduzetnici identificiraju mogunosti realizacije pothvata, okupljaju i spajaju potrebne resurse, planiraju i akcijski djeluju na pravovremen i fleks ibilan nain. Na taj nain, kako to pokazuju Wennekers i Thurik, poduzetnitvo u fokus svojega interesa stavlja stalno nove poslovne prigode i mogunosti, ukljuivi i implementaciju novih ideja na tritu.
17 16
Suvremeni pristupi poduzetnitvu polaze od promatranja poduzetnikih aktivnosti na temelju analiziranja imbenika koji odreuju razinu poduzetnitva i sintetiziraju determinante poduzetnitva na makrorazini. Duboko svjesni multidimenzionalnosti poduzetnikog procesa (kojemu definicija najee ovisi o fokusu provoenoga istraivanja) i polazita po kojem nema opeprihvaene definicije poduzetnitva , Ingrid Verheul i suradnici upuuju na znaajno izmijenjen drutveni i ekonomski kontekst suvremenoga poduzetnitva. Nakon 70 tih godina protekloga stoljea, uoljiv je trend ponovnog otkrivanja poduzetnitva i poticanja njegova razvoja - naputanjem koncepta iskoritavanja ekonomije obujma kao glavne pokretake snage u ekonomskom razvoju, nastajanjem razdoblja sve vee neizvjesnosti na globalnom planu,
F. Bahtijarevi-iber, Poduzetnitvo kao temeljna poluga ekonomskog razvoja, Slobodno poduzetnitvo, No.8, Zagreb, 1994., str.112.
16 15 18
H. H. Stevenson, J. M. Roberts, I. H. Grousbeck, New Business Ventures and the Entrepreneur, McGraw-Hill/Irwin Publishing co., Fifth edition, 1998., str. 2-3. A.R.M. Wennekers, A. R. Thurik, Linking Entrepreneurship and Economic Growth, Small Business Economics, Vol. 13, No. 1, 1999, str. 27-28.
18 17
I. Verheul, S. Wennekers, D. Audretsch, R. Thurik, An Eclectic Theory of Entrepreneurship: Policies, Institutions and Culture, u: D. Audretsch, (ed.): Entrepreneurship: Determinants and Policy in a European-US Comparision, Kluwer Academic Publishers, Boston, 2002, str.13.
173 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
ulaskom velikog broja drava u procese drutvene i ekonomske tranzicije, smanjenjem poslovnih aktivnosti i restrukturiranjem velikih svjetskih kompanija - poduzetnitvo se ponovno prepoznaje kao akcelerator razvoja, prije svega ono realizirano brojnim malim poduzeima.
Prihvaajui prethodno navedene temeljne odrednice suvremenoga poduzetnitva , mogue ga je promatrati kao proces koji naglaava sposobnost i aktivnost (pojedinanih aktera i drutva u cjelini) da koristei se promjenama, inovativnou i prosudbom, sve u uvjetima novih kombinacija ogranienih proizvodnih imbenika, kreira i izvede takav podthvat koji e rezultirati profitom (i ostalim drutvenim koristima). U sklopu takva pristupa poduzetnitvu, poduzetnik je osoba koja riskira: novac, zdravlje, vrijeme, drutveni ugled, ponekad i obiteljske odnose, a sve kako bi osmislio i razvio na profitu inovativan proizvod ili uslugu, najee nudei svoju kreativnost i inovativnost. Unato svim
Gornje odrednice suvremenoga poduzetnitva (izuzevi profitnu orijentiranost) mogue je aplicirati na ukupnu poduzetniku aktivnost (ne samo u ekonomskoj sferi), koja pokriva puno ire podruje nego to je to sfera konvencionalnog oblika poduzetnikog djelovanja u ekonomiji - poduzetnitvo je rasprostranjeno i izvan biznisa i u podrujima u kojima profit nema dominantno znaenje: u politici (political entrepreneurship) stvaranjem klime koja e poticati inovativnost i kreativnost, u neprofitnim organizacijama ( social entrepreneurship) poduzetnikim doprinosom postizanju socijalnih ciljeva, u lokalnom (gradskom) razvoju ( urban entrepreneurship) doprinosom javnih i neprofitnih organizacija poveanju mogunosti zapoljavanja, ekspanziji znanja i poveanju kvalitete ivl jenja, u razvoju akademskih zajednica (academic entrepreneurship), zdravstvene skrbi (medical entrepreneurship) i slino.
19
174 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
rizicima, svjetsko je poduzetnitvo u stalnom usponu, pridonosei ekonomskom razvoju drutava u kojemu djeluje i razvoju jedne nove - poduzetnike ere.
Slika 1. omoguuje uvid u konceptualni model ekonomskog rasta i kljune meuodnose njegovih sastavnih dijelova, s posebnim osvrtom na ulogu poduzetnitva.
20
W. D. Bygrave, A. Zacharakis, Portable MBA in Entrepreneurship, Third edition, John Wiley & Sons, Inc., 2003, str. 2.
175 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
Izvor: Prilagoeno prema GEM Global 2003, Executive Report, by Paul D. Reynolds, William D. Bygrave, Erkko Autio, et all, 15.03.2004, str.83-84. Slika 1. Model nacionalnog ekonomskog rasta i uloga poduzetnitva Poznato je da drutveni, kulturni i politiki uvjeti imaju vanu ulogu u oblikovanju opih uvjeta ivota u nekoj zemlji (drutvene norme i ponaanja, razina demokratizacije, stupanj obrazovanja, politika stabil nost, odnos prema poduzetnitvu i percepcije poduzetnika, itd.), ukljuivo i uvjete za postizanje nacionalnoga ekonomskog rasta. Polazite prikazanoga modela je da ekonomski rast pojedinih nacionalnih ekonomija, koji je pod snanim utjecajem kulturnih, politikih i drutvenih imbenika, predstavlja rezultat djelovanja dvaju razliitih, ali komplementarnih mehanizama, s meusobno povezanim aktivnostima: I. Mehanizma koji potie ekonomski rast - a koji generiraju najznaajnija i ve utemeljena i etablirana poduzea - bez obzira na to radi li se u velikim (primarna ekonomija) ili pak o mikro, malim ili srednjim poduzeima (sekundarna ekonomija). Velika se poduzea razvijaju ne samo na nacionalnoj ve, veoma esto, na globalnoj sceni, znaajno pridonosei prosp eritetu i rastu svojih nacionalnih ekonomija. Poveanje rasta tih poduzea i ekspanzija njihova poslovanja poveat e potranju za proizvodima i uslugama nacionalnih gospodarstava, ukljuujui poveane trine izglede za brojna mikro, mala i srednja poduzea. Uz ope uvjete poslovanja na svjetskoj pozornici, uspjeh ukupno promatranih kategorija nacionalnih poduzea odreen je nacionalnim kontekstom u kojemu djeluju, a to su:
176 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
orijentiranost na svjetsko trite, razvijenost fizike infrastrukture i financijskih trita, fleksibilnost trita rada, tehnoloki razvoj i intenzitetom usvajanja novih znanja, ulaganja u istraivanje i razvoj, razvoj institucija civilnoga drutva prije svega onih pravnih, dostupnost znanja i upravljakih vjetina, poticajne mjere vlada i slino. II. Mehanizma koji takoer znatno pridonosi ekonomskom rastu - a koji generira poduzetniki proces, koji naglaava i potencira ulogu poduzetnitva u osnivanju i rastu novih poduzea i ostalih oblika organiziranja poduzetnikih aktivnosti. U okviru ovog dijela modela mogue je uoiti da, uz ope nacionalne uvjete, na poduzetniki proces i ekspanziju novih poduzea djeluju i posebni uvjeti - uvjeti poduzetnikog djelovanja: dostupnost financijskih resursa, vladine politike, programi poticanja novih poslovnih pothvata, obrazovanje i obuenost kadrova za poduzetnitvo i u poduzetnitvu, pristup uslugama podrke - osobito komercijalnoj i pravnoj infrastrukturi, unutarnja trina otvorenost etabliranih poduzea prema poduzetnitvu, pristup fizikoj infrastrukturi, kulturne i drutvene norme. Uspjenost poduzetnikog procesa je takoer podlona daljnjim kritinim sadrajima: poduzetnikim prilikama (koje se odnose na postojanje trinih pogodnosti i percepciju trinih prilika), poduzetnikom kapacitetu (koji ljudima omoguava pokretanje novih poslova za zadovoljavanje trinih prilika - a koji se primarno odnosi na motivaciju za ulazak u svijet poduzetnitva i posjedovanje znanja i vjetina prijeko potrebnih za realizaciju poslovnih prilika).
177 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
Ako to poduzetnike prilike i pogodnosti doputaju, a poduzetniki kapacitet ekonomija to omoguava, razvija se poduzetnika poslovna kreacija i aktivnost, nazvana: poslovno previranje (business churning). Ta aktivnost predstavljena je, na nacionalnoj razini, brojnim procesima raanja, borbe za preivljavanje, rasta, dozrelosti, ali i umiranja poduzea ili poslovnih pothvata, rezultat je koje doprinos poduzetnitva naci onalnome ekonomskom rastu, osobito s implikacijama na: bruto domai proizvod, zaposlenost i generiranje otvaranja novih radnih mjesta. Oba su mehanizma u meusobnoj interakciji i izrazitoj kompleksnosti: etablirana poduzea prihvaanjem novih tehnologija, irenjem tehnolokih znanja i razvojem novih proizvoda, mogu potaknuti i poveati poslovne prigode za brojne nove poduzetnike inicijative. Isto tako, poduzetnika poduzea, s ubrzanim tehnolokim razvojem i smanjenjem svojih trokova poslovanja, mogu omoguiti etabliranim poduzeima postizanje dodatnih konkurentskih prednosti, ime poduzetnitvo dodatno pridonosi rastu nacionalnih gospodarstava.
178 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
poduzetnitva i ekonomskoga rasta posluit e, uz ve prethodno prikazani statini, i dinamini pristup poduzetnitvu, takoer baziran na mjerenju: broja "raajuih" poduzetnika (nascent entrepreneurs), meu koje su ubrojene osobe koje su poduzele neku od aktivnosti kreiranja novog poslovanja u prethodnoj godini i oekuju da e imati udjele u novom poduzeu (nascent firm), broja menadera - vlasnika "mladih-novih poduzea" (young-new business), gdje su obuhvaena ona aktivna poduzea koja u poslovanju nisu starija od 42 mjeseca.
22 21
Istraivanje Global Entrepreneurship Monitor (GEM) 2004 bazirano na dinaminom pristupu poduzetnitvu na godinjim izvjetajima poduzetnike aktivnosti u dravama koje reprezentiraju 62% svjetske populacije i 92% svjetskoga bruto domaeg proizvoda, i koje ukljuuju ukupnu zaposlenost od oko 784 milijuna ljudi, pokazalo je da vie od 73 milijuna ljudi u anketiranim dravama bilo u statusu "raajuih" poduzetnika ili pak menadera vlasnika "mladih-novih poduzea". U nemogunosti pruanja svjetskih kvantifikacija o doprinosu poduzetnitva nacionalnomu ekonomskom rastu, prije svega zbog nemogunosti harmoniziranja podataka dobivenih iz razliitih nacionalnih izvora, istraivai GEM -a su pokretanjem svojih brojnih projekata pokuali odgovoriti na tri kljuna pitanja: I. Utjee li razina poduzetnike aktivnosti na ekonomski rast neke drave? II. Razlikuje li se razina poduzetnike aktivnosti meu dravama? III. Kolike su to razlike?
23
Rezultati provedenih istraivanja o povezanosti razine poduzetnike aktivnosti i ekonomskog rasta drava, upuuju na sljedee: Poduzetnitvo je tijesno povezano s ekonomskim rastom.
Meu dravama sa slinim ekonomskim strukturama korelacija poduzetnitva i ekon omskog rasta visoko je statistiki znaajna.
21
Global Entrepreneurship Monitor and GEM Financing Report 2004., Babson College, London Business School, 27.4.2005. Dostupno sa: http://www.altassets.com/knowledgebank/learningcurve/2005/nz6706.php.
22
Na inicijativu vrhunskih svjetskih eksperata za poduzetnitvo, 1997. godine osmiljen je projekt GEM kao zajednika istraivaka inicijativa Babson College i London Business School, sa znaajnom podrkom Kauffman Center for Entrepreneurial Leadership. Pr vo meunarodno istraivanje GEM-a pokrenuto je 1999. godine, a pothvat je u fokus svojih aktivnosti stavio prouavanje odnosa izmeu poduzetnitva i ekonomskog rasta. Projekt je najprije ukljuivao drave lanice G-7 (SAD, V. Britaniju, Japan, Kanadu, Njemaku, Francusku i Italiju) kojima su bile prikljuene Danska, Izrael i Finska. Istraivanje se kontinuirano provodi svake godine, u sve veem broju drava, ukljuivi i Hrvatsku, tako da je u 2003. godini programom obuhvaeno 40 drava.
23
Odgovori na postavljena pitanja bazirani su na rezultatima istraivanja publiciranima u: GEM Global 2000, 2001, 2002, 2003, Executive Reports.
179 EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XVI. (2007) BR. 2. (167-192) Krui, D.: PODUZETNITVO I
Pozitivna veza utvrena je izmeu visine poduzetnike aktivnosti poduzete u odreenoj godini i porasta bruto drutvenog proizvoda u dvije godine nakon toga. Vei udjel poduzetnika koji su to postali uoavanjem poslovne prilike ( opportunity - based entrepreneurs), a ne zato to nisu imali druge alternative (necessity - based entrepreneurs), u strukturi ukupnoga poduzetnitva pozitivno utjee na rast nacionalnih ekonomija. Ukupna poduzetnika aktivnost u pojedinim dravama omoguuje klasifikaciju prezen tiranu u tablici 1. Tablica 1. Poduzetnike aktivnosti u dravama obuhvaenima GEM istraivanjima
Grupa
A 5 ile, Koreja, Novi Zeland, Uganda, Venezuela Brazil, Kina, Indija, Meksiko Argentina, Australija, Kanada, Danska, Finska, Hong Kong, Maarska, Island, Irska, Slovenija, panjolska, Singapur, Tajland, V. Britanija, SAD Belgija, Njemaka, Grka, Izrael, Italija, Norveka, Juna Afrika, vedska, vicarska Tajvan, Hrvatska, Francuska, Nizozemska, Japan, Rusija, Poljska. osobito prije svega poduzetnika aktivna u poduzetnitvu osrednja
Veliina grupe
Drava
Klasifikacijska karakteristika
B C
4 15
ispod prosjena
najnia