Socijalna Medicina

Socijalna medicina, zdravlje i okoli
skripta za srednje medicinske kole
SOCIJALNA MEDICINA, ZDRAVLJE I OKOLI

skripta za srednje medicinske kole - skripta za medicinske sestre tehniare
Filip Knezovi, medicinski tehniar 1
SADRAJ
1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU 3 1.1. Definicija socijalne medicine 3 1.2. Posebni socijalnomedicinski problemi socijalna patologija 3 1.3. Preventivna medicina 3 1.4. imbenici rizika 4 1.5. Kvaliteta ivota 4 1.6. Zdravstvena zatita rizinih skupina puanstva 4 1.7. Kronini bolesnici 6 1.8. Obitelj 7 1.9. Definicija javnog zdravstva 8 1.10. Jedinstvena medicina 8 2. MEDICINSKA ETIKA 8 3. ZDRAVSTVENA ZATITA 9 Mjere zdravstvene zatite 9 Naela zdravstvene zatite 9 Primarna zdravstvena zatita 9 Sekundarna zdravstvena zatita 9 Tercijarna zdravstvena zatita 10 Zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici 10 Zdravstvena ekonomika 11 Zdravstveni registri 12 Zdravstveno planiranje 12 4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZATITA (SKRB) 12 5. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 14 5.1. Definicija i ciljevi zdravstvene ekologija 14 5.2. Ekoloki koncept zdravlja 15 5.3. Oneienje zraka (atmosfere) 16 Kakvoa zraka unutranjeg prostora 17 5.4. Oneienje vode (hidrosfere) 18 Sanitarni nadzor vode za pie 19 5.5. Oneienje zraka i vode ponavljanje 20 5.6. Prehrana 21 Genetski modificirani organizmi (GMO) 21 5.7. Zraenje 26 Akutna radijacijska bolest 27 5.8. Fizikalni faktori i njihov utjecaj na zdravlje 28 5.9. Kemijski okolini imbenici i njihov utjecaj na zdravlje 30 6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA 32 Priprema podataka za statistiku analizu 32 Populacija i uzorak 33 Vrste obiljeja (varijabli) i njihova svojstva 33 Gaussova krivulja (krivulja normalne distribucije) 34 Populacijska statistika 34 Vitalna statistika 35 Zdravstvenostatistike formule 35 1. Omjeri i stope u vezi s fetalnom, perinatalnom, neonatalnom i dojenakom smtnou 36 2. Omjeri i stope za maternalnu smrt 38 Pismeni ispiti znanja Zdravstvena ekologija i zdravstvena statistika 38 2
1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

1.1. DEFINICIJA SOCIJALNE MEDICINE
SOCIJALNA MEDICINA je znanost koja se bavi zatitom zdravlja ljudi u zajednici i njezinom organizacijom. - domena socijalne medicine je briga o zdravlju grupe ljudi ili zajednice, a ne pojedinca - predmet prouavanja socijalne medicine ovisi o drutvenim prilikama (u Indiji o koleri, u Americi pretilost, u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti, u Turskoj ptija gripa) - veliki doprinos socijalnoj medicini na naem podruju dao je dr. Andrija tampar
1.2.
POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI SOCIJALNA PATOLOGIJA
SOCIJALNA PATOLOGIJA je znanost koja tumai bolest kao posljedicu drutvenih i ekonomskih prilika - primjeri su TBC, alkoholizam, spolne bolesti (sifilis), umiranje male djece - definicija socijalne patologije postavljena je 1915. godine POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI 1) BOLESTI OVISNOSTI 2) PROSTITUCIJA I PROMISKUITET 3) MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA 4) SAMOUBOJSTVA 5) DRUTVENE NEJEDNAKOSTI, SIROMATVO I BIJEDA 6) PROBLEMI NASILJA U DRUTVU I OBITELJI
1.3.
PREVENTIVNA MEDICINA
PREVENTIVNA MEDICINA (rije PREVENTIVA dolazi od latinske rijei PRAEVENTIO doi ranije, sprijeiti) - znanstvena medicinska disciplina koja se bavi unapreenjem i ouvanjem zdravlja i sprjeavanjem bolesti PREVENTIVNE MJERE postupci kojima se nastoji sprijeiti ili suzbiti bolest - svaka preventivna mjera se mora prilagoditi sredini u kojoj se primjenjuje potrebno obuhvatiti i SOCIJALNU KOMPONENTU zdravlja i bolesti Ocjena uspjenosti preventivnih mjera: - smanjenje novih sluajeva bolesti - smanjenje smrtnosti - smanjenje invalidnosti - odgovarajua kvaliteta ivota bolesnika Uspjeh preventivne medicine smanjenje pojavnosti neke bolesti (poliomijelitis, difterija, hripavac, tetanus, sprjeavanje guavosti jodiranjem soli)
1.4.
IMBENICI RIZIKA
IMBENICI ili FAKTORI RIZIKA jesu imbenici za koje pretpostavljamo da su povezani s pojavom neke bolesti, oteenja ili smrti. Poveavaju VJEROJATNOST pojavljivanja neke bolesti. Prepoznajemo ih ispitivanjem skupine oboljelih i skupine zdravih. RELATIVNI RIZIK (RR) je brojani odnos obolijevanja ili umiranja osoba s odreenim rizinim imbenikom i osoba bez tog rizika. imbenici mogu biti vezani za: osobne karakteristike osobe ili skupine: spol, dob, naslijee, trudnoa, obrazovanje, zanimanje okoli u kojem pojedinac ivi ili radi voda, prehrana, meuljudski odnosi
1.5.
KVALITETA IVOTA
Kvalitetom ivota smatramo splet vanjskih uvjeta i osobnih obiljeja na temelju kojih pojedinac doivljava ivotno zadovoljstvo i tegobe, te uva i mijenja okolnosti u kojima ivi. Kvaliteta ivota definirana je i kao subjektivno miljenje o svrsi i zadovoljstvu prirodom ivota openito. Medicinska znanost posjeduje niz ljestvica za mjerenje kvalitete ivota. Nova su istraivanja: - ispitivanje kvalitete ivota kod starijih osoba - kroninih bolesnika - osoba oboljelih od raka
1.6.
ZDRAVSTVENA ZATITA RIZINIH SKUPINA PUANSTVA
Osnovna karakteristika rizinih skupina puanstva je prisutnost veeg rizika od nastupa bolesti, oteenja ili smrti u odnosu prema prosjenom riziku cjelokupne populacije. Zadaa zdravstva je to ranija intervencija. Rizine skupine mogu se podijeliti na: RANJIVE povean je rizik zbog priroenih ili steenih biolokih stanja (genetski imbenici rizika) SKLONE NASTANKU BOLESTI povean je rizik zbog nezdravog naina ivljenja (puenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti) UGROENE rizik je povean zbog imbenika okolia ili ivotnih i radnih uvjeta Rizine skupine puanstva definiraju se na temelju statistikih podataka. RIZINE SKUPINE PUANSTVA Rizine skupine stanovnitva su specifine skupine stanovnitva koje zahtijevaju intenzivniju zdravstvenu brigu radi zatite zdravstvenog stanja. To su: ene vezane za materinstvo predkolsko razdoblje kolsko razdoblje srednja ili odrasla dob starost
ene vezane za materinstvo - karakterizira ih niz fiziolokih promjena u organizmu trudnice, utjecaj tih promjena na njezino zdravlje i na intrauterini rast i razvoj ploda Najvaniji rizini dogaaji u razdoblju trudnoe, u vrijeme poroda i tijekom babinja jesu: - trudnoa s patolokim stanjima i komplikacijama (rizina trudnoa) - fetalna smrt (spontani pobaaj, mrtvoroenost) - rana neonatalna smrt (smrt djeteta u prvih sedam dana ivota) - komplikacije pri porodu ili babinjama - maternalna smrt (smrt majke u trudnoi, pri porodu ili tijekom babinja) Predkolsko razdoblje - traje od djetetova roenja do njegova polaska u kolu - karakterizira ga intenzivan rast i razvoj koji je u poetku dojenakog razdoblja praen i prilagodbom na uvjete ivota izvan majinog tijela Prilagodba je osobito teka za: - prerano roenu djecu iji organi i njihove funkcije nisu postigli potreban stupanj zrelosti - djecu s ozljedama ili drugim poremeajima iz perinatalnog razdoblja - djecu s kongenitalnim malformacijama ili deformiteta - djecu s drugim bolestima ili poremeajima koji onemoguavaju njihov normalan tjelesni, psihiki i socijalni razvoj kolsko razdoblje - razdoblje djetinjstva do polaska u kolu, adolescencija do odrasle dobi spolno sazrijevanje praeno intenzivnim tjelesnim i psiholokim promjenama - tjelesne promjene utjeu na o promjene u emocionalnim i socijalnim potrebama o mogunost prilagodbe na socijalnu sredinu, pri emu se javljaju tekoe u odnosu prema odraslima (prema roditeljima i nastavnicima) i ei sukobi kao posljedice prevelike kritinosti prema socijalnoj sredini - adolescenti su u traenju identiteta poistovjeuju s razliitim uzorima i stvaraju odreene stavove, navike i stil ivljenja (nain prehrane, puenje, uivanje alkohola i drugih sredstava ovisnosti poput psihoaktivnih droga i dr.) - problemi vezani za seksualni ivot i reproduktivno zdravlje (npr. neupuenost i nekoritenje kontracepcijskih sredstava, mladenake trudnoe, spolne bolesti i dr.) Srednja ili odrasla dob - razdoblje punog razvoja linosti - relativna stabilnost ponaanja i stavova Izraeniji problemi tog razdoblja koji mogu utjecati na zdravlje: - nedovoljno iskustvo i nesigurnost u ranom odraslom razdoblju pri osnivanju obitelji i osamostaljivanju na poslu - problem nezaposlenosti - osjeaj promaenosti i depresije u sluaju loe prilagodbe na obveze u vlastitom obiteljskom ivotu ili na poslu - u zreloj odrasloj dobi poinju i manifestacije nekih kroninih bolesti te problemi vezani za menopauzu - problemi vezani za pretjerano pijenje alkohola, puenje ili druge ovisnosti 5
Starost - tree i etvrto ivotno doba - karakteriziraju je tjelesni procesi razgradnje te iscrpljenost organa i funkcija - rizici starije dobi vezani za tjelesne tekoe i bolesti, uz smanjenje psihike i drutvene funkcije - najvei problem osamljenost i otuenost Najizraeniji su u: - starijih osoba bez stalnih prihoda za vlastito uzdravanje - starijih osoba sa smanjenom komunikacijom i smetnjama pamenja, koje ive same - teko pokretnih osoba koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe, a ne pomae im ni rodbina ni sredina u kojoj ive - udovac ili udovica koji ive sami nakon smrti branog partnera
1.7.
KRONINI BOLESNICI
U razvijenim zemljama sve vie prevladavaju problemi koje uzrokuju KRONINE NEZARAZNE BOLESTI - bolesti srca i krvnih ila - zloudne bolesti - prometne ozljede - alkoholizam - narkomanija - sve vei broj starijeg stanovnitva - problemi oneienja okolia Preventivne mjere 20 ih godina 20. st. organizirane u HIGIJENSKIM ZAVODIMA borba s najvanijim zdravstvenim problemima toga vremena - malarija - TBC - spolne i ostale zarazne bolesti Preventivne mjere DANAS usmjerene na nova podruja: - SANACIJU OKOLIA - PROSTORNO PLANIRANJE - SANITARNU INSPEKCIJU - MEDICINU RADA - MEDICINU PROMETA - SPORTSKU REKREACIJU - ZDRAVSTVENI TURIZAM KRONINE BOLESTI - nemaju jednog jasno definiranog uzronika nego u razvoju bolesti sudjeluju mnogi imbenici MULTIFAKTORSKA TEORIJA meusobno djelovanje NASLJEDNIH imbenika TETNIH imbenika iz okolia, ivotne i radne okoline
U razvijenim zemljama veinu zdravstvenih problema ine KRONINE NEZARAZNE BOLESTI KARDIOVASKULARNI CEREBROVASKULARNE ZLOUDNE NOVOTVOREVINE OBILJEJA KRONINIH BOLESTI - neprimjetno poinju - sporo se razvijaju - kasno uzrokuju subjektivne simptome - trebaju dugo razdoblje kontrole i lijeenja - izazivaju ireverzibilne patoloke promjene Za mnoge kronine bolesti zajednike su ISTE NESPECIFINE PREVENTIVNE AKTIVNOSTI, npr. nepuenje, tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i izbjegavanje stresa. JAVNOZDRAVSTVENI PRISTUP suzbijanju kroninih bolesti karakterizira: PROMICANJE ZDRAVOG NAINA IVLJENJA PROVOENJE MJERA ZA RANO OTKRIVANJE BOLESTI LIJEENJE REHABILITACIJA SAMOZATITA SUZATITA (zajedniki rad skupine strunjaka s bolesnicima koji boluju od iste kronine bolesti) Mjere ranog otkrivanja bolesti i pravodobno prepoznavanje osoba s povienim rizikom smatraju se najvanijim postupcima pri suzbijanju kroninih bolesti.
1.8.
OBITELJ
5 osnovnih potreba u obitelji po Williamu Glasseru (utemeljio teoriju kontrole i realitetne terapije): 1) potreba za preivljavanjem i produetkom vrste 2) potreba za pripadanjem 3) potreba za moi 4) potreba za slobodom 5) potreba za zabavom 4 osnovne psiholoke potrebe - potreba za pripadanjem - potreba za moi - potreba za slobodom - potreba za zabavom Potrebe obitelji: - OPE prihodi, stanovanje, komunalne usluge, zabava i rekreacija, javna zatita i sigurnost, mogunost postizanja ljudskih prava i potreba - SPECIJALNE zdravstvena zatita, edukacija, obrazovanje, odgoj, socijalna zatita, javno informiranje, kultura 7
Socijalna medicina, zdravlje i okoli FUNKCIJE OBITELJI: REPRODUKTIVNA GOSPODARSTVENA ODGOJNA ZATITNA
1.9.
DEFINICIJA JAVNOG ZDRAVSTVA
JAVNO ZDRAVSTVO sadraji koji se odnose na zadatke drave i vlasti u zatiti zdravlja - pojam javnog zdravstva se javlja sredinom 19. st. u Engleskoj - zadaci drave i vlasti u zatiti zdravlja o sistematski pregledi o sanitarni pregledi o cijepljenje o zdravstveno osiguranje
1.10. JEDINSTVENA MEDICINA

1) Preventiva 2) Lijeenje (Kurativa) 3) Rehabilitacija
2. MEDICINSKA ETIKA
Etika je znanost o moralu. Moral je sustav opeprihvaenih drutvenih normi koje odreuju ponaanje ljudi u drutvenoj zajednici vrednujui ga kao dobro ili loe. MEDICINSKA ETIKA Medicinska je znanost odavno utvrdila svoju etiku, a lijenika je profesija prva imala etiki kodeks. To je Corpus Hippocraticum, koji datira izmeu 3. i 5. stoljea prije Krista. Hipokratova je prisega postala osnovicom pisanja svih buduih oblika prisega koje su izraivala lijenika profesionalna udruenja. Do danas su one mijenjane pod utjecajem drutvenog napretka. Promocija lijenika danas se obavlja uz ceremoniju enevske formulacije Hipokratove prisege poznate pod nazivom enevska deklaracija, ija je etika bit ostala ista. Medicinska etika je skup naela i pravila prema kojima su postupci lijenika i drugih zdravstvenih djelatnika vrednuju kao dobri ili loi. Temeljna naela medicinske etike 1. Naelo nekodljivosti lijenik ne smije initi nita to bi kodilo pacijentu ve ono to je dobro za njega i to pridonosi bolesnikovu ozdravljenju 2. Naelo autonomije bolesnik mora biti potpuno obavijeten o svom stanju i postupcima lijeenja da bi mogao dati privolu za medicinske postupke ili da bi pak mogao procijeniti kako zahvat ne eli. 3. Naelo jednakosti istie se u 20. stoljeu i odnosi se na jednako lijeenje svih bolesnika
4. Naelo svetosti, jedinstvenosti i neponovljivosti ivota za ivot se treba boriti uvijek i svim dostupnim sredstvima, a pri tome uvati dostojanstvo ovjeka od trenutka njegova zaea do smrti 5. Naelo istinitosti i povjerenja obuhvaa: o uvanje lijenike tajne o zabrana spolnog iskoritavanja bolesnika o zatita bolesnika od drutvene nepravde o zatita ranjenih u ratu o zatita od nadrilijenitva 6. Naelo suradnje i dobrih odnosa zdravstvenih djelatnika suradnjom i timskim radom uvelike se pomae bolesniku
3. ZDRAVSTVENA ZATITA
Zdravstvena zatita je sustav dravnih, skupnih i individualnih mjera za unapreenje, uvanje i vraanje zdravlja. Zakonom o zdravstvenoj zatiti ureuju se naela, nain organiziranja i provoenje zdravstvene zatite. Mjere zdravstvene zatite: 1. promicanje zdravlja 2. sprjeavanje (prevencija) bolesti PREVENTIVNA MEDICINA! 3. pravodobno otkrivanje bolesti 4. dijagnosticiranje bolesti i lijeenje bolesnika 5. rehabilitacija, praenje i kontrola bolesnika Zdravstvena je zatita organizirana na tri razine: primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zatita. Naela zdravstvene zatite 1. pravo svakog ovjeka na zdravlje 2. dispanzerska metoda rada 3. primjena znanstvene medicine 4. timski rad i grupna praksa 5. aktivna suradnja i odgovornost stanovnitva za zdravlje Primarna zdravstvena zatita U uem smislu obuhvaa: djelatnost ope medicine (obiteljske), djelatnost za zdravstvenu zatitu dojenadi i male djece, stomatoloku djelatnost i djelatnost hitne medicinske pomoi. U irem smislu obuhvaa zatitu ena, patronanu djelatnost, ustanove za zdravstvenu njegu u kui, preventivnu kolsku medicinu i epidemiologiju. Primarna zdravstvena zatita organizirana je u domovima zdravlja, ordinacijama u zakupu ili privatnim ordinacijama ili ustanovama. Djelatnost hitne medicinske pomoi i patronae su organizirane u domovima zdravlja, a preventivna medicina i epidemiologija se provode iskljuivo pri zavodima za javno zdravstvo. Sekundarna zdravstvena zatita Obuhvaa bolniku i specijalistiko konzilijarnu zdravstvenu zatitu.
Tercijarna zdravstvena zatita Obuhvaa: - obavljanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistikih djelatnosti - znanstveno istraivaki rad - izvoenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja
10
11
4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZATITA (SKRB)
12
13
5. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
5.1.
-
DEFINICIJA I CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE
EKOLOGIJA nauka koja se bavi uzajamnim odnosima ivih bia i njihove vanjske okoline ekologija od bioloke discipline postaje drutvena, a od promatranja lokalnog stanita sve se vie bavi globalnim problemima ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA (ekoloka medicina) prouava utjecaj okoline na zdravlje ljudi (pr. bakterioloko zagaenje neke hrane) ZADATAK EKOLOGIJE ne samo zatita zdravlja od tetnih utjecaja okolia nego i poboljanje zdravlja unapreenjem okolia CILJ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE osiguranje zdravlja za sve o podizanje takvih ekolokih uvjeta koji promiu zdravlje i potiu odgovornost pojedinca i organizacija za odravanje zdravlja i zdravog okolia
TRADICIONALNE OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE - nedostatak pitke vode - neprimjerena sanitacija u kuanstvu i naselju - oneienja hrane patogenim mikroorganizmima 14
Socijalna medicina, zdravlje i okoli -
oneienja u zraku unutranjeg prostora sagorijevanjem krutih goriva neprimjereno odlaganje krutog otpada opasnosti od ozljeda na radu u poljoprivredi i graevinarstvu prirodne nepogode
SUVREMENE OPASNOSTI U VEZI S NEODRIVIM RAZVOJEM - oneienje rijeka iz naseljenih, industrijskih i poljoprivrednih podruja - oneienje gradskog zraka zbog prometa i industrije - gomilanje tetnog otpada - opasnost od zaraznih bolesti - ekoloke izmjene (ogoljavanje tla, unitavanje uma, promjene vodotoka, ) - promjena klime, ozonske rupe, nedoputeno oneiavanje CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE - poticanje poljoprivrede i proizvodnja zdrave hrane - osiguravanje zaliha svjee vode, osobito pitke, te zbrinjavanje otpadnih voda - nadziranje industrijskih pogona sigurno i potpuno zbrinjavanje otrovnih kemikalija i opasnog otpada - osiguravanje izvora i koritenja energije - briga za stanovanje i urbanizaciju
5.2.
-
EKOLOKI KONCEPT ZDRAVLJA
zdravstveno stanje rezultat naslijea i okolia OKOLI ine: o prirodno okruenje zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet o kulturna batina dio okruenja koji je stvorio ovjek o ovjek prema kakvoi okoli moe biti: okoli preivljavanja uspjena borba protiv nasilnih smrti i epidemija okoli osnovne sigurnosti uspjena borba s izgladnjelosti, epidemijama, nesreama okoli pozitivnog uinka primjerena prehrana, okoli poticajan za rad i ivot udoban okoli estetski uredan, poticajan, ugodan i bezbrian imbenici okolia o POTREBNI za ivot i zdravlje (hrana, tjelesna aktivnost) trebaju biti prisutni, a u prevelikim ili premalim koliinama mogu postati tetni o NEPOTREBNI, TETNI (pesticidi, dodaci hrani) nepoeljni u bilo kojoj koncentraciji MAKSIMALNO DOPUTENA KOLIINA (MDK) oneienja u okoliu ona koliina tetne tvari koja nee izazvati ireverzibilna oteenja zdravlja, koja se moe prihvatiti kao mali ili zanemariv rizik RIZIK oekivana uestalost neeljenih uinaka izloenosti imbeniku okoline PRIMARNI STANDARD maksimalno prihvatljiv uinak za organizam uz prihvaenu dozu rizika SEKUNDARNI (IZVEDENI) STANDARD maksimalna propisana koliina neke tvari ili imbenika iz okoline koja ne prelazi razinu primarnog standarda 15
5.3.
ONEIENJE ZRAKA (ATMOSFERE)
ZRAK je oneien ako sadri tvari koje potjeu od ljudskih aktivnosti ili prirodnih procesa i takvoj koncentraciji, trajanju i uvjetima da mogu naruiti kakvou ivljenja, zdravlje i dobrobit ljudi i okolia. Oneienje atmosfere moe biti: prirodno pelud, bakterije, virusi, umski poari, pjeane oluje, vulkanske erupcije umjetno sagorijevanje iz kunih i industrijskih loita, industrija i promet Najee tvari koje zagauju zrak jesu: - spojevi sumpora - ugljikov monoksid - duikovi oksidi - amonijak - policikliki aromatski ugljikovodici (benzen) - klorirani fluorougljici - olovo i drugi teki metali - fotokemijski smog nastaje fotokemijskim reakcijama duikovih oksida i ugljikovodika iz ispunih plinova automobilskih motora pri suhom i sunanom vremenu (oksidansi) - lebdee estice vrste estica manje od 10 20 m - dim crne estice koje nastaju nepotpunim izgaranjem organske tvari Ocjena kakvoe zraka minimum pokazatelja potrebnih za ocjenu kakvoe zraka koncentracija SO2 i dima Mjere za zatitu i unapreenje kakvoe zraka: - prostorno planiranje - usmjeravanje prometa izvan grada - smanjenje koritenja osobnih automobila - zamjena ugljena plinom () Oneienje zraka ima uinke na zdravlje: toksini uinak poveana osjetljivost na zarazu (upala plua, bronhitis) antigeni uinak izazivanje preosjetljivosti, odnosno alergijske reakcije karcinogeni uinak izazivanje raka Zdravstveni uinci oneienja zraka mogu biti: KRATKOTRAJNI (AKUTNI) - naglo se razvijaju kada koncentracije atmosferskih oneienja znatno porastu - to se dogaa uslijed nepovoljnih meteorolokih uvjeta ili uslijed industrijskih incidenata - npr. suzenje, kihanje, astma, legionarska bolest DUGOTRAJNI (KRONINI) - razvijaju se kao posljedica svakodnevne izloenosti kombinaciji niskih koncentracija atmosferskih oneienja negativnog djelovanja - rak, KOBP
16
Socijalna medicina, zdravlje i okoli Najee bolesti koje uzrokuje oneienje atmosfere (zraka): - bolesti dinog sustava (CO) - bolesti koe - rak - bolesti i k.. (CO) - bolesti osjetila
KAKVOA ZRAKA UNUTRANJEG PROSTORA DIM CIGARETE (PASIVNO PUENJE) - DUHAN biljni preparat sa nepovoljnim fizikalnim i okolinim uinkom - DUHANSKI DIM sloeni aerosol u kojem je identificirano vie od 4 500 kemijskih sastojaka o oko 50 ak ih moe uzrokovati rak o veina spojeva nadrauje sluznice - osnovna oneienja zraka koja nastaju kao produkt sagorijevanja duhana su: o katran o nikotin o ugljikov monoksid o lebdee estice i iritirajue tvari aldehidi, duikovi oksidi, amonijak - u 1 mL dima nalazi se 600 milijuna estica pepela - izloenost duhanskom dimu uzrokuje ili pogorava o bolesti srca i krvnih ila o bolesti plua i dinih putova o bolesti krvnih ila mozga o rak plua i drugih organa o bolesti probavnog sustava - ene koje pue tijekom trudnoe raaju prosjeno 200 g laku djecu povien im je perinatalni mortalitet fetalni duhanski sindrom - duhanski dim odgovoran za 87% Ca plua, a pasivno puenje za velik broj infekcija donjih dinih putova djece - pasivni pua izloen duhanskom dimu (sadri manje estica, a vie iritirajuih plinovitih sastojaka) - puenje uzrokuje farmakoloku (o nikotinu) i psiholoku ovisnost oteavaju odvikavanje 2/3 puaa koji bi to eljeli - ventilacija prostorije u kojoj se pui 3 vea od ventilacije prostora u kojoj su nepuai BOLEST NEZDRAVIH ZGRADA (Sick Building Syndrome) - skup akutnih nespecifinih simptoma, nepoznatog, vjerojatno, mnogostrukog uzroka o tehniki nedostaci zgrade o psihosocijalni imbenici o smjesa oneienja - simptomi prestaju odmah nakon prestanka boravka u odreenom pro storu - predstadij bolesti povezan sa specifinim oneienjima unutranjeg okolia - Etiologija (identificirana) o organske estice, bioaerosoli o raspadni produkti bakterija s imunolokim i infekcijskim svojstvima 17
o formaldehid o fizikalni imbenici o ergonomski imbenici neprikladna temperatura okolia ventilacija, vlaga rasvjeta, buka nedostatak prozora, neudoban namjetaj, pretrpanost prostora Prevencija o odravanje ventilacije o ravnotea temperature i vlanosti zraka o primjena kvalitetnog graevnog materijala
UREDSKI PROSTOR I OPREMA izvor oneienja i bolesti - glavobolja, astma, alergija kemijski sastojci (otapala, ljepila, boje) se nalaze u namjetaju, graevnom materijalu i novim sagovima - dini, neurotoksini, miino kotani simptomi fotokopirni ureaji, osobna raunala i laserski tiskai (elektromagnetsko oneienje), praine papira i kovina (toner), ozona, hlapljivih organskih spojeva, ugljikovodika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida PREPORUKE ZA POBOLJANJE KAKVOE ZRAKA UNUTRANJEG PROSTORA 1. znanstveni pristup ispitivanju zdravstvenih uinaka uz poboljane metode mjerenja 2. odravanje zgrade uz uinkovite intervencije a. nadzor i uklanjanje izvora oneienja b. primjerena ventilacija c. nekodljivo proiavanje zraka 3. zdravstveno prosvjeivanje te promjena ponaanja i navika ljudi
5.4.
ONEIENJE VODE (HIDROSFERE)
Vrste voda: oborinska voda - prirodno destilirana - prolaskom kroz atmosferu nakupi oneienja i CO2
- mekana (nema otopljene mineralne tvari), kisela (pH je <7) - prije uporabe je treba obraditi (proistiti, kontrolirati) povrinska voda - rezultat ispiranja povrinskog tla - tvrda zbog otopljenih mineralnih soli - treba je proistiti prije uporabe podzemna voda - moe biti povrinska i duboka - duboka podzemna voda se jedino moe koristiti za pie bez obrade
18
Bolesti uzrokovane ONEIENJEM vode:

BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA BOLESTI IZAZVANE KEMIJSKIM TVARIMA
BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA 1. Bolesti izazvane biolokim uzronicima - pijenjem vode, najee zagaene ljudskim izmetom ili urinom - sadri patogene bakterije ili viruse o trbuni tifus, paratifus o dizenterija i ostale CZB o hepatitis A (bolest prljavih ruku utica fekalnooralni put), 2. Bolesti koje se prenose pranjem oneienom vodom - javljaju se zbog slabe osobne higijene - crijevne, one i kone bolesti skabijes, trahom i ui 3. Bolesti koje uzrokuju paraziti (dio se njihovog ivotnog ciklusa odvija u vodi) shistosomijaza 4. Bolesti koje uzrokuje ubod prijenosnika koji se razmnoavaju u vodi - malarija, tripanosomijaza 5. Legionarska bolest - put prijenosa bioaerosoli grijane vodovodne vode u sustavu za kondicioniranje zraka (klimatizaciju) i pri tuiranju zajednikom toplom vodom - uzronik je bakterija Legionella pneumophila - uzrokuje upalu plua - Th: antibiotici BOLESTI IZAZVANE KEMIJSKIM TVARIMA Oneienja vode kemijskim tvarima: primarna kemijska oneienja vode geolokog podrijetla (arsen, fluor) sekundarna oneienja nastaju o zbog ljudskih djelatnosti o iz vodovodnih instalacija (teki metali, azbest) o tijekom kondicioniranja vode (klorit) Najee kemijske tvari kojima voda moe biti zagaena: - teki metali - nitrati - pesticidi Bolesti koje oneienja vode kemijskim tvarima mogu izazvati su KRONINA TROVANJA RAK
SANITARNI NADZOR VODE ZA PIE Sanitarni nadzor vode za pie obuhvaa - terenski nadzor vodoopskrbnog objekta - laboratorijske analize vode BAKTERIOLOKE broj koliformnih (koli) bakterija pokazatelj su fekalnog oneienja VIRUSOLOKE odreivanje nazonosti enterovirusa 19
Socijalna medicina, zdravlje i okoli FIZIKALNE odreivanje boje, okusa, mirisa odreivanje mutnoe, pH vode odreivanje temperature
SANITARNO ISPRAVNA (KVALITETNA) VODA ZA PIE - NE SMIJE o tetiti zdravlju o sadravati ENTEROVIRUSE BAKTERIOFAGE PATOGENE BAKTERIJE (SALMONELE, IGELE) CRIJEVNE PROTOZOE HELMINTE ALGE - MORA BITI o ista, bistra, estetski privlana o dostupna u dovoljnim koliinama i jeftina
PITANJA ZA RASPRAVU: 1. Koje je Vae miljenje o kvaliteti vode koju pijete? 2. to mislite o vodi iz plastinih boca? 3. Potres na Haitiju (kolera!)
5.5. ONEIENJE ZRAKA I VODE ponavljanje

GLOBALNI PROBLEMI KISELE KIE CO2 + H2O H2CO3 EFEKT STAKLENIKA o Suneva energija i refleksija zraka o povrinu o CO2 ne dozvoljava refleksiju ve zadrava toplinu oko povrine Zemlje GLOBALNO ZATOPLJENJE OZONSKE RUPE o Melanomi (maligni Tm koe) zbog djelovanja zraka koje izravno padaju na Zemlju, zbog prisutnosti rupa ZRAK Definicija Izvori Kontrola oneienja Kada je zrak oneien? Izvori zagaenja zraka (prirodna, umjetna)! MDK (SO2, dim, CO2) C, N, S spojevi, benzen, teki metali, azbest Akutne, kronine pojave kod zagaenja zraka (ambrozija alergija) VODA Kada je voda sanitarno ispravna za pie? Izvori zagaenja vode (primarna, sekundarna)! Analize vode (bakterioloke koli, stafilokoki, steptokoki, fizikalne npr. zamuenje, viroloke enterovirusi) Trbuni tifus, hepatitisi, shistosomijaza, skabijes, trahom, ui, malarija, tripanosomijaza, 20
Bolesti
5.6.
PREHRANA
Prirodno stvoreni toksini, mikotoksini (hepatotoksini aflatoksin) proizvode ih neke plijesni, morski biotoksini i toksini nekih gljiva, u veim koncentracijama mogu biti kancerogene i mutageni. Biogeni amini nastaju u namirnicama koje sadre lako razgradive aminokiseline (ribe). Endotoksin stvaraju modrozelene alge uz prisutnost bakterija i oneiuju spremita pitke vode. Kemijske tvari takoer oneiuju hranu iz okolia: - Teki metali olovo, iva, kadmij iz dodataka benzinu, ivom i arsenom iz mora, kositrom iz konzervi, kadmijem iz tla - Poliklorirani bifenili nusproizvodi u industriji - Pesticidi sredstva za unitavanje nametnika - Mineralna gnojiva - Aditivi su dodaci namirnicama koji osiguravaju trajnost, poboljavaju izgled ili poveavaju volumen namirnica, ali istodobno u tijelo unose kemijske spojeve esto tetne za zdravlje. Hrani se dodaju i boje, kemijska sredstva za konzerviranje, sintetske arome, emulgatori. Antibiotici i hormoni nalaze se u namirnicama ivotinjskog podrijetla. - ivene namirnice modificirane biotehnolokim metodama genetski inenjering
trihineloza (svinjsko meso, kobasice)
GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO)
21
GMO i namirnice
22
23
GMO i okoli
24
Socijalna medicina, zdravlje i okoli GMO i zakonska regulativa
25
5.7.
ZRAENJE
26
27
DOMAI URADAK: 1) MONTREALSKI PROTOKOL - sporazum donesen 1987. u kanadskom gradu Montrealu kojim se zemlje potpisnice obvezuju na smanjenje freona za 50% - pootren je dvjema revizijama 1990. u Londonu i 1992. u Kopenhagenu kojima je zatraeno da se potpuno do 2000. izbace freoni, haloni i drugi halogenirani ugljikovodici - do danas je 150 zemalja potpisalo protokol, meu kojima je i Hrvatska - freon = dezodoransi, klima ureaji, vatrogasne boce 2) POTRES U FUKUSHIMI - 11. oujka 2011. - nesreu nuklearne centrale izazvao je potres od 6,8 po Richteru i tsunami na sjeveroistoku Japana - oko 45 tona visokoradioaktivne vode koje je koriteno za proiavanje nuklearke iscurilo je iz reaktora u Fukushimi - zbog tetnog djelovanja nuklearnog zraenja mnogo je ljudi evakuirano iz tog podruja - stradalo 20,400 ljudi
5.8.
FIZIKALNI FAKTORI I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE
ELEKTRINA STRUJA - oteenje organizma elektrinom strujom i atmosferskim elektricitetom - elektrina struja elektrini, toplinski i svjetlosni uinak - ozljeda elektrinom strujom o ovisi o jaini i frekvenciji struje putovima prolaza kroz tijelo trajanju djelovanja struje stanju organizma o klinika slika opeklina koe (zbog njezinog visokog elektrinog otpora) prestanak ivane provodljivosti (dovodi do sranih aritmija) OSVIJETLJENOST - koliina svjetla na jedininu povrinu koja se izraava u luksima - rasvjeta vaan imbenik okolia potreban za obavljanje radnih zadataka - uloga jae osvijetljenosti o smanjuje broj pogreaka i umor o poveava radni uinak o poveava brzinu opaanja - standard za rasvjetu navodi najmanje potrebne vrijednosti za opu rasvjetu - vee radne prostorije (uionice) ocjenjuje se jednolikost osvijetljenosti
28
TOPLINSKI IMBENICI - odravanje temperature tijela stalnim provoenjem, zraenjem i isparavanjem znoja - koji e mehanizam prevladati ovisi o imbenicima toplinskog okolia: o temperaturi zraka o vlazi o brzini strujanja zraka o toplinskom zraenju - oitovanje prekomjerne optereenosti toplinom: 1. Toplinska iscrpljenost rezultat obrambene reakcije vazodilatacijom 2. Toplinski grevi posljedica prekomjernog znojenja, pa se gube elektroliti to izaziva grenje miia 3. Toplinski udar slom termoregulacionog mehanizma u hipotalamusu koa je suha i topla prestaje znojenje glavobolja BUKA - svaki ometajui zvuk - razina buke mjeri se u decibelima (dB) osnovna jedinica za razinu buke - djelovanje buke na ovjeka ovisi o: o razini buke o frekvenciji trajanja o osjetljivosti organizma - buka u stambenim zgradama ne smije prelaziti 40 dB danju i 30 dB nou - MD razina buke za profesionalnu izloenost 90 dB/8 sati iznad ove razine dolazi do oteenja slunog ivca tj. sluha - iz toga slijedi djelovanje na ljudski organizam 1. poveanje tonusa neurovegetativnog sustava 2. spazam arteriola i porast krvnog tlaka 3. promjena disanja, metabolizma i endokrinih lijezda 4. poveani napor pri radu (ometen rad za koji je potreban mentalni napor i koncentracija) VIBRACIJE - oscilatorna kretanja krutih tijela ili estica u podruju infrazvunih i zvunih frekvencija Izvori vibracija: o vibrirajui alati i ureaji (motorna pila) o vibrirajue podloge (vozila) Djelovanje vibracija na organizam: - najee oteuju kosti i meka tkiva aka, te periferne krvne ile i ivce - hladnoa i vlaga poveavaju tetni uinak vibracija na organizam ATMOSFERSKI TLAK - DEKOMPRESIJSKA BOLEST o u dubljim slojevima, zbog poveanja tlaka, u krvi se otapa vie plina preteito duika o naglim prelaskom u uvjete manjeg tlaka nastaje dekompresijska bolest
29
o zbog nemogunosti organizma da u otopljenom stanju zadri cjelokupnu koliinu inertnih plinova nastaju mjehurii zrana embolija (u potkonom masnom tkivu, zglobovima i ivanom tkivu) i akutna hipoksija tkiva o ako se postepeno izlazi, duik se eliminira pluima! u uvjetima manjeg tlaka nastaje anemija zbog pomanjkanja kisika
5.9.
KEMIJSKI OKOLINI IMBENICI I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE
Razlozi poveanja oneienja okolia kemijskim tvarima povezani su s industrijalizacijom i s njezinim razvojem: sagorijevanje fosilnih goriva u kuanstvu i prometu urbanizacija i velika koliina otpada koritenje velikog broja sintetskih kemijskih sredstava u kuanstvu i poljoprivredi KEMIJSKI OTROVI Opasne otrovne tvari spojevi i smjese koji ugroavaju zdravlje i okoli zbog svojih opasnih svojstava (otrovnosti, zapaljivosti, eksplozivnosti, zraenja) Vrste otrova - prema fizikalnim otrovi praine, dimovi, magle, pare, plinovi, tekuine, krutine - prema otrovnom uinku na organizam o otrovi koji ometaju rad enzima (teki metali) o otrovi koji djeluju na hemoglobin (ugljikov monoksid) o otrovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe (benzen, olovo) o otrovi koji djeluju na ivani sustav (klorirani ugljikovodici) o otrovi koji djeluju na jetru (alkohol, klorirani ugljikovodici) o otrovi koji djeluju na bubrege (iva, olovo) o otrovi koji djeluju na kosti (fosfor, fluor) o otrovi koji djeluju na sluznice i kou (nadraljivci, krom) Metabolizam otrova 1. ulazak kemijske tvari u organizam (putem dinog, probavnog sustava, kroz kou) 2. resorpcija u krv (uvjet da otrov djeluje) 3. kumulacija otrova u organima ili biotransformacija kemijskim i fizikalnokemijskim reakcijama 4. djelomino ili potpuno izluivanje o najvei broj otrova se izluuje mokraom o netopljivi otrovi se izluuju stolicom o hlapljivi otrovi se izluuju izdahnutim zrakom Djelovanje otrova - veina otrova djeluje ometajui fizioloke enzimske procese u organizmu - za djelovanje otrova bitni koliina osnove tvari, fizika i kemijska svojstva otrova, nain i trajanje izloenosti, spol, dob, tjelesna masa i zdravstveno stanje organizma
30
Socijalna medicina, zdravlje i okoli Zdravstveni uinci ekolokih otrova uinci na kou i oko toksini uinci (akutni i kronini) preosjetljivost mutageni i kancerogeni uinak uinci na reprodukciju
Izvori otrova u kuanstvima: - graevni materijal - boje, odstranjivai boja, ljepila - sredstva za ienje, sredstva kojima se koristi u poljodjelstvu - kozmetika - pesticidi Sredstva koja sadre opasne tvari u kuanstvu treba: - uvati u originalnim omotima, s originalnim naljepnicama i oznakama (zabranjeno mijenjanje originalnih boca ili kutija, tj. premjetanje njihovih sadraja) - pri uporabi valja se drati upute - ne mijeati ostatke opasnih tvari - ako je mogue, opasni otpad odnijeti na komunalno skupljalite Profesionalna otrovanja - godinje od profesionalnih otrovanja oboli vie od 30 milijuna ljudi, a oko 150 000 sluajeva smrti povezano je s radom Profesionalne bolesti (nastaju nakon dugotrajne izloenosti nekoj tetnoj tvari na radnom mjestu): 1) kronine plune bolesti (silikoze, bisinoze, azbestoze, pneumokonioza) 2) bolesti bubrega (uzrokuju ih iva i kadmij) 3) bolesti SS (uzrokovane organskim otapalima, olovom, ivom, manganom) 4) maligne bolesti razliitih organa (uzroci su azbest, arsen, nikal, aromatski amini, benzen) 5) oteenja sluha (zbog buke), profesionalne kone bolesti i kriobolja Ekoloko zbrinjavanje opasnog kemijskog otpada - smanjenje izvora, kemijska neutralizacija i odlaganje u zatvorene posude - obrada otpada na izvoru - prosvjeivanje stanovnitva - organiziranje akcija skupljanja opasnog otpada u kuanstvima - motiviranje stanovnika da prihvate pogodno zemljite za odlagalita opasnog otpada jer je odlaganje opasnog otpada bez nadzora najgore rjeenje
31
6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA
32
to je vei uzorak, reprezentativniji je zakljuak!
33
SREDNJA VRIJEDNOST broj pomou kojeg prikazujemo sve vrijednosti populacije GAUSSOVA KRIVULJA (krivulja normalne raspodjele distribucije) - jedan od temelja moderne medicinske statistike - rezultati raspodjele sluajne varijable usporeuju se s Gaussovom krivuljom - pokazatelji koji se mogu izraunati odgovarajuim statistikim metodama, koje ine temelj medicinske znanosti, i usporeivati sa Gaussovom krivuljom su: o odreivanje vjerojatnosti o odreivanje statistike znaajnosti dobivenih razlika u rezultatima o odreivanje udjela pojedinih izmjerenih karakteristika u pojavi odreenih bolesti i stanja o odreivanje meusobnih utjecaja pojedinih znaajki [] - Gaussova krivulja poprima zvonkoliki oblik jer i raspodjela sluajne varijable x poprima takav oblik kada se poveava broj jedinica u uzorku n
primjer Gaussove krivulje
Pravilo Gaussove krivulje (krivulje normalne distribucije)
POPULACIJSKA STATISTIKA - prouava puanstvo s obzirom na broj, gustou naseljenosti te niz biolokih, socijalno ekonomskih i kulturno prosvjetnih obiljeja te dinamine promjene s obzirom na spomenuta obiljeja
34
VITALNA STATISTIKA - za razliku od populacijske statistike, koja prikazuje stanje u promatranom trenutku, vitalnostatistiki podaci se neprekidno predoavaju i neprekidno biljee onako kako se u populaciji i dogaaju - podaci o vitalnim dogaajima (roenju, smrti, vjenanjima) biljee se na formularima i obrauju u statistikim zavodima DEM-1 obrazac Statistiki listi o roenju DEM-2 obrazac Statistiki listi o smrti s Potvrdom o smrti i Lijenikim izvjeem o uzroku smrti DEM-3 obrazac Statistiki listi o vjenanju Izvor podataka o smrtnosti (mortalitetu) - Statistiki obrazac DEM2 s lijenikom potvrdom o uzroku smrti koja se obvezno ispunjava za sve umrle Izvor podataka o pobolu (morbiditetu) - individualna prijava bolesti ili smrti od zarazne bolesti - evidencijski kartoni - individualni izvjetaji - bolnike prijave tj. bolesniko statistiki listii (BSL) - individualne prijave za registre - poimenini registri kroninih bolesnika - terenske ankete (itd.)
ZDRAVSTVENOSTATISTIKE FORMULE
35
36
37
PISMENI ISPIT ZNANJA IZ SOCIJALNE MEDICINE, ZDRAVLJA I OKOLIA Zdravstvena ekologija (Prehrana, Fizikalni i kemijski faktori okolia) i Zdravstvena statistika Grupa A Ime i prezime: __________________________________________ Razred: _________ 1. U kojim namirnicama nastaju biogeni amini? 2. Gdje se stvara endotoksin? 3. Nabroji kemijske tvari koje oneiuju hranu iz okolia! 4. Koje su najee bolesti koje uzrokuje uzimanje hrane zagaene mikroorganizmima? 5. to prouava populacijska statistika? 6. Kako se dijele otrovi prema otrovnom uinku na organizam? 7. Nabroji zdravstvene uinke ekolokih otrova! 8. Koji su materijali u kuanstvu izvori kemijskog oneienja? 9. to su profesionalne bolesti i navedi primjere! 10. Opii toplinske greve! 11. Kako treba uvati sredstva koja sadre otrovne tvari? 12. Objasni pojam reprezentativnost uzorka! 13. to obuhvaaju istraivanja zdravstvene statistike? 14. Kako treba biti definiran statistiki skup?
38
PISMENI ISPIT ZNANJA IZ SOCIJALNE MEDICINE, ZDRAVLJA I OKOLIA Zdravstvena ekologija (Prehrana, Fizikalni i kemijski faktori okolia) i Zdravstvena statistika Grupa B Ime i prezime: __________________________________________ Razred: _________ 1. to proizvodi mikotoksine? 2. Nabroji kemijske tvari koje oneiuju hranu iz okolia! 3. to prikazuje vitalna statistika? 4. Opii dekompresijsku bolest! 5. to je utjecalo na veliko radioaktivno oneienje vode i hrane u Europi? 6. Koje su najee profesionalne bolesti prema podacima SZO? 7. Kako se dijele otrovi prema otrovnom uinku na organizam? 8. Kako djeluju otrovi u kuanstvu? 9. Koje tvari mogu otetiti bubrege nakon dugotrajne izloenosti? 10. Objasni pojam i znaenje Gaussove krivulje! 11. to obuhvaa ekoloko zbrinjavanje opasnog otpada? 12. to je sve potrebno uiniti prije prikupljanja podataka u statistikom istraivanju? 13. Objasni kakvi izvori podataka mogu biti u statistici! 14. Koji je zadatak zdravstvene statistike?
39

Socijalna Medicina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Socijalna Medicina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Socijalna medicina, zdravlje i okoli

skripta za srednje medicinske kole