METODE KALKULACIJ E

U GRAEVINARSTVU
Metode kalkulacije opcenito, pa tako i u
gradevinarstvu su priznati postupci kojima se
utvrduju jedinicne cijene proizvoda i usluga.
Postoje dvije osnovne metode kalkulacija, a to
su:
diviziona i
dodatna kalkulacija.
U osnovi diviziona kalkulacija znaci podjelu
ukupnih troskova na ukupnu kolicinu proizvoda,
da se dobiju trokovi po jedinici proizvoda, pa se
vie primjenjuje u industriji gdje se proizvodi
serija istih proizvoda, a ne kod gradenja
objekata.
Kod gradenja objekata se primjenjuje dodatna
kalkulacija gdje su krajnji proizvodi (objekti)
razliciti i nezavisni pa se diviziona kalkulacija
nikako ne bi mogla primjenjivati. Dodatna
kalkulacija zove se tako jer se indirektni
troskovi na neki nacin dodaju direktnim
trokovima
Sustina je dodatne kalkulacije da se pojedinacni
(direktni) troskovi izracunavaju po jedinici
proizvoda ili usluge, dok se opci (indirektni)
troskovi po odredenom kljucu preraspodjeljuju
na jedinicu proizvoda ili usluge.
METODE RASPODJELE OPCH
TROKOVA PO J EDINICI
PROIZVODA ILI USLUGE
U osnovi postoje dvije metode
preraspodjele opcih troskova na jedinicu
proizvoda ili usluge:
Metoda obracunskog faktora
Metoda prodajne satnice
Kod nas se vise koristi metoda obracunskog faktora
prema kojoj se opci troskovi preraspodjuju tako da
se trokovi direktne radne snage mnoe s
obracunskim faktorom (faktorom poslovanja) f.
SHEMA PODJ ELE KALKULACIJ A
KALKULACIJE
DIVIZIONE
DODATNE
Podjela ukupnih trok.
s kolicinom proizvoda
Direkt. tro.po jed. proiz
Raspodjela opcih trosk.
na jed. proizv. Ili uslug
Metod. obrac.faktora
Metod. prodaj.satnice
Kako se izracuna faktor cijene kostanja?
f
ck
= (troskovi faktora / place iz
neposrednog rada) + 1
Trokovi faktora su indirektni trokovi.
ndirektni troskovi u gradevinarstvu:
A/ Troskovi pripreme gradenja, pripremni
radovi na gradilitu i raspremanja
gradilita
B/ Trokovi reije gradilita (ininjeri,
tehnicari, poslovode, pomocni djelatnici)
C/ Troskovi rezije uprave poduzeca
D/ Ostali indirektni trokovi npr. revizije i
vjestacenja
Kod nas se vie koristi metoda obracunskog faktora
prema kojoj se opci troskovi preraspodjeljuju tako da
se trokovi direktne radne snage mnoe s
obracunskim faktorom (faktorom poslovanja) f.
U formuli to opcenito izgleda ovako:
A = direktni trokovi materijala, rada
strojeva i kooperantskih usluga
B = trokovi neposrednog rada
f = faktor poslovanja ili obracunski faktor
C
k
= A + B x f
ck
Prodajna cijena razlikuje se od cijene kotanja.
Ona ukljucuje i planiranu dobit.
Kako se racuna prodajni faktor?
f
p
= f
ck
* k
PD
k
PD
= koeficijent planirane dobiti
U praksi se vrijednost faktora krece najcesce
od 2,0 do 5,0.
Za svako pojedino gradilite trebalo bi
utvrditi obracunski faktor!
U praksi se cesto obracunski faktor odredi
za godinu dana!
Medutim, da bi se dobio prodajni faktor,
trokovima faktora treba pridodati
planiranu dobit, izracunati prodajni faktor,
te s njim izracunati prodajnu cijenu.
Prodajna cijena racuna se po formuli:
C
P
= A + B x f
p
Napomena:
Kod izrade jedinicnih kalkulacija mi
necemo racunati faktor, vec cemo ga
zadavati.
Tako zadan faktor smatrat cemo
prodajnim faktorom.
Faktor u firmi izracunavaju ekonomisti.
Obrazac za analize cijena po metodi obracunskog
faktora
__________________ _______________
Naziv poduzeca Naziv gradilita
AnaIiza jedinicne cijene
Vrsta radova: Broj stavke u trokovniku:
A. Mat er i j al , s r ed s t va i us l ug e
Uk up no A
B. Tr o k o vi r ad a
Uk up no B
Obracunski faktor f =
Ci j ena = A + B x f
Datum: Obracunao:
Opis stavke:
Br. Normativ Vrsta materijala Normirana kolicina Cijena Ukupno
Br. Normativ Struka i kvalifikacija Normirana utroak Satnica Ukupno
IZVORI NORMATIVA
1. PUS iz projekta tehnoIogije za vaznije standardne cikIicke strojeve
N = 1 / U
P
2. GRAEVINSKE NORME (STARE i NOVE)
STARE :
Knjige od I-VII
Za program mogu posluiti knjige I i II (visokogradnja), te VI i VII
(niskogradnja).
NOVE:
Za program knjige I (visokogradnja), VI i VII (niskogradnja).
3. STANDARDNA KALKULACIJA jedna knjiga kojom su obuhvaceni
svi radovi
4. NORMATIVI prof. Bucara knjiga normativa kojom su obuhvaceni
najcesci gradevinski i obrtnicki radovi
5. www. mamm.hr/resources/kran/BAZA.PDF
6. INTERNE NORMEgradevinskog poduzeca
IZVORI PODATAKA ZA KALKULACIJE
JEDINICNIH CIJENA
Usporedna tablica kvalifikacija radnika
PKR I II
KVR III IV V
VKR VI VII VIII
IZVORI JEDINICNIH CIJENA RADA I
MATERIJALA
BILTENI standardne kalkulacije koji
izlaze kvartalno
INTERNI CJENIK gradevinskog
poduzeca
Pojedine cijene gradevinskog
materijaIa mogu se naci i u knjizi prof.
Bucara Normativi
POSTUPAK KALKULACIJ E
Stavku projektantskog trokovnika dopuniti tehnolokim
eIementima koji utjecu na visinu jedinicne cijene. (npr. vrsta
stroja, vrsta materijala, vrsta oplate i dr.)
Prema dijeIu A. obrasca za anaIizu jedinicne cijene
izracunati troskove materijaIa, strojeva i kooperantskih
usluga.
Pravila za dio A:
Za sve strojeve za koje je u projektu tehnoIogije izracunat
prakticni ucinak, taj prakticni ucinak treba koristiti za
izracunavanje normativa stroja u anaIizi jedinicnih cijena.
Za strojeve za koje nije izracunat prakticni ucinak, koriste se
drugi izvori normativa.
Troskovi strojnog rada racunaju se preko obracunske
satnice, a ne preko trokova materijala i energije (stari
nacin) kako je to navedeno u starim GN, jer su u cijeni
satnice sadrani svi trokovi rada stroja.
Rad strojara nije sadrzan u cijeni satnice i obracunava se
posebno u dijelu B.
Jedinicne cijene strojeva i materijaIa vade se iz BiItena
standardne kalkulacije ili iz internih cjenika gradevinskog
poduzeca.
e) Svi trokovi pod A. se zbroje.
Prema dijeIu B. obrasca izracunavaju se svi troskovi rucnog rada.
Kao izvori normati va koriste se svi standardni izvori.
Jedinicne brutto satnice vade se iz BiItena standardne kaIkuIacije
ili internih cjenika gradevinskog poduzeca.
Svi trokovi pod B. se zbroje.
Jedinicna cijena gradevinskog rada (stavke) dobije se po formuIi:
PC = A + B x fp
F je obracunski prodajni faktor gradevinskog poduzeca.
Primjer koristenja starih gradevinskih normi za strojni
rad
Primjer koristenja novih gradevinskih normi za
strojni rad
Bilteni Standardne kalkulacije cijene materijala dio A i
B
Cijene radne snage dio C
Cijene mehanizacije dio D