Priručnik - Standardi Spolnog Odgoja U Europi

Prvi dio: Uvod
Savezni centar za zdravstveno obrazovanje WHO WHORegional Regional Ofce Ofcefor for Europe Europe WHO WHO Regional Regional Ofce Ofce for for Europe Europe Regionalni ured Svjetske zdravstvene and andBZgA BZgA and andBZgA BZgA organizacije za Europu i Standards Standards for for Savezni centar za zdravstveno obrazovanje Standards Standardsfor for Sexuality SexualityEducation Education Sexuality SexualityEducation Education Standardi in inEurope Europe spolnog in inEurope Europe
AA framework framework AA framework framework for for policy policy makers, makers, Okvir za kreatore for for policy policy makers, makers, politikih odluka, educational educational and and health health authorities authorities educational educational and and health health authorities authorities obrazovne i zdravstvene and and specialists specialists and and specialists specialists institucije i strunjake
odgoja u Europi
WHO_Standards_v63_RZ.indd WHO_Standards_v63_RZ.indd U1 U1
24.09.2010 24.09.2010 10:09:35 10:09:35 Uhr U
Prvi dio: Uvod
Standardi spolnog odgoja u Europi
Savezni centar za zdravstveno obrazovanje WHO Regional Of ce for Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i Europe and BZgA Savezni centar za zdravstveno obrazovanje
Standards for StandardiEducation spolnog Sexuality odgoja u Europi in Europe
Okvir za kreatore politikih odluka, A framework for policy makers, obrazovne i zdravstvene educational and health authorities institucije i strunjake and specialists
Savezni centar zdravstveno obrazovanje, BZgA Federal Centreza for Health Education, BZgA Kln, 2010. Cologne 2010
Sadraj
Predgovor Prvi dio: Uvod
1. Pozadina i svrha
1.1 Formalni i neformalni spolni odgoj 1.2 Povijesni kontekst spolnog obrazovanja u kolama 1.3 Razvoj spolnog obrazovanja u kolama u Europi 1.4 Razliitost spolnog obrazovanja u Europi 1.5 Europa iz globalne perspektive 1.6 Paralelne meunarodne inicijative za spolni odgoj
7 11
11 11 13 14 15 17 18
2. Spolnost, spolno zdravlje i spolni odgoj definicije i pojmovi 3. Argumenti za spolni odgoj
3.1 Temeljna razmatranja o spolnom odgoju 3.2 Psiholoki i spolni razvoj djeteta
19 23 23 24 29 30
4. Principi i rezultati spolnog odgoja 5. Ciljane skupine i partneri u spolnom odgoju 6. Kako predavati spolni odgoj opi okvir i osnovni preduvjeti
6.1 Sedam obiljeja spolnog obrazovanja 6.2 Kompetentnost edukatora
31 31 33
Drugi dio: Matrica spolnog obrazovanja

1. Uvod u matricu
1.1 Pozadina matrice 1.2 Vanost podrke struktura 1.3 Zato spolni odgoj treba zapoeti prije etvrte godine? 1.4 Kako itati matricu
35
35 35 36 36 37 39
2. Matrica
Bibliografija
A. Biljeke B. Znanstvena bibliografija o psiholokom i spolnom razvoju djeteta C. Kurikulumi i nastavni prirunici D. Internetske stranice
53
53 56 60 63
Prvi dio: Uvod
Preface Preface Preface Predgovor

upon this information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chalof respectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates upon upon this this information. information. Thus Thus it contributes it contributes to the to the The The WHO WHO European European Region Region faces faces many many chalchal- development helps to build equitable societies. of HIV and with other sexually transmitted infections development development of respectful, of respectful, open-minded open-minded attitudes attitudes lenges lenges with regard regard to sexual to sexual health: health: rising rising ratesrates and Svjetska zdravstvena organizacija i njezin Europski temelju kojih e u skladu s tim informacijama djelovati. (STI), teenage pregnancies and sexual helps helps to build to build equitable equitable societies. societies. of HIV ofunintended HIV and and other other sexually sexually transmitted transmitted infections infections and and odjel suoavaju se sjust mnogim izazovima uand polju spolSpolni odgoj na taj nain pridonosi razvijanju otvorenih violence, to name a few. Children young (STI), (STI), unintended unintended teenage teenage pregnancies pregnancies and and sexual sexual Traditionally, sexuality education has focused nog zdravlja pri emu porast zaraze virusom HIV-a stavova punih potovanja i pomae izgradnji ravnoprav the potential risks of sexuality, such as uninpeople are tosu the improvement of and sexual Traditionally, Traditionally, sexuality sexuality education education has has focused focused violence, violence, tocrucial name to name just just a few. a few. Children Children and young young on tended pregnancy and STI. This negative focus health in general. They need toimprovement know about sexui drugim spolno prenosivim infekcijama, neeljene drutva. on the on potential the potential risks risks of sexuality, of sexuality, suchsuch as uninas is uninpeople people are crucial are crucial to the to improvement the of sexual of sexual nog often frightening for children and young people: ality in terms of both risk and enrichment, in order adolescentske trudnoe i spolno nasilje samo neki od tended pregnancy pregnancy and and STI. STI. This This negative negative focus focus is is health health in general. in general. They They need need to know to know about about sexusexu- tended spolni odgoj fokusirao na potencijalne moreover, it se does not respond to and their need for to develop positive andand responsible attitude tonjih. Djeca mladi kljuna su populacija za openito often often frightening frightening for children for children and young young people: people: ality ality in terms inia terms of both of both risk risk and enrichment, enrichment, in order in order Tradicionalno information and skills and, in all too many cases, wards it. In this way, they will be enabled to bespolnosti kao to su neeljena trudnoa i spolno poboljanje spolnog zdravlja. Oniresponsible spolnost trebaju pomoreover, moreover, it does it does not not respond respond to their to their need need for for to develop to develop a positive a positive and and responsible attitude attitude to- to- rizike it simply has no relevance to their lives. have responsibly not only towards themselves, but prenosive bolesti. Taj negativni fokus esto moe zastra znavati i izIn aspekta rizika i iz aspekta obogaenja da information and and skillsskills and,and, in all intoo all many too many cases, cases, wards wards it. it. this In this way, way, they they will will be enabled be enabled to beto be- information also towards others in the societies they live in. djecu i has mlade. takav spolni odgoj nelives. zadovoljava it simply it simply no hasNo relevance no relevance to their to their lives. have have responsibly responsibly not only not only towards towards themselves, themselves, bi prema njoj razvili pozitivan i odgovoran stav. Nabut taj but iti A holistic approach based on ian understanding of njihovu potrebu za informacijama vjetinama te u prevelialso also towards towards others others in the in societies the societies they they live in. live in. e se nain oni moi ponaati odgovorno, ne samo sexuality as an area of human potential helps chilThis document has been developed as a response to A holistic A holistic approach approach based based onnije an on understanding an understanding of of kom broju sluajeva jednostavno relevantan u njihovu prema samima sebi nego i prema drugima u drutvu dren and as young people to human develop essential skills the need for sexuality education standards that has sexuality sexuality an as area an area of human of potential potential helps helps chilchilThis This document document has been has been developed developed as a as response a response to to ivotu. u kojem become ive. recently in the WHO European Reenable them to self-determine their sexuality dren dren and and young young people people to develop to develop essential essential skillsskills the need the need for sexuality forapparent sexuality education education standards standards that that has has to and their relationships at the various developmengion, which comprises 53 in countries, a vast recently recently become become apparent apparent the inWHO the covering WHO European European Re- Re- Holistiki to enable to enable them them to self-determine to self-determine their their sexuality sexuality pristup utemeljen na razumijevanju spolnosti kao Ovaj je dokument nastao kaothe odgovor na potrebu za stantal stages. It supports them in becoming more geographical region from Atlantic to the Paci c and and their their relationships relationships at the at various the various developmendevelopmengion, gion, which which comprises comprises 53 countries, 53 countries, covering covering a vast a vast podruja ljudskog potencijala pomoi e djeci i mladima dardima spolnog odgoja koju je kao takvu nedavno prepoempowered in supports order to live out their and oceans. Most region Western European countries now have talrazviju stages. tal stages. It It supports them them in becoming insexuality becoming more more geographical geographical region from from the Atlantic the Atlantic to the to Paci the Paci c c da osnovne vjetine koje e im omoguiti da samoznao Europski odjel Svjetske zdravstvene organizacije. Taj their partnerships in a ful lling and responsible national guidelines or minimum standards for sexuempowered empowered in order in order to live to out live their out their sexuality sexuality and oceans. oceans. Most Most Western Western European European countries countries now now havehave stalno odrede svoju spolnost i odnose u razliitim fazama and manner. These skills also essential for protectality education, butor no attempt has standards been made to odjel obuhvaa pedeset tri zemlje i pokriva velik prostor od theirtheir partnerships partnerships inare ain ful a lling ful lling and and responsible responsible national national guidelines guidelines minimum or minimum standards for sexufor sexu- svoga razvoja. On from ih podrava da postanu sposobniji ivjeti ing themselves possible risks. recommend standards at the European Region or EU Atlantika do Tihog oceana. Veina zapadnoeuropskih zemanner. These These skillsskills are also are also essential essential for protectfor protectality ality education, education, but no butattempt no attempt has been has been made made to to manner. svoju spolnost i svoje odnose na pun i odgovoran nain. level. This document isat intended a rst step in llmalja ve ima nacionalne smjernice ilias minimalne standarde ing themselves fromfrom possible possible risks.risks. recommend recommend standards standards the atEuropean the European Region Region or EU or EU ing themselves Takve su vjetine ujedno neophodne da bi se zatitili od ing this gap for the WHO European Region. spolnog odgoja, no naentire razini Europskog ili Europske level. level. This This document document is intended is intended as aodjela as rst a step rst step in llin ll- Sexuality education is also part of a more general moguih rizika. and thusisaffects the of Unije preporueni standardi jo nisu bili oblikovani. Sexuality Sexuality education education also is also part part ofdevelopment a of more a more general general ing this ing gap this for gapthe for entire the entire WHO WHO European European Region. Region. education, the childs personality. Its preventive nature not Furthermore, this document is intended to coneducation, education, and and thusthus affects affects the the development development of of je odgoj dio opeg obrazovanja i na taj nain utjee only contributes to the of negative tribute to the zamiljen introduction holistic sexuality ed-con- Spolni Ovaj dokument je kaoof prvi u popunjavanju the the childs childs personality. personality. Itsprevention preventive Its preventive nature nature not not Furthermore, Furthermore, this this document document is korak intended is intended to conto na razvoj osobnosti djeteta. Njegova preventivna narav linked to but also ucation. Holistic sexuality gives children onlyonly contributes contributes to the to sexuality, the prevention prevention of can negative of negative tribute tribute to the tocijelo introduction the introduction of holistic of holistic sexuality sexuality ed- ed- consequences te praznine za podrujeeducation Europskog odjela Svjetske improve quality of life, health and well-being. In also and young people unbiased, scienti cally correct pridonosi prevenciji negativnih posljedica vezanih za spolconsequences consequences linked linked to sexuality, to sexuality, but but can can also ucation. ucation. Holistic Holistic sexuality sexuality education gives gives children zdravstvene organizacije. eljelo bieducation se osim toga da children ovaj information on all aspects of sexuality and, at the this way, sexuality education contributes to health a ujedno moe poboljati kvalitetu ivota, zdravlja improve improve quality quality of i life, of life, health health and and well-being. well-being. In In and and young young people people unbiased, unbiased, scienti scienti callycally correct correct nost, dokument pridonese uvoenju holistikog spolnog odgosame time, helps them to develop the skills to act promotion in general. i pridonijeti dobrobiti. U tom pogledu spolni odgoj pridoinformation information on all on aspects all aspects of sexuality of sexuality and,and, at the at the this way, this way, sexuality sexuality education education contributes contributes to health to health
ja. Holistiki spolni odgoj djeci i mladima daje nepristrane, opem promicanju zdravlja. same same time, time, helps helps them them to develop to skills the skills to act to act nosi promotion promotion in general. in general. znanstveno ispravne informacije o develop svimthe aspektima spolnosti, a istovremeno im omoguava da razviju vjetine na
WHO Regional Ofce for Europe and BZgA Standards for Sexuality Education in Europe
5 57 5
Standardi spolnog odgoja u Europi WHO WHO Regional Regional OfceOf for ce Europe for Europe and BZgA and BZgA Standards Standards for Sexuality for Sexuality Education Education in Europe in Europe
WHO_Standards_v63_RZ.indd 5
24.09.2010 10:09:36 Uhr
Prvi dio: Uvod
Between November 2008 and December 2009, a series of four workshops was organized by BZgA in Cologne, at which the invited experts jointly developed the Standards.
U razdoblju izmeu 2008. i prosinca godine Savezni centar zaby zdravstvenu edukaciju u Klnu organizirao Between November 2008studenog and December 2009, a series2009. of four workshops was organized BZgA in Cologne, at which the invited expertsje niz od etiriju radionica na kojima su se zajednikim radom oblikovali ovi standardi. jointly developed the Standards.
WHO_Standards_v63_RZ.indd 6 Standardi 8
spolnog odgoja u Europi
24.09.2010 10:09:
Predgovor
Uvoenje spolnog odgoja napose u kole nije uvijek lagano: esto dolazi do otpora koji se uglavnom temelji na strahovima i krivom poimanju spolnog odgoja. Nadamo se da e ovi standardi moi odigrati pozitivnu ulogu u poticanju zemalja da ponu uvoditi spolni odgoj ili da proire postojee programe s ciljem ostvarenja holistikog spolnog odgoja.
Inicijativu je 2008. godine pokrenuo Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, a razvio je Savezni centar za zdravstvenu edukaciju (BZgA), koji surauje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u podruju spolnog i reproduktivnog zdravlja, u bliskoj suradnji sa skupinom strunjaka. U skupini je radilo devetnaestoro strunjaka iz devet zapadnoeuropskih zemalja, iz razliitih znanstvenih podruja od medicine i psihologije do drutvenih znanosti. Svi oni imaju golemo iskustvo u podruju spolnog odgoja i u teorijskom i u njegovu praktinom dijelu. U procesu koji je trajao due od jedne i pol godine sudjelovale su i vladine i nevladine organizacije, meunarodne organizacije te akademska zajednica. U
tom se razdoblju radna skupina okupila etiri puta na radionicama tijekom kojih je dogovorila ove standarde za spolni odgoj. Nadamo se da e standardi koristiti kao smjernice za uvoenje holistikog spolnog odgoja. Dok s jedne strane pruaju praktinu pomo u razvoju potrebnih kurikuluma, standardi istovremeno mogu pomoi u zagovaranju uvoenja holistikog spolnog odgoja u svim dravama.
Dokument je podijeljen u dva dijela. Prvi dio daje pregled osnovne filozofije, obrazloenja, pregled definicija i principa spolnog odgoja te elemenata koje on ukljuuje. U prvom se dijelu predstavlja iri pojam holistikog spolnog odgoja i objanjava zato je on iznimno vaan za mlade i adolescente. U osnovi drugoga dijela dokumenta nalazi se matrica s temama koje spolni odgoj treba obraditi u odreenim dobnim skupinama. Iako ovi standardi nisu zamiljeni da budu vodi za provedbu, ovaj je dio materijala vie usmjeren prema praktinom provoenju holistikog spolnog odgoja u kolama.
Zahvale
Savezni centar za zdravstvenu edukaciju (BZgA), ustanova koja je tiskala ove standarde, eli izraziti svoju duboku zahvalnost mnogim osobama: dr. Gunti Lazdane iz Regionalnog ureda SZO za Europu, koja je inicirala ovaj vaan proces, i strunoj skupini koju ine profesor Dan Apter (Klinika za spolno zdravlje, Vestliitto), Doortje Braeken (Meunarodna federacija za planirano roditeljstvo, IPPF), dr. Raisa Cacciatore (Klinika za spolno zdravlje Vestliitto), dr. Marina Costa (PLANeS, vicarska fondacija za spolno i reproduktivno zdravlje), dr. Peter Decat (Meunarodni centar za reproduktivno zdravlje, Sveuilite u Gentu), Ada Dortch (IPPF), Erika Frans (SENSOA), Olaf Kapella (Austrijski institut za obiteljske studije, Sveuilite u Beu), dr. Evert Ketting (savjetnik za spolno i reproduktivno zdravlje i HIV/AIDS), profesor Daniel Kunz (Sveuilite za primijenjene znanosti i umjetnosti u Luzernu), dr. Margareta Larsson (Sveuilite u Uppsali), dr. Olga Loeber (Europsko drutvo za kontracepciju), Anna Martinez, (Forum za spolni odgoj, Nacionalni ured za djecu, Velika Britanija), dr. Kristien Michielsen (Meunarodni centar za reproduktivno zdravlje, Sveuilite u Gentu), Ulla Ollendorff (Norveka uprava za zdravlje), dr. Simone Reuter (Sluba za kontracepciju i spolno zdravlje, Notttinghamshire Community Health), Sanderijn van der Doef (Svjetska fondacija za populaciju), dr. Ineke van der Vlugt (skupina Rutgers Nisso) i Ekua Yankah (UNESCO). Oni su na ovom projektu radili neumorno i s velikom zainteresiranou. Bilo je zadovoljstvo raditi s tako predanim kolegama.
Prvi dio: Uvod
Preface Prvi dio Preface Part 1:

upon this information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chalrespectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates upon thisof information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chal- development and helps to build equitable societies. of HIV and other sexually transmitted infections development of respectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates (STI), teenage pregnancies and sexual and helps to build equitable societies. ofunintended HIV and other sexually transmitted infections violence, name justteenage a few. Children and and young (STI), to unintended pregnancies sexual Traditionally, sexuality education has focused on the potential risks of sexuality, such has as uninpeople are crucial to the improvement of and sexual Traditionally, education focused to name just a few. Children young jalizirano This violence, document presents recommended Standards of learning outcomes an integral part ofto any Ovaj dokument predstavlja preporuene standarde za vodstvo za sexuality odreivanje ishoda uenja, je tended pregnancy and STI. This negative focus health in general. They need to know about sexu1 1 on the risks of sexuality, such as is uninpeople crucial to The thena improvement of sexual integralni for sexuality education. Standards indicate curriculum. spolni odgoj.are Standardi upuuju to to djeca i mladi diopotential svakog kurikuluma. often frightening for children and young people: alityhealth in terms of both risk and enrichment, in order tended pregnancy and STI. This negative focus is in general. They need to know about sexuwhat children and young people at different ages trebaju znatiai razumjeti u razliitoj dobi, koje situacije moreover, it does not for respond to and theiryoung need people: for to develop positive and responsible attitude tooften frightening children ality in terms of both risk and enrichment, in order should know and understand, what situations or This document has been developed as a reaction iwards izazove trebaju biti u stanju svladati u toj dobi i koje Ovaj je dokument nastao kao reakcija na potrebu information and skills in all too many In thisa way, theyand will be enabled to bemoreover, does and, not respond to theircases, need to it. develop positive attitude challenges they should be ableresponsible to handle at those to- to the need forit sexuality education standards that for vrijednosti i stavove trebaju izgraditi. themselves, Sve to potrebno za standardima spolnog odgoja koja je u podruju it simply has no relevance to their lives. havewards responsibly not only towards but information andapparent skills and, all too many cases, it. In this way,and they will be enabled to be- has recently ages, and which values attitudes they need become in in the European Reje datowards bi se u pogledu svoje spolnosti mogli razviti Europe uoena nedavno. Nekoliko europskih zemalja also others in the societies they live in. na itSeveral simply European has no relevance to have their approached lives. have responsibly not only towards themselves, to develop; all of this so that they can develop but gion. countries zadovoljavajui, pozitivan i zdrav nain. Regionalnom uredu Svjetske zdravstvene A holistic je approach based on an understanding of towards others in and the societies they liveas in. pristupilo in a also satisfactory, positive healthy manner the WHO Regional Ofce for Europe for support sexuality as an area of human potential helps chilThis document has been developed as a response to organizacije za Europu sa zamolbom za podrku pri A holistic approach on an understanding regards their sexuality. in developing sexualitybased education programmes. of dren and young people to develop essential skillschilthe need for sexuality education standards that has Ovaj dokument moe se koristiti za zagovaranje izradi programa spolnog odgoja. Europski standardi, sexuality as an area of human helps This document has been developed as a response to European standards that build on potential the experiences recently become apparent in the WHO standards European Reto enable them to iskustva self-determine their sexuality kurikulum na for raznim razinama tewell zathat nji - has koji se nastavljaju na europskih zemalja s dudren and young people to develop essential need sexuality education This the document can be used forobrazovanja advocacy as as of European countries with longer traditions inskills gion, which comprises 53 countries, covering a vast and their relationships at the various developmenhovo razvijanje ili nadograivanje. tradicijom u davanju takve vrste obrazovanja te recently become apparent in the of WHO European Re- ljom to enable them to self-determine their sexuality for the development or upgrading curriculums providing this education, and which represent the geographical region from the Atlantic to covering the Pacia c vast koji tal predstavljaju stages. It relationships supports them in various becoming more and their at the developmengion, which comprises 53 countries, zajedniko struno znanje europskih at different levels of education. combined expertise of European specialists in this oceans. Most Western European countries now have c empowered in order to live out their and stages. It of supports insexuality becoming more geographical region from the Atlantic to the eldtal in a number countries, provide a valuable U domeni zagovaranja materijal moe sluiti da Paci bi strunjaka u ovom podruju izthem razliitih zemalja, osinational guidelines or minimum standards for sexutheirempowered partnerships in a ful lling and responsible in order tosuch live out their sexuality and oceans. Most European countries now In the realm of Western advocacy, it can serve to conframework for developing programmes. kreatore politikih odluka uvjerio u vanost uvoe -have guravaju vrijedan okvir za razvijanje takvih programa. ality national education, but no or attempt has standards been made skills arein also essential theirThese partnerships a ful lling for andprotectresponsible guidelines minimum forto sexu- manner. vince policy-makers the importance of intronja spolnog odgoja ili of u irenje postojeih pristupa. recommend standards at the European Region or EU ing themselves from possible risks. manner. These skills are also essential for ality education, but no attempt has been made to ducing sexuality education or todijalog broaden existing A new need for sexuality education protectStandardi su dobro polazite za o spolnom level. This document is intended as a rst step in llthemselves fromeducation possible risks. recommend standards at the European Region or EU The ing approaches. The Standards are a good starting need for sexuality has been trigodgoju sgap kljunim osobama koje donose odluke i inSexuality education is also part of a more general ing this for the entireisWHO European Region. level. document intended as a rst step in ll- gered point for This a dialogue on sexuality education with by various developments during the past teresnim skupinama u toj domeni. Ako se standardi education, and thus affects the development of Sexuality education is also part of a more general ing this gap for the entire European Region. relevant decision-makers andWHO stakeholders in the koriste za razvijanje i nadograivanje postojeih kuriFurthermore, this document is intended to conthe education, childs personality. Its preventive nature not and thus affects the development of eld.If the Standards are used for the developkuluma, dokument treba preinaiti za posebne potretribute to the introduction of holistic sexuality edonly contributes to the prevention of negative thehave childs personality. Its preventive nature not Furthermore, this is intended to ment or upgrading ofdocument existing curriculums, thecon- 1 There been many activities and initiatives in the eld of sexuucation. Holistic sexuality education gives children consequences linked to sexuality, but can also be i situaciju zemlje o kojoj je rije. pomau podruju spolnog odgoja bilo je on mnogo aktivnosti i of inicijativa. only contributes to the prevention negative tribute to the introduction ofStandardi holistic ality education. Materials and tools various aspects of sexuality document needs to be adapted to the sexuality specic ed- 1 U improve quality of life, health and well-being. In andodreivanju young people unbiased, scienti cally correct Materijali i can alatibe zafound razliite vidove spolnog odgoja mogu se nai u education in the Bibliographie, part C. When a new pri to mogu biti sljedei koraci prema consequences linked to sexuality, butmogu can also ucation. Holistic sexuality education gives children Bibliografiji, needs and situation of the country concerned. odjeljak U sluaju izrade novog kurikuluma se curriculum needs to C. beeducation developed, the UNESCO database and this way, sexuality contributes to health information on all aspects of sexuality and, at the holistikom pristupu spolnom odgoju i pruaju speci improve quality of life, health and well-being. In and young people unbiased, scienti cally correct They help to identify what the next steps towards koristiti baza podataka te opseniin pregledi odgoja extensive overviews ofUNESCO-a sexuality education Europespolnog by BZgA and promotion in general. same time, helps them to develop the skills to act u Europi koje su napravili BZgA i IPPF. Usp. UNESCO HIV and AIDS IPPF may be a useful starting point, cf. UNESCO HIV and AIDS Edinformation on all ofeducation sexuality and, at the this way, sexuality education contributes to health a holistic approach in aspects sexuality might Education Clearinghouse; IPPF (2006a, 2007), Lazarus Liljestrand ucation Clearinghouse; IPPF (2006a, 2007), Lazarus && Liljestrand same time, helps to develop skills to act (2007) promotion in general. be, and give speci c them guidance for thethe de nition i and BZgA/WHO Regional Office for (2006). (2007) BZgA/WHO Regional Of ceEurope for Europe (2006).
Uvod Introduction
1. i svrhaand purpose 1. Pozadina Background
WHO Regional Ofce for Europe and BZgA Standards for Sexuality Education in Europe Regional for Europe and BZgA Standards for Sexuality Education in Europe Standardi spolnog odgoja u Europi WHO WHO Regional OfceOf for ce Europe and BZgA Standards for Sexuality Education in Europe
5 9 11 5
24.09.2010 10:09:36 Uhr
Prvi dio: Uvod
Nova potreba za spolnim odgojem

Potrebu za spolnim odgojem potaknuli su razni dogaaji u posljednjih deset godina. Oni ukljuuju globalizaciju i migracije novih skupina stanovnitva s razliitim kulturnim i religijskim temeljima, brzo irenje novih medija, a posebno interneta i tehnologije mobilne telefonije, pojavu i irenje HIV-a/AIDS-a, sve veu zabrinutost za spolno zlostavljanje djece i adolescenata te, ne manje vano, promjene u stavovima prema spolnosti i promjene u spolnom ponaanju mladih. Te novine zahtijevaju uinkovite strategije da bi se mladima omoguilo da se sa svojom spolnou nose na siguran i zadovoljavajui nain. Formalizirani spolni odgoj u dobroj je poziciji da dopre do veeg dijela ciljane skupine. Europski standardi istovremeno mogu biti vrijedno sredstvo za razvijenije i manje razvijene zemlje izvan Europe. Mnoge od tih zemalja okreu se Europi kao dragocjenom izvoru znanja, a vlade mnogih europskih drava i nevladine organizacije aktivno ih podupiru u razvijanju spolnog odgoja. Da bi se ovaj dokument ispravno razumio, prvo je potrebno raspraviti to ovakvi standardi mogu znaiti u praksi ako se u obzir uzme injenica da se ljudska spolnost razvija u djetinjstvu i adolescenciji, a da pri tom procesu prevladavaju drutveni, kulturni, religijski i drugi utjecaji.
strunjak. Meutim, sve vei naglasak u zapadnoj kulturi na prevenciji problema openito, koji sve vie zadire i u podruje intimnosti i ljudske spolnosti, potaknuo je zahtjeve da se na tom planu u veoj mjeri ukljue strunjaci.
Vanost pozitivnog strunog pristupa

Kao to smo ve napomenuli, znatan dio stjecanja znanja u podruju spolnosti odvija se izvan dosega strunih osoba. Pa ipak, oni imaju odreenu ulogu. Jasno je da formalno obrazovanje ne formira ljudsku spolnost te da se uloga spolnih edukatora uglavnom usmjerava prema problemima (poput neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti) i na to kako ih sprijeiti. To moe dati povoda kritici da je takav pristup temeljno negativan ili, drugim rijeima, orijentiran k problemima. Problemi i rizici postavljeni u arite nisu uvijek u skladu s radoznalou, interesima, potrebama i iskustvima mladih zbog ega utjecaj takva pristupa na ponaanje nije onakav kakav bi trebao biti. S druge strane, takav je pristup dao poticaja zahtjevima za pozitivnijim pristupom koji je i uinkovitiji i realistiniji. Zbog toga se na neki nain moe rei da je razvoj spolnog odgoja uvijek bila borba za pomirenje dodatne, strune uloge orijentirane k prevenciji sa eljama da spolni odgoj bude relevantan, uinkovit, prihvatljiv i privlaan mladima.
Mladima je potreban i neformalan i formalan spolni odgoj

Valja naglasiti da je mladima potreban i neformalan i formalan spolni odgoj. Ta dva vida nisu suprotna jedan drugome, ve se nadopunjuju. S jedne strane, da bi razvili svoj spolni identitet, mladima trebaju ljubav, prostor i podrka u svakodnevnoj okolini. S druge strane, njima su potrebni posebno znanje, stavovi i vjetine, a u tome je vana uloga strunjaka. Osnovni izvor strunih informacija i obrazovanja jesu kole, nastavni prirunici, broure, leci i CD ROM-ovi, obrazovni sadraji na internetu, obrazovni programi i kampanje na radiju i televiziji te pruatelji (medicinskih) usluga. Ovaj dokument pozornost usmjerava na spolni odgoj u kolama, no to ne treba tumaiti kao da je kola jedini relevantan medij.
1.1. Formalni i neformalni spolni odgoj

Tijekom procesa odrastanja djeca i adolescenti postupno stjeu znanje i razvijaju poimanja, vrijednosti, stavove i vjetine povezane s ljudskim tijelom, intimnim odnosima i spolnou. Za to znanje oni koriste itav niz razliitih izvora. Najvaniji su, posebno u ranijim fazama razvoja, neformalni izvori kao to su to roditelji, iznimno vani u najranijoj dobi. Uloga strunjaka lijenika, pedagoga, sociologa ili psihologa u ovom procesu uobiajeno nije naglaena, to je razumljivo jer se pomo strune osobe gotovo uvijek trai samo kad se pojavi problem i to onaj koji moe rijeiti samo
12
Prvi dio: Uvod
1.2 Povijesni kontekst spolnog odgoja u kolama

Pojava adolescencije u kontekstu seksualne revolucije 1970-ih
Uvoenje spolnog odgoja u kole u Zapadnoj Europi u velikoj se mjeri podudarilo s razvojem i irokom primjenom suvremenih, pouzdanih metoda kontracepcije posebice pilule i ozakonjenjem pobaaja u veini zemalja tijekom 1970-ih i 1980-ih. Te su novine otvorile sasvim nove mogunosti za odvajanje spolnosti od reprodukcije. Oko 1970. godine ta je promjena potaknula seksualnu revoluciju i, u spoju s drugim imbenicima, bila poticaj za proces emancipacije ena. Vrijednosti i norme vezane za spolnost poele su se pomicati, a spolno se ponaanje poelo mijenjati. Ono je u najmanju ruku izgubilo obiljeje iznimno snanog tabua te je postalo pitanje otvoreno za javnu raspravu. Ti su procesi takoer potakli pojavu nove meufaze u ivotu izmeu djeteta i odrasle osobe koja je postala poznata pod nazivom adolescencija. Tu meufazu postupno ocrtavaju sve vea neovisnost o roditeljima, stupanje u ljubavne odnose i spolne kontakte (puno) prije braka, zajedniki ivot prije braka te odgaanje stupanja u brak i osnivanja obitelji. Okvirno govorei, na poetku treeg tisuljea mladi u Europi u prosjeku prvi spolni odnos imaju izmeu esnaeste i osamnaeste godine. Do stupanja u brak (ili u trajni zajedniki ivot) oko dvadeset pete godine imali su nekoliko partnera, a svoje prvo dijete dobivaju do dvadeset osme ili tridesete godine.2 Tijekom tog razdoblja, prije no to se skrase u stabilnom odnosu, dvostruki rizik neeljene trudnoe i spolno prenosivih infekcija problem je iz aspekta i pojedinca i javnog zdravlja. Pojava epidemije HIV-a/ AIDS-a 1980-ih oznaila je znatno ozbiljniju opasnost te je dovela do poveanih prevencijskih napora. I drugi su imbenici doprinijeli jaanju fokusa na spolnosti adolescenata i spolno zdravlje. Spolno zlostavljanje i nasilje, tradicionalni tabui koje se teilo zatakati, sve su vie izlazili na vidjelo. Uzrokujui moralnu indignaciju, ta su pitanja zahtijevala preventivno djelovanje. Takoer je sve jai osjeaj da seksualizacija medija i oglaavanja negativno utjee na poimanje spolnosti kod mladih te da zahtijeva neku vrstu protuakcije.
Spolni odgoj u kolama kao odgovor drutva na te drutvene promjene

Sve te fundamentalne drutvene promjene u osnovi sagledane kao pojava nove drutvene dobne skupine postavljene izmeu djetinjstva i odrasle dobi s vlastitom kulturom, ponaanjem i potrebama traile su nov odgovor drutva. U podruju spolnosti pojavila se potreba za novim vrstama zdravstvenih usluga ili preinakom postojeih, za novim informacijama i obrazovnim naporima. Zahtjev za spolnim odgojem diljem Europe u drugoj polovici 20. stoljea treba se razumijevati prvenstveno iz te perspektive. Pojava novih vienja (spolnih) prava i uloga, a posebno poimanja ljudskih prava pripadnih ovoj dobnoj meuskupini unutar drutva, dodatno su potakla uoenu potrebu za spolnim odgojem. Vano je naglasiti da se taj proces odvijao u svim europskim zemljama, iako su se neke od njih tome prilagodile ranije ili bre od drugih. Spolni odgoj, napose u kolama, kljuna je sastavnica tog procesa prilagodbe. Neposredni razlozi u pozadini poziva za uvoenjem spolnog odgoja u kole mijenjali su se tijekom godina i razlikovali se od zemlje do zemlje varirajui od prevencije neeljene trudnoe do prevencije HIV-a i drugih spolno prenosivih infekcija. Skandali vezani za spolno zlostavljanje dali su uz to spolnom odgoju velik poticaj u javnosti rezultirajui zahtjevima za spolnim odgojem mlae djece. Takve je zahtjeve poduprla i promjena u opem poimanju djeteta koje se danas doivljava kao subjekt.3 Svi ti raznoliki motivi spojili su se u usmjerenju k vie holistikim pogledima na spolni odgoj. Temeljna pobuda za to bilo je uvjerenje da mlade treba poduprijeti i ojaati te im omoguiti da spolnou ovladaju na odgovoran, siguran i zadovoljavajui nain, a ne da se primarno fokusira na pojedinana pitanja ili prijetnje. Ovakav holistiki pristup u kojem se spolnost definira mnogo ire i u ijem aritu nije nuno spolni odnos danas je predominantan stav strunjaka u podruju spolnosti i spolnog zdravlja irom Europe.
3 2
Usp. OECD (2008). Vidi isto tako i WHO Regional Office for Europe (2008).
Dijete se smatra neovisnom osobom s posebnim sposobnostima i potrebama u pogledu, meu ostalim, izraavanja bliskosti, senzualnosti i (tjelesne) radoznalosti. Potencijal djeteta treba primjereno njegovati.
13
Prvi dio: Uvod
1.3 Razvoj spolnog odgoja u kolama u Europi4

U Europi spolni odgoj kao predmet kolskog kurikuluma ima povijest dulju od pola stoljea, dulje nego bilo gdje drugdje u svijetu. Slubeno je zapoeo u vedskoj gdje je obveznim predmetom postao 1955. godine. No u praksi prolo je mnogo godina dok se spolni odgoj kao predmet nije integrirao u kurikulume, jer je za izradu smjernica, prirunika i drugih obrazovnih materijala i obuku uitelja trebalo vremena.
Spolni odgoj u Zapadnoj Europi ranije

Tijekom 1970-ih i 1980-ih mnoge su drave Zapadne Europe prihvatile spolni odgoj, prvo u Skandinaviji, ali i drugdje. Na primjer, Njemaka je spolni odgoj uvela 1968. godine, a Austrija 1970. U Nizozemskoj i vicarskoj spolni je odgoj krenuo 1970-ih, ali zbog visoke razine neovisnosti kola (odnosno kantona, u sluaju vicarske) nije odmah postao obveznim predmetom.5 Uvoenje spolnog odgoja nastavilo se i u posljednjem desetljeu 20. stoljea i u prvom desetljeu 21. stoljea, prvo u Francuskoj i Velikoj Britaniji, a zatim postupno i u zemljama june Europe, napose Portugalu i panjolskoj. ak i u Irskoj, gdje je religijska opozicija tradicionalno bila jaka, spolni odgoj postao je 2003. godine obveznim predmetom u osnovnim i srednjim kolama. Tek manji broj drava, starih zemalja lanica Europske Unije, posebno u junoj Europi, jo nije uveo spolni odgoj u kole.
odnose i, napose, da mogu biti spolno aktivni prije braka. Priprema za spolnost nikada nije bila tema. Kao posljedica toga drave Srednje i Istone Europe zapoele su sa spolnim odgojem u vidu u kojem se on trenutno shvaa i provodi dvadeset ili trideset godina kasnije nego u Zapadnoj Europi. Samo u nekim od tih zemalja, posebno u ekoj Republici i u Estoniji, napravljen je ozbiljan poetak s razvijanjem suvremenih stilova spolnog odgoja, drugaijih od obrazovanja za obiteljski ivot. U nekim drugim srednjoeuropskim i istonoeuropskim dravama napredak se usporio pojavom fundamentalizma (politikog, kulturalnog i religijskog) u razliitim javnim sferama.
Nema razmjene standarda i politika izmeu zemalja

U izradi politika, kurikuluma ili standarda spolnog odgoja bilo je zapanjujue malo razmjene utjecaja meu europskim zemljama. To je vjerojatno posljedica jezinih granica: dokumenti su se rijetko prevodili i objavljivali u meunarodnoj literaturi. Isto se moe rei i za istraivanja provedena u ovom podruju. Istraivanja obrazovnih potreba mladih ili kvalitete i uinkovitosti obrazovnih programa veinom su se vodila u nacionalne svrhe, a ne da bi dala doprinos meunarodnom korpusu znanstvenih spoznaja. Zato ne iznenauje injenica da najnoviji pregled studija procjena utjecaja spolnog odgoja iz UNESCO-ova izdanja Meunarodne smjernice o spolnom odgoju6 obuhvaa samo jedanaest studija iz drugih razvijenih zemalja, u odnosu prema etrdeset sedam istraivanja iz Sjedinjenih Amerikih Drava. Veina od tih jedanaest studija potjee iz Velike Britanije, a samo nekoliko njih iz ostalih europskih drava. Takvo stanje moe jednostavno ostaviti krivi dojam da u Europi ne postoji zanimanje za istraivanja spolnog odgoja, no to ne bi kako smo ve objasnili bilo tono.7 Europa ima mnogo iskustva i, vjerojatno, vrlo dobro dokumentirane nacionalne baze podataka. One bi trebale postati meunarodno dostupne sustavnijim objavljivanjem istraivanja i rezultata.
nego u Srednjoj i Istonoj Europi

U Srednjoj i Istonoj Europi razvoj spolnog odgoja poinje nakon pada komunizma. Prije toga postojale su neke inicijative u pojedinim dravama, no gledane u retrospektivi one se ne mogu nazvati inicijativama za spolni odgoj. Veinom je bila rije o inicijativama za pripremu za brak i obitelj, koje su poricale injenicu da mladi postupno razvijaju snaan interes za ljubavne
Podaci o spolnom odgoju u kolama uglavnom se temelje na izvjetajima SAFE, usp. IPPF (2006a, 2007), Lazarus & Liljestrand (2007). 5 U Nizozemskoj spolni odgoj nikada stvarno nije postao obveznim, dok u vicarskoj jest, ali tek dva desetljea kasnije, nakon to je poela epidemija AIDS-a.
4
6 7
Usp. UNESCO (2009a). Vidi isto i poglavlje 1.5 Europa iz globalne perspektive
14
Prvi dio: Uvod
1.4 Razliitost spolnog odgoja u Europi

Nain na koji se ovi standardi mogu upotrijebiti u velikoj mjeri ovisi o nainu na koji se spolni odgoj organizira i predaje, a on u Europi znatno varira. Iz tog je razloga za pravilno razumijevanje i procjenu ovih standarda neophodno nekoliko informacija o tim razlikama i njihovim korijenima.
Spolni odgoj treba biti primjeren dobi

U ovakvu je kontekstu vaan pojam primjeren dobi. Bilo bi ustvari primjerenije koristiti termin primjeren razvoju, budui da se ne razvijaju sva djeca jednako brzo. No, oznaka primjeren dobi upotrebljava se ovdje u znaenju i primjeren dobi i primjeren razvoju, a odnosi se na postupni rast onoga to je predmet interesa, onoga to je vano i razine detalja neophodnih za odreenu dob ili razvojnu fazu. etverogodinje dijete moe majku pitati od kuda dolaze djeca, a odgovor iz maminog trbuha uobiajeno dostaje i primjeren je dobi. Isto to dijete kasnije se moe pitati kako je beba dola u mamin trbuh i u toj e dobi biti primjeren drugi odgovor. Odgovor ti si premali za to nije primjeren odgovor. Primjerenost dobi daje odgovor na pitanje zato se u razliitoj dobi trebaju obraivati iste teme spolnog odgoja: kako dijete raste, pitanja e se istraivati s vie detalja.
iri pojam spolnog odgoja rani poetak

Dob u kojoj se u Europi zapoinje sa spolnim odgojem razliita je. Prema izvjetajima SAFE8 kree se od etiri godine u Portugalu do etrnaest godina u panjolskoj, Italiji i na Cipru. Pomniji pogled pokazat e da razlike nisu toliko velike kako se isprva ini, a prvenstveno se odnose na ono to se pod pojmom spolni odgoj podrazumijeva. U ovom se dokumentu koristi iroki pojam koji ukljuuje ne samo tjelesne, emocionalne i interaktivne vidove spolnosti i spolnih kontakata nego i niz drugih aspekata, kao to su prijateljstvo ili osjeaji sigurnosti, zatienosti i privlanosti. Kad se primjenjuje takvo ire poimanje, postaje jasnije zato u nekim zemljama spolni odgoj poinje na razini osnovne kole. Tamo gdje spolni odgoj slubeno poinje na srednjokolskoj razini, koristi se mnogo ua definicija spolnih kontakata. Razlika u definicijama objanjava zato neke drave umjesto pojma spolni odgoj radije koriste naziv spolni odgoj i odgoj o zdravim odnosima ili sline termine. U ovom smo se dokumentu namjerno odluili pozvati na pristup po kojem spolni odgoj poinje od roenja. Od roenja novoroenad ui o vrijednosti tjelesnog dodira, topline i intimnosti te o uivanju u njima. Ubrzo zatim bebe ue to je isto, a to prljavo. Nakon toga ui se o razlici izmeu mukog i enskog, izmeu bliskih ljudi i stranaca. Bitno je uoiti da poevi od roenja roditelji djeci prenose poruke koje se odnose na ljudsko tijelo i intimnost. Drugim rijeima, roditelji provode spolni odgoj.
Spolni odgoj kao multidisciplinarni predmet kurikuluma

Takoer ni predmet kurikuluma u kojem se obrauje spolni odgoj, ba kao ni obrazovna pozadina uitelja odgovornog za spolni odgoj u Europi, nisu jednaki. U nekim je sluajevima spolni odgoj zaseban predmet, no ee je on uklopljen u druge predmete. Najee je to biologija, ali ovisno o dravi, vrsti kole i drugim uvjetovanostima spolni se odgoj predaje u okviru graanskog odgoja, drutvene orijentacije ili drutvenih vjetina, zdravlja (promicanje), filozofije, religije, jezika i tjelesnog odgoja. Glavni predmet, u koji je uvrten spolni odgoj, i obrazovanje uitelja u velikoj mjeri utjeu na tematiku koja se predaje i metode koje se koriste. Ako se spolni odgoj predaje u okviru biologije ili tjelesnog odgoja, u aritu su, ini se, tjelesni aspekti. Kad je glavni predmet iz podruja humanistikih znanosti, vea je pozornost posveena drutvenim, interakcijskim ili moralnim pitanjima.
Usp. IPPF (2006a)
15
Prvi dio: Uvod
Dobar pristup koji jami naglaenije holistiki pristup podrazumijeva da odgovornost za razliite aspekte imaju razliiti uitelji, pa spolni odgoj postaje multidisciplinaran predmet.9 Iskustvo je pokazalo da je u tim sluajevima vano da jedan uitelj bude odgovoran za sveukupnu koordinaciju razliitih materijala i ulaznih informacija. Drugi esto koriten pristup odnosi se na dovoenje vanjskih strunjaka u kole da objasne specifina podruja. To mogu biti lijenici, medicinske sestre, primalje, osobe za rad s mladima ili psiholozi posebno obueni u spolnom odgoju. U te se svrhe esto ukljuuju nevladine organizacije posveene spolnom zdravlju ili slube koje pokrivaju zdravlje mladih. Djeca u nekim zemljama, kao to su vedska ili Estonija, dio spolnog odgoja dobivaju u oblinjim institucijama koje brinu za zdravlje mladih. Pretpostavlja se da to moe poveati razinu dostupnosti takvih centara i potaknuti njihovo budue posjeivanje. Pretvaranje spolnog odgoja (i odgoja o zdravim odnosima) u obvezan predmet postaje vaan aspekt za njegovo predavanje. Kako je pokazalo iskustvo u nekim zemljama, ako spolni odgoj nije obvezan, raste vjerojatnost da mu se nee pridavati velika panja. S druge strane, odreivanje spolnog odgoja obveznim predmetom ne ini ga automatski kvalitetnim i holistikim obrazovanjem. Postoji potreba za procesom koji kree od dna prema gore u kojem se uitelji motiviraju, educiraju i podupiru. U cjelini gledano tijekom proteklih desetljea u Europi prevladava trend da spolni odgoj bude obvezan predmet bez klauzula izuzea koje roditeljima doputaju da povuku djecu s nastave ako oni imaju ozbiljne zamjerke na sadraj kurikuluma. U stvarnoj praksi, budui da sami nisu dorasli zadatku ili im je neugodno pristupiti toj temi, roditelji (ukljuujui i pripadnike manjina) esto podupiru spolni odgoj u kolama.
Ovdje valja napomenuti da spolni odgoj gotovo nigdje nije predmet iz kojeg se polau ispiti, iako to mogu biti neki njegovi dijelovi, ako su sastavnice obveznih predmeta kao to je biologija. No, da bi spolni odgoj zadobio potrebnu panju, vano je da postane ispitni predmet. Iz aspekta razrade kurikuluma korisno je organizirati neku vrstu suradnje s roditeljima, ne samo da bi se dobila njihova neophodna potpora nego i zato da se moe jamiti optimalno podudaranje izmeu neformalne uloge roditelja i formalnog sudjelovanja kole. U jednoj europskoj zemlji, Austriji, takva se suradnja slubeno zahtijeva. No kola ni u kojem sluaju nije jedina institucija ili organizacija koja u ovom polju moe imati vanu ulogu. Mnoge druge organizacije u bliskom dodiru s djecom i mladima, ba kao i mediji, mogu dati svoj koristan doprinos. Naposljetku, razliit je i stupanj decentraliziranosti vlasti zaduenih za razvijanje i primjenu obrazovnih kurikuluma, ukljuujui i spolnog odgoja. Zbog toga se prakse spolnog odgoja razlikuju od zemlje do zemlje. U vedskoj, na primjer, gdje postoji jaka tradicija centraliziranih obrazovnih vlasti, odluke o kurikulumu donose se centralizirano. U kulturno usporedivim dravama, kao to su Danska ili Nizozemska, takve odluke donose lokalne ili pojedinane kolske vlasti.
U Francuskoj, na primjer, spolni odgoj predaje niz razliitih uitelja.
16
Prvi dio: Uvod
1.5 Europa iz globalne perspektive

UNESCO-ov meunarodni pregled studija procjene programa spolnog odgoja sadri popis programa koji govori da se takvi programi danas provode u raznolikom nizu razvijenih drava i zemalja u razvoju.10 Neki programi u zemljama u razvoju nadahnuti su sadrajima iz razvijenih drava, posebice Sjedinjenih Amerikih Drava i Zapadne Europe.
Granica izmeu drugog i treeg tipa programa nije uvijek stroga i uglavnom ovisi o definicijama. U Sjedinjenim Amerikim Dravama postoje naalost gotovo jedino programi prvog ili drugog tipa, dok u Zapadnoj Europi prevladava trei tip. Meunarodna bibliografija o spolnom odgoju gotovo je u cijelosti nastala na engleskom jeziku, dok je veina dokumenata posveena spolnom odgoju u Europi bilo da je rije o smjernicama, prirunicima, nastavnim materijalima ili ak izvjeima o procjeni napisana na jezicima europskih drava. Budui da oni veinom nerazumljivi meunarodnom itateljstvu, to stvara pogrean dojam da su programi sastavljeni na engleskom jeziku, veina kojih dolazi iz Sjedinjenih Amerikih Drava, gotovo jedini sadraji koji postoje. Vano je naglasiti da programi treeg tipa polaze od filozofije koja se razlikuje od one tipova 1 i 2, ine se vie okrenutima opipljivim rezultatima i koncentriraju se napose na rezultate u ponaanju. Meu vanim pitanjima pri procjeni prvog i drugog tipa kurikuluma spolnog odgoja nalaze se i pitanje Odgaa li program dob stupanja u prvi odnos? ili ak Smanjuje li program uestalost spolnih odnosa?. U Europi je spolni odgoj prije svega orijentiran k osobnom rastu, dok je u Sjedinjenim Amerikim Dravama on usmjeren prema rjeavanju problema ili prevenciji. Za tu temeljnu razliku postoji itav niz razliitih povijesnih, drutvenih i kulturalnih razloga koji izlaze iz konteksta ove rasprave, no vano ih je naznaiti. U Zapadnoj Europi spolnost se u vidu u kojem se pojavljuje i razvija tijekom adolescencije ne poima primarno kao problem i prijetnja, ve kao vrijedan izvor osobnog obogaenja.
Tri kategorije programa

Iz povijesnog globalnog gledita programi spolnog odgoja mogu se temeljno podijeliti u tri kategorije. 1. Programi koji se primarno ili jedino usredotouju na suzdravanje od spolnog odnosa prije braka, poznati i kao programi kako rei ne ili samo apstinencija (tip 1). 2. Programi koji suzdravanje sadravaju kao mogunost, ali istovremeno panju posveuju i spreavanju zaea i provoenju sigurnog seksa. Nasuprot programima samo apstinencija ovi se programi esto nazivaju sveobuhvatni spolni odgoj (tip 2). 3. Programi koju sadravaju elemente tipa 2, ali ih postavljaju u iru perspektivu osobnog i spolnog rasta i razvoja. Takve programe u ovom dokumentu zovemo holistikim spolnim odgojem (tip 3). Programe prvog tipa u proteklom je desetljeu u Sjedinjenim Amerikim Dravama posebno snano promicala republikanska administracija. U odreenoj su mjeri oni utjecali na smjerove razvoja u drugim zemljama, posebno u nekim zemljama u razvoju i u istonoeuropskim dravama. Programi drugog tipa nastajali su kao neka vrsta reakcije na pristup samo apstinencija. Jedno opseno istraivanje usporedilo je rezultate prvog i drugog tipa programa te pokazalo da programi samo apstinencija nemaju pozitivnih uinaka na seksualno ponaanje ili na rizik od adolescentskih trudnoa, dok sveobuhvatni programi uistinu imaju takvo djelovanje.11
10 11
Usp. UNESCO et al. (2009a), str. 13ff. Usp. Kohler et al. (2008)
17
Prvi dio: Uvod
1.6 Paralelne meunarodne inicijative za spolni odgoj

Ovaj dokument s preporukama za europske standarde spolnog odgoja nadopunjava druge inicijative u Europi i svijetu koje promiu kvalitetan spolni odgoj. U 2001. godini objavljena je Europska regionalna strategija za spolno i reproduktivno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.12 Ta desetogodinja strategija poticala je zemlje lanice Europske Unije da adolescente informiraju i obrazuju o svim vidovima spolnosti i reprodukcije te da im pomognu u izgraivanju ivotnih vjetina neophodnih da na ta pitanja odgovaraju na zadovoljavajui i odgovoran nain. Strategija je takoer pozvala na izradu zakonodavnih i regulatornih okvira za reviziju zakona i politika da bi se osiguralo da oni omoguavaju ravnopravan pristup odgoju za spolno i reproduktivno zdravlje. U studenom 2006. godine Savezni centar za zdravstvenu edukaciju i Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu organizirali su u Klnu europsku konferenciju Spolni odgoj mladih u multikulturalnoj Europi. Konferencija je bila prilika da vie od sto strunjaka iz dvadeset est zemalja predstavi nacionalne strategije za spolni odgoj i uspjene inicijative te da o njima raspravlja. Konferencija je takoer ujedno potakla umreavanje i suradnju unutar tog podruja u europskoj regiji. U sklopu priprema za konferenciju pripremljen je niz dokumenata pod naslovom Nacionalna izvjea o spolnom odgoju za mlade u Europi13 kao prvi pokuaj da se sakupe i objedine iskustva o spolnom odgoju iz esnaest europskih zemalja. Ovi standardi oznaavaju sljedei korak u razvoju spolnog odgoja u Europi. Gotovo istovremeno dok je trajala konferencija, objavljeni su prvi rezultati Projekta SAFE (Spolna osvijetenost za Europu). Taj je projekt zapoeo 2005. godine kao inicijativa Europske mree IPPF i njezinih dvadeset
est lanica zajedno sa Sveuilitem u Lundu iz vedske i Regionalnim uredom Svjetske zdravstvene organizacije za Europu. Novanu potporu osigurao je Generalni direktorat za zdravlje i zatitu potroaa Europske komisije. Tenja ovog partnerstva jest promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja te prava mladih u Europi. Opsean i inovativan projekt iznjedrio je tri glavna izvjetaja14. Jedan je od njih Referentni vodi za politike i prakse u odgoju o spolnosti u Europi15 koji smo opseno koristili pri sastavljanju cijelog ovog uvoda. Jedna od preporuka u vodiu kroz politike ovog projekta jest osigurati da sveobuhvatni spolni odgoj bude obvezan predmet i u osnovnim i u srednjim kolama s jasno odreenim minimumom standarda i obrazovnih ciljeva16. Standardi za odgoj o spolnosti, iako planirani neovisno, nadopunjuju rezultate Projekta SAFE. UNESCO je (zajedno s drugim organizacijama Ujedinjenih naroda) 2009. godine objavio Strune smjernice za spolni odgoj u dva sveska.17 Pri izradi ovih standarda izmjenjivali smo informacije, iskustva i stavove s autorima tih smjernica, ali samo u drugoj fazi rada. Dva se dokumenta dijelom preklapaju, ali dok UNESCO-ov dokument predstavlja globalne preporuke, ovi su standardi specifino regionalni. Vijee za stanovnitvo objavilo je 2009. godine prirunik o spolnom odgoju pod naslovom Sve je jedan kurikulum. Smjernice i aktivnosti za ujednaeni pristup odgoju o spolnosti, rodu, HIV-u i ljudskim pravima. Te je smjernice razradila radna skupina u kojoj je djelovalo nekoliko nevladinih organizacija, meu kojima i IPPF.18 Gore sabrani podaci pokazuju da je u proteklom desetljeu nastao niz inicijativa za spolni odgoj. Ova inicijativa tei popunjavanju jedne posebne praznine u Europi pri emu se nastavlja na prethodne i usporedne publikacije.
12 13
Usp. WHO Regional Office for Europe (1999/2001). BZgA/WHO Regional Officer for Europe (2006).
Usp. IPPF (2006a, 2007, Lazarus & Liljestrand 2007). Reference Guide to Policies and Practices in Sexuality Education in Europe [op. prev.]. 16 PPF (2007), str. 18. 17 UNESCO (2009a, 2009b). 18 Usp. Population Council (2009).
14 15
18
Prvi dio: Uvod
2. Spolnost, spolno zdravlje i spolni odgoj definicije i pojmovi

Pojmovi spola, spolnosti, spolnog zdravlja i prava te uz njih neposredno vezani pojmovi u odreenoj se mjeri razliito tumae u razliitim zemljama ili kulturama.19 Prevedeni na druge jezike opet mogu biti drugaije shvaeni. Iz tog je razloga neophodno dati nekoliko objanjenja o nainu na koji se ti pojmovi ovdje koriste. U sijenju 2002. godine Svjetska zdravstvena organizacija sazvala je strune konzultacije kao dio ire inicijative iji je cilj, budui da meunarodno dogovorene definicije nisu postojale, bio definiranje nekih od tih pojmova.20 Tako su nastale radne definicije pojmova spol, spolnost, spolno zdravlje i spolna prava. Premda jo nisu postale slubenim definicijama Svjetske zdravstvene organizacije, te su definicije dostupne na njezinim internetskim stranicama i sve se vie primjenjuju. I u ovom se dokumentu ti pojmovi koriste kao radne definicije. Spol se odnosi na bioloka obiljeja koja ljudska bia odreuju kao muko ili ensko. U engleskom se govornom podruju termin sex u svakodnevnom govoru esto tumai kao seksualna aktivnost. Spolnost kao opi pojam spolnost se u skladu s radnim definicijama Svjetske zdravstvene organizacije odreuje na sljedei nain: ljudska spolnost prirodan je dio ljudskog razvoja u svakoj fazi ivota, a podrazumijeva tjelesne, psiholoke i drutvene elemente [].21 Svjetska zdravstvena organizacija predlae i ovu, mnogo opseniju definiciju. Spolnost je sredinji vid bivanja ovjekom tijekom cijelog ivota i obuhvaa spolne i rodne identitete i uloge, spolnu orijentaciju, eroticizam, zadovoljstvo, intimnost i reprodukciju. Spolnost se doivljava i izraava mislima, matanjem, eljama, uvjerenjima, stavovima, vrijednostima, ponaanjima, praksama, ulogama i odnosima. Spolnost moe obuhvaati sve te dimenzije, no one se ne doivljavaju ni izraavaju nuno svaki put. Na spolnost utjee meudjelovanje biolokih, psiholokih, drutvenih, ekonomskih, politikih, etikih, pravnih, povijesnih, religijskih i duhovnih imbenika.22 Ovakvo je odreenje korisno iz niza razloga. Ono naglaava da spolnost zauzima sredinje mjesto u bivanju ovjekom, da nije ograniena na odreene dobne skupine, da je usko povezana uz rod, da podrazumijeva razliite spolne orijentacije i da je mnogo ira od reprodukcije. Takvo odreenje istovremeno objanjava da spolnost obuhvaa vie od samih ponaajnih elemenata te da se moe znatno razlikovati ovisno o nizu utjecaja. Ta definicija neizravno govori da spolni odgoj treba tumaiti tako da pokriva znatno ire i mnogo raznovrsnije podruje od obrazovanja o seksualnom ponaanju s kojim se, naalost, ponekad brka. Spolno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija prvi je put definirala na strunom sastanku 1972. godine23 spolno zdravlje je integracija somatskih, emocionalnih, intelektualnih i socijalnih vidova spolnog bia na naine koji pozitivno obogauju i unapreuju osobnost, komunikaciju i ljubav. Premda je definicija u neku ruku zastarjela, ona se jo uvijek esto koristi. Tijekom strunih konzultacija Svjetske zdravstvene organizacije 2002. godine dogovorena je nova definicija pojma spolno zdravlje. Novi nacrt definicije iz 2002. godine kae ovako: Spolno zdravlje je stanje tjelesnog, emocionalnog, mentalnog i drutvenog zdravlja vezanog uza spolnost; to nije samo izostanak bolesti, disfunkcije ili nemoi. Spolno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup pun potovanja prema spolnosti i spolnim odnosima te i mogunost ostvarivanja zadovoljavajuih i sigurnih
Vidi i prvo poglavlje. WHO (2006). 21 WHO Regional Office for Europe (1999/2001), str. 13.
19 20
22 23
WHO (2006), str. 10. WHO (1975).
19
Prvi dio: Uvod
spolnih iskustava, bez prisile, diskriminacije ili nasilja. Da bi se postiglo i odralo spolno zdravlje, treba potivati, tititi i ostvariti spolna prava svih osoba.24 Ovaj nacrt definicije ne naglaava samo potrebu za pozitivnim pristupom, bitni aspekt uitka te ideju da spolno zdravlje podrazumijeva tjelesni vid, nego i emocionalnu, mentalnu i drutvenu sastavnicu. On upozorava korisnika na mogue negativne elemente i po prvi put spominje postojanje spolnih prava dva pitanja kojih gotovo da i nema u definiciji iz 1972. godine. Ipak ti potencijalno negativni elementi nisu u aritu, kao to je to sluaj u literaturi o HIV-u i AIDS-u. Saeto reeno, to je ujednaena definicija. Spolno zdravlje jedan je od pet jezgrenih aspekata globalne strategije za reproduktivno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije koju je 2004. godine prihvatila Svjetska zdravstvena skuptina.25 Treba istaknuti da je Svjetska zdravstvena organizacija ve od ranih 1950-ih definirala i pristupila pojmu zdravlje na vrlo irok i pozitivan nain nazivajui ga ljudskim potencijalom, a ne samo izostankom bolesti, i ukljuujui u nj i tjelesne i emocionalne, mentalne, drutvene i druge aspekte. Zbog toga se smatra da su definicije SZO prihvatljiva i korisna polazita za razmatranje spolnog odgoja. U ovom se dokumentu pojam spolnog zdravlja upotrebljava u skladu s time te podrazumijeva znaenje i ideju spolne dobrobiti. Na spolno zdravlje utjeu osobni, ali i drutveni i kulturalni imbenici. Spolna prava, posebno u smislu prava na informacije i obrazovanje. Kao to smo ve napomenuli, na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije 2002. godine oblikovan je nacrt definicije pojma spolna prava. Spolna prava podrazumijevaju ljudska prava ve priznata u nacionalnim zakonima, meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i drugim izjavama drutvene suglasnosti. Ukljuuju prava svih osoba, bez prisile, diskriminacije i nasilja na: najvii mogui standard spolnog zdravlja, ukljuujui pristup zdravstvenim slubama za spolnost i reprodukciju;
traenje, dobivanje i prenoenje informacija vezanih uz spolnost; spolni odgoj; potivanje tjelesnog integriteta; odabir partnera; odluivanje o tome hoe li biti spolno aktivne ili ne; sporazumne spolne odnose; sporazuman brak; odluivanje o tome hoe li, ili nee imati djecu te kada; voenje zadovoljavajueg, sigurnog i ugodnog spolnog ivota.
Odgovorno provoenje ljudskih prava zahtijeva da svaka osoba potuje prava drugih.26 Premda se samo radi o radnoj definiciji, ona se u ovom dokumentu koristi kao polazite jer smo smatrali da elementi koje sadrava imaju irom Europe iroku podrku. Vano je uz to skrenuti panju na to da je u njoj eksplicitno navedeno pravo na informacije i obrazovanje. No, ovdje valja biti oprezan. Jasno je da su neka od navedenih prava formulirana polazei od odraslih osoba kao referentnih toaka, to znai da se sva ova prava ne primjenjuju automatski na djecu i adolescente. Na primjer, jasno je da se pitanja kao to su sporazumno stupanje u brak ili pravo na odluivanje o raanju djeteta jo ne mogu odnositi na djecu i mlae adolescente. Pravo djeteta na informacije priznala je i Povelja o pravima djeteta Ujedinjenih naroda, sastavljena 1989. godine i u meuvremenu ratificirana u velikoj veini drava. Povelja jasno utvruje pravo na slobodu izraavanja i slobodu traenja, dobivanja i prenoenja informacija i ideja svih vrsta (lanak 13). lanak 19. odnosi se na obvezu drava da djeci prui obrazovne mjere koje e ih, izmeu ostalog, zatiti od spolnog zlostavljanja.27
25 25
WHO (2006), str. 10. WHO (2004), str. 21.
26 27
WHO (2006), str. 10. United Nations (1989).
20
Prvi dio: Uvod
Kratka digresija: intimno graansko pravo

U ovom je kontekstu korisno predstaviti pojam intimnog graanskog prava koji se odnosi na spolna prava s gledita drutvenih znanosti. Znanstvenici iz podruja drutvenih znanosti i istraivanja spolnosti trenutno pozivaju na utemeljenje moralnog dogovaranja kao valjane spolne moralnosti za dananje vrijeme. Bit te moralnosti odnosi se na to da se u duhu obostrane suglasnosti o pitanjima dogovaraju zreli sudionici jednakog statusa, prava i moi. Jedan od vanih preduvjeta za to jest da sudionici izgrade zajedniko poimanje pojma suglasnost i postanu svjesni posljedica svojih djela nadasve u kontekstima ponaanja u odnosima i spolnog ponaanja. Ako pretpostavimo da je taj preduvjet ispunjen, smijemo koristiti pojam intimno graansko pravo. To je socioloki pojam koji oznaava ispunjenje graanskih prava u graanskom drutvu, a temelji se na principu moralnog dogovaranja. Osim spolnosti pokriva spolni odabir, spolne orijentacije, razliite inaice mukog i enskog, razliite vrste odnosa i razliite naine na koje roditelji i djeca ive zajedno. Tako se pojam intimnosti u velikoj mjeri preklapa s opim poimanjem spolnosti koje izlaemo u ovom dokumentu. Intimno graansko pravo fokusira se na ravnopravnost drutvenog i ekonomskog statusa za pojedince koji odravaju autonomnost svojih ivota potujui granice drugih.28 Zahtjevi koje intimno graansko pravo postavlja pred pojedinca odraavaju se na socijetalnoj razini u ljudskim i spolnim pravima. Pravo na ta prava podrazumijeva potivanje i trajno razumijevanje prava na ravnopravnost meu spolovima i spolnu autonomiju pojedinca bez prisile i iskoritavanja. Ovo pravo ojaava pojedinca u odnosu prema nametanjima obitelji ili drutva. Prepoznavanje i uzimanje spolnih prava u obzir kljuna je stvar ako elimo ta ista prava zahtijevati, promicati i tititi za druge.29 Zbog toga je zadatak sredinje obrazovne politike vezano za spolna prava naglasiti vanost poduavanja i promicanja u obitelji, kolama i nastavnim ustanovama posebnih sposobnosti i vjetina za uenje i provoenje kritikog razmiljanja. To e djeci i mladima odraslim ljudima budunosti omoguiti da se suoe s izazovima autonomije i suglasnosti pri dogovaranju s partnerima. Djeca i mladi isto tako trebaju moi rijeima izraziti svoje osjeaje, misli i djela te razmiljati o njima. Holistiki i dobi primjeren spolni odgoj posebno je prikladan za poduavanje vanih sadraja i njihovo razmatranje, to jest, za stjecanje neophodnih vjetina.
28
29
Plummer (2001), Schmidt (2004), Weeks (1998). WHO (2006), IPPF (2008), str. 10-11.
Nedavno je IPPF, vodea meunarodna nevladina organizacija u podruju spolnog i reproduktivnog znanja, donijela Deklaraciju o spolnim pravima.30 Ta deklaracija, utemeljena velikim dijelom na meunarod-
no prihvaenim ljudskim pravima, ima slinu strukturu kao iroko prihvaena, ranija Povelja IPPF o spolnim i reproduktivnim pravima.31 I ta deklaracija sadrava pravo na obrazovanje i informacije.32
31 30
IPPF (2008).
32
IPPF (1996). IPPF (2008).
21
Prvi dio: Uvod
Svjetsko udruenje za spolno zdravlje objavilo je 2008. godine deklaraciju o spolnom zdravlju, a i taj dokument prepoznaje spolna prava kao kljuan element u ostvarenju spolnog zdravlja za sve.33 Na temelju procjene gore navedenih i drugih definicija, u skladu s holistikim i pozitivnim pristupom koji tvori osnovu ovih standarda, u ovom se dokumentu pojam spolnog odgoja odreuje na sljedei nain. Spolni odgoj oznaava uenje o kognitivnim, emocionalnim, drutvenim, interaktivnim i tjelesnim vidovima spolnosti. Spolni odgoj poinje u ranom djetinjstvu i napreduje tijekom adolescencije i odrasle dobi. Za djecu i mlade on tei k podupiranju i zatiti spolnog razvoja.
Spolni odgoj postupno oprema i osnauje djecu i mlade informacijama, vjetinama i pozitivnim vrijednostima da bi razumjeli i uivali u svojoj spolnosti, imali sigurne i potpune odnose te snosili odgovornost za spolno zdravlje i sreu samih sebe i drugih osoba. Sva djeca i mladi imaju pravo na pristup dobi primjerenom spolnom odgoju. U ovoj su definiciji u aritu prije svega spolnost kao pozitivan ljudski potencijal i izvor zadovoljstva i uitka, dok je u ovakvom openito pozitivnom pristupu jasno prepoznata potreba za znanjem i vjetinama neophodnima za prevenciju spolnih bolesti sekundarna. Nadalje, spolni se odgoj treba temeljiti na meunarodno prihvaenim ljudskim pravima, a posebno na pravu na znanje koje prethodi prevenciji zdravstvenih problema.
33
World Association for Sexual Health (2008).
Druge definicije spolnog odgoja (UNESCO i IPPF)

Sveobuhvatni spolni odgoj tei tome da mlade opremi znanjem, vjetinama, stavovima i vrijednostima koji su im potrebni da bi odredili svoju spolnost i u njoj uivali tjelesno i emocionalno, sami za sebe i u odnosima. On spolnost sagledava holistiki i unutar konteksta emocionalnog i drutvenog razvoja. On prepoznaje injenicu da informacija sama nije dovoljna. Mladima treba dati priliku da steknu osnovne ivotne vjetine i razviju pozitivne stavove i vrijednosti.34 U nedavno pripremljenim Strunim smjernicama za spolni odgoj u izdanju UNESCO-a i drugih organizacija Ujedinjenih naroda spolni se odgoj odreuje na sljedei nain: Spolni odgoj definira se kao dobi primjeren, kulturalno vaan pristup poduavanju o spolu i odnosima pruanjem znanstveno tonih, realistinih informacija koje ne osuuju. Spolni odgoj pojedincu prua mogunosti za istraivanje vlastitih vrijednosti i stavova te za izgraivanje vjetina donoenja odluka, komuniciranja i smanjivanja rizika za mnoge vidove spolnosti.35
34 35
IPPF (2006b), str. 6. UNESCO (2009b), str. 2.
22
Prvi dio: Uvod
3. Argumenti za spolni odgoj

3.1 Temeljna razmatranja o spolnom odgoju
Spolnost je sredinji dio bivanja ovjekom
Svi se ljudi raaju kao spolna bia i na neki nain trebaju razviti svoj spolni potencijal. Spolni odgoj pomae u pripremanju mladih za ivot openito, a posebno za izgraivanje i odravanje zadovoljavajuih odnosa te doprinosi pozitivnom razvijanju osobnosti i samoodreenja. lje treba promicati kao esencijalnu strategiju da se bi se ostvarili ciljevi razvoja za tisuljee (Millenium Development Goals, MDG). U tom je kontekstu identificirano osam ciljeva od kojih etiri govore o univerzalnoj dostupnosti sveobuhvatnog spolnog odgoja i informacija. Spolno se zdravlje moe ostvariti samo ako svi ljudi, ukljuujui i mlade, imaju pristup univerzalnom spolnom odgoju te informacijama o spolnom zdravlju i uza nj vezanim slubama tijekom itava njihova ivota.41 Strah da spolni odgoj moe dovesti do vee ili ranije spolne aktivnosti mladih nije opravdan, to su potvrdili i rezultati istraivanja.42
Ljudi imaju pravo biti informirani

Povelja o pravima djeteta36 Ujedinjenih naroda jasno potvruje pravo na informacije i obvezu drave da djeci prui obrazovne mjere. Spolna prava sagledana kao ljudska prava vezana za spolnost nude drugi okvir koji obuhvaa potrebu svakoga na pristup spolnom odgoju. lanak 8. Deklaracije IPPF-a govori: Pravo na obrazovanje i informacije: sve osobe, bez diskriminacije, imaju openito pravo na obrazovanje i informacije kao i na sveobuhvatan spolni odgoj i informacije potrebne i korisne za uivanje punog graanskog prava i ravnopravnosti u privatnoj, javnoj i politikoj domeni.37 Ljudska prava vodei su princip strategije za reproduktivno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije za ubrzanje napretka prema postignuu meunarodnih ciljeva38 razvoja u kojima se promicanje spolnog zdravlja nalazi meu pet jezgrenih aspekata. Svjetska asocijacija za spolno zdravlje spolna prava shvaa i kao integralnu sastavnicu osnovnih ljudskih prava koja su stoga neotuiva i univerzalna.39 U svojem recentnom izdanju pod naslovom Spolno zdravlje za tisuljee40 Asocijacija izlae ideju da spolno zdrav-
Neformalni spolni odgoj nije prikladan za suvremeno drutvo

Kao to smo ve prethodno objasnili, roditelji, drugi lanovi obitelji i ostali neformalni izvori vani su za uenje o ljudskim odnosima i spolnosti, posebno za mlae dobne skupine. Pa ipak je u suvremenom drutvu to esto nedovoljno jer neformalni izvori ne posjeduju potrebno znanje, posebno kada zatrebaju sloene i strune informacije (poput onih koje se odnose na kontracepciju i spolno prenosive bolesti). Uz to, kad uu u pubertet, sami mladi esto radije ue iz drugih izvora koji nisu njihovi roditelji za koje osjeaju preveliku bliskost. Mladi su izloeni mnogim novim izvorima informacija Suvremeni mediji, posebno mobilni telefoni i internet, u vrlo su kratkom roku postali vaan izvor informacija. Meutim, velik dio tih informacija, posebno onih koji se odnose na spolnost, iskrivljen je, neuravnoteen, nerealistian i esto degradirajui napose za ene (internetska pornografija). Zbog toga se pojavio novi racionalni argument za spolni odgoj, a to je potreba da se neutraliziraju i isprave lane informacije i slike koje se prenose kroz medije.
37 38 39 40
36
United Nations (1989). IPPF (2008), vidi i drugo poglavlje. WHO (2004), str. 21. World Association for Sexual Health (1999). Usp. World Association for Sexual Health (2008), str. 2.
41
42
World Association for Sexual Health (2008), str. 4-5. Pregled rezultata istraivanja sadran u UNESCO (2009a), svezak 1, str. 13-17, jasno upuuju da prema veini istraivanja spolni odgoj pokazuje tenju k odgaanju stupanja u spolne odnose, smanjenju uestalosti spolnih kontakata i broja seksualnih partnera te poboljanju preventivnog spolnog ponaanja.
23
Prvi dio: Uvod
Potreba za promicanjem spolnog zdravlja

Tijekom cijele ljudske povijesti spolnost istovremeno poimala kao prijetnja ljudskom zdravlju: neizljeive spolno prenosive bolesti i neeljene trudnoe gotovo su uvijek bili ozbiljni rizici koji su pratili spolne kontakte. U 21. stoljeu ti i drugi rizici za zdravlje mogu se prevenirati ne samo zato to postoji znanje neophodno za to nego i stoga to je spolnost manji tabu te se o njoj moe priati u svrhu prevencije. Spolni odgoj stoga ispunjava tu vrlo potrebnu funkciju promicanja spolnog zdravlja. Spolno i reproduktivno zdravlje danas se na globalnoj razini iznimno jako cijeni. Na njega se neposredno odnose tri od osam meunarodno prihvaenih ciljeva razvoja za tisuljee (MDG 3 o ravnopravnosti roda, MDG 5 o zdravlju majki i MDG 6 koji se odnosi na HIV/AIDS). Spolni odgoj moe u velikoj mjeri pridonijeti ostvarenju ovih globalnih ciljeva razvoja.
gne odgovarajuu razvojnu fazu da bi se pripremilo za promjene koje slijede (na primjer, djevojica bi trebala znati o mjesenici prije no to je prvi put dobije). Kad govorimo o spolnom ponaanju djece i mladih, vrlo je vano ne zaboraviti da je spolnost razliita za djecu i za odrasle te da odrasli ne bi trebali istraivati spolno ponaanje djece i mladih iz svoje perspektive. Odrasle osobe ponaanju pripisuju spolno znaenje na temelju svojih odraslih iskustava i katkad im je vrlo teko sagledati stvari oima djeteta. Pa ipak, kljuno je da odrasli prihvate djeje gledite. Pojedinci imaju vanu i aktivnu ulogu u vlastitim razvojnim procesima tijekom razliitih stadija ivota. Spajanje spolnosti s drugim vidovima njihove osobnosti, kao to je razvijanje samopotovanja, kompetencije u odnosima i uspostavljanju veza, vaan je razvojni zadatak za mlade. Na sve promjene u spolnom razvoju takoer utjeu i bioloki, psiholoki i drutveni imbenici: na osnovi svojeg iskustva ljudi izgrauju ideju o tome koji je tip spolnog ponaanja kada i s kime primjeren, koje posljedice i reakcije mogu oekivati i kako bi se pri tome trebali osjeati. Razvoj spolnog ponaanja, osjeaja i kognicije zapoinje u maternici i nastavlja se tijekom cijelog ovjekova ivota. Pretee kasnijih spolnih percepcija, poput sposobnosti uivanja u tjelesnom dodiru, prisutni su od roenja. Spolno i osobno izgraivanje ljudskog bia posebno obiljeavaju etiri jezgrena podruja (po druja iskustva) koja se doivljavaju ve u vrlo ranoj dobi vezano za vlastite potrebe djeteta, njegovo tijelo, odnose i spolnost: moe li dijete razviti osnovno po vjerenje da e dobiti odgovor na svoju glad i e te da e dobiti tjelesnu bliskost i sigurnost? Jesu li njegovi osjeaji priznati i prihvaeni? to je dijete nauilo iz odnosa s roditeljima i braom? Koja je iskustva steklo? Je li nauilo osjeati se ugodno u vlastitom tijelu, da ga voli i za njega se brine? Je li bilo prihvaeno kao djeak ili djevojica? Sva ta iskustva nisu u uem smislu spolna, ali su jezgra za razvoj karaktera i spolnosti ljudskog bia.
3.2 Psiholoki i spolni razvoj djeteta

Ovaj dio zagovara potrebu za ranim poetkom spolnog odgoja i objanjava zato se odreene teme uvode u odreenoj dobi. Dvije ugledne organizacije u polju spolnog odgoja, SENSOA iz Belgije i Rutgers Nisso Groep iz Nizozemske, ljubazno su nam na raspolaganje stavili postojee preglede koje smo skratili i neznatno prilagodili.43 Znanstvena bibliografija na kojoj se temelji ovaj odlomak moe se nai u Bibliografiji, odjeljak B. Psihologija, a posebno razvojna psihologija, pokazala je da se djeca raaju kao seksualna bia i da se njihova spolnost razvija u razliitim fazama koje su vezane za razvoj djeteta openito i uz njima pripadne razvojne zadatke. Ti su stadiji spolnog razvoja prikazani detaljno kako bismo objasnili ve spomenutu potrebu da se spolni odgoj zapone rano i kako bismo pokazali da se odreeni sadraji/informacije, vjetine i stavovi predstavljaju u skladu s razvojem djeteta. U idealnoj situaciji teme se predstavljaju prije no to dijete dose-
43
Usp. Rutgers Nisso Groep (2008) i Frans E & Franck T (2010).
24
Prvi dio: Uvod
Spolno ponaanje meu djecom i mladima uobiajeno se dogaa na razini pojedinaca ili izmeu vrnjaka u kontekstu igre ili zadirkivanja, kao njihov nain da istrauju sebe i druge. Na taj nain djeca i mladi otkrivaju to im se svia, a to ne; oni tako ue nositi se s intimnou i tako ue pravila o tome kako se ponaati u seksualnim situacijama. Njihove norme i vrijednosti vezane za spolnost stvaraju se na isti nain. Od rane dobi preko medija, roditelja ili drugih edukatora prenose se sve vrste vrijednosti i ponaajnih normi (rodno specifinih ili drugih normi). U razliitim fazama ivota spolnost pokazuje razliite oblike izraavanja i zadobiva novo znaenje. Razvoj uinkovitih vjetina interakcije kljuan je za spolni ivot pojedinca, a na njega u velikoj mjeri utjee njegova osobna povijest. Obiteljska pozadina, interakcija s vrnjacima, spolni odgoj, autoerotizam i prva spolna iskustva, svi oni odreuju spolnu percepciju, osjeaje, motivacije, stavove i sposobnost za interakciju. Zbog toga ta iskustva imaju svrhu. Ona nude okvir za razumijevanje vlastitih osjeaja i ponaanja te tumaenje ponaanja drugih. U tom procesu djeca i mladi istovremeno ue o granicama. Kao rezultat vee raznolikosti miljenja o spolnosti postoji vea tendencija da se provode osobni izbori i odluke. Nadalje, proces biolokog sazrijevanja u dananje vrijeme zapoinje ranije, a spolnost je u medijima i kulturi mladih mnogo naglaenija. To znai da edukatori i roditelji trebaju napraviti vei napor kako bi djeci i mladima pomogli da se nose sa spolnim razvojem.
spolnost ne razlikuje od drugih podruja. Opsena opservacijska istraivanja identificirala su uobiajeno spolno ponaanje kod djece pazei da se takva vrsta ponaanja poima normalnim. Istraivanjem spolnih osjeaja i elja te postavljanjem pitanja djeca ue vie o spolnosti. Od tree godine djeca shvaaju da su odrasli zatvoreni u pogledu te tematike. Ona propituju granice odraslih, na primjer, skidanjem bez razloga ili izgovaranjem rijei vezanih za spolnost. Mala su djeca iznimno radoznala i postavljaju mnogo pitanja. Kako postupno gube svoj egocentrizam, djeca postaju sve sposobnija da se postave u poloaj drugih. S razvojem jezinih sposobnosti tjelesni kontakt sve vie pada u drugi plan. Djeca imaju nekoliko naina na koje se mogu izraziti. Starija djeca poinju razvijati osjeaj srama, a obiteljska pozadina esto je jedan od imbenika koji u tome sudjeluje. Oko este godine djeca su jo uvijek jako eljna znanja, no poinju uoavati da odrasli vie nisu tako susretljivi kao to tvrde da jesu. Da bi saznala vie, djeca se okreu svojim vrnjacima. Djeca osnovnokolske dobi postaju introvertiranija i edna. Spolnost postaje latentna, a njihov moralni razvoj potie sve vei osjeaj srama zbog vlastite spolnosti. Tijekom ove faze igraju se spolne igre. To je uoeno kod jedne treine osmogodinjih djeaka, a taj postotak raste s dobi. Openito gledano, razmjer spolne aktivnosti manji je meu djevojicama, ali interes za spolnost raste s godinama. Djeca (od pete godine, a posebno izmeu sedme i osme godine) vole pokazivati vlastite genitalije i isto tako ele vidjeti genitalije druge djece. Njihova glavna motivacija za to jest znatielja i elja za znanjem. Spolnost djece mnogo je ira nego kod prosjene odrasle osobe i moe se promatrati kao jedan vid razvoja senzualnosti, to je dio psiholokog, drutvenog i biolokog razvoja.
Tijek spolnog odgoja Prvih deset godina

Govorei openito, tijekom prvih est godina djeca se kreu brzo od potpune ovisnosti k ogranienoj neovisnosti. Djeca postaju svjesna vlastitih tijela. I u ranoj djejoj dobi djeca imaju spolne osjeaje. Izmeu druge i tree godine ivota djeca otkrivaju tjelesne razlike izmeu mukarca i ene. U tom razdoblju djeca poinju otkrivati vlastita tijela (masturbacija u ranom djetinjstvu, stimulacija) i mogu isto tako pokuati istraiti tijela svojih prijatelja (igra doktora). Djeca o svojoj okolini ue eksperimentiranjem, i u tom se pogledu
Pomak interesa kod predadolescenata i spolni razvoj tijekom puberteta

Izmeu jedanaeste i trinaeste godine interesi predadolescenata pomiu se kako se oni poinju vie usredotoivati na detaljno uenje o tijelu i spolnim organima, posebice spolnim organima suprotnog spola. Tijekom puberteta drutveni se identitet nadopunjuje traenjem psiholokog identiteta. Adolescenti razmiljaju o svojim osobnim kvalitetama i znaaju te razmatraju koje je njihovo mjesto u svijetu. Stvaranje identiteta
25
Prvi dio: Uvod
usko je povezano sa slikom o samom sebi. Pubertet je vrijeme kad adolescenti poveavaju svoje intelektualne kapacitete i prolaze kroz moralni razvoj. Tijekom puberteta spolni se razvoj ubrzava. Percepcije i motivi povezani sa spolnou dobivaju drutvenu dimenziju: s drugim ljudima i kroz njih. Istovremeno se odvija i proces spolnog sazrijevanja. Razlike izmeu djeaka i djevojica postaju sve naglaenije. Istospolna prijateljstva vana su u ranim fazama puberteta kao prilika da se s nekim razgovara, a poinju se inicirati i kontakti sa suprotnim spolom. Tijekom puberteta dolazi do nepodudarnosti izmeu tjelesnog razvoja i psiholokog statusa. U ovoj fazi ivota mladi prolaze razdoblje dubokog promiljanja. Oni postupno ue razmiljati o stvarima koje nisu vidljive i o dogaajima koje nisu osobno iskusili. Takoer se pojavljuje introspekcija i razvija se sposobnost spajanja individualnih kvaliteta da bi se formirao entitet koji im omoguuje da razmiljaju kako rjeavati probleme. Izmeu dvanaeste i dvadesete godine mladi postupno razvijaju svoju spolnu orijentaciju. U isto to vrijeme oni stvaraju i utvruju spolne preferencije. Da bi se dobila jasnija slika specifinih razvojnih faza na kojima se temelji matrica spolnog odgoja iz drugog dijela dokumenta, donosimo sljedeu tablici slinu prezentaciju koja saima i specificira ve prethodno spomenuta pitanja.
Prva faza: 03 godine ivota

Otkrivanje i istraivanje Djeca 01 godina (otkrivanje) Razvoj spolnosti djece poinje od roenja; Novoroenad se u cijelosti usredotouje na svoje osjete: dodir, sluanje, gledanje, okus i miris. Svojim osjetima bebe mogu doivjeti osjeaje ugode, zatienosti. Milovanje i maenje bebe vrlo je vano jer ono postavlja temelje za njezin zdrav drutven i emocionalan razvoj. Novoroenad neprestano otkriva svijet oko sebe. To se oito moe iitati iz njihove tenje da siu igrake (dodir), promatraju lica ili mobile koji se pomiu (vid) i sluaju glazbu (sluh). Bebe istovremeno otkrivaju vlastita tijela. One se esto diraju, katkada i genitalije, no to se dogaa vie sluajno nego namjerno. Djeca 23 godine (znatieljni/istrauju vlastito tijelo) Djeca postaju svjesna sebe i svojih tijela. Ona ue da izgledaju drugaije od druge djece i odraslih (izgrauju vlastiti identitet); Djeca ue da su djeaci ili djevojice (razvoj rodnog identiteta); Djeca postaju iznimno zainteresirana za vlastita tijela i za tijela osoba oko njih. esto pomno istrauju svoje tijelo i genitalije te ih pokazuju drugoj djeci i odraslima; Djeca se poinju namjerno dirati po genitalijama jer se od toga dobro osjeaju; Djeca jo uvijek imaju veliku potrebu za tjelesnim dodirom. Oni vole sjediti nekome u krilu i uivaju dok ih se mazi; Djeca poinju uiti o smije i ne smije (drutvene norme).
26
Prvi dio: Uvod
Druga faza: 46 godina

uenje pravila, igranje i poetak uspostavljanja prijateljstava Djeca imaju vie kontakata s veim skupinama ljudi (u vrtiu i koli). Ona sve vie ue kako se trebaju ponaati (drutvena pravila); Djeca ue da odrasli ne odobravaju kad se ona razgolite u javnosti i diraju sebe ili nekog drugog. Zbog toga e djeca sve manje hodati goli i dirati svoje genitalije; Istraivanje svojeg tijela i tijela drugih ljudi sve se vie odvija u kontekstu igranja (seksualne igre): djeca se igraju mame i tate ili doktora i medicinske sestre, prvo otvoreno, a zatim u tajnosti jer ue da nije doputeno biti gol u javnosti; Stadij prostih rijei: djeca otkrivaju svoje granice. Ona uoavaju da neke rijei uzrokuju reakciju ljudi oko njih. To je uzbudljivo i zabavno pa djeca ponavljaju te iste rijei; U ovoj dobi djeca postaju iznimno zainteresirana za reprodukciju i postavljaju nebrojena pitanja, kao to je pitanje od kuda dolaze djeca; Veina djece doivljava iskustvo srameljivosti vezano za njihova tijela i poinju povlaiti granice; Djeca znaju da su djeaci ili djevojice i da e to uvijek biti; Djeca razvijaju jasna poimanja to radi djeak i to radi djevojica (rodne uloge); Djeca uspostavljaju prijateljstva s drugom djecom: s djecom obaju spolova ili katkada samo s djeacima ili djevojicama (pripadnicima njihova spola); U ovoj dobi djeca esto povezuju prijateljstvo i svianje sa zaljubljenou. Na primjer, djeca esto kau da su zaljubljena u svoju majku, uitelja ili zeca. To veinom nema veze s osjeajima spolnosti i elje ve je jednostavno djeji nain da kau da im je netko drag.
Trea faza: 79 godina

srameljivost i prva ljubav Djeca se mogu osjeati neugodno ako su goli u prisutnosti drugih ljudi. Vie se ne ele razodjenuti ako su u drutvu odraslih i vie ne hodaju goli. Djeca postavljaju manje pitanja o seksu, to ne znai da ih ta tema ne zanima. Oni su uoili da je seks optereena tema i da o njemu nije primjereno govoriti u javnosti; Djeca mnogo mataju koristei ono to ih okruuje (obitelj, kola, televizija i slino). Mata i stvarnost esto se isprepliu. Djeca mogu matati o ljubavi, na primjer, a u nekim sluajevima i da su zaljubljeni u osobu istog spola. Stvaraju se skupine djeaka i djevojica, a svi se meusobno propituju. Djeaci esto smatraju da su djevojice glupe i djetinjaste, dok djevojice misle da su djeaci previe nasilni ili da se ponaaju grubo; U grupnim situacijama (uionica, prijatelji) djeci je esto vano da pokau koliko su odrasli, jaki i pametni. Djeca pokuavaju nadmaiti jedno drugo. Ona ele pokazati da znaju neto o svijetu starije djece i odraslih. Jedan od naina na koji to rade jest da pokau koliko puno znaju o seksu i da koriste jezik spolnosti. Djeca smiljaju rime sa rijeima iz podruja spolnosti i meusobno prepriavaju viceve sa spolnom tematikom (prljavi vicevi). Ona pritom esto ne shvaaju to priaju. U ovoj se dobi doivljavaju prvi osjeaji zaljubljenosti.
27
Prvi dio: Uvod
etvrta faza: 1015 godina

(pretpubertet i pubertet) 1011 godina: pretpubertet Zapoinje pubertet. Poinju djelovati spolni hormoni koji se oituju u ponaanju i tjelesnom razvoju, ali i u percepciji i promjenama emocionalnih raspoloenja. Djevojice uobiajeno u pubertet stupaju dvije godine ranije od djeaka. Vidljive tjelesne promjene odnose se na rast grudi i tjelesne visine; Od otprilike desete godine djecu vie poinje zanimati spolnost odraslih. Djeca o spolnosti sve vie mataju, a sve to uju i vide u knjigama, na televiziji i internetu potie njihovu radoznalost. Pa ipak, kad pokuate s njima razgovarati o spolnosti, njihov odgovor moe biti edan ili improviziran; Tijekom ove faze mogu se poduzeti prvi koraci prema ljubavi: mladi poinju izlaziti jedni s drugima i poinju s opreznim ljubavnim pokuajima (dranje za ruku, ljubljenje u obraz i slino); 1215 godina: pubertet Do ove dobi i veina djeaka ulazi u pubertet. Njihovi testisi i penis poinju rasti, ba kao i dlaice ispod pazuha i stidne dlaice. Djevojice dobivaju prvu mjesenicu u dobi od dvanaest godina (u prosjeku), to pokazuje da su spolno zrele i da mogu ostati u drugom stanju; Masturbacija moe postati ea, vie kod djeaka nego kod djevojica; Adolescenti mogu biti vrlo nesigurni kad je u pitanju njihov tjelesni rast: je li to normalno?, razvijam li se presporo u usporedbi s drugim vrnjacima?. Adolescentima je esto potrebno da se naviknu na svoje novo tijelo i esto se osjeaju neugodno i posramljeno; Mladi izgrauju sliku o svojoj spolnosti: vide same sebe kao nekoga tko moe imati spolni odnos i zato im je vano da budu privlani. Budui da su esto nesigurni u pogledu vlastita tijela, esto su jednako nesigurni u pitanju svoje privlanosti (potencijalnim partnerima);
Mladi su esto vrlo osjetljivi na miljenja drugih: njihovi vrnjaci utjeu na njih; Poinju doivljavati druge osobe svoje dobi spolno privlanima; Djeaci i djevojice otkrivaju postupno sviaju li im se djeaci ili djevojice (spolna orijentacija); Prvi put se stvarno zaljubljuju; esto flertuju i ostvaruju prve odnose; Stjeu vie iskustva u ljubljenju, milovanju i dodirivanju.
Peta faza: 1618 godina

na pragu odraslosti Mladi postaju neovisniji i imaju manje bliske odnose s roditeljima; Mladi jasnije znaju jesu li heteroseksualni ili homoseksualni; Eksperimentiraju s odnosima; Mladi stjeu spolno iskustvo: ljube se i miluju, neki od njih ranije od drugih; Spolni odnos mladih uobiajeno se odvija na sljedei nain: ljubljenje, diranje i milovanje preko odjee, milovanje na golo, spolni odnos (heteroseksualni) i naposljetku oralni seks te u nekim sluajevima analni seks; Mladi stjeu vie iskustva o tome kako stupati u interakciju sa suprotnim spolom: dogovaranje, komuniciranje, artikuliranje elja i granica, pokazivanju potovanja za sve vane teme.
28
Prvi dio: Uvod
4. Principi i rezultati spolnog odgoja

Holistiki spolni odgoj treba se zasnivati na sljedeim principima. 1. Spolni odgoj primjeren je dobi u pogledu razine razvoja i razumijevanja mlade osobe; on je kulturalno, drutveno i rodno osjetljiv. Spolni se odgoj podudara s realitetom ivota mladih. 2. Spolni odgoj temelji se na pristupu (spolnih i reproduktivnih) ljudskih prava. 3. Spolni odgoj temelji se na holistikom poimanju dobrobiti koje podrazumijeva i zdravlje. 4. Spolni odgoj ima vrste temelje u rodnoj ravnopravnosti, samoodreenju i prihvaanju raznolikosti. 5. Spolni odgoj poinje od roenja. 6. Spolni odgoj treba se shvatiti kao doprinos pravednom i suosjeajnom drutvu jaanjem pojedinaca i zajednica. 7. Spolni odgoj temelji se na znanstveno tonim informacijama. 7. Imati neophodne ivotne vjetine za suoavanje sa svim aspektima spolnosti i odnosa. 8. Imati informacije o pruanju i dostupnosti savjetovanja i medicinskih usluga, posebno u sluajevima problema i pitanja vezanih uz spolnost. 9. Razmiljati o spolnosti i razliitim normama i vrijednostima iz kuta ljudskih prava da bi se razvijali kritiki stavovi pojedinaca. 10. Moi izgraditi (spolne) odnose u kojima vlada meusobno razumijevanje i potivanje meusobnih potreba i granica te imati ravnopravne odnose. Ovo pridonosi prevenciji spolnog zlostavljanja i nasilja. 11. Biti sposoban komunicirati o spolnosti, emocijama i odnosima te za to imati potreban jezik. 3. Osnaiti ljude za informirane odabire utemeljene na razumijevanju samog sebe i partnera te na odgovornom djelovanju i prema sebi i prema partneru. 4. Biti svjestan ljudskog tijela i imati znanje o njemu, o njegovu razvoju i funkcijama posebno iz aspekta spolnosti. 5. Biti u stanju izgraditi se kao spolno bie u smislu da se ui izraavati osjeaje i potrebe, iskusiti spolnost na ugodan nain i razviti svoje vlastite rodne uloge i spolni identitet. 6. Stei primjerene informacije o tjelesnim, kognitivnim, socijalnim, emocionalnim i kulturalnim vidovima spolnosti, o kontracepciji, prevenciji spolno prenosivih bolesti i HIV-a te o spolnoj prisili.
Spolni odgoj tei postizanju sljedeih rezultata. 1. Pridonijeti drutvenoj klimi koja je tolerantna, otvorena i puna potovanja za spolnost, razliite stilove ivota, stavove i vrijednosti. 2. Potivati spolnu razliitost i rodne razlike te biti svjestan spolnog identiteta i rodnih uloga.
29
Prvi dio: Uvod
5. Ciljane skupine i partneri u spolnom odgoju

Ciljane skupine i partneri u spolnom odgoju mogu se izmjenjivati i esto se preklapaju. Jedan su primjer sami mladi: mladi se esto jedino poimaju kao najvanija ciljana skupina, no injenica je da su oni i najutjecajniji partner. Iskustvo s vrnjakim obrazovanjem pokazalo je da se ta injenica nerijetko previa.
Vani su direktni i indirektni partneri

Spolni odgoj u kolama zdrava je strategija kojom se dosee do velikog broja djece i adolescenata, no da bi se taj zadatak ostvario, potrebni su razliiti partneri. Dvije su vrste partnera direktni i indirektni iako razlika meu njima nije uvijek oita. Direktni su partneri u spolnom odgoju roditelji i drugi skrbnici, uitelji, predstavnici skupine vrnjaka i sami mladi, medicinsko osoblje i savjetnici osobe u izravnom dodiru s djecom i mladima. Indirektni partneri takoer igraju vanu ulogu u spolnom odgoju, kao to su to osobe ili institucije koje donose odluke, pristalice ili zagovaratelji, ukljuujui i nevladine organizacije, kreatori politikih odluka, voe zajednica, sveuilita te pravne i znanstvene institucije. Potencijalni su partneri religijske i kulturalne organizacije kao i organizacije za mlade, a o okolnostima i kontekstima ovisi jesu li oni direktni (imaju li direktan pristup djeci) ili indirektni partneri. Mrena komunikacija, razmjena i suradnja meu ovim vrstama organizacija i institucija preporuljiva je da bi se dosegle skupine (imigranti, kulturne manjine i slino) za koje kolsko okruenje nije jedini uinkoviti put za spolni odgoj. Postalo je jasno da participativni pristup dovodi do poboljanja ishoda i veeg osnaivanja. Planiranje spolnog odgoja treba obuhvatiti i identificiranje temeljnih partnera i naina na koji se oni mogu ukljuiti u izradu edukacijskih aktivnosti i njihovo provoenje. Treba svakako napomenuti da partneri trebaju proi obuku prije no to uinkovito mogu doprinijeti kvalitetnom spolnom odgoju.
Spolni odgoj je doivotan proces

Spolni odgoj doivotan je proces, ali je najvaniji tijekom djetinjstva i adolescencije. Spolni odgoj treba biti vaan u razliitim dobnim skupinama, na razliitim drutvenim razinama, budui da je spolnost temeljno pitanje u ivotima ljudi. Posebna se panja treba posvetiti mladima koji ive u osjetljivim kontekstima kao to su imigranti, spolne manjine, invalidi i ljudi s ogranienim obrazovanjem. Znanje o potrebama ciljne skupine u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja kljuno je za izgradnju spolnog odgoja koji na te potrebe odgovara. Nadalje, strategije za spolni odgoj trebaju se pripremiti na participativni nain. Plodna interakcija znanstvenika, kreatora politikih odluka, edukatora i predstavnika ciljanih skupina neophodna je za izradu i provedbu optimalnih strategija za raznoliko drutvo.
30
Prvi dio: Uvod
6. Kako predavati spolni odgoj opi okvir i osnovni preduvjeti

Premda to moe zvuati odvie jednostavno i esto se ignorira, sredinji preduvjet za spolni odgoj odnosi se na potrebu da on ima svoje vlastito, posebno mjesto u kolama zbog ega treba biti dosta detaljno obraen u cijelom kurikulumu. Provedbu spolnog odgoja trebaju osigurati razliita tijela, na primjer sama kola, ali i nadzorne institucije. Trebaju se osigurati i prostor, i vrijeme, i obueni djelatnici da bi se spolni odgoj stvarno provodio. No spolni se odgoj moe odvijati ak i ako to jo nije napravljeno. Na temelju tih opih preduvjeta spolni odgoj treba pokuati paziti na sljedee toke. Sustavno sudjelovanje mladih poveava kvalitetu spolnog odgoja. Uenici nisu pasivni primatelji spolnog odgoja nego upravo suprotno, imaju aktivnu ulogu u organiziranju, predavanju i procjenjivanju spolnog odgoja. Na taj se nain postie da spolni odgoj bude orijentiran prema potrebama, da ne slijedi samo program koji su unaprijed odredili edukatori. U razliitim se kontekstima vrnjaka edukacija, kao jedan od posebnih naina sudjelovanja mladih, pokazala uspjenom posebno u pristupanju teko dostupnim skupinama. Ovdje je vano u obzir uzeti injenicu da je vrnjacima ukljuenima u spolni odgoj potrebna obuka.
6.1 Sedam obiljeja spolnog odgoja

Kao to smo ve rekli, holistiki spolni odgoj pokriva irok raspon pitanja vezanih za tjelesne, emocionalne, drutvene i kulturalne aspekte. Takav odgoj ne treba biti ogranien samo na prevenciju bolesti, ve taj vid treba ukljuiti u jedan iri pristup koji ne osuuje. Spolni se odgoj uz to ne smije zasnivati na strahu. Na takav se nain implicira pozitivan stav o spolnoj dobrobiti. Holistiko razumijevanje spolnog odgoja zahtijeva paljiv izbor razliitih metoda koje e odgovarati razliitim tipovima uenika i razliitim oblicima percepcije. Vaan preduvjet za spolni odgoj jest i to da se uenici uvijek osjeaju sigurnima: treba potivati njihovu privatnost i njihove granice. Uenici se potiu da budu otvoreni, no osobna se iskustva ne trebaju dijeliti. Takva iskustva ne pripadaju u uionicu jer, kao posljedica, mogu uenike uiniti ranjivima. Potrebno je uspostaviti ozraje povjerenja postavljanjem pravila koja odreuje skupina. Spolni odgoj utemeljen na rodnoj osjetljivosti isto doprinosi osjeaju sigurnosti uenika.
Spolni odgoj treba predavati na interaktivan nain. Interaktivna se razmjena izmeu uitelja/ trenera i autora programa s jedne strane te uenika s druge strane odvija na nekoliko razina, a poinje sa spoznajom da uenike treba potivati kao partnere u spolnom odgoju. U obzir treba uzeti njihova iskustva, a njihove potrebe i elje najvanije su pri odreivanju koje e teme i pitanja spolni odgoj obraivati. Spolni odgoj treba se predavati koristei jezik primjeren djeci/mladima koji e uenicima omoguiti da steknu primjerenu terminologiju da bi poboljali komunikacijske vjetine u polju spolnosti. U sreditu je spolnog odgoja komunikacija, to u praktinom smislu znai da trener treba napustiti svoju sredinju poziciju i djelovati vie kao moderator koji e omoguiti smislenu komunikaciju meu uenicima i potaknuti raspravu. Na taj nain uenici mogu odrediti vlastita stajalita i razmiljati o svojim stavovima. I naposljetku, raditi interaktivno znai u uionici koristiti razliite metode koje e pokriti razliite vrste uenja i obuhvatiti sve oblike
31
Prvi dio: Uvod
percepcije Glazba i gluma mogu potaknuti drugaije vrste strategija i potencijala uenja te doprijeti do uenika na neposredniji nain.44 Spolni odgoj predaje se na kontinuiran nain, a temelji se na shvaanju da je razvoj spolnosti doivotan proces. Spolni odgoj nije jednokratan dogaaj, nego projekt i/ili njegov je temelj u procesu kao odgovoru na promjene u ivotnim situacijama uenika. S tim je usko povezan i pojam primjerenosti dobi: teme se ponavljaju, a vezane informacije predaju se u skladu s dobi i razvojnim stupnjem uenika. Zdravstvene i savjetodavne slube trebaju biti osjetljive na potrebe adolescenata te lako dostupne i povjerljive. Mladi trebaju znati da takve slube postoje, a s osobljem trebaju uspostaviti odnos meusobnog potovanja i povjerenja tako da osjete da se tim slubama mogu obratiti kad im zatreba. Kontinuitet spolnog odgoja tijekom vremena nadopunjuje se njegovom viesektorskom postavljenou. Spolni odgoj u koli povezan je s drugim sektorima uspostavljanjem suradnje s drugim partnerima u koli i izvan nje, na primjer zdravstvenim slubama i centrima za savjetovanje, da navedemo samo dvije institucije. U uem smislu primjenljivo na kolsko okruenje, spolni se odgoj treba predavati na meukurikularan i interdisciplinaran nain. Razliiti predmeti mogu dotai razliite, ali jednako vane aspekte. Spolni odgoj ne odvija se u vakuumu nego je usko isprepleten s okolinom uenika i posebnim iskustvima ciljane skupine. Zato je spolni odgoj orijentiran prema kontekstu i poklanja panju potrebama uenika. Uenici se razlikuju po svojoj drutvenoj i kulturalnoj pozadini i ta se injenica treba primjereno odraavati (nema mjesta pristupu jedan broj za sve). Dob, rod, drutvena pozadina, spolna orijentacija, razvojna faza i in-
dividualni kapacitet uenika takoer su imbenici od velikog utjecaja. Pojedini kurikulumi, ba kao i univerzalna ljudska prava na kojima spolni odgoj treba biti vrsto utemeljen, daju ire okvire koji unaprijed odreuju opseg i sadraj spolnog odgoja. Spolni odgoj uspostavlja vrstu suradnju s roditeljima i zajednicom da bi izgradio okruenje koje ga podrava. Roditelji su ukljueni u spolni odgoj u koli u smislu da dobivaju informacije o tome kad e se odvijati spolni odgoj i dobivaju priliku izraziti svoje elje i rezerve. kola i roditelji meusobno se podupiru u procesu kontinuiranog spolnog odgoja. Suradnja s drugim interesnim skupinama (javni i crkveni rad s mladima, socijalna skrb za mlade, zdravstvene slube, centri za savjetovanje, vjerske skupine) na planu spolnog odgoja takoer je korisna. Spolni odgoj zasniva se na rodnoj osjetljivosti da bi se na primjeren nain obradile razliite rodne potrebe. Pitanja kao to su, na primjer, rodno utemeljene razlike u nainu uenja ili suoavanja s pitanjima spolnosti odraavaju se u odabiru primjerenih metoda. Jedan od naina da se to ostvari jest privremeno razdvajanje po rodu i angairanje ekipe uitelja koji ine mukarac i ena.
44
Postoji nekoliko opsenih prikaza metoda za dranje spolnog odgoja. Vidi na primjer, Hedgepeth & Helmich (1996) i Population Council (2009).
32
Prvi dio: Uvod
6.2 Kompetencija edukatora

Kompetencija edukatora u samoj je sri spolnog odgoja. Vano je naglasiti da edukatori koji dre spolni odgoj ne trebaju biti vrhunski profesionalci. Idealno bi bilo da uitelji koji predaju spolni odgoj za to budu obueni. Ako nema obuenih uitelja, to se ne smije koristiti kao izlika da se spolni odgoj ne dri. I u takvu sluaju spolni se odgoj treba uvesti, a uitelji se trebaju pripremati usporedno s programom. Pri organiziranju obuke programi trebaju u obzir uzeti razinu na kojoj e uitelj/edukator odravati spolni odgoj potrebe se razlikuju od vrste kole i dobne skupine pa e tako, na primjer, teti u vrtiu biti potrebna drugaija priprema od uitelja u srednjoj koli. Za spolni odgoj kompetentnim je uiteljima potrebna obuka, ba kao to im trebaju otvorenost za tematiku i visoka motivacija da bi ga predavali. Oni trebaju vrsto vjerovati u gore predstavljene principe spolnog odgoja. To znai da kolska uprava ne bi trebala vriti pritisak na nekoga tko ne eli predavati spolni odgoj; upravo suprotno, uitelje treba poticati i podravati. Jedan od vanih preduvjeta jest spremnost edukatora da razmisle o vlastitim stavovima o spolnosti, o drutvenim vrijednostima i normama jer e oni uenicima biti uzori. Spolnim edukatorima trebaju strukture podrke i pristup nadzoru.
Spolnim odgojem edukatori promiu izgradnju vjetina

Pri dranju spolnog odgoja edukatori trebaju prenositi injenice, ali isto tako trebaju uenicima pomoi da razvijaju primjerene stavove i vjetine: komunikacija, dogovaranje, promiljanje samog sebe, donoenje odluka i rjeavanje problema u srcu su kvalitetnog spolnog odgoja. Dok priaju o spolnim temama, edukatori trebaju dosljedno primjenjivati neutralan jezik da ne bi uvrijedili uenike i da bi potivali njihove granice. Edukatori spolni odgoj koji predaju vrsto temelje na ljudskim pravima i prihvaanju raznolikosti na taj nain oni spolnost shvaaju kao odgoj o ljudskim pravima i razliitosti. Uloga, razumijevanje i obuka edukatora kao i strukturalni okvir unutar kojeg oni djeluju iznimno su vani za visoku kvalitetu spolnog odgoja.
33
Prvi dio: Uvod
upon this information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chalrespectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates upon thisof information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chal- development and helps to build equitable societies. of HIV and other sexually transmitted infections development of respectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates (STI), teenage pregnancies and sexual and helps to build equitable societies. ofunintended HIV and other sexually transmitted infections violence, name justteenage a few. Children and and young (STI), to unintended pregnancies sexual Traditionally, sexuality education has focused the potential risks of sexuality, such has as uninpeople are crucial to the of and sexual Traditionally, sexuality education focused violence, to name justimprovement a few. Children young on Spolni odgoj ne sastoji se samo od informacija, on 1.1 Pozadina matrice tended pregnancy and STI. This negative focus health in general. They need to know about sexuon the potential risks of sexuality, such as is uninpeople are crucial to the improvement of sexual podrava stjecanje vjetina i kompetencija te people: izgraifrightening for children and young alityhealth terms both risk and enrichment, in order tended pregnancy and STI. focus is in of general. They need to know about sexu- often 1.1inBackground to the matrix Sexuality education consists notThis onlynegative of informavanje stajalita/stavova o spolnosti. Na for taj it does notpojedinaca respond to theiryoung need to develop positive and responsible attitude toSpolni odgoj je iroka, sveobuhvatna tema iji se in safrightening for children ality in a terms of both risk and enrichment, order moreover, tion,often but also of support for the and acquisition people: of nain spolni odgoj pomae djeci mladima da donose information and skills and, in iall too many cases, wards it. In this way, theyand will be u enabled to bedraj mijenja kako se dijete razvija adolescenta i moreover, it does not respond to their need to develop a positive responsible attitude toSexuality education is a broad comprehensive topic skills and competencies and of support for the for simply has no relevance to their havewards responsibly not only towards themselves, but dobro informirane odluke koje su sami Zbog kasnije u mladu odraslu osobu. S tri godine djetetu information skills and, in lives. allodredili. too many cases, it. In this way, will be enabled to be- it and its contents change asthey the child develops into development of and ones own standpoint/attitude also have towards others in the societies they live in. s but togait sesimply svaka posebna stavka navedena unutar glavnih trebaju drugaije informacije iapodrka, u themselves, usporedbi has no relevance to lives. responsibly not only towards an adolescent and later to young adult. At the towards sexuality. It thus helps totheir enable children holistic kategorija approach dalje based on an understanding of tematskih razrauje prema parametritowards others in the societies theySpolni live in. A age also of three, child needs different information and young people to make self-determined, wellonim to mu jea potrebno deset godina kasnije. sexuality as an area of human potential helps chilThis document has been developed as a response to ma znanja, vjetina i stavova. A holistic approach based onreason an understanding and support compared with what he/she 10 informed decisions. This is the why each of odgoj osim toga utjee na izgradnju spolnihneeds stavova i dren and young people to develop essential skillschilthe need for sexuality education standards that has sexuality an area of human helps This document has been developed as a uences response years later. Besides, sexuality education in c item as listed under one of potential the main theponaanja pa na taj nain pomae pojedincu da razvije to speci recently become apparent in the WHO standards European that Re- has to enable them to self-determine their essential sexualityskills Znanje/informacije dren and young people to develop the need for sexuality education the development of sexual attitudes and behavmatic categories is further speci ed according to spolnost kojucomprises e sam odrediti. gion, which 53 countries, a vast Re- and to their relationships atself-determine the various developmenbecome in the covering WHO European enable them to their sexuality iour recently and thus helpsapparent the individual to develop a the parameters of knowledge, skills and attitudes. U ovoj se matrici podrazumijeva da prenosi geographical region from the Atlantic to the Pacic tal stages. It relationships supports them ininformacija becoming more and iz their at the various developmengion, which comprises self-determined sexuality. 53 countries, covering a vast injenice podruja spolnog odgoja na uravnoteen, Matrica koju Western predstavljamo napravljena jenow da prui oceans. Most European countries have empowered in order to live out their sexuality and tal stages. It supports them in becoming more geographical region from the Atlantic to the Pacic Knowledge/information sveobuhvatan i dobi primjeren nain: injenice kao to pregled tema koje treba uvoditi za odreene dobne national guidelines or minimum standards for sexutheirempowered partnerships a ful lling and responsible in in order to live out their sexuality Most Western countries The oceans. following matrix hasEuropean been designed to now givehave In this matrix, information is understood to pro- and su razvoj ljudskog tijela, reprodukcija, pozitivni i negaskupine. Matricabut je strukturirana prema ality national education, no or attempt has beenrazliitim made to These skills are also essential for in a sexuality ful lling education andprotectresponsible minimum standards for sexu- manner. an overview guidelines about the topics which should be vide their facts partnerships from the eld of in tivnithemselves vidovi spolnosti, sprjeavanje neeljene trudnoe, recommend standards at the European Region or EU to ing from possible risks. dobnim skupinama i obuhvaa osam glavnih tematmanner. These skills are also essential for protectality education, but no attempt has been made introduced to specic age groups. The matrix is a balanced, comprehensive, age-appropriate way, level. This document is intended as a rst step in llspolno prenosive bolesti i zlostavljanje. Spolni odgoj skih kategorija. Fleksibilna za koritenje i Region moe se ing from risks. recommend standards at the European or EU such structured according toje different age groups as themselves development of possible the human body, reproSexuality education is also part of a more daje general ing this gap for the potrebama entireisWHO European Region. nije nikada zastraujui, on ne osuuje. inprilagoditi posebnim pojedinaca ili skupina. This document intended ascategories. a rst step in and level. comprises eight thematic main It ll- duction, positive and negative aspects On of sexual45 education, and thus affects the development of formacije o osnaivanju i spolnim pravima djeteta. Isto tako preinaiti za osobe s posebnim poSexuality education is alsopregnancy, part of a more general ing thismoe gap the entire WHO European can se be used in afor exible way to adapt to the Region. speity, prevention of unintended STI and Furthermore, this document is intended to conthe childs personality. Its preventive nature not trebama i pripadnike manjina. kojeg education, and thus affects the development cic needs of individuals or Matrica groups.je Itokvir can iz also be abuse. It is never scary or judgemental. It gives in- of tribute to the introduction of holistic sexuality edonly contributes to the prevention of negative not the childs personality. Its preventive Furthermore, this document is to adapted for people with special needs and minoriabout empowerment and sexualnature rights trener/edukator moe odabrati teme odintended posebnog in-con- formation ucation. Holistic sexuality education gives sexuality children ed- consequences but can also 44 linked to only contributes to sexuality, the prevention of negative to the introduction of holistic ties. tribute It za is a framework from the trainer/eduof children. teresa skupinu kojoj se on which obraa. improve quality of life, health and well-being. In also and ucation. young people unbiased, scienti cally correct consequences linked to sexuality, but can Holistic education gives children cator can pick topicssexuality which are of special interest this way, sexuality education contributes to health information on all aspects of sexuality and, at the improve quality of life, health and well-being. In and young people unbiased, scientically correct to the group he/she is addressing. promotion in sexuality general. education contributes to health same time, helps them to develop the skills to act information on all aspects of sexuality and, at the this way,
Preface Drugi dio: Preface Part 2: Matrica spolnog odgoja Sexuality education
matrix
1. Uvod u matricu
1. Introduction to the matrix
same time, helps them to develop the skills to act
45
Spolna u smislu definicije navedene u drugom poglavlju, dakle 44 Sexualprava rights as dened in Chapter 2, i.e. not all sexual rights are promotion inspolna general. ne primjenjuju se sva automatski na djecu i mlade. automatically applicable to prava children and youth.
5 33 35 5
24.09.2010 10:09:36 Uhr
Drugi dio: Matrica spolnog odgoja
Vjetine
Vjetine se u matrici odreuju kao sposobnost pokazivanja ponaanja vezanog uz temu. Vjetine se, dakle, odnose na praktine aspekte povezane s tematikom: to bi uenik trebao moi napraviti kad stekne odreeno znanje. U spolnom odgoju vjetine su vrlo raznolike, a obuhvaaju vjetine komuniciranja, dogovaranja, izraavanja vlastitih osjeaja ili ponaanja u neeljenim situacijama. Isto je tako vano stei vjetine neophodne za koritenje kontracepcije i prevenciju spolno prenosivih bolesti te vjetine traenja pomoi za probleme.
sluati i vjerovati u njih. Ona isto tako znai da mladi sami mogu imati veliku ulogu u davanju podrke onima koji je trebaju.
Vanjski izvori
Informacije prilagoene za pojedince (internetske stranice, leci, knjige) i mediji (novine, internet, televizija) mogu igrati vanu ulogu. Vanjski izvori mogu predstaviti uzore ili dobre primjere, ili se pobrinuti za to da se mladi oslone na tone informacije primjerene njihovoj dobi.
Obrazovno okruenje
Ono podrazumijeva poduavanje djece i mladih o osnovnim injenicama, to olakava uenje i komuniciranje, te nastavne materijale prilagoene njihovim posebnim potrebama i problemima. Obrazovno okruenje istodobno treba uspostaviti prostor i osigurati takve prilike za uenje u kojima e djeca stjecati vlastita iskustva u sigurnoj i poticajnoj okolini.
Stavovi
U ovoj se matrici stavovi definiraju kao internalizirana miljenja i vrijednosti vezani za temu. Stavovi grade temeljne principe koji upravljaju naim ponaanjem. Dunost je roditelja i edukatora da svojim ponaanjem djeci i adolescentima prue vrste temelje. Malo se dijete treba osjeati sigurnim i vrijednim ba kao to su vrijedni drugi ljudi. Kod starije se djece roditelji i edukatori mogu truditi da u njima nadahnu potivanje razliitosti. Kako djeca rastu u adolescente i mlade odrasle ljude, mogu ih uiti da potuju sebe i ostale. Drugo vrlo vano pitanje jest izgraditi pozitivan odnos prema spolnosti.
Slube i politika
Neophodne su strune osobe dostupne djeci i mladima koje mogu odgovoriti na pitanja i pruiti pomo potrebnu mladima. Nuna je takoer operativna politika koja titi prava i sigurnost djece i mladih: takve slube trebaju primati primjerena financijska sredstva, trebaju biti dostupne mladima i postati sastavni dio normalnog ivota.
1.2 Vanost podrke struktura

Uza znanje, vjetine i stavove mladi ljudi dobivaju i podrku da se s uspjehom suoe s primjerenim razvojnim zadacima. U matricu nije bilo mogue ukljuiti razliite oblike potrebne podrke, pa u sljedeim odjeljcima donosimo pokuaj prikaza vrsta podrke koje mogu biti neophodne. Djeca i mladi ne sazrijevaju u izolaciji, nego kao dijelovi drutvenih i socijetalnih sustava koji oblikuju njihov razvoj i iskustvo te na njih utjeu. Ne moe se pretpostaviti da postoje ba svi ovakvi sustavi podrke, a neke od njih potrebno je eksplicitno formulirati i predstaviti mladima. Meu njima su i ove strukture podrke.
1.3 Zato spolni odgoj treba poeti prije etvrte godine ivota?
Kao to smo ve napomenuli, u ovom se dokumentu spolni odgoj shvaa u irem i holistikom smislu, a temelji se na razumijevanju spolnosti kao pozitivnog ljudskog potencijala. Dijete se tumai kao spolno bie od samog poetka premda se spolnost djeteta u mnogome razlikuje od spolnosti odraslih ljudi, na primjer u izraavanju, sadraju i ciljevima. Svaka dobna skupina i razvojna faza imaju posebna pitanja i naine ponaanja (na primjer, otkrivanje jedan drugoga i istraivanje meu vrnjacima, igranje doktora i medicinske sestre, uivanje u pokazivanju dijelova tijela i promatranju drugih, srameljivost pred drugima) na koje treba pedagoki reagirati. Psiholoki i spolni razvoj
Meuljudska podrka
Podrka moe doi od roditelja, ire obitelji, prijatelja ili strunjaka. Podrka znai da se osjeaji i iskustva mogu dijeliti, da mladi mogu nai nekoga tko e ih
36
tijekom djetinjstva podrazumijeva razvoj odreenog broja tjelesnih, emocionalnih, kognitivnih i drutvenih vjetina tipinih za razinu djetetove dobi. Detaljniji opis psiholokog i spolnog razvoja djece predstavlja se u poglavlju 3.2. U takvom poimanju spolni je odgoj mnogo vie od predstavljanja injenica o reprodukciji i prevenciji bolesti. On pomae razvoju djetetovih osjeta, osjeaja za tijelo i slike tijela te istovremeno jaa djetetovo samopouzdanje i doprinosi razvoju samoodreenja: dijete e se moi ponaati odgovorno prema sebi i prema drugima. Od trena kad se dijete rodi, poinje njegovo obrazovanje, dakako, prvo uglavnom s pomou neverbalnih poruka, no kasnije sve vie verbalno. Spolni je odgoj dio djetetova opeg obrazovanja i uvijek mu se prenosi, ak i kad se to ne ini svjesno. Nain na koji se roditelji odnose jedan prema drugom djeci daje ive primjere kako djeluju odnosi. Roditelji su istovremeno uzori za spolne uloge i izraavanje emocija, spolnosti i njenosti. I ne priajui o spolnosti (na primjer, ne imenujui spolne organe) roditelji poduavaju neto o spolnosti (u ovom primjeru njihova se utnja moe protumaiti kao nelagoda). Na djetetovu spolnu socijalizaciju utjee i ope okruenje, na primjer, druga djeca u vrtiu ili znatielja vezana za njihova tijela ili tijela drugih. Podsvjesni ili prirodni nain poduavanja i uenja o spolnosti moe se nadopuniti aktivnim poduavanjem i informiranjem. Prednost je takva pristupa normalizacija teme spolnosti. Djetetova pitanja dobivaju dobi primjerene odgovore, a dijete uvia da su pitanja vezana za spolnost pozitivna i ugodna. Na taj nain dijete moe razviti pozitivan stav o svojem tijelu i nauiti primjerene komunikacijske vjetine (na primjer, tono imenovanje dijelova tijela). Dijete istovremeno ui da postoje pojedinane granice i drutvena pravila te da njih treba potivati (ne moe dirati svakoga koga ti eli). Jo je vanije to dijete ui uoiti i izraziti svoje vlastite granice (moe rei ne, moe traiti pomo). U tom je smislu spolni odgoj ujedno i drutveni odgoj i pridonosi prevenciji spolnog zlostavljanja.
1.4 Kako itati matricu

U procesu strukturiranja sadraja koji treba predavati u odreenoj dobi dobne skupine su odreene prema razvojnim zadacima.46 Dobne skupine su 04, 46, 69, 912, 1215 te 15 i vie godina, a odabrane su u skladu s dobnima skupinama Svjetske zdravstvene organizacije i po tome kako odraavaju razvojne stadije. Nema sumnje da ovisno o svojem individualnom razvoju, djeca mogu pripadati drugoj dobnoj skupini no to ukazuje njihova dob, pa se granice dobnih skupina trebaju koristiti na fleksibilan nain. Tematika koja se obrauje kroz nekoliko dobnih skupina zamiljena je kao anticipiranje kasnijih ili iduih razvojnih faza da bi se djeca za njih bolje pripremila. Matrica priznaje i injenicu razliitih razina razumijevanja. Tematika je za sve dobne skupine saeta unutar opih tema Ljudsko tijelo i razvoj ovjeka, Plodnost i reprodukcija, Spolnost47, Emocije, Odnosi i stilovi ivota, Spolnost, zdravlje i dobrobit, Spolnost i prava te Drutvene i kulturalne odrednice spolnosti. Te su teme odabrane zbog njihove vanosti za dinamini proces tjelesnog, drutvenog i emocionalnog spolnog razvoja mladih. Vano je napomenuti da se svakoj tematici treba pristupiti na dobi i razvoju primjeren nain. Na primjer, u dobnoj skupini 04 djeca trebaju usvojiti stav potujem rodnu ravnopravnost, no to znai nauiti stav da su djeaci i djevojice ravnopravni. Vano je da takvi temeljni stavovi budu zastupljeni od samih poetaka kao vrsta osnova za kasnije stavove i vrijednosti. U ranoj fazi uvode se osnove odreene tematike, a ta se tematika ponovno zahvaa u kasnijoj razvojnoj fazi da bi se tada razradila.
Razvojni zadatak je zadatak koji se pojavljuje u odreeno doba ivota pojedinca, a ije uspjeno izvrenje dovodi do zadovoljstva pojedinca i do uspjeha u kasnijim zadacima. Neuspjeh u izvravanju razvojnog zadatka rezultira osjeajem nesretnosti pojedinca, neslaganjem s drutvom i potekoama pri potonjim zadacima. Usp. Havighurst (1971), str. 2. 47 U matrici se pojam spolnost koristi u uem smislu zbog praktinih razloga i odnosi se jedino na tijelo, intimnost i spolno iskustvo.
46
37
Korisnik matrice uoit e razliite grafike oznake: tematika oznaena naranastom bojom predstavlja glavnu tematiku ili minimalne standarde koje spolni odgoj treba pokriti. Tematika bez naranaste boje dodatna je graa, a njezino uvoenje u kurikulum preputeno je slobodnom odabiru. Normalno otisnuta slova upuuju na to da se radi o odreenoj tematici, vjetini ili stavu koji su se prethodno uveli u ranijoj dobnoj skupini. To je u matrici est sluaj budui da se mnoge tematike javljaju kasnije u starijim dobnim skupinama, no esto s drugaijim naglascima i s vie detalja.
Glavna tema (predstavlja se prvi put) Glavna tema (razrada)

Dodatna tematika (predstavlja se prvi put) Dodatna tematika (razrada)
Neka pitanja sijeku se i preklapaju te se mogu nai u razliitim glavnim tematskim kategorijama. Najbolji je primjer za to spolno zlostavljanje iji se neki aspekti nalaze u kategoriji Spolnost, zdravlje i dobrobit, a drugi u kategoriji Spolnost i prava.
38
Prvi dio: Uvod
The matrix The The matrix matrix Matrica The matrix The matrix
Age group 0-4 Dobna skupina 04 Age Age group group 0-4 0-4 Age Age group group 0-4 4-6 Age group 0-4 Age Age group group 4-6 4-6 Dobna skupina 46 Age Age group group 4-6 6-9 Age group 4-6 Age Age group group 6-9 6-9 Dobna skupina 69 Age Age group group 6-9 9-12 Age group 6-9 Age Age group group 9-12 9-12 Dobna skupina 912 Age Age group group 9-12 12-15 Age group 9-12 Age Age group group 12-15 12-15 Dobna skupina 1215 Age group 12-15 Age group 15 and up Age group 12-15 Age Age group group 15 and 15 and up up Dobna skupina 15 i vie Age group 15 and up Age group 15 and up
38
40 38 38 40
38 40 42 40 42 40 42 44 42 44 42 44 46 44 46 44 46 48 46 48 46 48 50 48 48
38 40 42 44 46 48
39
24.09.2010 10:09:40 Uhr
04
Prvi dio: Uvod
Informacije
/informiraju o/
Svi dijelovi tijela i njihova funkcija Razliita tijela i razliiti spolovi Higijena tijela

Vjetine
/omoguavaju da.../
Imenovanje dijelova tijela Odravanje higijene (pranje svakog dijela tijela) Prepoznavanje tjelesnih razlika Izraavanje potreba i elja
Stavovi
/pomau da se razviju/
Pozitivna slika o tijelu i samom sebi: samopotovanje Potivanje razliitosti Potivanje vlastitog tijela

Ljudsko tijelo i razvoj ovjeka
Razlika izmeu mene i drugih
Potivanje osjeaja dobrobiti, bliskosti i povjerenja potaknutih tjelesnim iskustvom i iskustvom povezivanja Potivanje rodne ravnopravnosti Prihvaanje razliitih naina postajanja lanom obitelji
Plodnost i reprodukcija
Trudnoa, porod i novoroenad Osnove ljudske reprodukcije (od kuda dolaze bebe)

Uvoenje tonog vokabulara i njegovo koritenje u prianju o ovima temama
Razliiti naini postajanja dijelom obitelji (usvajanje) Neki ljudi imaju djecu, neki ne Stjecanje svijesti o rodnom identitetu Prianje o (ne)ugodnim osjeajima u tijelu Izraavanje vlastitih potreba, elja i granica, na primjer u kontekstu igre doktora Pozitivan stav o vlastitom tijelu sa svim njegovim funkcijama = pozitivna slika tijela Potivanje drugih

Spolnost
Uivanje i zadovoljstvo kad se dira tijelo, masturbacija u ranom djetinjstvu Otkrie vlastitog tijela i vlastitih genitalija injenica da je uivanje u tjelesnoj bliskosti normalan dio svaijeg ivota Njenost i tjelesna bliskost kao izraz ljubavi i osjeaja
Znatielja za vlastito tijelo i tijelo drugih osoba
Emocije
Razliite vrste ljubavi Osjeaji da i ne

Osjeanje i pokazivanje empatije Rei da i ne Izraavanje i komuniciranje o vlastitim osjeajima, eljama i potrebama

Razumijevanje da se osjeaji izraavaju na mnogo razliitih naina Pozitivni osjeaji prema vlastitom spolu i rodu (dobro je biti djevojica ili djeak!) Stav da su njihovo vlastito iskustvo i izraz emocije ispravni

Rijei za osjeaje Osjeanje potrebe za privatnou
Izraavanje vlastite potrebe za privatnou
Pozitivan stav prema razliitim osjeajima u razliitim okolnostima
Glavna tema (novo)
Glavna tema (ponavljanje)
Dodatna tema (novo)
Dodatna tema (ponavljanje)
40
04
Odnosi i stilovi ivota
Informacije
/informiraju o/
Razliite vrste odnosa Razliiti obiteljski odnosi
Vjetine
/omoguavaju da.../
Razgovor o vlastitim odnosima i obitelji
Stavovi
Prvi dio: Uvod
Osjeaj bliskosti i povjerenja utemeljen na iskustvu povezivanja Pozitivni stavovi o razliitim stilovima ivota Svijest da postoje razliiti odnosi
Spolnost, zdravlje i dobrobit
Dobra i loa iskustva o vlastitom tijelu/to je ugodno (sluaj svoje tijelo)? Ako je iskustvo/osjeaj neugodan, ne treba na nj uvijek pristati
Povjerenje u vlastite instinkte Primjena trodijelnog modela (reci ne, otii, razgovaraj s nekim kome vjeruje) Ostvarenje osjeaja dobra
Uvaavanje vlastitog tijela Svijest o tome da je u redu potraiti pomo
Spolnost i prava
Pravo da budemo sigurni i zatieni Odgovornost odraslih za sigurnost djece Pravo na postavljanje pitanja o spolnosti Pravo na istraivanje rodnih identiteta

Rei da i ne Razvijanje komunikacijskih vjetina Izraavanje potreba i elja

Svijest o njihovim pravima koja vodi k samopouzdanju Stav moje tijelo pripada meni Osjeaj da mogu sami donositi svoje odluke
Razlikovanje dobrih i loih tajni
Pravo na istraivanje golotinje i tijela, pravo na znatielju Razlika izmeu privatnog i javnog ponaanja Potivanje drutvenih pravila i kulturalnih normi Ponaanje primjereno kontekstu

Drutvene i kulturalne odrednice spolnosti (vrijednosti i norme)
Drutvena pravila i kulturalne norme/ vrijednosti Rodne uloge Potreba za odravanjem drutvene udaljenosti od nekih ljudi

Potivanje vlastitog tijela i tijela drugih Prihvaanje drutvenih pravila o privatnosti i intimnosti Potivanje ne ili da drugih ljudi
Utjecaj dobi na spolnost i dobi primjereno ponaanje Norme o golotinji
Znati gdje se moe dirati
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
41
46
Informacije
/informiraju o/
Svi dijelovi tijela i njihova funkcija Razliita tijela i razliiti spolovi Higijena tijela

Vjetine
/omoguavaju da.../
Imenovanje dijelova tijela Odravanje higijene (pranje svakog dijela tijela) Prepoznavanje tjelesnih razlika Izraavanje potreba i elja

Stavovi
Pozitivan rodni identitet Pozitivna slika o tijelu i o samom sebi: samopotovanje Potivanje razliitosti Potivanje rodne ravnopravnosti
Dobna razlika po tijelu i razvoju
Prepoznavanje svoje i tue potrebe za privatnou

Mitovi vezani za reprodukciju (na primjer, u nekim zemljama djeci se kae da je novoroene donijela roda) ivot: trudnoa, roenje i novoroenad, kraj ivota Osnove ljudske reprodukcije
Uvoenje tonog vokabulara i njegovo koritenje u prianju o ovima temama
Potivanje razliitosti: neki ljudi imaju djecu, neki nemaju
Spolnost
Uivanje i zadovoljstvo kad se dira tijelo, masturbacija u ranom djetinjstvu Otkrie vlastitog tijela i genitalija

Prianje o stvarima vezanima za spolnost (komunikacijske vjetine) Utvrivanje njihova rodnog identiteta

Pozitivna slika o tijelu Potivanje drugih
Znaenje i izraavanje spolnosti (na primjer, izraavanje osjeaja ljubavi) Primjeren spolni rjenik Spolni osjeaji (bliskost, uivanje, uzbuenje) kao dio svih ljudskih osjeaja (to trebaju biti pozitivni osjeaji, ne bi smjeli ukljuivati prisilu ili tetu)
Koritenje seksualnog rjenika na neuvredljiv nain
Emocije
Ljubomora, ljutnja, agresija, razoaranje Prijateljstvo i ljubav prema osobama istog spola

Kontroliranje razoaranja Izraavanje i komuniciranje o vlastitim osjeajima, eljama i potrebama

Prihvaanje da su osjeaji ljubavi (kao dio cjelokupnosti osjeaja) prirodni Stav da su njihovi vlastiti iskustvo i izraavanje osjeaja ispravni i vani (vrednovanje vlastitih osjeaja)
Razlika izmeu prijateljstva i ljubavi Tajne ljubavi, prva ljubav (zaljubljenost i zanesenost, neuzvraena ljubav)
Kontroliranje vlastite potrebe i potrebe drugih za privatnou Pravilno imenovanje vlastitih osjeaja
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
42
46
Informacije
/informiraju o/
Prijateljstvo Istospolni odnosi Razliite vrste (obiteljskih) odnosa

Vjetine
/omoguavaju da.../
Odnositi se na primjeren nain jedni prema drugima, prema lanovima obitelji i prijateljima Zajedniki ivot u obiteljima na temelju meusobnog potovanja Izgradnja i odravanje odnosa
Stavovi
Prihvaanje razliitosti Potivanje razlika u stilovima ivota
Razliiti pojmovi obitelji
Dobra i loa iskustva o vlastitom tijelu/to je ugodno (sluaj svoje tijelo)? Ako je iskustvo/osjeaj neugodan, ne treba na nj uvijek pristati
Vjerovanje u vlastite instinkte i primjena trodijelnog modela (reci ne, otii, razgovaraj s nekim kome vjeruje) Postizanje osjeaja dobrobiti
Stav da imaju mogunost izbora Svijest o rizicima Uvaavanje vlastitog tijela Svijest o tome da je u redu traiti pomo
Spolnost i prava
Zlostavljanje. Postoje ljudi koji nisu dobri, koji se prave da su ljubazni, ali mogu biti nasilni Njihova prava (ukljuujui i pravo na informacije i pravo na zatitu) Odgovornost odraslih za sigurnost djece
Postavljanje pitanja Obraanje nekome u koga imamo povjerenja kad smo u problemima Izraavanje potreba i elja
Stav moje tijelo pripada meni Svijest o njihovim pravima
Rodne, kulturalne i dobne razlike Vrijednosti i norme razlikuju se po zemljama i kulturama Svi osjeaji jesu u redu, ali nisu u redu sva djela poinjena kao posljedica osjeaja Drutvena pravila i kulturalne norme/vrijednosti
Prepoznavanje i suoavanje s razlikama u vrijednostima Potivanje drutvenih pravila i kulturalnih normi

Drutveno odgovorno ponaanje Otvoren stav koji ne osuuje Prihvaanje jednakosti prava Potivanje razliitih normi vezanih za spolnost Potivanje vlastitog tijela i tijela drugih
Prianje o razlikama
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
43
69
Prvi dio: Uvod
Informacije
/informiraju o/
Tjelesne promjene, mjesenica, ejakulacija, individualne razlike u razvoju kroz vrijeme (Bioloke) razlike izmeu mukaraca i ena (unutranje i vanjske) Higijena tijela
Vjetine
/omoguavaju da.../
Znati tone rijei za dijelove tijela i njihove funkcije, moi ih upotrebljavati

Stavovi
Prihvaanje nesigurnosti koje proizlaze iz svijesti o vlastitom tijelu Pozitivna slika o vlastitom tijelu i tijelu drugih, samopotovanje Pozitivan rodni identitet
Procjenjivanje tjelesnih promjena Istraivanje tijela i briga za tijelo
Odabiri vezani uz roditeljstvo i trudnou, neplodnost, posvajanje Osnovni pojmovi kontracepcije (vaa se obitelj moe planirati i o tome se moe odluivati) Razliite metode zaea

Razvijanje komunikacijskih vjetina

Prihvaanje razliitih naina postajanja lanom obitelji

Poetak shvaanja da ljudi mogu utjecati na svoju plodnost
Prihvaanje raznolikosti neki ljudi odluuju imati djecu, drugi odabiru da ih nemaju
Osnovni pojam plodnog ciklusa Mitovi o reprodukciji Prihvaanje vlastite potrebe za privatnou i iste potrebe drugih Suoavanje sa seksom u medijima Koritenje seksualnog jezika na neuvredljiv nain Razumijevanje prihvatljivog seksa (zajednika suglasnost, dobrovoljnost, ravnopravnost, primjerenost dobi, primjerenost kontekstu, samopotovanje)

Spolnost
Ljubav, zaljubljenost Njenost Seks u medijima Uivanje i zadovoljstvo pri diranju vlastitog tijela (masturbacija, autostimulacija) Primjeren spolni rjenik

Spolni odnos Izraavanje i komuniciranje o vlastitim osjeajima, eljama i potrebama Kontroliranje razoaranja

Svijest da se u medijima seks prikazuje na razliite naine
Emocije
Razlike izmeu prijateljstva, ljubavi i poude Ljubomora, ljutnja, agresija, razoaranje

Prihvaanje da su osjeaji ljubavi (kao dio svih emocija) prirodni Stav da su njihova vlastita iskustva i izrazi osjeaja ispravni i vani (vrednovanje vlastitih osjeaja)
Prijateljstvo i ljubav s osobama istog spola Tajne ljubavi, prva ljubav (zaljubljenost i zanesenost, neuzvraena ljubav)
Primjereno imenovanje vlastitih osjeaja Kontroliranje vlastite potrebe za privatnou i iste potrebe drugih
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
44
69
Informacije
/informiraju o/
Razliiti odnosi vezani za ljubav, prijateljstvo i sl. Razliiti obiteljski odnosi

Vjetine
/omoguavaju da.../
Izraavanje samog sebe unutar odnosa Mogunost dogovaranja oko kompromisa, pokazivanje tolerancije i empatije Izgradnja i odravanje odnosa
Stavovi
Prvi dio: Uvod
Prihvaanje predanosti, odgovornosti i iskrenosti kao osnove za odnose Potivanje drugih Prihvaanje razliitosti
Brak, razvod, zajedniki ivot
Pozitivan utjecaj spolnosti na zdravlje i dobrobit Bolesti vezane uz spolnost Spolno nasilje i agresija

Postavljanje granica Vjerovanje u vlastite instinkte i primjena trodijelnog modela (reci ne, otii, razgovaraj s nekim kome vjeruje)
Osjeaj odgovornosti prema vlastitom zdravlju i dobrobiti Svijest o odabiru i mogunostima Svijest o rizicima
Gdje potraiti pomo
Spolnost i prava
Pravo na izraavanje samog sebe Spolna prava djece (informacije, spolni odgoj, tjelesni integritet) Zlostavljanje Odgovornost odraslih za sigurnost djece
Traenje pomoi i informacije Obraanje nekome u koga imamo povjerenja kad smo u problemima

Osjeaj odgovornosti za sebe i druge Svijest o pravima i odabirima
Imenovanje svojih prava Izraavanje potreba i elja
Rodne uloge Kulturalne razlike Dobne razlike
Prianje o vlastitim iskustvima, eljama i potrebama u odnosu prema kulturalnim normama Prepoznavanje razlika i suoavanje s njima
Potivanje razliitih stilova ivota, vrijednosti i normi
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
45
912
Informacije
/informiraju o/
Higijena tijela (mjesenica, ejakulacija) Rane promjene u pubertetu (mentalne, tjelesne, drutvene i emocionalne promjene i mogue razlike meu njima)

Vjetine
/omoguavaju da.../
Ukljuivanje tih promjena u njihove ivote Poznavati toan vokabular i koristiti ga

Stavovi
Razumijevanje i prihvaanje tjelesnih promjena i razlika (penis, grudi i stidnica mogu se znatno razlikovati po veliini i obliku, standardi ljepote mijenjaju se s vremenom i nisu isti u svim kulturama)

Komuniciranje o promjenama u pubertetu
Unutranji i vanjski spolni i reproduktivni organi i funkcije Shvaanje odnosa izmeu mjesenice/ ejakulacije i plodnosti Uinkovito koritenje kondoma i kontracepcijskih sredstava u budunosti
Pozitivna slika o tijelu i samom sebi, samopotovanje
Reprodukcija i planiranje obitelji Razliite vrste kontracepcije i njihova upotreba, mitovi o kontracepciji Simptomi trudnoe, rizici i posljedice seksa bez zatite (neeljena trudnoa)
Shvaanje da su za kontracepciju odgovorna oba spola
Spolnost
Prvi spolni odnos Rodna orijentacija Spolno ponaanje mladih (promjenljivost spolnog ponaanja) Ljubav, zaljubljenost

Komuniciranje o razliitim seksualnim osjeajima, njihovo razumijevanje i prianje o njima na primjeren nain Odluivanje o tome hoemo li imati spolna iskustva ili ne Odbijanje neeljenih spolnih iskustava

Prihvaanje, potivanje i razumijevanje razliitosti u spolnosti i spolnoj orijentaciji (seks treba biti obostrano suglasan, dobrovoljan, ravnopravan, primjeren dobi i kontekstu, sa samopotovanjem) Razumijevanje spolnosti kao procesa uenja Prihvaanje razliitog izraavanja spolnosti (ljubljenje, diranje, milovanje)

Uitak, masturbacija, orgazam Razlike izmeu rodnog identiteta i biolokog spola
Razlikovanje spolnosti u stvarnom ivotu od spolnosti u medijima Koritenje suvremenih medija (mobilni telefoni, internet), svijest o rizicima vezanima uz njih i njihove prednosti
Razumijevanje da svatko ima svoj raspored spolnog razvoja
Emocije
Razliiti osjeaji, na primjer znatielja, zaljubljivanje, ambivalencija, nesigurnost, sram, strah i ljubomora Razliitost u individualnim potrebama za intimnou i privatnou Razlika izmeu prijateljstva, ljubavi i udnje

Izraavanje i prepoznavanje razliitih osjeaja u sebi i drugima Izraavanje potreba, elja i granica i potivanje istih kod drugih Kontroliranje razoaranja
Razumijevanje osjeaja i vrijednosti (na primjer, ne osjeati stid ili krivnju zbog seksualnih osjeaja ili elja) Potivanje privatnosti drugih
Prijateljstvo i ljubav s osobama istog spola
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
46
912
Informacije
/informiraju o/
Razlike izmeu prijateljstva, druenja i veza te razliitih naina zabavljanja Razliite vrste ugodnih i neugodnih odnosa (utjecaj (rodne) neravnopravnosti na odnose)
Vjetine
/omoguavaju da.../
Izraavanje prijateljstva i ljubavi na razliite naine Uspostavljanje drutvenih kontakata, prijateljstava, izgradnja i odravanje odnosa

Stavovi
Pozitivan stav prema rodnoj jednakosti u odnosima i slobodan izbor partnera Prihvaanje predanosti, odgovornosti i iskrenosti kao temelja za odnose Potivanje drugih

Priopavanje vlastitih oekivanja i potreba unutar odnosa
Razumijevanje utjecaja roda, dobi, religije i kulture na odnose
Simptomi, rizici i posljedice nesigurnih, neugodnih i neeljenih spolnih iskustava (spolno prenosive infekcije, HIV, neeljena trudnoa, psiholoke posljedice) Najee i razliite vrste spolnog zlostavljanja, kako ga izbjei i gdje dobiti podrku Pozitivan utjecaj spolnosti na zdravlje i dobrobit
Preuzimanje odgovornosti unutar veze za sigurna i ugodna spolna iskustva za sebe i za druge Izraavanje granica i elja radi izbjegavanja nesigurnih i neeljenih spolnih iskustava

Svijest o odabirima i mogunostima Svijest o rizicima

Osjeaj zajednike odgovornosti za zdravlje i dobrobit
Traenje pomoi i podrke u sluaju problema (pubertet, odnosi)
Spolnost i prava
Spolna prava

prema definiciji IPPF i WAS* Nacionalno zakonodavstvo i odredbe (dob zakonski doputenog stupanja u spolne odnose)
Ponaanje u skladu s tim pravima i odgovornostima

Svijest o pravima i odabirima

Traenje pomoi i informacija
Prihvaanje spolnih prava za sebe i za druge
Utjecaj pritiska vrnjaka, medija, pornografije, kulture, religije, roda, zakona i drutvenoekonomskog statusa na spolne odluke, partnerstvo i ponaanje
Razmatranje tih vanjskih utjecaja i njihovo osobno procjenjivanje

Potivanje razliitih stilova ivota, vrijednosti i normi

Stjecanje kompetencije za suvremene medije (mobilni telefoni, internet, suoavanje s pornografijom)
Prihvaanje drugaijih miljenja, pogleda i ponaanja vezanih za spolnost
* Meunarodna federacija za planirano roditeljstvo, IPPF: Spolna prava, povelja IPPF-a, London, 2008.48 i Svjetsko udruenje za spolno zdravlje, WAS: Deklaracija o spolnim pravima, Hong Kong, 199949.
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
48 48
IPPF (2008) [op. prev.]. World Association for Sexual Health (WAS) (1999) [op. prev.].
47
1215
Informacije
/informiraju o/
Poznavanje tijela, slika o tijelu, mijenjanje tijela (genitalno sakaenje ena, obrezivanje, himen i rekonstrukcija himena, anoreksija, bulimija, piercing, tetoviranje) Mjeseni ciklus, sekundarna spolna tjelesna obiljeja, njihova funkcija kod mukaraca i ena te pripadni osjeaji

Vjetine
/omoguavaju da.../
Opisivanje naina na koji osjeaji ljudi o njihovim tijelima mogu utjecati na njihovo zdravlje, sliku o samima sebi i na ponaanje

Stavovi

Kritino razmiljanje o mijenjanju tijela Prihvaanje i potivanje razliitih oblika tijela
Prihvaanje puberteta i odupiranje pritisku vrnjaka Kritinost prema medijskim porukama i industriji ljepote
Poruke o ljepoti u medijima, tjelesne promjene tijekom ivota Slube kojima se adolescenti mogu obratiti za probleme vezane uz ove teme
Utjecaj (mladenakog) majinstva i oinstva (znaenje podizanja djece planiranje obitelji, planiranje karijere, kontracepcija, donoenje odluka, skrb u sluaju neeljene trudnoe) Informacije o kontracepcijskim slubama Neuinkovita kontracepcija i njezini uzroci (uzimanje alkohola, nuspojave, nemarnost, rodna neravnopravnost) Trudnoa (i u istospolnim odnosima) i neplodnost injenice i mitovi (pouzdanost, prednosti i mane) o razliitim kontracepcijskim sredstvima (ukljuujui i hitnu kontracepciju) Oekivane uloge i oekivano ponaanje u odnosu prema spolnom uzbuenju i rodnim razlikama

Prepoznavanje znakova i simptoma trudnoe Dobivanje kontracepcije na odgovarajuem mjestu, na primjer, posjetom zdravstvenom djelatniku Donoenje svjesnih odluka o stjecanju ili nestjecanju spolnih iskustava

Osobni stavovi (norme i vrijednosti) o (mladenakom) majinstvu i oinstvu, kontracepciji, pobaaju i posvojenju Pozitivan stav prema preuzimanju zajednike odgovornosti za kontracepciju
Komuniciranje o kontracepciji Svjesno odabiranje kontracepcijskog sredstva i njegovo uinkovito koritenje
Spolnost
Razvijanje vjetina u intimnom komuniciranju i dogovaranju

Shvaanje spolnosti kao procesa uenja

Rodni identitet i spolna orijentacija, ukljuujui i homoseksualnost i njezino otkrivanje Kako uivati u spolnosti na primjeren nain (ii polako) Prvo spolno iskustvo Uitak, masturbacija, orgazam
Donoenje slobodnih i odgovornih odabira nakon procjene posljedica, prednosti i mana svakog mogueg odabira (partneri, spolno ponaanje) Uivanje u spolnosti uz potovanje Razlika u spolnosti u stvarnom ivotu i spolnosti u medijima Izraavanje prijateljstva i ljubavi na razliite naine Izraavanje vlastitih potreba, elja i granica te njihovo potivanje kod drugih

Prihvaanje, potivanje i razumijevanje raznolikosti u spolnosti i spolnoj orijentaciji (seks treba biti obostrano suglasan, dobrovoljan, ravnopravan, primjeren dobi i kontekstu i sa samopotovanjem)
Emocije
Razlike izmeu prijateljstva, ljubavi i udnje Razliiti osjeaji, na primjer znatielja, zaljubljivanje, ambivalentnost, nesigurnost, stid, strah i ljubomora
Prihvaanje da se ljudi osjeaju drugaije (zbog svojeg roda, kulture, religijei njihova tumaenja toga)
Suoavanje s razliitim/ konfliktnim osjeajima i eljama
Glavna tema (novo)

48
Dodatna tema (novo)
1215
Informacije
/informiraju o/
Utjecaj dobi, roda, religije i kulture

Vjetine
/omoguavaju da.../
Postavljanje pitanja nepravednosti, diskriminacije i nejednakosti Izraavanje prijateljstva i ljubavi na razliite naine Uspostavljanje drutvenih kontakata, izgradnja i odravanje odnosa

Stavovi
Tenja k stvaranju ravnopravnih odnosa koji ispunjavaju

Razliiti stilovi komunikacije (verbalni i neverbalni) i kako ih poboljati Kako izgraditi i odrati odnose Struktura obitelji i promjene (na primjer, samohrano roditeljstvo) Razliite vrste (ugodnih i neugodnih) odnosa, obitelji i naina ivota
Shvaanje utjecaja roda, dobi, religije, kulture i drugog na odnose
Komuniciranje o vlastitim oekivanjima i potrebama u odnosu
Higijena tijela i samopregled Najee i razliite vrste spolnog zlostavljanja, kako ga izbjei i gdje dobiti podrku

Donoenje odgovornih odluka i dobro informiranih odabira (vezano za spolno ponaanje) Traenje pomoi i podrke u sluaju problema

Osjeaj obostrane odgovornosti za zdravlje i dobrobit

Osjeaj odgovornosti glede prevencije SPI/HIV Osjeaj odgovornosti glede prevencije neeljene trudnoe Osjeaj odgovornosti glede prevencije spolnog zlostavljanja
Rizino (spolno) ponaanje i njegove posljedice (alkohol, droge, pritisak vrnjaka, zlostavljanje meu djecom, prostitucija, mediji) Simptomi, prijenos i prevencija spolno prenosivih infekcija (SPI), ukljuujui i HIV Sustav zdravstvene skrbi i slube Pozitivan utjecaj spolnosti na zdravlje i dobrobit
Razvijanje komunikacijskih vjetina za siguran, ugodan seks Odbijanje ili zaustavljanje neugodnog ili nesigurnog spolnog kontakta Nabavka i uinkovita upotreba kondoma i kontracepcijskih sredstava Prepoznavanje rizinih situacija i suoavanje s njima Prepoznavanje simptoma SPI
Spolnost i prava
Spolna prava prema definiciji IPPF i WAS*

Priznavanje svojih i tuih spolnih prava Traenje pomoi i informacija
Priznavanje svojih i tuih spolnih prava
Nacionalno zakonodavstvo i odredbe (dob zakonski dozvoljenog stupanja u spolne odnose) Suoavanje s konfliktnim (meu)ljudskim normama i vrijednostima u obitelji i drutvu Stjecanje medijske kompetencije i suoavanje s pornografijom Osobni pogled na spolnost (fleksibilnost) u promjenljivom drutvu ili skupini
Utjecaj pritiska vrnjaka, medija, pornografije, (urbane) kulture, religije, roda, zakona i drutveno-ekonomskog statusa na spolne odluke, partnerstvo i ponaanje
* Meunarodna federacija za planirano roditeljstvo, IPPF: Spolna prava, povelja IPPF-a London, 2008. i Svjetsko udruenje za spolno zdravlje, WAS: Deklaracija o spolnim pravima, Hong Kong, 1999. Glavna tema (novo) Glavna tema (ponavljanje)

Dodatna tema (novo)

49
15 - i vie
Informacije
/informiraju o/
Psiholoke promjene u pubertetu Poznavanje tijela, slika o tijelu, mijenjanje tijela

Vjetine
/omoguavaju da.../
Odreivanje razlika izmeu slika u medijima i u stvarnom ivotu Prihvaanje puberteta i odupiranje pritisku vrnjaka Kritinost prema medijskim porukama i industriji ljepote, reklamama i potencijalnim rizicima mijenjanja tijela
Stavovi
Kritini pogled na kulturalne norme vezane uz ljudsko tijelo Prihvaanje i potivanje razliitih oblika tijela
Genitalno sakaenje ena, obrezivanje, anoreksija, bulimija, himen i rekonstrukcija himena Poruke o ljepoti u medijima, promjene tijela tijekom ivota Slube kod kojih mladi mogu potraiti pomo za probleme vezane uz ovu tematiku
Plodnost se mijenja s godinama (surogatno roditeljstvo, medicinski potpomognuta reprodukcija) Trudnoa (i u istospolnim odnosima) i neplodnost, pobaaj, kontracepcija, hitna kontracepcija (vie detaljnijih informacija) Neuinkovita kontracepcija i njezini uzroci (alkohol, nuspojave, nemarnost, rodna nejednakost) Informacije o kontracepcijskim slubama Planiranje obitelji te poslovne i osobne budunosti Posljedice trudnoe za mlade adolescente (djevojice i djeake)

Ravnopravno komuniciranje s roditeljima, razmatranje tekih tema potujui drugaije miljenje Koritenje pregovarakih vjetina Donoenje informiranih odluka glede kontracepcije i (neeljene) trudnoe

Spremnost da se u pogledu plodnosti, reprodukcije i pobaaja u obzir uzmu rodne razlike

Kritiki pogled na razliite kulturalne/ religijske norme povezane s trudnoom, roditeljstvom, itd. Svijest o vanosti pozitivne uloge mukarca tijekom trudnoe i poroda, pozitivan utjecaj ukljuenih oeva Pozitivan stav prema zajednikoj odgovornosti za kontracepciju
Svjesno odabiranje kontracepcije i njezino uinkovito koritenje

Dizajnerske bebe, genetika
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
50
15 - i vie
Spolnost
Informacije
/informiraju o/
Seks kao neto vie od spolnog ina Znaenje seksa u razliitoj dobi, rodne razlike Spolnost i invalidnost, utjecaj bolesti na spolnost (dijabetes, rak) Seks kao poslovna transakcija (prostitucija, ali i seks za manje poklone, hranu/ izlaske van, manje novane iznose), pornografija, spolna ovisnost

Vjetine
/omoguavaju da.../
Razmatranje oblika koje zadobivaju odnosi, razlozi za seks ili protiv njega Objavljivanje drugima (priznavanje homoseksualnih ili biseksualnih osjeaja)

Stavovi
Pozitivan stav prema spolnosti i uitku Prihvaanje razliitih spolnih orijentacija i identiteta

Razvijanje vjetina intimne komunikacije i dogovaranja Suoavanje s tekoama uspostavljanja kontakata, suoavanje s konfliktnim eljama Mogunost izraavanja s potovanjem vlastitih elja i granica i njihovo uzimanje u obzir kod drugih Razmatranje dimenzija moi spolnosti
Prihvaanje da je spolnost prisutna u razliitim oblicima u svim dobnim skupinama Promjena moguih negativnih osjeaja, gaenja i mrnje prema homoseksualnosti u osjeaje prihvaanja i slavljenja spolnih razlika
Varijacije u spolnom ponaanju, razlike u ciklusu uzbuenja
Emocije
Razliite vrste osjeaja (ljubav, ljubomora); razlika izmeu osjeanja i injenja

Svijest o razlikama izmeu racionalnih misli i osjeaja Nesigurnosti na poetku veza
Suoavanje s vlastitom zaljubljenou, ambivalentnou, razoaranjem, ljutnjom, ljubomorom, izdajom, povjerenjem, krivnjom, strahom i nesigurnou, razmatranje osjeaja

Prihvaanje da se ljudi osjeaju drugaije (zbog svojeg roda, kulture ili religije i njihova tumaenja toga)
Suoavanje s razliitim / konfliktnim osjeajima i eljama
Oekivano rodno ponaanje, oekivanja i nesporazumi

Postavljanje pitanja nepravednosti, diskriminacije, neravnopravnosti

Otvorenost za razliite veze i stilove ivota; shvaanje drutvenih i povijesnih odrednica odnosa
Struktura obitelji i promjene, prisilni brak, homoseksualnost/ biseksualnost/ aseksualnost, samohrano roditeljstvo Kako izgraditi i odrati odnos
Osporavanje nepravde, prestanak (sami i drugi) koritenja poniavajueg jezika i prianja poniavajuih ala Istraivati to znai biti majka i otac Traenje uravnoteenog odnosa Postati brian partner koji daje podrku (muki ili enski)
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
51
15 - i vie
Informacije
/informiraju o/
Sustavi i slube zdravstvene skrbi Rizino spolno ponaanje i utjecaj koji ono moe imati na zdravlje Higijena tijela i samopregled Pozitivan utjecaj spolnosti na zdravlje i dobrobit

Vjetine
/omoguavaju da.../
Suprotstavljanje spolnom uznemiravanju Traenje pomoi i podrke u sluaju problema

Stavovi
Internalizacija odgovornosti za svoje i partnerovo spolno zdravlje
Nabavljanje i uinkovito koritenje kondoma
Spolno nasilje, nesigurni pobaaji, smrtnost majki, spolne devijacije Prenoenje HIV-a/AIDS-a i spolnih infekcija, prevencija, lijeenje, njega i podrka
Spolnost i prava
Spolna prava, pristup, informacije, dostupnost, krenje spolnih prava

Razumijevanje jezika ljudskih prava Osnaenost za traenje spolnih prava Prepoznati krenja prava te progovoriti protiv diskriminacije i rodnog nasilja
Prihvaanje spolnih prava za sebe i za druge

Pojam nositelja prava i nositelja dunosti Rodno nasilje Pravo na pobaaj Organizacije za ljudska prava i Europski sud za ljudska prava
Svijest o dimenzijama moi nositelja dunosti u odnosu prema nositeljima prava Osjeaj drutvene pravde
Drutvene granice, standardi zajednice

Odreivanje osobnih vrijednosti i uvjerenja Suoavanje s konfliktnim (meu)ljudskim normama i vrijednostima u obitelji i drutvu

Utjecaj pritiska vrnjaka, medija, pornografije, (urbane) kulture, roda, zakona i drutveno-ekonomskog statusa na spolne odluke, partnerstvo i ponaanje
Svijest o drutvenim, kulturalnim i povijesnim utjecajima na spolno ponaanje

Pristupanje marginaliziranoj osobi, pravedno pristupanje osobama s HIV-a/ AIDSom koji ive u zajednici Stjecanje medijske kompetencije
Potivanje drugaijeg sustava vrijednosti i uvjerenja Potivanje za vlastitu samodostatnost i samopotovanje u svojem kulturalnom okruenju Osjeaj odgovornosti za vlastitu ulogu/ gledite u odnosu prema socijetalnoj promjeni
Glavna tema (novo)
Dodatna tema (novo)
52
Prvi dio: Uvod
Preface Bibliografija Preface Bibliography

upon this information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chalrespectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates upon thisof information. Thus it contributes to the The WHO European Region faces many chal- development and helps to build equitable societies. of HIV and other sexually transmitted infections development of respectful, open-minded attitudes lenges with regard to sexual health: rising rates (STI), teenage pregnancies and sexual and helps to build equitable societies. ofunintended HIV and other sexually transmitted infections Traditionally, sexuality education has focused violence, name justteenage a few. Children and and young (STI), to unintended pregnancies sexual BZgA/WHO Regional Ofce for Europe (2006). Country papers on youth sex education in Europe. CoBZgA/WHO Regional Offi ce for Europe (2006). Country on youthrisks sex education in Europe. Cologne onpapers the potential of sexuality, such has as uninpeople are crucial to the of sexual Traditionally, sexuality education focused violence, to name justimprovement a few. Children and young logne (http://www.sexualaufklaerung.de/cgi-sub/fetch.php?id=489). tended pregnancy and STI. This negative focus health in general. They need to know about sexu(http://www.sexualaufklaerung.de/cgi-sub/fetch.php?id=489). on the potential risks of sexuality, such as is uninpeople are crucial to the improvement of sexual often frightening for children and young people: alityhealth in terms both risk and enrichment, in order tended and seks STI. This negative focus is in of general. They need to know about sexuFrans E, Franck T (2010). Vlaggensysteem. Praten met kinderen enpregnancy jongeren over en seksuel grensit jongeren does notover respond to seksuel theiryoung need for to develop a positive and risk responsible attitude toFrans E, in Franck Tof (2010). Vlaggensysteem. Praten met moreover, kinderen en seks en grensooften frightening for children and people: ality terms both and enrichment, in order overschrijdend gedrag [Flagsystem. Talking with children and youngsters about sexuality and inappropriinformation and skills and, in all too many cases, wards it. In this way, they will be enabled to beverschrijdend gedrag [Flagsystem. Talking with childrentoand youngsters about sexuality inappropriate moreover, it does not and respond to theirsexual need for to develop a positive and responsible attitude ate sexual behaviour]. Antwerp, Sensoa. it simply has no relevance to their lives. have responsibly not only towards themselves, but information and skills and, in all too many cases, wards it. In this Sensoa. way, they will be enabled to bebehaviour]. Antwerp, also have towards others in the societies they live in. but it simply no relevance to their lives. responsibly not only towards themselves, Havighurst RJ (1971). Development tasks and education. New York, has Longman. A holistic approach based on an understanding of also towards others in the societies they live in. Havighurst RJ (1971). Development tasks and education. New York, Longman. sexuality as anapproach area of human potential helps chilThis document has been developed as a response to A holistic based on an understanding Hedgepeth E, Helmich J (1996). Teaching about sexuality and HIV. Principles and methods for effective of dren and young people to develop essential skillschilthe need for sexuality education standards that has as anand area of human potential helps This document has been developed as about aPress. response to andsexuality education. New York, New York University Hedgepeth E, Helmich J (1996). Teaching sexuality HIV. Principles methods for effective educarecently the WHO standards European that Re- has to enable them to self-determine their essential sexualityskills dren and young people to develop the become need forapparent sexualityin education tion. New York, New York University Press. gion, which comprises 53 countries, covering a vast and their relationships at the various developmeninand the WHO European Re- London to enable them to self-determine their sexuality IPPFrecently (1996). become Charter apparent on Sexual Reproductive Rights. geographical region from the to covering the Pacia c vast tal stages. It relationships supports them in various becoming more and their at the developmengion, which comprises 53Atlantic countries, (http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/6C9013D5-5AD7-442A-A435-4C219E689F07/0/charter.pdf). IPPF (1996). Charter on Sexual and Reproductive Rights. London oceans. Most Western European countries now have empowered in order to live out their sexuality and tal stages. It supports them in becoming more geographical region from the Atlantic to the Pacic (http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/6C9013D5-5AD7-442A-A435-4C219E689F07/0/charter.pdf). national guidelines or minimum standards for sexupartnerships in a ful lling and responsible empowered in and order to live out their sexuality Most Western European now have their IPPFoceans. (2006a). Sexuality education incountries Europe. A reference guide to policies practices. The Safe project. and ality national education, but no or attempt has standards been made skills arein also essential theirThese partnerships a ful lling for andprotectresponsible guidelines minimum forto sexu- manner. Brussels, IPPF European Network recommend standards at the European Region or EU ing themselves from possible risks. IPPF ality (2006a). Sexuality education in Europe. A reference policies and practices. The Safe project. Brussels, manner. These skills are also essential for protecteducation, but no attempt has been made guide to to (http://www.ysafe.net/SAFE/documents/Design_sex%20ed%20guide%20 nal%20 nal_30nov2006.pdf). level. This document is intended a rst step in llIPPF European Network ing themselves from possible risks. recommend standards at theas European Region or EU Sexuality education is also part of a2006.pdf). more general ing this gap for the entireisWHO European Region. (http://www.ysafe.net/SAFE/documents/Design_sex%20ed%20guide%20final%20final_30nov level. This document intended as a rst step in ll-education. IPPF (2006b). Framework for comprehensive sexuality London education, and thus affects the development of Sexuality education is also part of a more general ing this gap for the entire WHO European Region. (http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/CE7711F7-C0F0-4AF5-A2D5-1E1876C24928/0/Sexuality.pdf). Furthermore, this document is intended to conthe education, childs personality. Its preventive nature not IPPF (2006b). Framework for comprehensive sexuality education. London and thus affects the development of tribute to the introduction of holistic sexuality to ed-con- onlythe contributes to the prevention of negative not personality. preventive Furthermore, thisfor document is intended IPPF (2007). A guide developing policies on the sexual and childs reproductive healthIts and rights of nature young (http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/CE7711F7-C0F0-4AF5-A2D5-E1876C24928/0/Sexuality.pdf). ucation. Holistic sexuality education gives sexuality children ed- consequences linked to but can also only contributes to sexuality, the prevention of negative tribute to the introduction of holistic people in Europe. The Safe Project. Brussels improve quality of life, health and well-being. In also and ucation. young people unbiased, scienti cally correct consequences linked to sexuality, but can Holistic sexuality education gives children (http://www.ysafe.net/SAFE/documents/Design_ippf-policy%20guide%20 nal_Sep07.pdf). IPPF (2007). A guide for developing policies on the sexualthis andway, reproductive health and rights of young people sexuality education contributes to health information on all aspects of sexuality and, at the improve quality of life, health and well-being. In and young people unbiased, scientically correct in Europe. The Safe Project. Brussels the skills to act promotion in sexuality general. education contributes to health same time, helps them to develop information on all aspects of sexuality and, at the this way, (http://www.ysafe.net/SAFE/documents/Design_ippf-policy%20guide%20fi nal_Sep07.pdf). same time, helps them to develop the skills to act promotion in general.
A. Biljeke References
5 51 53 5
24.09.2010 10:09:36 Uhr
Bibliografija
IPPF (2008). Sexual rights: an IPPF declaration. London (http://www.ippf.org/en/Resources/Statements/Sexual+rights+an+IPPF+declaration.htm). Kohler PK, Manhart LE, Lafferty WE (2008). Abstinence-only and comprehensive sex education and the initiation of sexual activity and teen pregnancy. Journal of Adolescent Health, 42, 4:344-351. Lazarus JV, Liljestrand J (2007). Sex and young people in Europe. A research report of the Sexual Awareness for Europe Partnership. The Safe Project. Lund, IPPF (http://www.ysafe.net/SAFE/documents/Design_Safe%20Research%20Report%20final%20final_27Sep07.pdf). OECD Social Policy Division Directorate of Employment, Labour and Social Affairs (2008). SF 5: Age of mother at fi rst childs birth. Paris (http://www.oecd.org/dataoecd/62/49/41919586.pdf). Plummer K (2001). The square of intimate citizenship. Some preliminary proposals. Citizenship Studies, 5, 3: 237-253. Population Council (2009). Its all one curriculum. Guidelines and activities for a unifi ed approach to sexuality,gender, HIV, and human rights education. New York (http://www.popcouncil.org/pdfs/2010PGY_ItsAllOneGuidelines_en.pdf, http://www.popcouncil.org/pdfs/ 2010 PGY_ItsAllOneActivities_en.pdf). Rutgers Nisso Groep (2008). Opgroeien met liefde. Seksuele opvoedingsondersteuning aan ouders [Growingup with love. Sex education support for parents]. Utrecht. Schmidt G (2004). Das neue DER DIE DAS. ber die Modernisierung des Sexuellen. [The new DER DIE DAS. On the Modernisation of the Sexual]. Giessen, Psychosozial Verlag. UNESCO (2009a). International technical guidance on sexuality education. Vol. I Rationale for sexuality education. Paris (http://unesdoc.unesco.org/images/0018/001832/183281e.pdf). UNESCO (2009b). International technical guidance on sexuality education. Vol. II Topics and learning objectives. Paris (http://data.unaids.org/pub/ExternalDocument/2009/20091210_international_guidance_sexuality_education_ vol_2_en.pdf). UNESCO HIV and AIDS Education Clearinghouse. HIV and AIDS Library (http://hivaidsclearinghouse.unesco. org/search/index_expert.php). United Nations (1989). Convention on the Rights of the Child. New York (http://www.un.org/documents/ga/ res/44/a44r025.htm). Weeks J (1998). The sexual citizen. Theory, Culture & Society, 15, 3-4:35-52. WHO (1975). Education and treatment in human sexuality. The training of health professionals. Report of a WHO Meeting (WHO Technical Report Series, No. 572). Geneva (http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_572.pdf).
54
Bibliografija
WHO (2004). Reproductive health strategy to accelerate progress towards the attainment of international development goals and targets. Global strategy adopted by the 57th World Health Assembly. Geneva (http://whqlibdoc. who.int/hq/2004/WHO_RHR_04.8.pdf). WHO (2006). Defining sexual health. Report of a technical consultation on sexual health, 2831 January 2002. Geneva (http://www.who.int/reproductivehealth/topics/gender_rights/defi ning_sexual_health.pdf). WHO Regional Offi ce for Europe (1999/2001). Defi nitions and indicators in family planning, maternal and child health and reproductive health used in the WHO Regional Offi ce for Europe. Copenhagen (www.euro. who.int/reproductivehealth). WHO Regional Offi ce for Europe (2001). WHO Regional Strategy on Sexual and Reproductive Health. Copenhagen (www.euro.who.int/document/e74558.pdf). WHO Regional Offi ce for Europe (2008). Inequalities in young peoples health. HBSC international report from the 2005/2006 survey. Edinburgh (http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_fi le/0005/53852/E91416.pdf). World Association for Sexual Health (WAS) (1999). Declaration of Sexual Rights. Hong Kong (http://worldsexualhealth.org/sites/default/fi les/Declaration%20of%20Sexual%20Rights.pdf). World Association for Sexual Health (WAS) (2008). Sexual health for the millennium. A declaration and technical document. Minneapolis (http://worldsexualhealth.org/millennium-declaration).
55
Bibliografija
B. Znanstvena bibliografija o psiholokom i spolnom razvoju djeteta

Bancroft J (2006). Normal sexual development. Barbaree HE, Marshall WL (eds.). The juvenile sex offender.New York/London, Guilford Press. Bancroft J et al. (eds.) (2003). Sexual development in childhood. Bloomington, Indiana University Press. Barbaree E, Marshall WL (eds.) (2006). The juvenile sex offender. New York/London, Guilford Press. Berger M (1994). Sexualerziehung im Kindergarten. [Sexuality education in the kindergarten]. Frankfurt am Main, Brandes & Apsel. Bornemann E (1994). Childhood phases of maturity. Amherst, NY, Prometheus Books. Burian B (ed.) (2005). Doktorspiele. Die Sexualitt des Kindes [Playing doctors and nurses. Child sexuality].Vienna, Picusverlag. Cohen-Kettenis PT, Sandfort T (1996). Seksueel gedrag van kinderen. Een kwantitatief onderzoek onder moeders [Sexual behaviour of children. A quantitative survey]. Tijdschrift voor Seksuologie, 20:254-265. Creemers C, Vermeiren R, Deboutte D (2007). Seksueel grensoverschrijdend gedrag door kinderen [Inappropriate sexual behaviour in children]. In: Van Wijk AP, Bullens RAR, Van Den Eshof P (eds.). Facetten van zedencriminaliteit [Facets of sexual criminality]. The Hague. de Graaf H, Rademakers J (2003). Seks in de groei. Een verkennend onderzoek naar de (pre-) seksuele ontwikkeling van kinderen en jeugdigen [A growing interest in sex. An exploratory study into the presexual and sexual development of children and young people] (RNG-studies, No. 2). Delft, Rutgers Nisso Groep. de Graaf H; Rademakers J (2007). Seksueel gedrag en seksuele gevoelens van prepuberale kinderen [Sexual behaviour and sexual feelings of prepubertal children]. Tijdschrift voor Seksuologie, 31:184-194. de Graaf H et al. (2004). De seksuele levensloop [Sexual development]. In: Gijs L. et al. (eds.). Seksuologie [Sexology]. Houten, Bohn Stafl eu van Loghum, pp. 167-190. Delfos MF (1996). Kinderen in ontwikkeling. Stoornissen en belemmeringen [Child development. Interference and obstacles]. Lisse, Pearson. De Wit J, Van Der Veer G, Slot NW (1995). Psychologie van de adolescentie [The adolescent psychology]. Baarn, Intro. Dieltjens S, Meurs P (2008). Seksuele ontwikkeling en de rol van broers en zussen. Siblingseks: spelletjes, nieuwsgierigheid, misbruik en incest [Sexual development and the role of brothers and sisters. Sibling sex:games, curiosity, abuse and incest]. Cahiers seksuele psychologie en seksuologie, 3. Antwerp/Apeldoorn.
56
Bibliografija
Dunde SR (1992). Handbuch Sexualitt [Guide to sexuality]. Weinheim, Deutscher Studien-Verlag. Frans E (ed.) (2008). Seksueel grensoverschrijdend gedrag. Algemene gids [Inappropriate sexual behaviour. A general guide]. Antwerp, Sensoa (http://www.sensoa.be/downloadfi les_shop/algemene_gids_grensoverschr_gedrag.pdf). Fried L (2000). Sexualitt in Kindertagessttten immer noch ein Tabu? [Sexuality in kindergartens still taboo?] In: Colberg-Schrader H et al. (eds.). KIT. Kinder in Tageseinrichtungen. Ein Handbuch fr Erzieherinnen [Children in daycare. A guide for care workers. Velber, Sensoa. Friedrich WN (2003). Studies of sexuality of nonabused children. In: Bancroft J et al. (eds.). Sexual development in childhood. Bloomington, Indiana University Press, pp. 107-120. Friedrich WN et al. (1991). Normative sexual behavior in children. Pediatrics, 88:456-464. Friedrich WN et al. (1998). Normative sexual behavior in children: A contemporary sample. Pediatrics, 101:9. Friedrich WN et al. (2000). Cultural differences in sexual behaviour. 2-6 year old Dutch and American children. In: Sandfort T, Theodorus GM, Rademakers J (eds.). Childhood sexuality. Normal sexual behaviour and development. Journal of Psychology and Human Sexuality [Special issue], 12:117-129. Fthenakis WE, Textor M (eds.) (2004). Knaurs Handbuch Familie. Alles was Eltern wissen mssen [Knaurs guide family. Everything parents need to know]. Mnchen, Knaur. Gavey N (2005). Just sex? The cultural scaffolding of rape. London, Routledge. Goldman R, Goldman J (1982). Childrens sexual thinking. A comparative study of children aged 5 to 15 years in Australia, North America, Britain and Sweden. London, Routledge & Kegan Paul. Haeberle EJ (1983). The sex atlas. New York, Continuum Publishing Company. Haug-Schnabel G (1997). Sexualitt ist kein Tabu. Vom behutsamen Umgang mit einem schwierigen Thema [Sexuality is not taboo. Dealing sensitively with a delicate subject]. Freiburg, Herder. Hayez J-Y (2005). Ook kinderen hebben een lichaam. Kinderen leren omgaan met seksualiteit [Children have a body too. Teaching children to deal with sexuality]. Tielt, Lanoo. Heuves W (2006). Pubers. Ontwikkeling en problemen. [Puberty. Development and problems]. Assen, Koninklijke Van Gorcum BV. Isaacs S (1933 reprint 2001). Social development in young children. London, Routledge. Jenkins P (2003). Watching the research pendulum. In: Bancroft J et al. (eds.). Sexual development in childhood. Bloomington, Indiana University Press. Kla T, Vermeire K (2006). La vie sexuelle des jeunes [Young peoples sex life]. Antenne, 24, 3:19-27.
57
Bibliografija
Lamb S, Coakley M (1993). Normal childhood sexual play and games. Differentiating play from abuse.Child Abuse & Neglect, 17:515-526. Langfeldt T (1990). Early childhood and juvenile sexuality, development and problems. In: Perry ME (ed.). Handbook of sexology, Vol. 7. Childhood and adolescent sexology. New York, Elsevier, pp. 179-200. Larsson I, Svedin CG (2002). Teachers and parents reports on 3- to 6-year-old childrens sexual behavior.A comparison. Child Abuse & Neglect, 26:247-266. Maccoby EE (2000). Die Psychologie der Geschlechter. Sexuelle Identitt in den verschiedenen Lebensphasen [The psychology of the sexes. Sexual identity at various life stages]. Stuttgart, Klett-Cotta. [Originally published in English as: Maccoby EE (1998). The two sexes: growing up apart, coming together. Cambridge, MA, The Belknap Press of Harvard University Press.] McKee A et al. (2010). Healthy sexual development: A multidisciplinary framework research. In: International Journal of Sexual Health, 22, 1:14-19. Ohlrichs Y (2007). Normale seksuele ontwikkeling [Normal sexual development]. In: Van Wijk AP, Bullens RAR, Van Den Eshof P. Facetten van zedencriminaliteit [Facets of sexual criminality]. The Hague, Reed Business BV. Okami P, Olmstead R, Abramson PR (1997). Sexual experiences in early childhood. 18-year longitudinal data from the UCLA Family Lifestyles Project. Journal of Sex Research, 34, 4:339-347. Rademakers J (2000). Het kind als subject. De seksuele ontwikkeling van kinderen (0-12 jaar) [The child as subject. The sexual development of children (from birth to age 12)]. Tijdschrift voor Seksuologie, 24:17-23. Ravesloot J (1992). Jongeren en seksualiteit [Young people and sexuality]. In: Du Bois-Reymond M. Jongeren op weg naar volwassenheid [Young people moving into adulthood]. Groningen, Wolters-Noordhoff. Rossmann P (1996). Einfhrung in die Entwicklungspsychologie des Kindes- und Jugendalters [Introduction to developmental psychology of children and adolescents]. Bern, Huber. Ryan G, Lane S (eds.) (1997). Juvenile sexual offending. Causes, consequences and correction. San Francisco, Jossey-Bass. Sandfort TGM, Rademakers J (2000). Childhood sexuality. Normal sexual behavior and development. New York, London and Oxford, Haworth Press. Schenk-Danzinger L (1988). Entwicklungspsychologie [Developmental psychology]. Vienna, sterreichischer Bundesverlag. Schmidt G (1988). Das groe DER DIE DAS [The big DER DIE DAS]. Reinbek bei Hamburg, Rowohlt. Schmidt G (2004). Kindessexualitt Konturen eines dunklen Kontinents [Childhood sexuality outlines of a dark continent]. Zeitschrift fr Sexualforschung, 4:312-322.
58
Bibliografija
Schuhrke B (1991). Krperentdecken und psychosexuelle Entwicklung. Theoretische berlegungen und eine Lngsschnittuntersuchung im zweiten Lebensjahr [Discovery of ones body and psychosexual development. Theoretical considerations and a longitudinal study of children in their second year]. Regensburg, Roderer. Schuhrke B (1997). Genitalentdecken im zweiten Lebensjahr [Discovery of the genitals in children in their second year]. In: Zeitschrift fr Sexualforschung, 10:106-126. Schuhrke B (1999). Scham, krperliche Intimitt und Familie [Shame, physical intimacy and family]. In: Zeitschrift fr Familienforschung, 11:59-83. Schuhrke B (2002). Curiosity and privacy. The management of childrens sexual interest in the family. In: Gttert M, Walser K (eds.). Gender und soziale Praxis [Gender and social practice]. Knigstein, Ulrike Helmer, pp.121-143. Schuhrke B (2005). Sexuelles Verhalten von Kindern. Zwischen Normalitt und Abweichung [Sexual behaviour of children. Between normality and deviance]. In: Burian-Langegger B, ed. Doktorspiele. Die Sexualitt des Kindes [Playing doctors and nurses. Child sexuality]. Vienna, Picus, pp.34-62. Schuster P, Springer-Kremser M (1994). Bausteine der Psychoanalyse [Basic elements of psychoanalysis]. Vienna, WUV. Straver CJ, Cohen-Kettenis PT, Slob AK (1998). Seksualiteit en levensloop [Sexuality and course of life]. In: Slob AK et al. (1998). Leerboek seksuologie [Textbook of sexology]. Houten/Diegem, Bohn StafleuVan Loghum. Trautner HM (2002). Entwicklung der Geschlechtsidentitt [Development of sexual identity]. In: Oerter R, Montada, L (eds.). Entwicklungspsychologie [Developmental psychology]. Weinheim, Beltz, pp.648-674. van der Doef S (1994). Kleine mensen grote gevoelens. Kinderen en hun seksualiteit [Little people, big feelings. Children and their sexuality]. Amsterdam, de Brink. Verhofstadt-Denve L (1998). Adolescentiepsychologie [Adolescent psychology]. Leuven/Apeldoorn, Garant. Volbert R, van der Zanden R (1996). Sexual knowledge and behaviour of children up to 12 years. What is age appropriate? In: Davies G et al. (eds.). Psychology, law and criminal justice. International development in research and practice. Berlin, De Gruyter, pp.198-215. Zwiep C (2005). Kinderen en seksualiteit. Pedagogische begeleiding in de kinderopvang [Children and sexuality. Educational guidance in the context of childcare]. Amsterdam, SWP Publishers.
59
Bibliografija
C. Kurikulumi i nastavni prirunici

Advocates for Youth (2002). Guide to Implementing TAP (Teens for AIDS prevention). A peer education programme to prevent HIV and STI. Washington, DC (http://www.advocatesforyouth.org/storage/advfy/ documents/ TAP.pdf). Blake S, Muttock S (2004). Assessment, evaluation and sex and relationships education. A practical toolkit for education, health and community settings. London, National Childrens Bureau. BZgA (1994). General Concept for Sex Education of the Federal Centre for Health Education in cooperation with the Federal States. Cologne (http://www.bzga.de/infomaterialien/?sid=-1&idx=777). BZgA (2004). Concept Sex Education for Youths. Cologne (http://www.sexualaufklaerung.de/index.php? docid=694). BZgA (2006). ber Sexualitt reden. Zwischen Einschulung und Pubertt. Ein Ratgeber fr Eltern zur kindlichen Sexualentwicklung zwischen Einschulung und Pubertt [Talking about sexuality. From school entry to puberty. A guide for parents about child sexual development from school entry to puberty]. Cologne (http://www.sexualaufklaerung.de/index.php?docid=900). BZgA (2006). ber Sexualitt reden. Die Zeit der Pubertt. Ein Ratgeber fr Eltern zur kindlichen Sexualentwicklung in der Pubertt [Talking about sexuality. Puberty. A guide for parents about child sexual development in puberty]. Cologne (http://www.sexualaufklaerung.de/index.php?docid=901). BZgA (2007). Youth. Forum sex education and family planning, No. 3/2007. Cologne (http://www.sexualaufklaerung.de/index.php?docid=1331). International Bureau of Education (2006). Manual for integrating HIV and AIDS education in school curricula. Geneva (www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/HIV_and_AIDS/publications/IBE_CurrManual3v_en.pdf). IPPF (2006). Framework for Comprehensive Sexuality Education. London (updated version 2010: http://www. ippf.org/NR/rdonlyres/CE7711F7-C0F0-4AF5-A2D5-1E1876C24928/0/ Sexuality.pdf). IPPF (2007). Included, involved, inspired: a framework for youth peer education programmes. London (http:// www.ippf.org/NR/rdonlyres/60B87E63-649B-4523-B1F2-8599438249DE/0/peeredu .pdf). IPPF (2008). Sexual rights. An IPPF declaration. London (http://www.ippf.org/NR/rdonlyres/9E4D697C-1C7D4EF6-AA2A-6D4D0A13A108 /0/ SexualRightsIPPFdeclaration.pdf). IPPF (2009). From evidence to action. Advocating for comprehensive sexuality education. London (www.ippf. org/en/Resources/Guides-toolkits/ From+ evidence+to+action +advocating +for +comprehensive+sexuality+ed ucation.htm). IPPF (2010). Voices of hope: guide to inspire dialogues on religion, faith, sexuality and young people. London (http://www.ippf.org/en/Resources/Guides-toolkits/Voices+of+hope.htm).
60
Bibliografija
IPPF (in press). EXCLAIM! IPPFs guide to young peoples sexual rights. London (www.ippf.org). Irvin A (2004). Positively informed. Lesson plans and guidance for sexuality educators and advocates. New York, International Womens Health Coalition (http://www.iwhc.org/index.php?option=content&task=view&id=2594). Kirby D, Laris BA, Rolleri L (2006). Sex and HIV Education programs for youth. Their impact and important characteristics. FHI, Washington, DC (http://www.etr.org/recapp/documents/programs/SexHIVedProgs.pdf). Kirby D, Rolleri LA, Wilson MM (2007). Tool to assess the characteristics of effective STD/HIV education programs. Healthy Teen Network, Washington, DC (http://www.healthyteennetwork.org/vertical/Sites/%7BB4D0CC76CF78-4784-BA7C-5D0436F6040C%7D/uploads/%7BAC34F932-ACF3-4AF7-AAC3-4C12A676B6E7%7D. PDF). LAFA Stockholm County AIDS Prevention Programme (2004). The main thread. Handbook on sexuality and personal relationships among young people. Stockholm (http://www.lafa.nu/upload_files/dokument/The%20 Main%20Thread%20-%20a%20han book%20on%20sexuality%20and%20personal%20relationships%20%20 from%20Lafa.pdf). Pdagogische Hochschule Luzern; Hochschule Luzern, Soziale Arbeit [Lucerne University of Teacher Education; Lucerne University of Applied Sciences and Arts, Social Work Department] (2007). Sexualpdagogik und Schule. Eine Situationsanalyse [Sexuality education and the school. A situation analysis]. Lucerne (http://www.bildungundgesundheit.ch/dyn/bin/87023-87027-1-situationsanalyse_sexual p_dagogik_und_schule_defi nitive_fassung.pdf). Pdagogische Hochschule Luzern; Hochschule Luzern, Soziale Arbeit [Lucerne University of Teacher Education; Lucerne University of Applied Sciences and Arts, Social Work Department] (2008). Lducation sexuelle lcole. Analyse de la situation [Sexuality education and the school. A situation analysis]. Lucerne (http://www.amorix. ch/upload/docs/Analyse%20de%20la%20situation_version_11-08.pdf). Pdagogische Hochschule Luzern; Hochschule Luzern, Soziale Arbeit [Lucerne University of Teacher Education; Lucerne University of Applied Sciences and Arts, Social Work Department] (2008). Grundlagenpapier Sexualpdagogik und Schule [Statement of principles on sexuality education and the school]. Lucerne (http:// amorix.phz.ch/upload/docs/Grundlagenpapier_Sexualpaedagogik_Version%204%201-D.pdf). Pdagogische Hochschule Luzern; Hochschule Luzern, Soziale Arbeit [Lucerne University of Teacher Education; Lucerne University of Applied Sciences and Arts, Social Work Department] (2008). Document tablissant les bases dune ducation sexuelle lcole [Statement of principles on sexuality education and the school]. Lucerne (http:// amorix.phz.ch/upload/docs/Grundlagepapier_version_4_1_F_DEF_V3.pdf). Path (2002). Games for adolescent reproductive health. An international handbook. Washington, DC (http:// www.path.org/fi les/gamesbook.pdf). PLANeS, Schweizerische Stiftung fr sexuelle und reproduktive Gesundheit [Swiss Foundation for sexual and reproductive health] (2008). Positionspapier von PLANeS zu Sexualpdagogik [PLANeS position paper on sexuality education]. Zrich (http://www.plan-s.ch/IMG/pdf_PositionspapierPLANeSSexualpadagogik5_11_08.pdf). Population Council (2009). Its all one curriculum. Guidelines and activities for a unifi ed approach to sexuality, gender, HIV, and human rights education. New York (http://www.popcouncil.org/pdfs/2010PGY_ ItsAllOneGuidelines_en.pdf, http://www.pop council.org/pdfs/2010PGY_ItsAllOneActivities_en.pdf).
61
Bibliografija
Rutgers Nisso Groep (2007). RAP-Tool of the Youth Incentives Programme of the Rutgers Nisso Groep The Netherlands. Utrecht (http://hivaidsclearinghouse.unesco.org/search/resources/bie_rap_tool_engels_jan_2007. pdf) Senderowitz J, Kirby D (2006). Standards for curriculum-based reproductive health and HIV education programs. Arlington, FHI (http://www.ibe.unesco.org/fi leadmin/user_upload/_temp_/FHI_standards_senderowitz_ kirby.pdf). Sensoa (2000). Good lovers. A new concept of sex education. Ghent (http://www.sensoa.be/downloadfiles_shop/ concept_good_lovers.pdf). Sensoa (2007). International resources on sexual and reproductive health education. Ghent (http://www.sensoa. be/pdf/docucentrum/infopakket_internationale_leermiddelen.pdf). Sex Education Forum (2009). Celebrating sex and relationships education: Past, present and future. London, National Childrens Bureau (http://www.ncb.org.uk/members_area/publication_view.aspx?PubID=611&searchTitle= Celeb rating+Sex+and+Relationships+Education&searchAuthor=&searchISBN=&searchYear=2009&searchSeries=-1&se archKeyword=&pageIndex=1&searchSubject=0). Siecus (1998). Right from the start. Guidelines for sexuality issues (birth to fi ve years). New York (www. siecus. org). Siecus (2000). Developing guidelines for comprehensive sexuality education. New York (http://www.siecus. org/_data/global/images/guideintl.pdf). Siecus (2004). Guidelines for comprehensive sexuality education. Kindergarten through 12th grade. New York (www.siecus.org/_data/global/images/guidelines.pdf). Siecus (2005). Talk about sex. New York (http://www.siecus.org). TARSHI (2005). Basics and beyond: integrating sexuality, sexual and reproductive health and rights a manual for trainers. New Delhi. Wight D, Abraham C (2000). From psycho-social theory to sustainable classroom practice. Developing a research-based teacher-delivered sex education programme. In: Health education research, 15, 1:25-38. (http://her. oxfordjournals.org/cgi/reprint/15/1/25.pdf) World Population Foundation (WPF) (2008). IM toolkit for planning sexuality education programs. Using intervention mapping in planning school-based sexual and reproductive health and rights education programs. Maastricht (www.wpf.org/documenten/20080729_IMToolkit_July2008.pdf). Y-Peer (2003). Peer education. Training of trainers manual. New York, United Nations Population Fund (http:// www.aidsmark.org/ipc_en/pdf/sm/tm/Peer%20Education%20Training%20of%20Trainers%20Manual.pdf).
62
Bibliografija
D. Internetske stranice
Advocates for Youth, United States of America: www.advocatesforyouth.org Aids Action Europe. Clearinghouse on HIV and AIDS in Europe and Central Asia: www.aidsactioneurope.org/index.php?id=186&L=http%3A%25 Austrian Institute for Family Studies (IF), University of Vienna: www.oif.ac.at Deutsche Gesellschaft fr Sexualforschung [German Association for Sexual Research]: www.dgfs.info European Society of Contraception and Reproductive Health (ESC): www.contraception-esc.com www.contraception-esc.com/weblibrary/index.htm Family Health International (FHI), United States of America: www.fhi.org/en/index.htm Family Planning Association (FPA), United Kingdom: www.fpa.org.uk Federal Centre for Health Education (BZgA), Germany: www.bzga-whocc.de www.sexualaufklaerung.de www.loveline.de www.familienplanung.de www.komm-auf-tour.de www.forschung.sexualaufklaerung.de www.frauengesundheitsportal.de German Foundation for World Population (DSW): www.dsw-online.de Guttmacher Institute, United States of America: www.guttmacher.org International Centre for Reproductive Health (ICRH), University of Ghent, Belgium: www.icrh.org International Centre for Research on Women (ICRW): www.icrw.org
63
Bibliografija
International Planned Parenthood Federation (IPPF): www.ippf.org International Womens Health Coalition (IWHC): www.iwhc.org Kaiser Family Foundation (KFF), United States of America: www.kff.org Kompetenzzentrum Sexualpdagogik und Schule [Skills Centre Sex Education and Schools], Switzerland: www.amorix.ch NHS Choices, United Kingdom: www.nhs.uk/Livewell/Sexandyoungpeople/Pages/Sex-and-young-people-hub.aspx Population Council: www.popcouncil.org Pro familia German association for family planning, sex education and sexual counselling: www.profamilia.de Rutgers Nisso Groep (RNG), Netherlands: www.rutgersnissogroep.nl/English Schweizerische Stiftung fr sexuelle und reproduktive Gesundheit [Swiss Foundation for Sexual and Reproductive Health PLANeS]: www.plan-s.ch www.isis-info.ch SENSOA, Belgium: www.sensoa.be Sex Education Forum, United Kingdom: www.ncb.org.uk/sef/home.aspx Sexuality Information and Education Council of the United States (Siecus), United States of www.siecus.org www.sexedlibrary.org Swedish Association for Sexuality Education (RFSU): www.rfsu.se UNESCO HIV and AIDS Education Clearinghouse. HIV and AIDS Library: www.hivaidsclearinghouse.unesco.org/search/index_expert.php America:
64
Bibliografija
United Nations Population Fund (UNFPA): www.unfpa.org/adolescents/education.htm United Nations Programme on HIV/AIDS (UNAIDS): www.unaids.org/en World Health Organization (WHO): www.who.int/reproductive-health/index.htm www.apps.who.int/rhl/en/index.html World Health Organization Regional Offi ce for Europe (WHO/Europe): www.euro.who.int/reproductivehealth World Population Foundation (WPF), Netherlands: www.wpf.org www.theworldstarts.org/start/begin.html Youth peer education Network (Y-Peer): www.youthpeer.org www.youthpeer.org/web/guest/ypeer-toolkit
65
Prvi dio: Uvod
Standardi za spolni odgoj u Europi zajedniki su rad Saveznog centra za zdravstveno obrazovanje (BZgA), Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i meunarodne radne skupine u kojoj su se okupili predstavnici sljedeih organizacija (navedenih abecednim redom): Austrijski institut za obiteljske studije: Olaf Kapella Europsko drutvo za kontracepciju: Olga Loeber Evert Ketting, savjetnik (Nizozemska) Forum za spolni odgoj, Nacionalni ured za djecu (Velika Britanija): Anna Martinez Klinika za spolno zdravlje Vestliitto, Finski obiteljska federacija: Dan Apter, Raisa Cacciatore Meunarodna federacija za planirano roditeljstvo, IPPF: Doortje Braeken, Ada Dortch Meunarodni centar za reproduktivno zdravlje pri Sveuilitu u Gentu (Belgija): Peter Decat, Kristien Michielsen Norveka uprava za zdravlje: Ulla Ollendorff Odsjek za zdravlje ena i djece, Sveuilite u Uppsali (vedska): Margareta Larsson Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu: Gunta Lazdane Savezni centar za zdravstveno obrazovanje, BZgA (Njemaka): Christine Winkelmann, Stefanie Amann, Angelika Heling, Monika Hnert, Helene Reemann SENSOA (Belgija): Erika Frans Skupina Rutgers Nisso (Nizozemska): Ineke van der Vlugt Sluba za kontracepciju i spolno zdravlje, Nottinghamshire Community Health (Velika Britanija): Simone Reuter Sveuilite za primijenjene znanosti i umjetnosti u Luzernu (vicarska): Daniel Kunz Svjetska fondacija za populaciju: Sanderijn van der Doef vicarska fondacija za spolno i reproduktivno zdravlje, PLANeS: Marina Costa UNESCO: Ekua Yankah Uredila Christine Winkelmann Dizajn i grafika oprema: Khn Medienkonzept & Design, Hennef Tisak: Rasch, Bramsche Izdanje: 1.1.9.10 Objavio Bundeszentrale fr gesundheitliche Aufklrung, BZgA [Savezni centar za zdravstveno obrazovanje (BZgA)], Kln http://www.bzga.de, http://www.bzga-whocc.de Copyright 2010 BZgA BZgA ovu tiskovinu izdaje besplatno. Tiskovina nije namijenjena za preprodaju od strane primatelja ili tree osobe. Narudbe potom: BZgA, 51101 Kln Narudbe faksom: 0221 8992-257 Narudbe elektronikom potom: order@bzga.de Broj: 60059500 Informacija o bibliografiji Njemake knjinice Ova tiskovina registrirana je u Njemakoj nacionalnoj bibliografiji Njemake knjinice. Detaljni bibliografski podaci dostupni su na internetskoj stranici http:// dnb.d-nb.de/. ISBN 978-3-937707-82-2
67
Prvi dio: Uvod
ISBN ISBN 978-3-937707-82-2 978-3-937707-82-2 ISBN 978-3-937707-82-2 ISBN ISBN 978-3-937707-82-2 978-3-937707-82-2
24.09.2010 24.09.2010 10:09:41 10:09:41 Uhr Uhr
O_Standards_v63_RZ.indd WHO_Standards_v63_RZ.indd U4 U4

Priručnik - Standardi Spolnog Odgoja U Europi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik - Standardi Spolnog Odgoja U Europi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prvi dio: Uvod

24.09.2010 24.09.2010 10:09:35 10:09:35 Uhr U

Prvi dio: Uvod

Standardi spolnog odgoja u Europi

Standards for StandardiEducation spolnog Sexuality odgoja u Europi in Europe

Standardi spolnog odgoja u Europi

Drugi dio: Matrica spolnog obrazovanja

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

Preface Preface Preface Predgovor

24.09.2010 10:09:36 Uhr

Prvi dio: Uvod

spolnog odgoja u Europi

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

Preface Prvi dio Preface Part 1:

1. i svrhaand purpose 1. Pozadina Background

24.09.2010 10:09:36 Uhr

Prvi dio: Uvod

Nova potreba za spolnim odgojem

Vanost pozitivnog strunog pristupa

Mladima je potreban i neformalan i formalan spolni odgoj

1.1. Formalni i neformalni spolni odgoj

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

1.2 Povijesni kontekst spolnog odgoja u kolama

Spolni odgoj u kolama kao odgovor drutva na te drutvene promjene

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

1.3 Razvoj spolnog odgoja u kolama u Europi4

Spolni odgoj u Zapadnoj Europi ranije

Nema razmjene standarda i politika izmeu zemalja

nego u Srednjoj i Istonoj Europi

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

1.4 Razliitost spolnog odgoja u Europi

Spolni odgoj treba biti primjeren dobi

iri pojam spolnog odgoja rani poetak

Spolni odgoj kao multidisciplinarni predmet kurikuluma

Usp. IPPF (2006a)

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

U Francuskoj, na primjer, spolni odgoj predaje niz razliitih uitelja.

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

1.5 Europa iz globalne perspektive

Tri kategorije programa

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

1.6 Paralelne meunarodne inicijative za spolni odgoj

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

2. Spolnost, spolno zdravlje i spolni odgoj definicije i pojmovi

WHO (2006), str. 10. WHO (1975).

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

WHO (2006), str. 10. WHO (2004), str. 21.

WHO (2006), str. 10. United Nations (1989).

Standardi spolnog odgoja u Europi

Prvi dio: Uvod

Kratka digresija: intimno graansko pravo

IPPF (1996). IPPF (2008).

Standardi spolnog odgoja u Europi