108 IZREKA MUDROSTI

Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji

1.
Jedan je entitet koji poput niti u perlama brojanice proima cijeli univerzum. Taj entitet prisutan je u svemu kao dua i svijest. Zato bismo trebali teiti stanju u kojem e sve nae aktivnosti dobivati poticaj i biti pod nadzorom tog Vrhunskog entiteta.

2.
Yoga je vrhunska bit ljudskog ivota. Zahvaljujui poticaju Yoge, ovjek moe initi velike stvari. Dobrobit ljudskog ivota poiva u Yogi. Prirodno je, stoga, da su veliki sveci ponosni na Yogu. Nuno je suptilnim uvidom proniknuti u temeljni princip sadran u naim dubokim filozofskim tekstovima i Shruttijima. ivot biva proien samo kroz Vogijski pogled na svijet i kao takav predstavlja osnovu drutvenog i nacionalnog ivota. Naim aktivnostima Yoga daje budnost, poticaj i postojanost ime mudar ovjek postaje sposoban prevladati nie osjeaje u duhu samoodricanja.

3.
Temeljna postavka Vedante je ta da ne postoji izlaz iz tuge, ve samo zatita od stanja tuge. Puko verbalno oitovanje vjere ne vodi nas nikuda. Ono je nalik na baratanje gotovim novcem. Jednom rukom dajete, da biste drugom spremno uzeli. Oslobaanjem uma od etja i vezanosti, iskusit ete, jo za ovog ivota, boansko blaenstvo oslobene due.

4.
Ne traite sredite interesa u vanjskome svijetu. To e vas odvesti u pogrenom smjeru. Ostvarite svoju vlastitu boansku prirodu i iskusite Boansko u sebi. To e vam iskustvo otvoriti riznicu svih tajni i osloboditi vas kruga roenja i smrti. Kad jednom taj korijen bude iupan, na svjetovnoj razini nee ostati ni list ni plod.

5.
Konani cilj svih duhovnih nastojanja jest ostvariti osloboenje jo za vrijeme ivota. U usporedbi s tim ciljem sva uda, kao to su hipnotizam, mesmerizam, te ostale izvanosjetilne percepcije i halucinacije, stvorene takozvanim yogijskim moima, postaju nitavna i beznaajna. Nijedan aspirant nee im ni na trenutak pridati vanost. Ti su izazovi za one koji ne vjeruju u postojanje due i kojima vladaju strasti, tovie, takvi izazovi nikad ne mogu donijeti olakanje u ivotu.

6.
Blagoslovljen je ovjek koji se odupre izazovu. On je budan i spreman je hrabro se suoiti s njime, uzimajui ga kao pokazatelja vlastitog samouzdignua i duevne ravnotee. Prilagoavajud tome svoj svakodnevni ivot, on ostvaruje neustraivost i nepomueni duevni mir.

7.
Svaki izazov kojem se uspijemo oduprijeti, svaka loa misao koju uspijemo odagnati, svaka elja koju uspijemo kontrolirati, svaka gorka rije koju uspijemo zaboraviti bez ljutnje, vrhunska je pobjeda koja izgrauje moralni karakter, stabilan ivot i snanu volju; to su temeljna pomagala koja nas vode u ivot pobjede i savrenstva.

8.
Svijet uma je fatamorgana. On, ustvari, ni ne postoji. U njemu je sve nestalno. Taj nedostatak um ini nestabilnim. Prijelazne faze nikada ne odgovaraju istini. Intelekt stoga ne bi smio duu oneicavati lanim eljama.

9.
Brahmacharva je temelj svakog uspjeha. Kad se strast koja unitava Brahmacharvu poigra sa strunama srca tada ovjek u meteu iluzornih nastojanja gubi mudrost i kontrolu. Onaj tko tei svjetovnim i krajnje svjetovnim snagama, neka se radije kloni aktivnosti, rijeci, pogleda i ukusa koji raspiruju strasti i u osjetilima stvaraju iluziju. To ak i uene i visokoumne ljude ini tromima i lijenima. Aspirant koji tei uspjehu mora stalno biti budan i oprezan u pogledu svojih svakodnevnih aktivnosti. Samo e na taj nain svjetovno, intelektualno i duhovno uzdizanje biti olakano. Primarna pomagala u provoenju Brahmacharve su zavjet i pjevanje posebnih Mantra. To je trajno iskustvo napretka u ivotu.

10.
Achara-Lakshno-Dharma. Definicija Dharme je dobro ponaanje. Dobro ponaanje daje dug ivot, slavu i napredak. Osloboen ljutnje, ljubomore, iskren i miroljubiv ovjek doivjet e i sto godina. Naprotiv, svoj ivotni vijek skrauje onaj tko ne pazi na dobro ponaanje.

11.
Veliki ljudi poput alkemiara koji su istinoljubivi, asketi koji su osloboeni ljutnje, ovisnosti o alkoholu i enama, iji je govor blag, koji su milosrdni i tuju Acharyu-Gurua i starije ljude, koji su samilosni i svakodnevno piju mlijeko, koji potuju zakon i vlast zemlje, koji su razumni i osloboeni egoizma, slobodoljubivi i predani uenju, koji su teisti i posjeduju samonadzor - oni ubiru plodove alkemije ivota. Jedino oni sretno mogu ivjeti i sto godina.

12.
Kad aspirant vrsto odluci svoj um osloboditi od ovozemaljskih strasti i osjetilnih uitaka, te ga smiriti kroz potpunu predanost Bogu, kako tijelom tako rijeju i djelom, kad razmilja u skladu s Bojom voljom, bit e mu dato da iskusi svemoguu Boju milost u svemu to radi.

13.
Kad se prepustite bujici osjeaja vi i nesvjesno gubite veliki dio svoje unutarnje snage. Neprestani napor oslabljuje vae ivce. tovie, on um ometa do te mjere da vam nita ne polazi za rukom. Samo smiren, odvaan i harmonian um uspijeva ostvariti znatan napredak.

14.
Nije velika stvar monim orujem ubiti stranog lava ili neku drugu zvijer. Isto tako, prava je vrijednost znati se hrabro i srano suoiti s izazovima, rijeiti se uzaludnih elja i ivjeti u odvojenosti.

15.
Ne moete biti sretni ako se ne oslobodite elja. elje i zahtjevi oduzimaju vam prirodnu i samoniklu sreu. Onog trenutka kad se oslobodite vanjske vezanosti, iskusit ete spontani nalet unutarnje sree.

16.
Istinski sretan ovjek ne robuje uicima vezanim za vanjske predmete. Biti rob vanjskih uitaka znaci ivjeti ivot u paklu.

17.
Rije "Dharma" doslovno znai da svaka aktivnost u ljudskom ivotu treba biti skladno voena jer svako pretjerivanje vodi njenom gaenju. Sva nastojanja u naem ivotu Dharma uspjeno dri unutar granica i ui nas kako da ivimo skladnim ivotom. Ona takoer proiava i btagoslivlje svaku nau misao. U Dharmi nema mjesta nekontroliranim osjeajima.

18.
Prelistamo li stranice povijesti velikih naroda u kontekstu krupnih stvari koje su postigli njihovi velikani, tada u njima pronalazimo zapise o istoj osoba koja je bila pometa, i do te mjere siromana pa nije mogla priutiti ni svijeu, ime je s neospornom hrabrouu vodila ivotnu borbu, te bi se na kraju izdigla iz jednog sasvim obinog postojanja do poloaja ministra ili kralja emu danas, kao svom konanom cilju, tee pripadnici visoke klase u drutvu. No povijest ove iste zemlje Indije prikazuje drugaiju priu. Naprimjer, Mahatma Buddha, Rishibh Dev, Mahavir Tirthankar i Kralj Bharartihari, te Raja Harishchandra i ostali vladari koji su se uzdigli do najvie slave u ivotu, odrekli su se svega i otili u potragu za istinom i blaenstvom. O svojoj su prirodi stekli sjajna iskustva i spoznali da je stupanj praznine kojeg su ostvarili vii od svih njihovih blaga. Po tome se pristup uzviene kulture Indije, zemlje slavnih mudraca, razlikuje od pristupa ostalih zemalja.

19.
to je zemlja bogatija izvorima oruja, hrane i blagostanja, to vie napreduje u svim smjerovima. Na cilj nije poveavati siromatvo i bespomonost jer polovica ljudskog ivota ovisi o vanjskom bogatstvu, a druga polovica o praksi pokore i odricanja. U obrambenoj politici Indije nema mjesta nuklearnom oruju jer je cilj indijske kulture oduvijek bio razvoj Sebstva i njegovo izdizanje iznad materijalnih izvora. Stoga voa nacije ima plemenitu dunost ne bi li bio odgovoran i ne bi li unapredio financijski, kulturni, integralni i teritorijalni status zemlje, ne bi li poboljao indijski standard u podruju duhovnosti i Bogoostvarenja po ugledu na drevne mudrace.

20.
Udovice i siroad smatraju se nesretnim teretom drutva. Glavni uzrok takvog stava je dogmatizam i mnotvo opih sklonosti koje prevladavaju u drutvu. U boanskom kontekstu ova stanja su nestvarna i predstavljaju samo simbole degradiranih oblika drutva. Ta ljudska stanja ne treba odbaciti, niti na njih gledati s mrnjom. Uspnemo li se iznad iluzorne vezanosti drutva i zaponemo ozbiljno raditi, ta dva stanja e sama od sebe izgubiti znaaj. Nuno je samopouzdanje i stalni napor. Nae li se netko dovoljno odvaan ne bi li se prihvati) te dunosti, takvi 63 momenti biti izbrisani iz drutva.

21.
Nakon mrane i turobne noi tuge, rudi blistava i nadahnjujua zora sree. ovjek koji spozna tu vjenu istinu, koji svoj posao radi predano i bez loih namjera, uzviena je osoba. Onaj tko plae i ljutilo se iskaljuje na svojoj sudbini, taj nerazumno uveava svoju tugu. Onaj tko nimalo ne vjeruje u svjee praskozorje svjetlosti, taj je nesretan i stalno podloan smrti.

22.
Iskustvo koje vam doarava raznolikost postojanja, ne sasvim razliitog od onog Boanskog, odvesti e vas ususret konanoj srei. Kako biste tijelo i um oslobodili okova Karme, posvetite svoje radnje i njihove plodove Bogu. To je jedina svrha ljudskoga ivota.

23.
Jaina pokore, sabranost, nesebinost i duhovna zaokupljenost predstavljaju lijek za sve bolesti koji nikad ne zakazuje. Aspirant mora dobiti svoju nagradu.

24.
Uspjeh nikad ne dolazi sam od sebe ve se on postie. Onaj tko otkrije tu tajnu nikad ne uzmie u ivotnoj borbi. ovjek koji nastavi postojano koraati stazom napretka u ivotu ostvaruje uspjeh. Onaj, pak, iji uspjeh ovisi o drugima morati e se zadovoljiti samo snovima o uspjehu.

25.
Onaj tko se izdigne iznad ivotnih nadanja i oajavanja, tko vjeruje u mukotrpan rad, tko oaj pretvara u nadu, gubitak u dobitak, a zlo u dobro, taj e imati snagu promijeniti sudbinu i ostvariti uspjeh u ivotu. S druge strane, onaj tko nadu i oaj smatra pukim igrakama u rukama Sudbine beivotan je poput pijuna u ahu. On je igraka u tuim rukama i nije sposoban proniknuti u tajnu ivota. To je nepromiljen ovjek koji se uzalud lomi izmeu nade i oaja i ne uspijeva proniknuti u tajne ivota.

26.
Bogoostvarenje je udesno iskustvo u ljudskom ivotu. Ono svojom slavom uspijeva razvezati svaki vor. Ostvarena dua penje se do stupnja na kojem ne postoji strah od vremena i okolnosti, niti vezanost za ivot i smrt. Ta se stanja odnose samo na neznanje i ogranienja tijela. Zvijezde koje trepere u noi nestaju onog trena kad se pojavi svjetlo spoznaje.

27.
Vjet u akciji i Rajayogin je onaj tko je duu oslobodio od svjetovnih i prolaznih stvari, te neistih misli i svoju panju usmjerio na Brahmu i s Njime spojio svoje osjeaje.

28.
ivotom upravljaju elje i strasti. Uspije li ovjek u tijeku ivota potisnuti strasti, nadzirui osjetila snagom uzvienih misli, on e svoj ivot pretvoriti u bljetavi ideal i baklju koja e osvjetljavati itavi svijet. Biti neumoljiv prema mentalnim osjeajima u svjetovnom ivotu predstavlja stvarnu i univerzalnu pobjedu.

29.
Kako ovjek sve dublje ulazi u potragu za svjetovnim, tako se sve ire otvaraju vrata mentalnih iskrivljenosti. To, dakako, remeti duevnu ravnoteu. U prirodi ovjek ne moe izbjei utjecaj dvojnosti, prikladnog i neprikladnog. To jednako dovodi do mira ili nemira. Ako nam je um bistar sada, to nam ne daje nikakvu garanciju da ve sutra mir nee prerasti u nemir. Vrata uma i osjetila su otvorena i praina izazova, koju diu osjeaji i prilike, nesmetano ulazi. Ciklon nemira zaas se i bez muke podigne. rtve tog ciklona podjednako su i neuki i ueni. Izbjei ga mogu samo junaci koji su, bez lane spoznaje i predrasuda, uvijek budni i neprestano uvjebavaju mentalnu usredotoenost i ujednaeno raspoloenje.

30.
Kako biste razvili strpljenje, sluite svima. Samonadzor bi trebao biti sredinja toka vaega ivota. Jedino uz pomo samonadzora sauvat ete svoje latentne snage.

31.
Uinite svoj ivot uspjenim tako to ete razvijati duhovne vrijednosti. Nemojte dozvoliti da ivot kuate samo osjetilom nepca. Budete li udovoljavali strastima, nikada neete biti zadovoljni zato to strasti vode duevnom i fizikom nemiru. To bi trebalo biti jasno svakom ljudskom stvoru.

32.
Da biste dobili Boji blagoslov sluite siromanima i svima kojima je vaa pomo neophodna. Osjetite u njima jedinstvenost ivota jer sjena siromatva nasljee je svih. U odre|enom trenutku, svakom pojedincu potrebna je blagonaklonost i suosjeanje. Plodovi vanjskog svijeta nisu iskljuiva imovina jednog ovjeka, niti oni stoje uvijek na jednome mjestu.

33.
Biti predan Bogu ne znai voditi pasivan i neodgovoran ivot. Predanost podrazumijeva ivot samozatajnosti, odricanja od lanog ponosa i predaje Bojoj volji.

34.
Aspirant koji se svim srcem preda Bogu ostvaruje iskustvo neraskidive povezanosti s vrhunskom snagom. Taj dodir jasan je plod tovanja Boga.

35.
Cista i odrjeita volja mona je snaga koja je u stanju preobratiti svako srce. Zato je cilj svih duhovnih nastojanja ujednaiti i usredotoiti misli i emocije.

36.
Potraga za boanskim kvalitetama, istoa misli i pravilna prehrana utiru put uspjehu u ivotu.

37.
Put mudrih je suptilan i kontemplativan. Prije nego zakoraite na tu stazu morat ete se izdignuti iznad licemjerja.

38.
Nijedna stvar na svijetu nije iskljuivo dobra ili loa. Dok o njoj razmiljate, svaka prividno dobra ili loa stvar nosi vanjski pokrov vrline ili mane. Pametno je vezati se samo za one stvari koje, u okvirima istoe, vode mentalnom i moralnom napretku.

39.
Vrlo je malo ljudi koji uz preruene interese postupaju pravedno i u duhu odvojenosti i nepristranosti. Zato neka vae odluke budu donesene u duhu istinske ispravnosti, kako u tijelu tako i u umu i djelovanju.

40.
Sluajte, razumijevajte i analizirajte. Potom Ga vizualizirajte uz pomo pune koncentracije i meditacije. To je neophodno ako se elite nai licem u lice s Bogom.

41.
Karakteristika je ljudskog uma da poprima oblik stvari o kojoj ozbiljno i predano razmilja. Ispunite um ozbiljnim mislima jer ga one nee usmjeriti prema osjetilima, ve Bogu.

42.
Mudri su nas ljudi uili kako da se strpljivo suoimo i naviknemo na ivotne nedae i nepravdu. U stanjima samopotovanja i sree ne treba biti nemiran duhom jer zajedno ona spontano i nesvjesno vode iskustvu unutarnje duhovne radosti. Samo splet oprenih i nepovoljnih okolnosti u stanju takvog blaenog iskustva prouzrouje nemir. Kroz bogatstvo svojih iskustava mudri su ljudi, kako bi se zatitili, odabrali put izdrljivosti u svim ivotnim neprilikama.

43.
Pojmiti savrenstvo neke stvari, nastojati zlo pretvoriti u dobro, dovesti sebe u sklad s prilikama u ivotu, vjebom njegovati blaenstvo u odvojenosti unato uronjenosti u ovozemaljske aktivnosti - sve to vani su koraci ljudskog uspona koji pomau u stvaranju najuzvienije slike o ljudskom postojanju.

44.
Duhovna snaga predstavlja bogatstvo onih koji ustraju u strogoj praksi. U svojoj zaokupljenosti Bogom oni nisu ni tromi ni slabi, ve ive u pokori i oslobojeni su ega.

45.
Velika snaga lei skrivena u predanosti. Nastavite i dalje svoja djela posveivati Bogu, znajui da su ona Boja volja. Jedina tajna molitve jest u tome da se predate s osjeajem da sve to radite pripada Bogu. Ideju o traenju ili nagodbi treba do kraja napustiti.

46.
Molitva nije logino sredstvo za ostvarenje ili razmjenu svjetovnih stvari. Do njih se dolazi roenjem ili u ivotu nakon rolenja. Molitva ne smije ii u tom smjeru. Predmet molitve treba biti predanost, potpuna posveenost i postojana ljubav prema Bogu i samim time ostvarenje blaenstva.

47.
Prepustite plodove djela Gospodinu jer jedino On ima pravo njima raspolagati. On je beskonana snaga, poetak i kraj svega to inite. Samo je Njemu poznat dobar ili lo slijed onog to radite. Sve u ivotu, svaka namjera i svrha, odvija se u skladu s Njegovom zapovijedi. Ne biste se smjeli ponositi zaslugama proizaslima iz vaih djela jer i to je samo po sebi grijeh. Istinsko tovanje i predanost znai biti odvojen od grijeha.

48.
Apsolutno je nuno da snagom intelekta izbacite iz stvari sve to je nevano. Ue li nevani element u neku stvar, on e pomutiti istou prihvatljivog elementa u njoj. To vam je kao kad iz voa iscijedite sok i ljusku bacite. Na jednak biste nain trebali pratiti i luiti misli i djela do njihovog konanog ispunjenja. Napustite beskorisnu vezanost i brigu kao onaj neprihvatljiv element.

49.
S osmijehom pozdravite svaku bitku, bila ona nacionalna, drutvena ili duhovna. Hrabro se suoite s njom jer iza nje rudi svjetlo slave. Snaga koja ne uzmie otvara oi i pravi je vodi kroz ivot. Bog vas je izloio nedaama kako biste jo vie ovrsnuli, proistili se i sjajili poput zlata.

50.
Sumnja je najvei neprijatelj samouzdignua. Ona je uzrok agonije i nemira uma. Svladajte tog neprijatelja snagom znanja, razluivanja i predanosti i sagradite vrste i napredne temelje svog ivota.

51.
Jedina korist od sjecanja na prole zamke i neuspjehe jest u tome da u ivotu nastavite napredovati oprezno uei lekcije kako ne biste ponavljali prole greke. Neka va um bude poput cvijeta u proljee. Njegujte duh vjere i ispunite um novim tenjama, probuenim kvalitetama i odlukama.

52.
Tajna odricanja jest u tome da ovjek, koliko god je to mogue, ne popusti eljama, strastima i egoizmu jer oni su uzrok nedaa. Nisu svjetovni predmeti ono to vas vee, ve skrivene elje za njima. Vezan je onaj um koji je njima opsjednut. Zato, oprez!

53.
Nemogue je odvojiti um bez duha odricanja. Zato nastojte da vai fiziki dijelovi budu nepogoeni kako bi um postao smirenim i sigurnim primateljem Boje milosti.

54.
Nastojte osloboditi se neprestane elje za zaradom i planiranjem svjetovnih stvari. Neka vas ne zavedu lane vrijednosti i bogatstva. Ne rasipajte uludo snage u potrazi za prolaznim zadovoljstvima, ve ih iskoristite kao sredstvo za ostvarenje viih vrijednosti.

55.
Nadiite potrebu za osjetilnim i nastpjte dunosti u ivotu ispunjavati kao Karmavogi, nesputani egoizmom i na polju svjetovnog. Za predanog radiu to je jedini klju uspjeha.

56.
Jedan od vrhunskih naina da se ostvari duhovna srea jest povui se u samou. Ona istie bit predanosti, blaenstva i zadovoljstva. Zato se u samou povucite kad god krenete traiti stvarne vrijednosti u ivotu.

57.
Suptilno Sebstvo, kako za sebe tako i za druge, ostvariti e onaj ovjek koji ne robuje eljama, ve ih podreuje sebi, kao i onaj koji je uspostavio potpunu kontrolu nad osjetilima.

58.
Licem u tie s Bogom u ovome svijetu nai e se ovjek koji je milosrdan, strpljiv, irokogrudan i vrijedan. Naprotiv, samo naizgled milosrdni su oni koji zgrijee tragajui za prolaznim uicima. Takvi su strpljivi samo sa sebi slinima, a irokogrudni tek toliko da bi prikrili licemjerna djela. Ti ljudi stvaraju pakao na zemlji.

59.
Unutarnji glas nikada ne vara, ve aspiranta usmjerava na Stazu Istine. ovjek koji u njemu prepozna Boju zapovijed i upravitelja svih svojih djela u ivotu, duhovno je probuena osoba. Onaj koga zavede laan ponos i bogatstva ovoga svijeta, onaj tko ne mari za istinu i glas istoe iznutra, taj na kraju skree s prave staze i postaje nesretan.

60.
Onaj tko spremno prizna svoju greku i trudi se da je ne ponovi, taj vrlo skoro postaje ist i bez mane. Onaj tko prikriva svoje greke taj razvija dvolinost i licemjerje.

61.
Pravi je Svetac onaj tko dobro u ivotu ini na duboki poticaj iznutra, a ne radi dobrog utiska. On je okrenut vlastitom provjeravanju i napredovanju. Njegovo jedino blago je biti zadovoljan i raditi na sebi. Onaj tko tei za slavom a ne radom i svakodnevno je zaokupljen domaim i drutvenim sukobima, a poticaj mu daju sebini ciljevi, taj je mrzak ovjek koji ne sakuplja nite osim grijeha.

62.
Pravi aspirant je onaj tko fiziko tijelo smatra instrumentom za ostvarenje univerzalnoga dobra i u tu svrhu koristi tjelesne snage i um, a ne onaj tko je ogrezao u lo e navike, tko sredstva smatra ciljevima i tko tjelesne uitke smatra konanim ciljem u ivotu.

63.
Ne ogrijeujte se o zakon i naine za zatitu ivota. kole i fakulteti vas nee nauiti samodisciplini. Ne njegujte vjeru u lane vrijednosti. Oslobodite se od te slabosti.

64.
Onaj tko ne uzvraa svojem neprijatelju, ve je strpljiv s njime, taj zlo pretvara u dobro i snoljiv je ovjek. Nekritian je onaj ovjek koji je sklon osveti. Predmet molitve treba biti predanost, potpuna posveenost i postojana ljubav prema Bogu i samim time ostvarenje blaenstva. Predmet molitve treba biti predanost, potpuna posveenost i postojana ljubav prema Bogu i samim time ostvarenje blaenstva.

65.
Vedanta je najvia i najbolja ivotna filozofija koja nesavrenog ovjeka ini savrenim. Drugim rijeima, ona ga ui umjetnosti ivljenja kako bi i u susretu s nepovoljnim prilikama u ivotu ostao staloen i vedar. Praktiar Vedante ne poznaje kukaviluk, a njegov je um oslobo|en od straha, pakosti i egoizma, nezavisan je i zabavljen sobom. Neprestanom praksom ostvarite ovakvu Vedantu par excellence.

66.
Filozofija znai ostvarenje konane istine koja na najdjelotvorniji nain upravlja ivotom, drei pod kontrolom snagu, akciju i misao. Religija je umijee prakticiranja i ivljenja u duhu filozofije kroz iskustvo jedinstva s tom neopipljivom i apsolutnom istinom.

67.
Puko poznavanje Sebstva nije dovoljno da bi se ovjek oslobodio vrtloga ivota i smrti. Samo e istinska percepcija i ostvarenje Sebstva kroz ovjekovu vrstu vjeru u vlasititu pobjedu i neprolaznost, te naputanje osjeaja egoizma, ovjeka osloboditi tih okova i pomoi mu da zauvijek ostvari spasenje.

68.
Jedino Univerzalna dua kontrolira nepregledni svemir i njen sjaj obasjava ovaj svijet. Vjeni mir i beskonano blaenstvo posti e onaj tko spozna da Stvoritelj prebiva u dui.

69.
Svako vidljivo odvijanje u svemiru ovisi o zakonu uzronosti. Istinska dua, Sat-ChitAnand, trajno je oslobo|ena i svjetlea, ona je iznad prostora, izvan lanca uzroka i posljedice.

70.
Milou Sveznajueg Bia koje je iznad osjeta sluha, dodira i okusa, koje je neunitivo i beskonano, ovjek se moe osloboditi kruga ivota i smrti i ostvariti spasenje.

71.
ovjek koga ne brine sutranjica ist je i veliki mudrac, dostojan divljenja. On ne razmilja ni o prolosti ni o budunosti, ve ivi samo za danas s potpunom i nepokolebljivom vjerom u Boga. Zato na njegovu licu uvijek sja svjetlo harmonije.

72.
ovjek koji suosjea s blinjima i svakome ini dobro, te posjeduje duboku vjeru u njih nalik je na mudraca ujednaenog pogleda. Bezobziran ovjek koji na svakom koraku sumnja i loe misli o drugima ne moe osvojiti srca ljudi.

73.
Najbolja Karma u ivotu je drutvo i vienje svetih ljudi. Gledati sveca znai proistiti vid, sluati njegovu propovijed znai proistiti sluh, a meditirati o njemu znai proistiti um. Sluiti i tovati sveca znai proistiti svoje ruke, stopala i jezik. Kad aspirant u duhu predanosti umom, tijelom i jezikom meditira na isti svecev oblik, njegovo se srce proiava i spremno je ostvariti uspjeh, kako u molitvi Bogu tako i u molitvi za oslobo| enje od svijeta. To je stvarni plod drutva i vienja svetih ljudi. Ne bi li to postigao, aspirant se mora jako truditi.

74.
Postoje samo dva svjetla na svijetu. Jedno je Sunce koje obasjava vanjski svijet, a drugo je Istinski Uitelj koji obasjava dubine naeg srca. Ba kao to Sunce rastjeruje loe mirise i lopove, tako i Uitelj unitava neistou uma, osjeaje poude i bijesa i proiava srce. Kao to suneva toplina pomae pri dozorijevanju voa, tako i svjetlo Istinskog Uitelja pomae pri dozorijevanju znanje aspiranta. Sunce nou ne svijetli. Rijei Uitelja, meutim, kako nou tako i danju, osvjetljavaju srca uenika. Zato sklopljenim rukama poimo ususret istinskim uiteljima. Pronaimo unutranje Uiteljevo svjetlo, svjetlo istine koje nas uzdie iz mraka i pribliava Bogu.

75.
Mentalne aktivnosti openito utjeu na fiziko zdravlje i duevnu ravnoteu. Dobro je poznato da su mentalni osjeaji temeljni uzrok fizikih bolesti. Hrana i misli za posljedicu imaju ravnoteu ili neto drugo. Hrana dobivena nasilnim ili nepotenim nainom posebno uznemiruje um. S druge strane, hrana dobivena nenasilnim i potenim nainom um ini smirenim. Neiskrivljeno razmiljanje vodi znanju i kontrolira rijeku misli. to je ii sadraj hrane, zahvaljujui poteno zaraenom novcu i drutvu svetih ljudi, to je bolje fiziko zdravlje i duevna ravnotea.

76.
Odvanome nisu potrebne take. Bez mnogo napora on neustraivo i s nesmanjenim arom svladava sve prepreke. Jedino je takav ovjek pravi mudrac.

77.
Plemenita dua vrijedna tovanja je svatko tko se iz nesavrenstvo pretvoriti u savrenstvo, kao i onaj uzvienim idealima. Odbojan je i mrzak onaj tko se smatrajui i nju blagosiovom, kao i onaj tko neprestano mraka kree put svjetlosti i tei iji je ivot sretan zahvaljujui dri tmurne i dvoline atmosfere ini grijehe.

78.
ovjeku iji je konani cilj u ivotu initi dobro drugima, automatski se ispunjavaju sve elje, Opseg njegove vizije svaku stvar ini savrenom. Takva idealna osoba je blagoslovljena ula. Boanska e potpora, pa i ovozemaljski sjaj biti uskraen onome tko tvrdoglavo slijedi svoje egoistine elje i okrenut je lukavstvu i licemjerju.

79.
Univerzalna Dua, nedostupna osjetilima, sveprisutna je i poput osi podupire cijeli svemir. Do tog vrhunskog Svjetla prodire pronicava, suptilna, izjednaena misao ljudi dobra i plemenita srca.

80.
Uravnoteena dua koja svoju misao dri dalje od svih vanjskih predmeta i usredotouje ju na uzvienost Sebstva, osloboena je osjeaja radosti i tuge.

81.
Egoizam poput dima prekriva i gui ovjekov intelekt i udaljava ga od Boje Milosti. Nema veeg neprijatelja od egoizma. On otprve unitava sposobnost luenja i osjetila okree u smjeru tuih nedostataka. Zato ljudski ivot postaje prepun mentalnog nemira i gubi svoju dra. Nastojte, stoga, koliko god je mogue, nadvladati zlo i uivati u trajnom blaenstvu Boanskog sjaja iznutra

82.
Dri se da je samoljublje najvea aspirantova slabost i drskost. Ostale nedostatke lako je ukloniti uz malo vjebe, ali ovaj je sklon nezamjetno se uvui u um.

83.
Kritiari su nai pravi prijatelji jer nas oni uvijek podsjeaju na nae nedostatke i pomau nam da ih uklonimo, potiui u nama duh Istine.

84.
Znanje je poput svjetlosti. Odricanje razotkriva beskorisnost materijalnih objekata i potie nezainteresiranost. Nevezanost ovjeka odrava neokaljanim.

85.
Kad ista srca uspijete uspostaviti nadzor nad umom, odvajajui ga od vanjskih osjetilnih manifestacija, vae srce postaje sreditem Boanskog Blaenstva i Univerzalne Ljubavi. istim vibracijama i nesvjesni njihovog strujanja, vi svima oko sebe dijelite sreu.

86.

to manje na vas budu utjecali vanjski izazovi i okolnosti, to spremnije e vam materijalni svijet pomagati na stazi uspona.

87.
Jedino zahvaljujui duhovnoj zaokupljenosti ovjek moe ostvariti pravo na viziju Boga. Duhovna zaokupljenost apsolutno je nuna, tovie neizbjena, za ostvarenje najvieg savrenstva. Apsolutno je nuno razvijati vogijsku koncentraciju u svim vrstama ovosvjetovnih traganja.

88.
Samopouzdanje je klju uspjenog ivota. Vanjska svjetovna pomagala nisu pomo, ^ ve prepreka samopouzdanju. Jedino je samopouzdan ovjek u stanju pokazati neispoljene snage i ivotni neuspjeh pretvoriti u uspjeh. Zato usmjerite prema sebi neprekidnu rijeku samopouzdanja i potom vizualizirajte kako svako ljudsko bie nastoji posluati vau zapovijed.

89.
Sa stajalita velikih ljudi proetih samopouzdanjem rije "sudbina" ne postoji. Za akciju nije dostatna slobodna volja; tek kad se elektrina struja samopouzdanja ujedini s akcijom, ona automatski postaje uspjena. Na daljnjem putu akcije to se naziva sudbinom. Samopouzdan ovjek vlastitom voljom moe promijeniti sudbinu i biti sretan. Sudbina je, dakle, samo sjena neprekidnog truda. Aspirant ne bi trebao ovisiti o sudbini, ve joj mora omoguiti da ga slijedi. Jedino tada bit e postignut krajnji cilj,

90.
Slog je tek putokaz znanja o rijei, a rije je temeljni izvor znanja o nekom predmetu. Znai, stvar promatramo kroz rije, a rije kroz slog. Stoga pogled treba usmjeriti na stvar, jer jedino tako ovjek postie eljeni uspjeh. Svoje molitve aspirant mora uskladiti sa znanjem o stvarima. Tako e stei iskustvo, potpunu viziju stvarnosti.

90.
Slog je tek putokaz znanja o rijei, a rije je temeljni izvor znanja o nekom predmetu. Znai, stvar promatramo kroz rije, a rije kroz slog. Stoga pogled treba usmjeriti na stvar, jer jedino tako ovjek postie eljeni uspjeh. Svoje molitve aspirant mora uskladiti sa znanjem o stvarima. Tako e stei iskustvo, potpunu viziju stvarnosti.

91.
Blaenstvo osloboenja u ivotu neemo ostvariti tako dugo dok s panjom ne odnjegujemo istou uma, Brahmacharvu, mentalno obraanje, dok ne odbacimo zlo i prihvatimo dobro, te nauimo pravilno razlikovati u ivotu.

92.
Osloboenje je drugi naziv za razdoblje ivota u kojem nema lijenosti, agonije, vezanosti i sumnji. Stupanj Jivanmukte (os!obo|enog ivota) mogue je ostvariti samo za vrijeme ivota. Nakon smrti, svatko se oslobaa tijela. Osloboenost za vrijeme ivota, koja ne poznaje ni tugu ni dvojnost, ni bol ni zadovoljstvo, omoguuje vrhunsku sreu samo u ovome tijelu.

93.
Jedino ovjek obdaren stvarnim znanjem o Sebstvu moe uiniti da i ostali jasno i brzo spoznaju Sebstvo u svoj njegovoj istoi. To je, da se tako izrazimo, njegov duhovni dar i svjetlost. Zato istinski tragalac za Istinom metodino i s punom vjerom treba slijediti upute takvih proroka.

94.

Upoznajmo sebe kako bismo ostvarili konani cilj u ivotu i kroz to znanje upoznajmo Boga koji je svjetlo, sveprisutnost, blaenstvo i izvor sveznanja.

95.
Intelekt je atribut uma, a njegova tri aspekta su razluivanje, hrabrost i pamenje. Pomou razluivanja ovjek razlikuje dobro od zla, moralna ga hrabrost sprijeava da krene krivim putem, a pamenje ga odrava neprestano budnim. Iskrivljen intelekt vodi fizikoj i duevnoj slabosti.

96.
ivotno iskustvo koje se nakon prestanka dvojnosti, nestalnosti, nerazlikovanja, te nakon oslobo|enja od mentalnih slabosti javlja u svom istom i uzvienom obliku, naziva se samoostvarenje. Ljudi openito samoostvarenje uzimaju kao neaktivnost uspavanoga intelekta. Ovakvo shvaanje vrijea taj besprijekoran uzvieni atribut i konani cilj. Nijedan iskusan ovjek takvo shvaanje nee prihvatiti.

97.
ovjek oslobo|en jo za ovoga ivota posjeduje vrstinu intelekta i poput drugih ljudi radi u skladu sa zakonom i pravima drave, te raznih sektora drutva i ivotnim razdobljima. Ipak, izmeu njega i obinog ovjeka postoji ogromna razlika. Nita u pristupu takvog Jivanmukte nije proizvoljno ili neutemeljeno i nijedna njegova aktivnost ne podlijee osjeajima. S druge strane, on je nesebian, nevezan i u duhu Univerzalnog Sluenja uvijek usredotoen i dobro uravnoteen. To je jedini razlog to tako veliki ljudi nisu ni dokoni sanjari, niti ih privlai vanjsko bljetavi! svijeta. Njihov program rada u ivotu je plodan i harmonian.

98.
Jedini cilj cjelokupne propagande o religiji i vlastitom napretku koja se u drutvu vri putem vjerskih naputaka jest ostvarenje Boga, jer to ostvarenje iz naeg ivota uklanja sve nevolje i zla. ovjek oplemenjuje svoj ivot povezujui se s raznim vjerskim institucijama, a u jedinstvu s Bogom odrie se i najsjajnijih svjetovnih zadovoljstava i postignua.

98.
Iskustvo ostvarene due nije niime ogranieno. Ono se oslanja na temeljnu istinu. Ostvarena dua nepokolebljivo vjeruje u to da su sveti ljudi i sveti spisi stvorili univerzalno uenje koje se temelji na jednoj Istini i Jednom Principu. Svi sukobi nastaju iz uskog ovjekovog gledanja. Zato se takve uzviene due nalaze iznad sukoba ljudskih ideologija i dogmi i trajno ostaju iznad pasivnosti i nemara, osloba ajui i druge od tih bolesti. Kako bi udahnuli ivot ustraenom ovjeanstvu, oni razvijaju i naglasak daju onoj vrsti programa koji osigurava dobrobit za sve ljude i koji je primjeren fizikoj spremnosti i duevnom skladu, te omoguuje jasnu viziju Advaite tako to sve religije okuplja na jednom stupnju.

100.
Za aspiranta koji tei za istinom oslobojenom od ateizma, lanih koncepata i vanjskih emocija, stiavanje uma predstavlja pravu tiinu. Ta vrst tiine donosi sreu i vrijedna je toga da za njom traga osoba sklona samoispitivanju.

101.
Za Karmavogina vezanost predstavlja najgoru vrst zarobljenitva. Pravi Yogi osloboen je svih elja i ne vezuje se ni za koju radnju.

102.

Savren svetac je onaj tko neprestano i u svakom atomu ostvaruje Boga, spoznajui Ga kao Postojanje-Znanje-Blaenstvo, imanentno u svim biima i u svakoj aktivnosti svoga tijela i due. Druenje s takvim svetim ljudima ovjeka ini spokojnim i uravnoteenim i vodi ga do najvieg stupnja.

103.
Svetac je veliki asket i istinsko utjelovljenje nenasilja. Unato odvojenosti od svijeta, on trajno suosjea sa nevoljama siromanih i nesretnih i uvijek je spreman umom, tijelom i akcijom ukloniti njihovu bol, a njihovu radost osjetiti kao svoju vlastitu.

104.
Samadhi je drugo ime za Emocionalnu Ravnoteu. Intelekt koji se oslobodi brige od budunosti, straha od fizikog nestajanja, agonije prouzroene odvajanjem od predmeta, te prividne ovisnosti koju stvaraju neispunjene elje proieni je intelekt koji ostvarivanjem konanog mira ulazi u Najvie Blaenstvo.

105.
Kao to tisue elektrinih arulja svoju energiju vuku iz jedne jedine elektrane, tako i svako stvoreno bie, ma kojoj kasti ili vjeri pripadalo, svoju svjetlost i snagu vue iz glavnog izvora ivota i Svjetla, sveproimajueg i vjenog duha.

106.
Aspirant iji je intelekt iskusio konani cilj pravom samospoznajom osloboenom od sumnji, uvijek je sposoban putem meditacije trajno i u svim stanjima iskusiti Nevidljivog, Sjajnog i Sveproimajueg Brahmu.

107.
Ostvariti jedinstvo s Bogom moe samo onaj aspirant koji je svjestan da ovozemaljske stvari nisu nite drugo negoli iluzija. On je iznad dvojnosti i promjene i Univerzum shvaa kao oblik Boanskog, a Boga kao jedinog osloboditelja svih ljudskih dua.

108.
Onaj tko je spoznao Stvarnost i prosvjetljen je Istinom, taj ne poznaje ljubomoru i mrnju, strah i siromatvo, prolost i budunost, elju i agoniju, on nije ni initelj ni djelo. On je osloboen dvojnosti, zadovoljan je sobom i trajno utemeljen u Sebstvu. ________________________________________________________________________

Pogovor
Cjelokupna praiskonska mudrost sakupljena je na ovom mjestu i u ovom izuzetnom obliku. Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji ju je predao duhovnim aspirantima Hrvatske, Rusije i Austrije koji su u veljai 1995. godine boravili u Tapovanu, Dharwad 580003, Karnataka, Indija. Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumar Swamiji predaje IZREKE MUDROSTI svim traiteljima Istine u svrhu trajnog pouavanja, izuavanja i cjelovitog koritenja u svakodnevnom ivotu. Dubina svetosti 108 IZREKA MUDROSTI podie ovo djelo daleko iznad bilo kojeg poznatog stupnja i nadilazi sve postojee jer nas doslovno uvodi u etvrtu dimenziju, neprestano nam irei horizonte DUHOVNOG. Umnoavanje i prepisivanje ovog djela slobodno je samo u punoj cjelovitosti originala, ukljuujui ovaj popratni tekst, a njegove su kopije besplatne. Naziv izvornika: "SAYINGS OF WISDOM" Njegova Svetost Mahatapasvi Shri Kumarswamiji Tapovan, Dharwad 580003, India.