OVO MOES ISKORISTITI ZA UOPTENO O KOMPANIJI, ALI SAMO SKRATI DOSTA, O KOMPANIJI SAMO NAJOSNOVNIJE, A OVO STO SAM

TI DOLE BOLDOVALA NAUCI DOBRO: Kompanija Coca-Cola poela je sa izgradnjom globalne mree dvadesetih godina prologa vijeka. Sada posluje u preko 200 zemalja i proizvodi gotovo 400 brendova. Coca-Cola sistem uspeno je primjenio jednostavnu formulu u svijetskim razmjerama: ponuditi trenutak osveenja za malo novca, milijardu puta na dan. Kompanija Coca-Cola, sa svojom mreom punionica predstavlja najrazraeniji i najrasprostranjeniji sistem proizvodnje i distribucije na svijetu. to je jo znaajnije, taj sistem posveen je ljudima koji rade dugo i naporno kako bi prodavali Coca-Colu, Sprite, Fantu i druge proizvode kompanije. Ovaj jedinstveni globalni sistem uinio je Coca-Cola kompaniju vrhunskom svijetskom kompanijom za proizvodnju osveavajuih pia. Od Bostona do Pekinga, od Montreala do Moskve, vie nego ijedan drugi proizvod, Coca-Cola donosi uitak ednim potroaima irom zemaljske kugle. Sada ve vie od 115 godina, Coca-Cola svakodnevno stvara taj poseban trenutak zadovoljstva za stotine miliona ljudi. 6.2. Istorija Coca-Cole Proizvod koji je svijetu podario najpoznatiji ukus na svijetu nastao je u Atlanti 8. maja 1886. godine. Doktor Don Stit Pemberton, lokalni apotekar, proizveo je Coca-Cola sirup i odnio jedan bokal ovog novog proizvoda u Dejkobs apoteku, niz ulicu, gde je ista testirana, proglaena za "izvrsnu" i putena u prodaju kao gazirano pie na toenje po cijeni od pet centi za au. Novi sirup mijeao se sa gaziranom vodom kako bi se napravio napitak istovrijemeno "ukusan i osveavajui", atributi koji ga prate i dan-danas, na svakom mestu gde se konzumira Coca-Cola. pet centi za au. Smatrajui da e "dva C dobro izgledati u reklami," partner i raunovoa dr Pembertona, Frenk M. Robinson, predloio je ime i izradio skicu sada slavnog zatitnog znaka "Coca-Cola" svojim jedinstvenim pismom. Prvi Coca-Cola oglas uskoro se pojavio u dnevnom listu The Atlanta Journal (Dnevnik Atlante), pozivajui edne graane da probaju "novo i popularno gazirano pie na toenje." Runo naslikani znak "Coca-Cola"na votanom platnu osvanuo je na tendama prodavnica uz predlog "Probajte", kako bi prolaznici znali da se radi o novom osveavajuem gaziranom piu na toenje. Tokom prve godine, prodaja je dostigla skroman prosjek od devet pia dnevno. Dr Pemberton nikada nije shvatio stvarni potencijal pia koje je stvorio. On je postepeno prodavao dijelove svog biznisa razliitim partnerima, a malo prije nego to je umro 1888.godine prodao je svoj preostali udio u Coca-Cola kompaniji Ejzi G. Kendleru. G-din Kendler, stanovnik Atlante sa izraenim smislom za biznis, otkupio je sva ostala prava i preuzeo potpunu kontrolu.

6.4. Zatita imena Proizvoai Coca-Cole su se poetkom 20.vijeka susretali sa odreenim izazovima. Vjerovatno najei i najozbiljniji izazov bio je kako zatititi proizvod i ambalau od kopiranja. Imitacija moda jeste naiskreniji oblik laskanja, ali u poslovnom svijetu ona moe unititi dobro ime. Prvo oglaavanje upozoravalo je na opasnosti koje vrebaju popularni proizvod. Slogani: "Zahtevajte original" i "Ne prihvatajte zamjenu", podsjeale su potroae da nikad ne prihvate nita manje nego iskljuivo pravu stvar. Vjeita borba protiv surogata bila je najvea pokretaka sila koja je dovela do stvaranja prepoznatljive zvonaste boce. Nekoliko tipova boca sa ravnim stranicama korieno je do 1915. godine, ali kako je konkurencija izmeu osveavajuih napitaka rasla, tako je rastao i broj imitacija. Coca-Cola je zasluila posebno pakovanje i 1916. godine proizvoai su odobrili jedinstveni dizajn linije boce koji je izradila kompanija Root Glass iz Terre Haute, Indijana. Sada poznati oblik boce registrovan je kao zatitini znak od strane Kancelarije za patente SAD 1977. godine, ime je tada bila poastvovana samo aica proizvodnih pakovanja. Tako se boca pridruila zatienom znaku "Coca-Cola," koji je registrovan 1893. Godine.

OVO SLEDECE JE BITNO DA NAPIE PA CE TO BITI UVOD U SPONZORSTVO OI: Reklama Tokom godina, dinglovi i slogani diktirali su ritam Coca-Cola oglaavanja. Jedan od svijetski najpoznatijih reklamnih slogana, "Pauza koja osvjeava," prvi put se pojavio u listu Saturday Evening Post 1929.godine. Pratili su ga slogani "Uradi neto to osvjeava" 1936. i "Znak svijetskog dobrog raspoloenja" 1944. Pedesete godine obiljeili su "Znak dobrog ukusa," "Osvjei se istinski" i "Bolje je kad se osvjei." Uslijedili su i mnogi drugi nezaboravni slogani , kao to je "Sve je bolje sa Coca-Colom " 1963. godine. Slogan "To je ono pravo", prvi put korien 1942., ponovo je upotrebljen 1969. i pratio nevjerovatno uspenu marketinku kampanju tih godina. Izvrsne ilustracije vrhunskih umjetnika, ukljuujui i Normana Rokvela, bile su sastavni dio ivopisnih oglasa koji su predstavljali imid proizvoda u vodeim asopisima. Popularni "portreti"

Djeda Mraza , djelo zapaenog umjetnika Hadona Sandbloma , koji su se pojavili tridesetih godina prolog vijeka, nastavili su da obiljeavaju praznine reklame sve do danas. Od sredine dvadesetih godina, radio je postao najvaniji komunikacioni medij za kompaniju Coca-Cola. ezdesetih, poznati dingl "Things Go Better with Coke" ("Sve je bolje sa Coca-Colom") postao je radijski hit, uz angaovanje muzikih grupa kao Supremes, Four Seasons, Jan and Dean i Moodz Blues. Oglaavanje kompanije mijenjalo se zajedno sa ostalim promjenama u svijetu, obraajui se novim ciljnim grupama potroaa putem novih kanala, najvie putem televizije. 1950. godine na Dan zahvalnosti, Edgar Bergen i njegov partner sa malog ekrana, arli Mekarti, vodili su prvi televizijski ou uivo, koji je sponzorisala kompanija Coca-Cola. Kako je TV medij napredovao,od sponzorisanja programa u pravcu reklama koje su emitovane tokom razliitih emisija, mnoge slavne linosti angaovane su da promoviu napitak. Meu poznatim zabavljaima koji su se pojavili u Coca-Cola TV i radio reklamama tokom ezdesetih bili su i McGuire Sisters, Aretha Franklin i Neil Diamond. Tokom vrijemena, Coca-Cola reklama menjala se na mnogo naina ali su poruka i zatitni znak ostali nepromenjeni.