DODATAK:

principi dobrog upravljanja za organizacije civilnog drutva u hrvatskoj

1. uvod
1.1 situacija u Hrvatskoj Razliita su tumaenja o poetku i nainima razvoja civilnog drutva u Hrvatskoj, no svi se slau oko toga da organizacije civilnog drutva danas djeluju u uvjetima optereenima nasljeem povijesti i posljedica rata, u vrtlogu politikih, drutvenih i ekonomskih tranzicijskih procesa, iskrivljenih drutvenih vrijednosti i gotovo posvemanjeg nepovjerenja u institucije vlasti. U takvim okvirima djelovanje udruga, ustanova i ostalih organizacijskih oblika nije prioritet dravne politike. Meutim, moda je upravo zbog toga djelovanje onog dijela drutva koje je voljno angairati se na raznoliko shvaenim zajednikim interesima, vrednotama i javnom dobru (a koje obino oznaavamo kao civilno drutvo) od posebne vanosti. Dok procesi burnih promjena nisu jo doveli do slijeganja, to jest do stabilnih i pouzdanih mehanizama koji osiguravaju autonomiju privrednih odnosa, demokratsku kontrolu vlasti, te vladavinu prava kojom se ograniava politika i ekonomska mo i jame ljudske slobode - graanski angaman koji se zalae za takve odnose znai mnogo vie nego u zemljama u kojima su takva previranja davno prola. Istina, svaka aktivistkinja ili aktivist iz neke stare demokracije potvrdit e nam da potreba za graanskom participacijom nikada ne prestaje, i da aktivno graanstvo uvijek mora pratiti to drava i javne institucije ine ili ne ine. Demokracija je, kau, lijepa, ali trai mnogo posla. Ni same organizacije civilnog drutva nisu poteene tog previranja ni izuzete iz njega. Ne moraju se nositi samo sa svojim drutvenim okruenjem, ve i sa samima sobom. Kako postii da ostvare ono radi ega su osnovane? Kako pomiriti

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

osobne motive i drutvenu dinamiku unutar i oko njih? Kako odabrati najprikladnije ustrojstvo? Kako pomiriti djelotvornost upravljanja, unutranju demokratinost, drutvenu odgovornost...? Mnogo je pitanja. Nije malo ni iskustava drugih drutava. O mnogima od njih moglo se uiti i saznavati kroz obrazovanje i obuku o razliitim podrujima djelovanja. O samom nainu djelovanja - upravljanja i rukovoenja organizacijama civilnog drutva - ima, meutim, mnogo manje izvora. Prostor graanskog organiziranja ureen je s nekoliko specinih zakonskih okvira kao npr. Zakonom o udrugama, Zakonom o ustanovama, Zakonom o fundacijama i zakladama, Uredbom o raunovodstvu neprotnih organizacija, Pravilnikom o knjigovodstvu i raunskom planu neprotnih organizacija... Za sva pitanja o poslovanju organizacija civilnog drutva, pa tako i o upravljanju, crpimo informacije iz zakona i prakse javnog ili poslovnog sektora. esto poseemo za informacijama o modelima i praksi neprotnog sektora iz zapadnoeuropskih zemalja i SAD u kojima taj sektor ima dugu tradiciju i stoga u mnogome ureenije odnose, zakone i praksu. Meutim, esto nailazimo na nejasnoe ili pak na modele koje jednostavno nije mogue, a niti poeljno, samo preslikati. 2 No, koliko god je npr. u podruju upravljanja nancijama i nancijskog poslovanja organizacija civilnog drutva situacija relativno jasna, premda ne i zadovoljavajua, podruje upravljanja je zona kaosa. ak i u situacijama u kojima prema zakonu o udrugama odnosno ustanovama jasno stoji to udruga mora imati, kao npr. skuptinu ili pak predsjednika, odnosno osobu za zastupanje i predstavljanje, prevladava velika arolikost u razumijevanju uloga pojedinih tijela pa tako i u primjeni pretpostavljenih ovlasti i odgovornosti. Zbog nedovoljno artikuliranog sistema upravljanja, djelovanje i postignua organizacija civilnog drutva esto su slabo vidljiva, nancijsko poslovanje i upravljanje resursima nedovoljno djelotvorno i transparentno. Sve navedeno pridonosi jo uvijek negativnoj percepciji dijela javnosti o djelovanju organizacija civilnog drutva. Takvo je stanje navelo nevladinu neprotnu scenu u Hrvatskoj da unatrag nekoliko godina vie pozornosti obrati praenju i prouavanju postojee situacije te pokuajima ureenja prostora i unapreenja djelovanja i upravljanja organizacijama civilnog drutva. Skupina predstavnika/ca udruga uz podrku AED-a odluila je uz konzultacije vanjskih strunjaka, postojee literature te osobnih i organizacijskih iskustava obraditi temu upravljanje udrugama.

1.2 zato prirunik? Iako u Hrvatskoj postoji velik broj registriranih udruga i ostalih organizacija civilnog drutva, meu kojima i mnogo onih koje ve niz godina dobro i uspjeno funkcioniraju, nema cjelovitih pisanih uputa kako postaviti organizacijsku strukturu s jasnim razinama odgovornosti, bez preklapanja uloga ili, to je jo vanije, bez sivih zona nejasnih i/li nedeniranih odgovornosti.

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

Organizacije se stoga oslanjaju na zakonske okvire, koji takoer imaju dosta nedoreenih ili nejasnih formulacija koje se mogu razliito tumaiti; oslanjaju se na pojedinane pouke onih koji su uili na svojim grekama ili pak koriste model procesno orijentiranih samoueih organizacija koje su spremne na dugogodinje osobno ulaganje u razvoj. Unato injenici da organizacije civilnog drutva imaju tako razliite potrebe, djeluju u razliitim okruenjima, imaju razliite metode djelovanja i ciljne skupine, polazimo od pretpostavke da je vano ojaati civilno drutvo u njegovim organizacijskim osnovama, uvaavajui kontekst djelovanja, potrebe iz prakse i strateku usmjerenost prema pozitivno orijentiranim ciljevima. Prirunik o dobrom upravljanju organizacijama civilnog drutva ima namjeru objediniti i na jednom mjestu dati pregled postojeih pravnih, zakonskih, nancijskih, etikih i drugih okvira i smjernica djelovanja i u podruju upravljanja. On moe po svojoj strukturi i sadraju biti koristan alat u dijagnosticiranju potekoa s kojima se suoavate, a u drugoj fazi moe se iitati i kao vodi kroz korake na putu unapreenja upravljanja u vaoj organizaciji. 3

2. principi dobrog upravljanja neprotnim organizacijama

2.1 zato organizacije civilnog drutva trebaju biti odgovorne? Organizacije civilnog drutva se osnivaju na temelju graanskog prava na slobodu udruivanja. Veina drava srednje i istone Europe priznala je ovo pravo u svojim ustavima i regulirala ga posebnim zakonima. Tako je i u Hrvatskoj, gdje je udruivanje graana priznato u Ustavu u lanku 43 kao graansko pravo i temeljna sloboda. Ostvarenje prava graana da se slobodno drutveno organiziraju olakava se i direktnom ili indirektnom nancijskom podrkom. Ta podrka moe npr. ukljuivati potpuno ili djelomino oslobaanje od poreza, te nanciranje iz javnih fondova. U zamjenu za nancijsku podrku, organizacije civilnog drutva jame da e provoditi aktivnosti koje odgovaraju potrebama javnosti i/ili potrebama zajednice, a ne privatnim i protnim interesima lanova. Ovaj princip takoer znai spremnost organizacija da dobivena sredstva koriste racionalno, ne kompromitirajui svoj neprotni status, odnosno da svoje dobivene povlastice ne koriste za neke druge svrhe. U onoj mjeri u kojoj organizacije civilnog drutva imaju direktne ili indirektne koristi od podrke javnog sektora i drugih drutvenih aktera (poslovnih organizacija i graana), od njih se oekuje da pokau visok stupanj odgovornosti prema svojem okruenju i zajednici u kojoj djeluju. To ukljuuje lanove/lanice, donatore, javne vlasti, i druge dionike ili tijela. Odgovorna organizacija civilnog drutva je transparentna, spremna pokazati svoje nancijske izvjetaje i druge dokumente o svom radu javnosti, osnivaima, korisnicima i dr.

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

2.2 vrste organizacija i upravljanje Kao to je civilno drutvo aroliko polje slobodno izabranih naina djelovanja, raznoliki su i oblici organiziranja koje graanke i graani u tom djelovanju sami izaberu. No, osim formalnih (pravno-statusnih) razlika meu organizacijskim oblicima, sve te udruge, ustanove, zaklade..., ukratko - organizacije civilnog drutva, jesu i manja ili vea, jednostavna ili sloenija drutvena tijela, konguracije drutvenih odnosa - i to ne samo meu ljudima koji ih sainjavaju, nego i s onima izvan njih, s kojima ulaze u raznorazne kontakte i interakcije. Izbor najboljeg naina upravljanja organizacijama civilnog drutva, prema tome, nipoto nije lak i jednostavan posao. Ovaj prirunik nudi odreene modele i preporuke. U donoenju odluke o izboru izmeu razliitih mogunosti treba voditi rauna o tome kakvi su odnosi koji vladaju u organizaciji, koji odreuju njenu strukturu, i koji bitno uvjetuju valjanost i uspjenost odabranih naina upravljanja. Tri su bitne odrednice tih odnosa: (1) odnos organizacije spram vlastita vodeeg cilja odnosno svrhe postojanja(na to se najee odnosi termin misija); (2) odnosi izmeu lanova i lanica organizacije; (3) odnosi organizacije i njenog ueg i ireg drutvenog okruenja. (1) Organizacija se osniva i organizira s nekim ciljem - bilo da samim lanicama i lanovima pomogne da zadovolje neku potrebu, bilo radi ostvarenja nekog ireg dobra. Iz toga slijedi paradoksalna posljedica: cilj je organizaciji izvanjski, nije joj na svakodnevnoj dispoziciji, ve mu je ona podreena*. Odatle i u svakodnevnom ivotu organizacije slijedi pitanje: kako osigurati da se ostane pri pravoj misiji, da se ostvaruje cilj radi kojega organizacija postoji? (2) Tako se odnos spram glavnog cilja pretae u odnose unutar organizacije: Tko je zaduen i ovlaten voditi rauna o postavljanju, a tko o ostvarivanju cilja; kako organizaciju treba iznutra ustrojiti da bi njene aktivnosti bile svrhovite i djelotvorne, kako koordinirati, provjeravati, ocjenjivati...? Osnivai i osnivaice, bilo kao (su)vlasnici (kao kod ustanova i zaklada), bilo kao osobe s punim lanskim pravima (udruge), imaju pravo odluivati o ciljevima i misijama. Izvrni dio organizacije pak ima odgovornost spram njihova provoenja i ostvarivanja. (3) Kakav god bio cilj organizacije, on se moe ostvarivati samo djelovanjem u drutvu. Bilo da zagovara posebne interese, bilo da se angaira za univerzalne vrednote, organizacija tei nekoj drutvenoj promjeni. Stoga se u odabranom obliku i metodi upravljanja odraava i odnos s vanjskim okruenjem: ako je organizacija neka grupa za pritisak, s visokom tenzijom spram utjecajnih drutvenih krugova (vlasti ili korporacija), preferirat e upravljanje slino kriznome, dok e organizacija za promicanje ire prihvaenih vrednota njegovati veu otvorenost, unutranju demokraciju i slino. Ako pak koristi novac iz javnih fondova, morat e u upravljanju osigurati i odgovornost spram zajednice. U svakom sluaju, upravljanje organizacijom treba slijediti logiku diobe odgovornosti za glavni cilj ili misiju od odgovornosti za njihovo ostvarivanje. Kada se bira oblik upravljanja, to praktiki znai da e organizacije s brojnijim i bar relativno aktivnim lanstvom moi
* i zbog toga je, pored ostaloga, tako privlaan termin misija, koji zapravo znai poslanje; on implicite kae da je organizacija poslana na put ka cilju, a nije sama cilj

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

birati svoja upravljaka tijela iz redova lanica i lanova, razgraniavajui ih od plaenog osoblja. U organizacijama u kojima se djelatno lanstvo faktiki svodi na profesionalni tim koji obavlja sve aktivnosti, bit e dobro - kako radi brige o misiji, tako i radi kredibilnosti pred javnou - pribjei angairanju osoba od ugleda, spremnih na drutveni angaman, da kao sudionice izvan organizacije pomognu radom kroz upravljaka tijela.

2.3 upravljanje i rukovoenje Kakogod jasno bio postavljen cilj organizacije, on ne moe na neki automatski nain odreivati njezino djelovanje. Cilj je neto to nije ve prisutno u postojeoj zbilji i ne moe se odrediti jako konkretno. U tom raskoraku, kad bismo htjeli biti poetini, mogli bismo rei da je cilj isto tako i put, poslanje da se dopre do neega to bi zbilju uinilo boljom. No onaj tko kroi pogleda uzdignuta prema visokom cilju moe se lako spotaknuti i pasti u jamu, a onaj tko pomno pazi na svaku prepreku na putu i spretno se prilagoava njegovim krivudanjima moe izgubiti iz vida cilj i odlutati prema bliim i privlanijim odreditima. Valja osigurati da (a) ono to organizacija ini bude u funkciji njenog vodeeg razloga postojanja i (b) nain kako to ini bude djelotvoran i ekonomian. Odatle i razlikovanje upravljanja i rukovoenja. Upravljanje - kako i sama rije kae - vodi rauna o tome da organizacija odista bude upravljena, usmjerena ka cilju radi kojega i postoji. Rukovoenje pak nastoji da postupci na tom putu budu kvalitetni, da s najmanje napora i utroka resursa postignu eljene svrhe - ono vodi ruke onih koji provode potrebne aktivnosti, kako bi te ruke radile to bolje. Dioba rada izmeu upravljanja i rukovoenja pomae da se istodobno u svim tim komplikacijama dri na pameti svrha koju se eli postii, i da se poduzimaju koraci koji su praktiki provedivi. Ako u voenju organizacije prevladava ono prvo, dogodit e se da zanesenjaci s dobrim namjerama, ili teorijski visoko kompetentni ljudi, zavre u potpunom neuspjehu. Prevlada li potonje, imat emo naizgled uspjenu organizaciju koja se vjeto i eksibilno prilagoava situaciji i koristi povoljne prilike, ali u tom pragmatizmu neprimjetno poinje sluiti samo koristi vodee ekipe, umjesto onog drutvenog interesa ili dobra koje joj je upisano u deklarativnu namjenu. 5

3. uoeni obrasci upravljakih praksi u hrvatskom kontekstu

3.1 dinamika razvoja civilnog drutva u Hrvatskoj Prve organizacije civilnog drutva (koje su sline i kao takve prepoznatljive onima u razvijenim demokracijama i mogu se promatrati u kontekstu treeg vala demokratizacije) u Hrvatskoj se javljaju sredinom 80-ih (uz disidentske grupe okupljene esto u akademskim i umjetnikim krugovima, prednjae enske organizacije, te okupljanje graana zbog problema okolia). Proces koji je zapoeo autohtono, iz potreba graana da kritiziraju postojee drutvene forme i izraavaju potrebu za rjeavanjem konkretnih problema (nasilje u obitelji, industrijsko zagaenje)

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

izvan poznatih institucionalnih formi, prekinut je poetkom rata u Hrvatskoj. Tako se civilno drutvo razvija u ratnim okolnostima kao onaj drutveni akter koji je pomagao u prevladavanju prognanike i izbjeglike krize te u zbrinjavanju ratnih stradalnika. Sve ove aktivnosti podravali su strani donatori i meunarodne agencije, to je dijelom prouzroilo nekritiko preuzimanje stranih iskustava i ciljeva. Osim direktnog rjeavanja problema izazvanih ratnim stradanjima, neke organizacije su osnovane radi zatite ljudskih prava, promicanja kulture mira, osnaivanja demokratskih procesa, to znai da je dio organizacija nastojao direktno utjecati na politiki razvoj, jasno je artikulirao graanske interese, nastojao je disciplinirati dravu i educirati graane o osnovnim principima i procedurama demokracije - ime civilno drutvo u Hrvatskoj vrlo rano pokazuje tendencije graanskog udruivanja prema principima visokorazvijenih demokracija. Vlast tokom 1990-ih nije uvaavala ove inicijative, ve je imala izrazito negativan stav prema organizacijama civilnog drutva. Drava je s jedne strane pokazala veliko nepovjerenje u svoje graane, postupajui kao da oni ne mogu djelovati za drutvenu dobrobit bez paternalistikog odnosa, dok su graani, s druge strane, iskazivali stav da je drava odgovorna za rjeavanje njihovih problema, te je dugo izostajao aktivniji angaman graana prilikom rjeavanja problema u zajednici. Prekretnica u odnosu drave i organizacija civilnog drutva bila je kampanja organizacija civilnog drutva za aktivnu politiku participaciju graana (Glas 99), nakon koje je uslijedio dolazak koalicijske vlasti 3. sijenja 2000. godine. Neposredno nakon promjene na vlasti, Ustavni sud RH je ukinuo 16 odredbi Zakona o udrugama iz 1997. jer su ograniavale slobodu udruivanja. Drava je postupno, od osnivanja Ureda za udruge i Savjeta za razvoj civilnog drutva, preko Programa suradnje Vlade RH s nevladinim, neprotnim sektorom, pa do osnivanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva, pokazivala sve vee uvaavanje civilnog drutva i traila naine suradnje s njim. Odnos graana i drave prema organizacijama civilnog drutva se mijenja u pozitivnom smislu. Veina graana, dodue, jo uvijek nije do kraja sigurna to udruge rade i emu tono slue, ali ispitivanja javnog mnijenja ukazuju na to da napore organizacija civilnog drutva podrava oko tri etvrtine graana/ki.

3.2 znaajke upravljanja organizacijama civilnog drutva u Hrvatskoj Redoviti manjak nancijskih sredstava i borba za preivljavanje ne ostavljaju prevelik prostor za razvoj upravljakih praksi u tim organizacijama u Hrvatskoj. Dobro upravljanje kao nov koncept upravljanja kojim se pokuava povezati zahtjev za demokratinost i zahtjev za ekasnost - to je posebno vano za institucije i organizacije usmjerene na javnost, drutvene potrebe i interese - donosi velike izazove za prakse upravljanja ne samo u protnom nego i neprotnom sektoru. Kako bismo kvalitetnije odgovorili svim izazovima i procesima koji se nalaze pred organizacijama civilnog drutva u RH vano je utvrditi dosadanje prakse, njihove kontekstualne, uzroke te pokuati skicirati poeljne trendove upravljanja u neprotnom sektoru.

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

Teko je u hrvatskom kontekstu govoriti o trendovima i modelima upravljanja - velika raznovrsnost govori upravo suprotno: nema jedinstvene, koherentne i prepoznatljive upravljake strukture, pri emu se organizacije u potrazi za strukturom i procedurama oslanjaju uvelike same na sebe. Vrlo liberalan i minimalistiki Zakon o udrugama iz 2000. (koji je donesen kao reakcija na autoritarnost i negativan stav dotadanjih vlasti prema politiki nezavisnom graanskom samoorganiziranju), te takoer liberalan Zakon o ustanovama (1993.), koji po prvi put postavlja ustanove kao mogunost institucionaliziranja graanskih aktivnosti (svojevrstan neprotni pandan privatnim poduzeima), a javne ustanove kao poseban sluaj, prepustili su unutranje ustrojstvo i upravljanje osnivaima, tako da se moe rei: koliko organizacija, toliko razliitih unutranjih upravljakih praksi. Raznolikost unutranjih upravljakih struktura organizacija civilnog drutva nije problematina po sebi, ali znai da se mnoge organizacije nalaze na brisanom prostoru eksperimentiranja s razliitim upravljakim strukturama. Stoga je, primjerice, u udrugama u Hrvatskoj zamjetan velik kontrast izmeu formalno-pravne vrhovne funkcije skuptine kao najvieg upravljakog tijela i marginalnog znaaja tog tijela u praksi, kao i nejasnoa i esto neformalan status onih tijela koja de facto upravljaju organizacijom, te tijela zaduenih za izvravanje aktivnosti organizacije. Glede distribucije odgovornosti, esto je preklapanje funkcije izvrnog direktora/ice, predsjednika/ice organizacije i predsjednika/ice upravnog odbora. To je esto i jedina osoba odgovorna pred zakonom za funkcioniranje udruge. Ovim nainom najee je mo donoenja odluka na svim razinama koncentrirana u rukama jedne osobe, a ne postoji jasna nadzorna funkcija nad njegovim/njezinim radom. Pitanje sukoba interesa poelo se otvorenije propitivati tek posljednjih godina, ali jo uvijek je malen broj organizacija koje su propisale etike kodekse, a jo manje je onih koji te principe primjenjuju u svakodnevnom odluivanju.

4. smjernice za uvoenje principa dobrog upravljanja

Ove smjernice za uvoenje principa dobrog upravljanja u organizacije civilnog drutva nastale su na temelju rasprava i analiza praksi upravljanja organizacijama u Hrvatskoj, u svjetlu iskustava iz drugih zemalja srednje i istone Europe. Nadamo se da e vam one posluiti u prepoznavanju tekoa s kojima se moda suoavate, a potom i kao vodi u unapreenju upravljanja u vaoj organizaciji. Upravljaka struktura organizacije osigurava usklaenost djelovanja uz djelotvorno koritenje resursa, temeljeno na zajednikim vrijednostima, u smjeru ostvarenja misije organizacije. S druge pak strane, sloena upravljaka struktura za jednu malu organizaciju s relativno uskim podrujem djelovanja moe biti optereenje ako pokua zadovoljiti sve elemente sloenih organizacijskih struktura. Meutim, ako upravljanje u biti shvaamo kao skup jasno deniranih i delegiranih odgovornosti za

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

rad udruge, onda upravljaka struktura moe biti i jest komponenta koja pomae, okosnica razvoja, pouzdan i odgovoran oslonac za svaku organizaciju. Svaka organizacija, unutar postojeih zakonskih okvira, ima pravo odluiti kakvu e upravljaku strukturu imati, hoe li ona biti unaprijed jasno denirana ili e se pak zadovoljiti tek formalnim postojanjem strukture, ne zamarajui se odve njezinom djelotvornou i utjecajem na razvoj i djelovanje organizacije. Meutim, ne moemo zanemariti neke injenice. Organizirana upravljaka struktura ima nekoliko prednosti: jasno podijeljene uloge i odgovornosti; unaprijed utvrena pravila funkcioniranja, vrijednosni sustav djelovanja, sustav programskog planiranja, plan nadzora i procjenu utjecaja, denira poeljne obrasce ponaanja, sustav meusobnog komuniciranja, odgovornog izvjetavanja prema javnosti i relevantnim akterima. Putem jednostavnih, jasnih pravila odluivanja i rada veina ovih ciljeva moe se ostvariti i u manjim organizacijama. Dobro organiziran sustav upravljanja pokazuje lanstvu, suradnicima i javnosti da unutar organizacije brinemo o upravljanju ljudskim i materijalnim resursima, da odgovorno pratimo realizaciju planiranih aktivnosti, da osiguravamo javnost djelovanja. 8 Nepostojanje ili nefunkcioniranje upravljake strukture moe dati privid eksibilnosti, mogunosti brzog reagiranja na situacije neoptereenog pravilima i procedurama. Meutim, takva situacija moe voditi u proizvoljna tumaenja, prilagoavanja trenutnim situacijama, ovisnost o jednoj ili malom broju vodeih osoba, pa i hotimine manipulacije. Takova situacija pogoduje nejasnoi pravila, teem ukljuivanju novih ljudi, te ak klimi nepovjerenja i smanjenju vjerodostojnosti organizacije. Usporedimo li u ovom priruniku izloene principe dobrog upravljanja neprotnim organizacijama u srednjoj i istonoj Europi (SIE) s hrvatskim praksama, namee se pitanje u kojoj su mjeri ovi principi provedivi i dostini, pa i relevantni. Nejasnoe, frustracije, manjak demokratinosti i ekasnosti koje proizlaze iz aktualnih domaih praksi ukazuju na to da upravljanje nije dovoljno kvalitetno, tako da vjerojatno ima potrebe za sustavnim promjenama obrazaca upravljanja u organizacijama civilnog drutva u Hrvatskoj. Pritom se trebamo pitati to od ustanovljenih dobrih praksi i standarda koje su prihvatile organizacije u susjednim tranzicijskim zemljama ima smisla i kod nas, a to se ini neizvedivim ili ak problematinim. Slijede kljune razlike izmeu principa dobrog upravljanja organizacijama civilnog drutva iz SIE i prakse organizacija u Hrvatskoj za koje smatramo da ih treba unaprijediti. Takoer elimo upozoriti na mogue potekoe pri uvoenju promjena u postojee sustave upravljanja kako biste mogli djelovati i preventivno. No, i s obzirom na postojee zakonske odredbe, a posebice s obzirom na raznolikosti u kapacitetima i opsegu djelovanja u Hrvatskoj, istiemo da su ovo samo smjernice za razmiljanje. Svaka organizacija mora samostalno odluiti koje promjene su za nju primjerene s obzirom na opseg rada, postojee organizacijske kapacitete i okolnosti u kojima djeluje.

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

4.1 preporuke za upravljaku strukturu u skladu s principima dobrog upravljanja iz SIE Poetni je korak uspostava razliitih tijela - upravljakog i rukovodeeg, s razliitim mandatima. Kad se uzme u obzir opsenost funkcija i odgovornost glavnog upravljakog tijela kako je opisano u principima dobrog upravljanja, logino je da treba, koliko je najvie mogue, razdvojiti upravljake i rukovodee funkcije, ako nita drugo radi ekasnosti njihove provedbe, ali i radi poveanja unutarnjeg nadzora nad operativnom razinom gdje je koncentrirana svakodnevna mo odluivanja o resursima, ali i o smjeru ostvarenja vrijednosti i misije organizacije. Uspostavu razliitih tijela treba denirati Statutom organizacije, u kojem je potrebno denirati razliite uloge i ovlasti te opise poslova upravljakog i rukovodeeg tijela. Takoer, treba jasno denirati procedure odluivanja. Kako je Skuptina najvie tijelo upravljanja prema hrvatskom Zakonu o udrugama, potrebno je denirati razliku izmeu ovih dvaju upravljakih tijela - najvieg i glavnog upravljakog tijela, obino Upravnog odbora - jer se na taj nain pojanjava tko ima temeljne odgovornosti za donoenje odluka i nadzor unutar organizacije. Treba ustrojiti jedno upravljako tijelo koje provodi stalan i konzistentan nadzor i ima ovlasti za donoenje odluka, a to je u temeljnom dokumentu organizacije potrebno jasno denirati. Udruge koje imaju vie tijela koja djelomino obavljaju nadzorne ili upravljake funkcije trebaju teiti pojednostavljenju upravljake strukture i rasputanju tijela koje u praksi ne izvravaju svoje funkcije. Ovakve vieznane organizacijske strukture omoguavaju prijenos upravljakih funkcija na razliite skupine, koju onda niti jedna od njih ne obavlja na primjeren nain. Treba razdvojiti funkcije predsjednika/ce upravljakog tijela (odbora) ili organizacije i izvrnog direktora/ice. Takvo razdvajanje je - pored praktinih razloga - nuno kako bi se izbjeglo svojevrstan sukob izmeu svakodnevnih interesa organizacije, ili ak samo njenog ureda odnosno pojedinih zaposlenica/zaposlenika, i vodeeg cilja odnosno misije organizacije. Prirunik, 13a-13b

Prirunik, 7a-7b

Prirunik, 14a-14b

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

Potrebna je snana edukacija lanstva, te temeljita rasprava u organizaciji o dobrom upravljanju, kako bi lanstvo razumjelo i podralo uvoenje novih principa/standarda upravljanja u svojoj organizaciji. Treba osigurati da kandidati za lanstvo u upravljakim tijelima, ako se organizacija odlui za angairanje vanjskih lanova, dobiju dovoljno informacija o organizaciji, o ulozi i odgovornostima lanova upravljakog tijela, kako bi mogli to objektivnije procijeniti ele li i mogu li odgovoriti na sve obveze. Ako je organizacija, na primjer, u nancijskim ili drugim tekoama, potencijalni lan upravljakog tijela mora unaprijed imati tu informaciju. Treba uvesti praksu upoznavanja novih lanica i lanova upravnih tijela s organizacijom prije no to ponu s radom. Prva sjednica UO moe imati karakter orijentacijskog sastanka. Organizacije civilnog drutva bi trebale sainiti viegodinje planove uspostave i ukljuivanja lanova UO, pri emu bi trebale proiriti vidike i na osobe koje nisu izravno vezane uz druge organizacije, npr. akademsku zajednicu, osobe iz javnih ustanova, medija itd. s interesom za misiju organizacije. Uvoenje ovih osoba u organizaciju trebalo bi biti postepeno i osmiljeno kako se ne bi dogodilo da cjelokupni saziv UO ine osobe koje do tada nisu imale nikakvog doticaja s organizacijom. Iako se institucionalna memorija organizacije mora osigurati izvjetajima i drugim dokumentima, ne preporuamo istodobnu promjenu svih lanova UO. Mogue je polovinom propisanog mandata mijenjati do 50% lanova UO, ime bi se osigurao i kontinuitet rada UO, osobito u situacijama dugoronih razvojnih promjena. Potrebno je staviti snaan naglasak na moralnost djelovanja, ime organizacije pridonose cijelom drutvu razgradnjom kulture klijentelizma i korupcije. Pritom je kljuno sudjelovanje lanica i lanova u oblikovanju etikih naela te postojanje jasnih i djelotvornih mehanizama nadzora nad usklaenou rada s etikim naelima udruge.

Prirunik, 24a-25a

10

Prirunik, 24a-25a

DODATAK: PRINCIPI DOBROG UPRAVLJANJA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA U HRVATSKOJ

4.2 potekoe i izazovi u uvoenju standarda dobrog upravljanja Uzevi u obzir da u Hrvatskoj ne postoje ustaljene organizacijske strukture, lanovi upravljakog tijela imaju teak zadatak uspostave i poboljanja jasnih organizacijskih struktura i procedura, to zahtijeva puno vremena i rada. Kao to znamo iz prakse, temeljit i opsean rad na razvoju upravljake strukture organizacije neizvediv je iskljuivo na dobrovoljnoj osnovi. Tako smatramo da zahtjev za potpunu dobrovoljnost rada u UO ne bi trebao biti pokazatelj dobrog upravljanja, jer on to i nije (i plaeni i neplaeni lanovi mogu i moraju svoj posao raditi odgovorno spram interesa udruge, a ne vlastitih interesa). Pri tome treba osigurati da njihove naknade za rad nisu nikako uvjetovane njihovim odnosom spram izvrne razine, kako bi se sprijeio sukob interesa (npr. te naknade bi mogla odreivati jedino Skuptina, tako da izvrna razina na to nema utjecaja). Postojea praksa ukljuivanja u UO prema odreenom kljuu, npr. jedna osoba iz javnog sektora, netko iz poslovnog sektora itd., moe predstavljati velik izazov. Dobro upravljanje je mogue osigurati samo ako lanovi upravnih tijela imaju znanja i vjetine o upravljanju, a ne samo znanja iz svoje profesionalne domene. Takoer moraju poznavati podruje i mogunosti rada organizacije, te ukljuenost organizacije u potrebe zajednice. Velik izazov predstavlja potencijalni otpor osoba na vodeim funkcijama, to nije vezano uz njihove osobne znaajke, nego uz strukturalnu, viegodinju koncentraciju i personalizaciju moi u funkciji izvrnih direktora, predsjednika, voditelja, te je vano ui u ove promjene na nain da se ne stvori dojam da su te osobe koje su esto doslovno nosile cijelu udrugu na svojim leima, krivo ili loe radile. Radi se o strukturalnom problemu, a ne pitanju osobnosti. Postojea praksa u organizacijama civilnog drutva da se odluke donose konsenzusom (osobito prisutno u aktivistikim udrugama), iako esto poeljna, moe predstavljati potekou za djelotvorno upravljanje, posebice s obzirom na potrebu da se osigura vea raznolikost lanova i lanica upravljakih tijela. Stoga se preporuuje dodatna edukacija o demokratinom i djelotvornom odluivanju, te potraga za kreativnim rjeenjima. Prirunik, 20a-20b

Prirunik, 24a-24b, desni stupac

11

Prirunik, Lamentacije izvrnog direktora to e mi odbor? (1, 2, 3)

Prirunik, 9a-9b

Principe dobrog upravljanja za organizacije civilnog drutva u Hrvatskoj izradili lanovi/lanice Radne skupine za dobro upravljanje u organizacijama civilnog drutva u Hrvatskoj:

Aida Bagi, MAP savjetovanja, Zagreb, eljana Bunti-Pejakovi, DOMINE, Split Lidija Buri, Trenerski forum - TREF, Zagreb Bojana ulum, Universitas; Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka Sran Dvornik, Hrvatski Helsinki Odbor, Zagreb Gordana Fori, SMART, Rijeka/Zagreb urica Ivkovi, AED, Zagreb Aleksandra Janji, Organizacija za graanske inicijative - OGI, Drni Branka Kaselj, Centar za mir nenasilje i ljudska prava Osijek, Osijek Borjanka Metiko, samostalna trenerica i konzultantica, Sisak, Gordana Obradovi-Dragii, CESI, Zagreb Gordana Stojanovi, Koalicija za promociju i zatitu ljudskih prava, Osijek Marina krabalo, MAP savjetovanja, Zagreb Nataa krbi, slobodna trenerica i konzultantica, Zagreb Tatjana Varga, KRILA, Zagreb Andreja Ton, slobodna trenerica i konzultantica, Zagreb

Tiskanje ove publikacije omoguila je velikoduna potpora amerikih graana preko Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID). Sadraj ne odraava nuno stajalita USAID ili Vlade SAD-a, nego je za njega odgovoran Trenerski forum.

Zagreb, listopad 2006