6.1. - 6. Pcelarski Dani (Sve)

Izdava: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Za izdavaa: prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Glavni i odgovorni urednik: doc.
dr. sc. Zlatko Pukadija Grafika i dizajn: Ras Luai, dipl. ing. Tisak: TIPO Osijek Naklada: 400 primjeraka
ISBN: 978-953-6331-71-0
Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanije Pelarske udruge Brodsko-posavske upanije Savez pelara Osjeko-baranjske upanije Hrvatska gospodarska komora Hrvatski pelarski savez Hrvatska pelarska akademija Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz Vinkovaca Zdravstvena i veterinarska kola dr. Andrija tampar iz Vinkovaca
ORGANIZIRAJU
6. PELARSKI DANI 2007.

Meunarodni pelarski sajam opreme i pelinjih proizvoda i struno znanstveni skup
Vinkovci 13. i 14. oujka 2009.
ZNANSTVENO STRUNI ODBOR 1. doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku - predsjednik 2. mr. sc. Marin Periki, dr. vet. med. Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci 3. dr. sc. Maja Drai, Hrvatski stoarski centar 4. mr. sc. Jadranka Mustapi-Karli 5. dr. sc. Zdravko Lakti 6. prof. dr. sc. Nikola Kezi, Agronomski fakultet iz Zagreba 8. doc. dr. sc. Darko Ki, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 9. prof. dr. sc. Mio Mladenovi Agronomski fakultet iz Zemuna 9. Ivan Mikulin, pelar praktiar iz Vinkovaca 10. Mato Idojti, pelar praktiar iz Vinkovaca ORGANIZACIJSKI ODBOR 1. eljko Cirba - predsjednik, zamjenik upana Vukovarsko-srijemskog 2. eljko Ili, zamjenik gradonaelnika Vinkovaca 3. Andrija Mati - zamjenik predsjednika, proelnik up. odjela za polj. i umarstvo 4. Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pelarskog saveza 5. Stipan Pekanovi, predsjednik Svjetskog sajma pelarstva i Svjetske pelarske burze 6. Ivo Marjanovi, Hrvatska gospodarska komora 7. Josip umanovac, Hrvatski stoarski centar Vinkovci 8. Boo Pavlovi, ravnatelj Zdravstveno - veterinarske kole Dr. Andrija tampar 9. Marinko akula ravnatelj Poljoprivredne umarske kole POASNI ODBOR Boo Gali - upan Vukovarsko - srijemski Mladen Karli - gradonaelnik Vinkovaca 10. Davorin Krakar 11. Stevo Trtica 12. Vinko kuani 13. Stjepan Arai 14. eljko uran 15. Milan Kramer 16. Marija Pavlovi 17. Zvonimir Pajni
Sadraj
Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu

V. Dombrovskij, I. Dombrovskij, O. Dombrovskaja, V. Dahnovskij
5 10 13 22 26
Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj

Drai, M., Duvnjak, G., Kezi, J.
Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda

Slavko Horvat
Rojenje ili razrojavanje

Nikola Kezi
Monitoring medenja u 2008. godini

Davorin Krakar, Robert Idlbek
Smije li dobar proizvoameda i drugih proizvoda biti vezan na matice proizale iz rojevnih ili prisilnih matinjaka? 30
Zdravko Lakti
Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva

Pechhaker H. i D. ekulja
36 40 44
Teajevi iz pelarstva
Zlatko Pukadija
Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda

Damir Rogulja
Mogui uzroci kolapsa pelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder - CCD)

Zoran Stanimirovi, Jevrosima Stevanovi i Dragan irkovi
57
Jednostavan, ekonomski pristupaan i ekoloki prihvatljiv pristup tretmanu protiv varroe

ekulja, D. i H. Pechhacker
83
Ekoloke inovacije u pelarstvu, suzbijanje varoe i drugih bolesti pela i legla ekolokim sredstvima iz prirode
Prof. dr. sc. Kostadin S. Trikovi, prof. dr. sc. Duica Stojanovi, Bojan K. Trikovi
87
Utjecaj saa razliitoga podrijetla u konicama LR tipa na kvalitetu meda

Z. Tucak, M. Periki, T. Tuek, M. krivanko, K. Aladi, D. Bali
97
UVOD
Ovogodinji 6. Pelarski dani protei e u znaku svega onoga to je ova manifestacija uinila za Hrvatsko pelarstvo. Obzirom da imamo ast hvaliti se da je ovo najstarija pelarska manifestacija u Hrvatskoj, isto tako bili smo slobodni analizirati to je ona dosada napravila za hrvatsko pelarstvo: - podigla je razinu proizvodnje pelinjih proizvoda, - smanjila ulazne trokove pelarske proizvodnje, posebno glede nabavke pelarske opreme, - svojim akcijama prisilila je i strukovne udruge i organizacije, kao i dravna tijela, da poboljaju svoj rad i da se aktivnije stave u slubu pelarstva. Ovogodinji sajamski dio 6. Pelarskih dana protei e u znaku mladih narataja i naoj akciji usmjerenoj da od njih stvorimo nove potroae i budue pelare. Znanstveno struni skup odvijat e se u pravcu osposobljavanja pelara kako zatititi svoje pele od moguih bolesti. Drago Josipovi
Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu

V. Dombrovskij, I. Dombrovskij, O. Dombrovskaja, V. Dahnovskij
Bojarskij zavod za proizvodnju satnih osnova Kijevpeloprom Razraeno je DOO Kijevpeloprom Adresa: ul. Kibenka, 78, grad Bojarka, Kijevska oblast, Ukrajina, 08150 Researches of fungicid properties (trial forms) from the wax fundations for treatment and prophylaksis Various methods have been practically used for combat against the agent of mycosys, but they are not always effective. For the honey bees we proposed natural method of acting on agents of this desease. It is well known that propolis is basic protective cure for the honey bees. Substance of this method is adding the extracts of particular fraction of propolis into sterile wax during the production of wax fundations. These extracts reacts on pathogenic microflora which is the cause of mycosis, and, also, revitalise natural properties of the wax fundations. Pele esto stradaju od mikroskopskih gljiva Ascosphera apis, Aspergillius niger i drugih uzronika razliitih bolesti. To, kao to je poznato, dovodi do odreene materijalne tete. U praksi se koriste razliite metode za borbu protiv uzronika mikoze, ali one nisu uvijek uinkovite. U veini sluajeva imaju negativne posljedice za pelarsku proizvodnju, a i za same pele. Nije tajna da sredina u kojoj stanuju pele i u kojoj se nalazi konica ponekad nas podsjeaju na kemijsku bombu zbog toga to u njoj ima puno ostataka od kemijskih preparata koje koristimo. Predlaemo za pele prirodan nain djelovanja na uzronike te bolesti. Poznato je da je propolis osnovni zatitni lijek za pele. Pele uvijek poliraju i obrauju satne osnove propolisom. U procesu obraivanja voska, njegovog izvlaenja pod visokom temperaturom, propolis se rui i gubi svoje zatitne osobine. Sutina metode je u tome, da mi u sterilan vosak, kada proizvodimo satne osnove po specijalnoj tehnologiji, stavimo ekstrakte ponekih frakcija propolisa koje djeluju na patogenu mikrofloru (mikoza) i ujedno vraaju satnim osnovama njegove prirodne osobine. Metodiku stavljanja ekstrakta propolisa razradili smo u Bojarskom zavodu za proizvodnju satnih osnova, Kijevpeloprom - Patent (19) UA(11) 33532 (51)6A01K51/00.
Mikrobioloka istraivanja za pronalaenje po pele patogenih mikroorganizama u probnim obrascima satnih osnova je napravio institut pelarstva P.I.Prokopovia. Isti je institut istraivao i fungicidne osobine probnih obrazaca naih satnih osnova za lijeenje i profilasku.Uzorci satnih osnova u koliini od pet komada su stigli u Odjel za patologiju pela Instituta pelarstva P.I.Prokopovia Akademije Nauka u travnju 2000. godine. Istraivanja su se zavrila u svibnju iste godine. Izmeu pet uzoraka, jedan je bio za kontrolu, a etiri - za istraivanja. Uzorci su imali dimenzije 10x15 cm i transportirani su u plastinim vreicama. etiri od njih su imali neke dodatke, ali su trebali imati fungicidan i baktericidan uinak na uzronike bolesti pela. Po vizualnim i organoleptikim oznakama svi su podaci odgovarali zahtjevima GOST-a. Kada prelomimo satnu osnovu vide se sitna zrnasta i jednakastruktura, svijetlo ute boje i prijatnog mirisa. Za vrijeme mikrobiolokih istraivanja, koji su trebali pokazati postojanje patogenih mikroorganizama - uzronika bolesti kod pela u uzorcima satnih osnova, koristili su poznate mikrobioloke metode. Koristili smo specijalne hranjive podloge u tvrdom agregatnom stanju. Za pronalaenje uzronika askoferoze i drugih mikroorganizama uzronika bolesti pela koristili smo susloagar, za europsku kugu meso-peptoni agar, za ameriku kugu meso-peptni agar sa dodacima konjske surutke.Za inokulaciju povrine satnih osnova za kontrolu i istraivanjesu koristili sterilnu fizioloku otopinui sitne presjeke satnih osnova sa njihovim daljim centrifugiranjem.Potujui pravila sterilnosti otvarali smo uzorke satnih osnova za istraivanje i kontrolu u mikrobiolokom dezinficiranom boksu (prostorija). Po jednom komadu uzeli smo pet uzoraka (dimenzija 2x3 cm) i stavili u sterilne Petrijeve plitice, kako bismo mogli napraviti analizu obje strane. Sterilnomsmo vatom sa fiziolokom otopinom (10 ml)oprali uzorke satnih osnova sa obje strane. Dobivenu tekuinu smo stavili u sterilne epruvete pomou sterilne pipete. Poslije toga (i poslije centrifugiranja) pravili smo analize talogana agariziranoj hranljivoj sredini.Tekuinu za analizu smo dobivali pomou sterilne vate sa fiziolokom otopinom,kojom smo prali povrinu satnih osnova.
Takoer smo pravili tu tekuinu ispiranjem sitnih komada satnih osnova (dimenzije 2x3 cm) koje smo uzeli od pet razliitih komadia uzoraka. Tanke komade smo stavili u sterilne epruvete, u kojima je bilo po 10 ml sterilne fizioloke otopine. Nakon toga smo uzorke 10 minuta mukali, a poslije centrifugirali. Talog koji se pojavljivao smo koristili za inokulaciju na tvrdoj hranljivoj sredini. Centrifugirali smo na 2000 obrtaja u minuti tijekom 20 minuta. Sijanje smo vrili po metodi Dregalskog. Iz svakog taloga smo nakon centrifugiranja uzimali mikropipetom po 0,2 ml i stavili na povrinu hranljive sredine. Sijanje smo radili lopaticom Dregalskog - po hranljivoj sredini smo ravnomjerno stavili dobiveni materijal i sijali po cijelom travnjaku. Istraivanja smo ponovili tri puta.
Nakon sijanja na Petrijevim pliticama stavili smo ih u termostat, gdje se sprovodila inokulacija pri temperaturi od +28 do +30 u toku 10 dana. Posle inkubacije smo pravili koliinsku kontrolu kolonija mikroorganizama i prouavali taksonomiki sastav mikroorganizama po fiziolokim i morfolokim oznakama rasta i razvoja organizama. Osim tih analiza taloga, analizirali smo i sitno isjeckane komade satnih osnova. Pravili smo sijanje tih komada bez otopine - takozvane materijale za mamac.Moemo rei da su istraivanja bila sterilna. Ni jedan od uzoraka za istraivanje nije imao uzronika pelinjih bolesti. Samo na nekim uzorcima (kontrolnim i istraivakim) su bile prisutne kolonije (ne vie od 2) saprofitnih organizama, koje se odnose na predstavnike roda kvasaca Saccharomzces, bakterije Sarcina flavus, gljive roda Mucorales. Ovi mikroorganizmi su se mogli pojaviti na povrini satnih osnova iz zraka kada su se uzimale probe za istraivanja ili to bi mogla biti posljedica nepotivanja pravila uzimanja proba. Uzorci nisu bili predstavljeni za istraivanja u sterilnim vreicama. Moemo rei kako istraivanja satnih osnova imaju normalne mikrobioloake pokazatelje tj., nemaju na svojoj povrini, niti u masi, uzronike pelinjih bolesti i moemo ih predloiti za koritenje u proizvodnji. Polazei od toga da tehnoloki naini (termi ko obraivanje, razliite tehnoloke metode izvlaenja, itd.) i fizike osobine satnih osnova (njena plastinost, ljepljivost, adgezija) na neki nain mogu poveavati ili ponitavati kontaminiranost materijala sa popratnom mikroflorom. Polazei od naeg glavnog zadatka, odluili smo napraviti istraivanja fungicidnih osobina uzoraka na neke bolesti pela, a to su askoferoza - Ascosphera apis, aspirgeleza - Aspergillus flavus, kondidomikoza - Candida albicans. Sve uzronike smo izdvojili iz bolesnih pelinjih zajednica i identificirali u naem laboratoriju. Za ova istraivanja smo koristili agariziranisuslo-agar i temperaturnu sredinu za sve vrste gljiva, iste metode inkubacije izazivaa, koje smo ve gore spominjali u termostatu sa temperaturom od +28 do +30oC tijekom 6 dana. Prije ispitivanja smo uzimali probe istih kultura uzronikaod dva tjedna starosti koje smo dobili pomou stavljanja sterilne fizioloke otopine u epruvete sa kulturom i malom koliinom patolokog materijala sterilne mikrobioloke petlje. Nakon toga smo tu tekuinu stavili u sterilne epruvete i pravili suspenziju za matice spora, za inokulaciju satnih osnova koje se istrauju. Djeli povrine satnih osnova (dimenzije 2x3 cm), koje smo uzeli na pet mjesta tri puta, sterilno smo isjeckali i stavili u sterilne Petrijeve plitice. U istu pliticu smo sipali 5 mlsuspenzije za matice spora, ija je vrstoa 10. Istraivali smo osam uzoraka satnih osnova u koje smo stavili razliitu koliinu propolisa.
Kontrola je bio uzorak br. 9 - satne osnove su od istog voska bez dodataka. Svi su pokazatelji uzoraka za istraivanje i kontrolu odgovarali svim zahtjevima GOST-a. Za vrijeme mikrobiolokih istraivanja uzoraka satnih osnova koristili smo poznate mikrobioloke metode. Rezultati su pokazali kako su uzorci koji su imali razliite koncentracije propolisa inhibirali rast Ascosphera apis za 85-95%, Aspergillius niger - za 75-90%. Uoeno je da inhibicija ovisi o koncentraciji i nainu stavljanja propolisa. Treba obratiti Vau panju na injenicu da satne osnove sa propolisom najbolje djeluju na sve uzronike bolesti ako imaju sa njima kontakt u roku od 5 dana. Kao nastavak laboratorijskih istraivanja postavili smo istraivanja u proizvodnji. Tijekom posljednjih pet godina smo pratili istraivanja satnih osnova sa propolisom u proizvodnim uvjetima na pelinjacima u Kirovogradskoj oblasti i Kijevskoj (Ukrajina - centar). U istraivanju je sudjelovalo 240 peljinjih zajednica ukrajinske stepove i karpatske rase pela. Veina - 154 pelinih zajednica - u proljee 2000. godine su zauzimale 6-7 ulica, a ostale - 8-9 ulica. Tijekom sezone su sagradili 1400 saa za ispitivanje. Osnovni pokazatelji na koje smo obraali panju su bili: - mogunost zaraavanja pelinjih zajednica s Ascosphera apis i Aspergillius niger - jaina pelinjih zajednica - kvaliteta i vrijeme izgradnje saa - proizvodnja meda pelinih zajednica Tablica 1. Rezultati istraivanja
Godina 2001 2002 Skupina Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Kontrolna Istraivaka Mogunost zaraze Ascosphera apis i Aspergillius niger 22 7 19 4 21 0 27 1 18 0 15 2 15 0 13 3 Propast pelinjih zajednicatijekom zime (kom) 30 7 48 26 24 8 28 10 22. 11 20 9 20 7 rezultate emo objaviti 2009 Proizvodnja meda (kg) 29. 0 44. 7 11. 0 14. 9 34. 6 52. 2 23. 1 38. 6 81. 3 108. 7 37 39 8 9 rezultate emo objaviti 2009
2003 2004 2005 2006 2007 2008
U praksi je koritenje satnih osnova sa propolisom potvrdilo rezultate laboratorijskih istraivanja. Na takvim satnim osnovama pele su za zadovoljstvom gradile sae, dobro su se razvijale i bile su jake. Manje su stradale od askoferoze i dobro zimovale. Produktivnost istraivakih zajednica, kao osnovni i najrazumljiviji podatak za pelare, je bila za 8-10 kg meda vie u usporedbi sa drutvima u kojima se samo vrila kontrola. Treba da obratimo vau panju na to da je 2005. godina bila veoma dobra za pele. Prosjeno je na pelinjacima koji su sudjelovali u eksperimentu uzeto vie od 108 kg sirovog meda od jedne zajednice koja je preivjela zimu. Blagotvorno prirodno djelovanje propolisa na pele, vjerojatno, se objanjava i njegovom ulogom za jaanje imuniteta. Podaci, koje smo dobili, dozvoljavanju nama preporuiti satne osnove sa propolisom za profilaksu i lijeenje mikoza kod pela. Unikatnost ovog naina rada, tj. borbe sa mikozama je u tome da je aktivna tvari koja djeluje na mikoze - propolis, prirodan pelinji proizvod. Polazei od gore navedenog, razradili smo tehnike uvjete za izradu satnih osnova sa propolisom i poeli smo njihovu proizvodnju 2006. To je bio potpuno nov proizvod za pelare u cijelom svijetu.
Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj

Drai1, M., Duvnjak1, G., Kezi2, J.
1 2
Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, Zagreb Veleuilite Marko Maruli, Knin
Podatke o stanju u pelarstvu u svijetu teko je pratiti jer je pelarstvo u veini drava marginalno u odnosu na ostale poljoprivredne proizvodnje. Tek podizanjem svijesti i opeg razumijevanja pozicije pelarstva u odrivosti kako prirode tako i poljoprivrede, uvjetovanog nedavnim velikim nespecifinim gubicima pelinjih zajednica, porastao je opi interes i briga o pelama. Veliki gubici gotovo na cijelom prostoru SAD, te u pojedinim regijama u EU uvjetovali su vee zanimanje za praenje populacije ela, te postavljanje ciljeva u zatiti pela. Ouvanje broja pelinjih zajednica izravno je vezano na antropogene utjecaje u prirodi koji ukljuuju promjene u gospodarenju zemljitem, modernu poljoprivrednu praKezi, ksu kroz primjenu razliitih sintetskih sredstava u suzbijanju tetnika i korova, te utjecaj globalizacije kroz brzo irenje tetnika i bolesti. Jedan od takvih primjera je irenje nametnika Varroa destructor proteklih 30 godina iz sredinje Azije na sve kontinente, te irenje tetnika Aethina tumida iz June Afrike na Sjeverno ameriki kontinent i Australiju (Drai, 2003). U EU su proteklih godina zabiljeeni znaajni gubici u dijelu drava i regionalnog su karaktera. Prepoznavi ove prijetnje, zakonodavstvo EU postavilo je stroge pravne propise s ciljem zatite prostora od neeljenih introdukcija, te su uvjeti za uvoz ivih pela i bumbara u EU vrlo strogi. Istovremeno, kroz mehanizme potpora prepoznata je potreba poticanja obnavljanja broja pelinjih zajednica. Na prostoru Hrvatske rasprostranjena je izvorna pasmina pela siva pela Apis mellifera carnica, sa tri ekotipa (Kezi i sur, 2001). Siva pela je morfoloki prepoznatljiva. Posebno znaajne odlike sive pele jesu u njezinom mirnom ponaanju i u usporedbi s drugim pasminama, daleko manjem obrambenom nagonu. Uz to je ova pasmina vrlo uspjena u umjerenom i hladnom klimatskom podruju. Prezimljuje u malim zajednicama, te su za zimu potrebne daleko manje zalihe hrane nego u drugih pasmina. Uzgoj matica predstavlja bitnu kariku u pelarskoj tehnologiji i postoji
10
itav niz mogunosti i naina uzgoja. No, ono to je pokrenuto sredinom 90-ih godina XX stoljea nije bila samo ideja o pukom umnoavanju matica, nego je postavljena jasna vizija to se kroz uzgoj matica eli ostvariti u naem pelarstvu. Organizacijom i pravilnom procjenom vrijednosti svake zajednice/matice kod svakog uzgajivaa moe se osigurati izbor najboljih zajednica za uzgoj matica. Svaka je ki slina svojoj majci. Iz tih razloga se prilo organiziranju selekcije kod uzgajivaa. Svaki uzgajiva mora imati najmanje 100 proizvodnih zajednica koje je obavezan sustavno pratiti. Prati se niz, kako za pelare, tako i za iru zajednicu vanih odlika da su dobre sakupljaice, da su mirne na sau i da nisu agresivne. Poveanu brigu obavezni su usmjeriti na praenje bolesti na matinim pelinjacima. Da bi smo dobili tolerantnije pele, potrebno je vriti selekciju na specifine karakteristike pela, npr. higijensko ponaanje. Uzgajivai imaju obavezu pratiti razvoj populacije varoe praenjem prirodne smrtnosti u prvom dijelu sezone, te praenjem broja varoa na odraslim pelama u drugom dijelu sezone. Uz to, obavezno provode najmanje jedanput, a preporuljivo tri puta u sezoni testiranje zajednica na nagon za ienjem legla (pin-test). Pele s izraenim higijenskim nagonom imaju sposobnost otkriti zaraeno leglo, otklopiti stanicu i ukloniti zaraenu liinku ili kukuljicu, to je bitno kod svih bolesti legla. Na temelju proizvodnih rezultata svake pojedine zajednice bira se najbolja za uzgoj (za daljnju reprodukciju) kod svakog uzgajivaa zasebno. U pravilu se ne bira samo 1 nego vie njih koje postaju majke slijedeoj generaciji matica. Ovakav izbor se vri svake godine, i iz godine u godinu se oekuje pomak u kvaliteti uzgojenih matica. Dio odabranih matica postaju majke trutovskih zajednica na oplodnoj stanici. Osiguravanjem dovoljnog broja dobro razvijenih zajednica (20 i vie) s poticanjem uzgoja trutova znaajno se smanjuje utjecaj trutova iz okoline. Praenjem matica na testnim stanicama u neovisnom testu potvruje se uspjenost svakog pojedinog uzgoja. Do sada je kroz testiranja na neovisnim pelinjacima prolo vie od 4500 matica. Iz podataka koje smo povratno dobili, veina matica ima dobre odlike, a manji broj je lo ili osrednji. Za sve navedeno uzgajiva vodi evidenciju, a objedinjavanjem ovih podataka s rezultatima neovisnog (slijepog) testa izraunava se uzgojna vrijednost za svaku maticu s istaknutim vrijednostima za svaki pojedini parametar. Metode praenja i izrauna uzgojnih vrijednosti usaglaene su na BBI (Beebreeding International) skupni. Zahvaljujui zajednikim procedurama selekcije i obrade podataka za izraun uzgojnih vrijednosti na meunarodnoj razini, postignute vrijednosti matica su razumljive svim pelarima u Europi. Pristupanjem Republike Hrvatske
11
Europskoj Uniji postajemo sastavni dio velikog i slobodnog kretanja roba i usluga. Pristupanjem e nae trite biti jo otvorenije za ulazak proizvoda iz svih zemalja lanica EU, no istovremeno e nai proizvoai imati jednake mogunosti plasmana svojih proizvoda na ovo jedinstveno trite. U sjevernijem podruju Europe uobiajena je praksa nabavljanje paketnih rojeva pela iz drugih prostora, a propisi o zatiti zdravlja su znaajno oteali ovakav uvoz iz treih zemalja. U budunosti nama daje mogunost plasmana biolokog materijala. Nae su prednosti neosporne, od iskustva naih pelara, broja pelinjih zajednica, povoljnih klimatskih i panih uvjeta te vrlo poeljne pasmine pela. Cilj uzgojnog programa je osigurati kvalitetne matice naim pelarima. Uz kvalitetne matice i paljivo pripremljene pele za paketne rojeve imamo mogunost ponuditi europskom tritu vrijedan i traen proizvod, koji zasigurno moe imati zadovoljavajuu cijenu.
Drai, M (2003) Opasnost od novih parazita. Hrvatska pela, 122: 58-60 Kezi, N., Bubalo, D., Drai, M., (2001) Uzgoj sive pele (Apis mellifera carnica, Pollmann, 1879) u Hrvatskoj. Zbornik radova, Bioloka raznolikost u stoarstvu Republike Hrvatske. HAZU. Zagreb, 141-145
12
Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda

Mr.sc. Slavko Horvat
Ugostiteljsko-turistika kola Osijek Tourism as an intermediary in selling the apiary products Among the basic targets in strategy of development of Croatian beekeeping is increase of trading volume, as well as improvement and finding of new modes for selling domestic apiary products. Increase of benefit through the effective and market-acceptable mode of selling provides that beekeepers efforts are evaluated and recognized. Jedan od osnovnih ciljeva u strategiji razvoja hrvatskog pelarstva je poveati obim prodaje, te unaprijediti i pronai nove oblike prodaje pelinjih proizvoda u nas. Pronai odgovarajui oblik plasmana pelinjih proizvoda za pelara znai i mogunost valorizacije svoga rada i truda kroz poveanu dobit koja proizlazi upravo iz uinkovitog i trino prihvatljivog oblika prodaje. Znajui dananju situaciju na tritu pelinjih proizvoda u nas, (koju karakteriziraju niske otkupne cijene, jo uvijek velike zalihe neprodanog meda, vrlo mali i neuinkovit izvoz, uz vrlo nisku domau potronju..) treba konstatirati da je uistinu potrebno unaprijediti prije svega kanale distribucije, kao i oblike prodaje naih vrlo kvalitetnih pelinjih proizvoda. Inae, distribucijski ili marketinki kanal oznaava pojedince ili organizacije koje usmjeravaju tijek proizvoda od proizvoaa do potroaa na domaem ili inozemnom tritu. Nama pelarima dobro su poznati kanali distribucije pelinjih proizvoda u nas, koje naalost ne moemo nazvati razvijenim a niti trino prilagoenim: Postojei sustav distribucije zapravo ne zadovoljava ni pelara kao proizvoaa pelinjih proizvoda, a niti krajnjeg kupca koji proizvod dobiva po vrlo visokim cijenama pa tako ostaje nezadovoljenih potreba (prosjena potronja u nas ispod pola kg.).U ovom momentu na naem tritu pelinjih proizvoda postoji uistinu poprilian nered, iako se radi na osnivanju suvremenih trino prihvatljivih zadruga (klastera), strukovnih unija u sustavu Haccapa, a u izradi je i petogodinji program razvoja hrvatskog pelarstva koji bi trebao trasirati putove breg i uinkovitijeg razvoja trita pelinjih proizvoda. Veliki je izazov znaajniji izlaz na trite EU. Za to je takoer potrebna dobro razraena zajednika strategija Vlade, Saveza, kao i tvrtki koje se odlue za takav razvoj.
13
Shema 1. Najei oblici distributivnih kanala pelinjih proizvoda u nas:
Iz svega navedenog treba rei da su nam nuni novi iskoraci, nove ideje, novi odnosi suradnje koje e dati kvalitetne i za pelara prihvatljive pomake. Takoer sam miljenja da je mogu jedan vrlo interesantan i uinkovit odnos suradnje i na relaciji hrvatskog pelarstva s hrvatskim turizmom, a to bih pojasnio u nastavku ovog rada: Prije svega nuno je znati zbog ega turizam predstavlja interesantnog posrednika u plasmanu pelinjih proizvoda? Naime, dobro je poznato da je turizam suvremena masovna drutvena pojava koja se temelji na zadovoljenju turistikih potreba koje su izuzetno sloene i u ijem zadovoljenju moe uestvovati vrlo mnogo razliitih ponuaa: putnike agencije, prometna
14
poduzea, zatim poljoprivrednici koji turizam i ugostiteljstvo opskrbljuju s razliitim prehrambenim proizvodima radi zadovoljenja gastronomske potrebe turista (meso, povre, voe,), proizvoai alkoholnih i bezalkoholnih pia koji turizmu nude razna pia od vina do sokova i umjetnih proizvoda s brendom poput koka kole. Koliko u tom uem okruenju turistikih dobavljaa ima prostora za pelarstvo i njegove proizvode? Odgovor je jasan, turizam zasigurno predstavlja posrednika preko kojeg pelarstvo moe doi do potroaa visoke kupovne moi, i turizam dakle, predstavlja distributivni kanal preko kojega pelar moe plasirati svoje proizvode po vrlo povoljnim uvjetima. Posebno treba naglasiti da razvijeni oblici turistike ponude sve vie uvaavaju visoko vrijedne prirodne prehrambene proizvode, ekologija je i u turizmu prioritetni zadatak, a sve su to elementi koji imaju utjecaj na proirenje mogunosti plasmana pelinjih proizvoda kao djela turistike ponude. Spomenute mogunosti sve vie se nude i samim razvojem turizma u nas, razvojem naeg kontinentalnog i ruralnog turistikog prostora. Okruenje dobavljaa hrvatskih hotela kao i ostalih turistikih subjekata mora se izboriti za snanije prisustvo naih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, naravno, i kroz ponudu pelinjih proizvoda, prije svega meda ali i novih paleta pelinjih proizvoda koji e svojom kvalitetom i originalnou kod turista pobuditi interes kupnje. Rije je o relativno novim oblicima plasmana, novim putovima prodaje koje ne smijemo izostavit, ve doraditi te ih ponuditi kao originalne i prepoznatljive proizvode hrvatske turistike ponude.
15
2. Prodaja pelinjih proizvoda preko turizma Shema 2. Mogui oblici plasmana pelinjih proizvoda preko turizma:
16
2.1. Ponuda meda u hotelijerstvu Govorei o moguim oblicima plasmana pelinjih proizvoda preko ugostiteljstva i turizma, treba naglasiti da neki oblici takve prodaje postoje ve poprilino dugo. Tako primjerice prodaja meda preko hrvatskih hotela nije nikakva novost (hotelsko pakovanje meda 20g.). Meutim, i taj se oblik prodaje moe poveati i uiniti kvalitetnijim. Mnogi e rei da se nikad ranije nije u naim hotelima nudilo vie meda za namaze za vrijeme zajutraka, to je tono. Meutim, u toj ponudi mogue su i neke nove kvalitete , na primjer da se med u toj paleti ponude bife stola izdvoji i uoi kao neto posebno (slikoviti prikaz konice i prostora iz kojeg med dolazi). Milenij hoteli-Opatija: - postoji interes da se ponuda meda unaprijedi med s sirom, smokva u medu i konjaku, glavna jela s dodatkom meda.. Trendovi: ministar Pankreti:..Konobari naih hotela moraju znati ispriati priu o porijeklu i kvaliteti domaih proizvoda ministar Bajs. nemogua misija!
Slika 1. hotelsko pakovanje meda

2.2. Pelinji proizvodi kao suveniri Vrlo interesantan, izazovan i zahtjevan oblik prodaje pelinjih proizvoda je prodaja u obliku suvenira. Ekonomski interesantan jer postie visoku cijenu,
17
a zahtjevan jer trai potpunu savrenost i originalnost. Suvenir sam po sebi je segment turistikog proizvoda, odreenog destinaciskog prostora sa puno obiljeja koja trebaju privui pozornost kupca turista, ali i sa puno karakteristika koje daju obiljeje i sliku prostora iz kojeg potjee. Suvenir se kupuje da bi se kasnije nekom poklonio ili pak kupca turistu nakon nekog vremena uz ugodu prisjetio prostora u kojem je boravio. Kao takav suvenir mora imati niz obiljeja, poput originalnosti ideje, privlanosti za oko, autentinost prostora u kojem se nudi i u kojem se boravilo, ekoloka svojstva itd. U svakom sluaju pelinji proizvodi mogu imati navedena svojstva i uz dobru i originalnu zamisao mogu se ponuditi kao interesantni suvenir. Ovakav specifini oblik prodaje pelinjih proizvoda suvenira treba poticati i to vie raditi na originalnosti ideja u kojima su pelinji proizvodi savrena podloga za kvalitetan finalni proizvod namijenjen turistu. U okviru manifestacije Dani meda u Hrvatskoj u Osijeku ve sedam godina ocjenjujem s lanovima svoga tima pakovane pelinjih proizvoda, a skupina suvenira iz godine u godinu predstavlja sve interesantniju paletu vrlo originalnih proizvoda. Pelinji proizvodi pripremljeni kao suveniri odlikuju se s nizom interesantnih svojstava namijenjenih ciljanim skupinama potroaa turista. Kao takvi nude se u : suvenirnicama (sve vie na obali Opatija) na pultovima TZ. destinacijskim prostorima na Jadranu i u kontinentu na turistikim manifestacijama sajmovima ruralnom seoskom turizmu
Slika 2. pelinji proizvodi kao suveniri
18
2.3. Pelarstvo i pelinji proizvodi u okviru ruralnog (seoskog) turizma Ruralni turizam predstavlja oblik turizma u kojem se gostu turistu nudi selo kao prostor mira, etno i kulturne batine, tradicionalnih seoskih aktivnosti u sauvanom ekolokom okoliu. Iako kod nas jo uvijek nedovoljno razvijen oblik turistike ponude, seoski turizam predstavlja prostor u okviru kojega pelari mogu razmiljati o tome da i oni sami mogu biti dio ponude tog specifinog turistikog proizvoda. Posebno je to mogue kod stacionarnih pelinjaka u okruenju u kojem postoje seoska turistika gospodarstva. To su pelinjaci koji dakle egzistiraju u seoskom pitomom prostoru, pa tako i sami pripadaju turistiki ponuenom okoliu. Kako seoski turizam mami interes obitelji s djecom iz gradskih sredina, pelinjak za njih predstavlja posebnu zanimljivost, i neto posve nepoznato to samo po sebi pobuuje pozornost. Dakle, tu su pelinjak, pela, pelar i pelinji proizvodi posebna atrakcija. Za takav oblik suradnje pelara s turistikim poduzetnikom pelar ostvaruje nagradu u vidu zarade jer je on svojevrsni animator i prezentator pelinjaka, pele i svih blagodati koje nam pele nude. Izvorni med kvalitetno e upotpuniti bogatu seosku gastronomsku ponudu, kao namaz tijekom zajutraka ili kao dodatak tradicionalnim domaim kolaima poput medenjaka. Jasno za takvu suradnju treba postojat obostran interes i pelara i obiteljskog turistikog domainstva, pa i interes turistikih djelatnika ireg prostora poput turistikih zajednica mjesta ili upanije. Vjerojatno mnogi pelari ovaj oblik ponude ne prihvaaju dovoljno ozbiljno, mnogi se zapravo u nju ni ne mogu ukljuiti, no kroz navedene aktivnosti pelar moe ostvariti viestruku korist, jer pored prodaje svojih proizvoda turistima vri promidbu sebe osobno i pelarstva odreenog prostora.
Slika 3. pelinjak u sklopu ruralnog turizma

19
Medna cesta kao mogui dio turistike ponude Relativno novi pojam medna cesta predstavlja specifian oblik prodaje pelinjih proizvoda jednog prostora temeljen na zajednikom angamanu veeg broja pelara i pelinjaka tog prostora u suradnji s turistikim subjektima. Medna cesta u svakom sluaju moe predstavljati turistiku atrakciju (interesantnost) koja se moe ugraditi u turistike programe odreenog destinacijskog prostora. U nas u Istri i Gorskom Kotaru postoje odreena nastojanja da se medna cesta ponudi kao dio turistike ponude to u svakom sluaju moe biti pun pogodak, te itekako prihvaeno od strane turista kao krajnjih potroaa. to su zapravo sadraji medne ceste i kako ona funkcionira? vie pelinjaka na manjem prostoru pripravni za doek turista, te udovoljiti njihovim oekivanjima prije svega svaki pelinjak nije jednako interesantan oku turista, atraktivan pelinjak s gledita gosta je pelinjak s mnotvom slikovitih detalja (stare vrcaljke, stare pree za vosak, konice, pletare..). pelinjak u lijepom ambijentu, zelenilu i medonosnoj flori pelinjak s pelarom dobrim animatorom, koji je u stanju turistu ispriati priu o peli njenom utjecaju na okoli, vrijednostima pelinjih proizvoda kuaona pelinjih proizvoda posebno je interesantan detalj ponude medne ceste. Turistu je itekako interesantno kuati mednu rakiju, medovinu, med, koktele od meda, jela s dodatkom meda, te posebno primamljive deserte od meda. Medna cesta je zapravo turistiki proizvod i kao takav mora udovoljiti i neke standarde koji se po zakonskoj regulativi trae, poput parkirnog mjesta, sanitarnog vora, prostora za kuanje proizvoda, prodaju, itd. S organizacijskog aspekta pelari medne ceste imaju neprekidnu suradnju s turistikim okruenjem i s poslovnim partnerima kao to su turistike zajednice i putnike agencije, suradnja se temelji na obostranom interesu i na suvremenim trinim odnosima. Kako je medna cesta dio turistikog programa ona je i u turistikim katalozima turistikih agencija koje se na emitivnom turistikom tritu bave ponudom takovih programa. Upravo stoga mednu cestu treba gledati kao suvremeni marketinki proizvod u okviru suvremenog turizma.
20
Slika 4. raznolikost sadraja ponude medne ceste Etno batina i pelarstvo
I na kraju umjesto zakljuka tek konstatacija da prodaja pelinjih proizvoda preko turizma donosi obostranu dobit, pelarstvu novi oblik prodaje i zarade, a turizmu mnotvo kvalitetnih proizvoda i mogunost obogaivanja naeg turistikog proizvoda.
21
Rojenje ili razrojavanje

Nikola Kezi
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb Rojenje pela je iskonski nagon za odranjem vrste. Spolnim razmnoavanjem stvaraju se samo novi lanovi i time pojedina zajednica jaa, odnosno odrava se u potrebnoj brojannoj ravnotei, ali se time ne poveava broj pelinjih zajednica. Poveanje broja pelinjih zajednica vri se rojenjem. Iako pelinje zajednice mogu ivjeti neogranieno izmjenom generacija pela i matica, ipak bi pele nestale jer se ne bi poveavao njihov broj, a svaka pojedina zajednica moe iz razliitih razloga propasti. Rojenje je posebno stanje u zajednici u kojem uestvuju sve pele, a nastupa postupno. Pele na rubovima legla izvlae matinjake, u koje matica poloi oploena jaja. Nakon zatvaranja matinjaka i prije izlaska prve matice, stara matica s dijelom pela naputa konicu i razvija zajednicu u novom prostoru. Na pojavu rojenja utjeu veliina pelinjeg stana, te okolini i genetski faktori. Skuen prostor u konici, posebno prostor predvien za plodite, znaajno doprinosi pojavi rojenja. Rojenje se dogaa kad je u konici puno mladih pela, a u prirodi izobilje hrane, posbeno peludne hrane koja doprinosi kvalitetnom radu mlijenih lijezda i time stvori viak matine mlijei u pelinjoj zajednici. U trenutku kad je vei dio prostora plodita ispunjen poklopljenim leglom, malo je nepoklopljenog legla, kojeg bi pele hranile matinom mlijei. Taj stvoreni viak matine mlijei, kojeg pele nemaju kome dati, poinju ili gutati ili se meusobno hraniti. Ovako kvalitetna ishrana radilica stvara u konici posebno raspoloenje koje se odraava u nagonu za rojenje.
Sklonost rojenju nasljedna je odlika i prenosi se na slijedee generacije. Tradicionalno pelarenje s pletarama, kranjiima, a kasnije i A konicama, tj. konicama fiksnog volumena, razvilo je kod nae izvorne pasmine pela izraenu nasljednu sklonost rojenju. Rojivost je bila poeljna odlika pri pelarenju s koncama s nepokretnim saem. Danas se rojenje smatra negativnom odlikom i pelari koji pelare konicama s pokretnim saem nastoje suzbiti rojevni nagon. Dobra odlika nae sive pasmine je da ima brz proljetni razvoj. Istraivanja su pokazala da brzi proljetni razvoj doprinosi pojavi rojidbenog nagona. Za pojavu rojidbenog nagona znaajna je i dob matice. ee se roje zajednice u kojima je starija matica.
22
Proces rojenja je posebno fizioloko stanje i jednom kad uzme maha u pelinjoj zajednici vrlo ga je teko zaustaviti. Prvi znak pojave rojidbenog nagona je pojaana gradnja trutovskog saa iznad mednih okvira. Pele grade matinjake (obino 10 - 20). Matica polae jaja u matinjake postupno, rijetko kada u sve odjednom. Porastom rojidbenog raspoloenja mijenja se odnos pela prema matici, koju radilice sve rjee hrane. Kada matica rjee dobiva hranu poinje i sama uzimati med, i zbog slabe ishrane matinom mlijei smanjuje se nesenje jaja, a time se smanjuju jajnici pa matica postaje vitkija i laka. Uzimanje meda poveava koliinu eera u krvi neophodnu za rad letnih miia. Pele se naoko ponaaju neprijateljski prema matici tako da je napadaju, ime je tjeraju da se kree i ojaa miie. Sam akt rojenja dogaa se nakon zatvaranja prvih matinjaka. Prije izlijetanje pele se nasiu meda tako da imaju rezerve za nekoliko dana. Roj naputa konicu za lijepog vremena. Tek kad je jedna polovina pela napustila konicu, izlijee starija matica. Sakupe se na prikladnom mjestu, obino na oblinjem drvetu u obliku grozda. Konicu napusti oko polovina pela. Roj ostaje na ovom mjestu nekoliko sati do nekoliko dana. Pelar mora iskoristiti ovo vrijeme da strese roj. Nakon to se izvidnice vrate, i ukoliko su pronale prikladno mjesto, roj e se dignuti i otii u novi stan, koji moe biti udaljen i nekoliko kilometara. Roj se moe bez bojazni staviti na isti pelinjak pa ak i pokraj stare konice, a pele nee ii u staru konicu. Ukoliko stara matica ne moe letjeti, tada se roj vrati u staru konicu. Na novom mjestu roj poinje sa jakom aktivnou, prvenstveno na gradnji saa, a matica polae jaja u izgraene stanice. U prvim tjednima novi roj brojano slabi jer prve mlade pele izlaze tek za 21 dan. U konici iz koje je roj izaao, prva izleena matica razori preostale matinjake, za nekoliko dana se pari i pone polagati jaja. Vremenske prilike mogu prekinuti rojenje. Jaka paa moe zaustaviti rojenje. Izobilje nekatara ili medne rose u prirodi potakne kod pela nagon za preivljavanjem, tj. skupljanjem hrane za gladni dio godine i zaposli najvei dio pela. Zajednica koja se rojila slabije skuplja nektar pa je kod nje prinos slabiji, tako da je rojenje nepoeljno, pogotovo ako se dogodi pred glavnu pau. Najvea teta nastaje ukoliko pelar dobro razvije zajednice, a glavna paa iz nekog razloga zakasni, pa se veina zajednica izroji. Glavna briga i napor pelara u proljee je sprjeavanje rojenja, pogotovo u A konicama.
23
Jedna od metoda suzbijanja rojenja jest selekcija matica na smanjenje rojidbenog nagona. To je jedina metoda koja moe dugorono smanjiti problem rojenja. Izbor matica koje nisu sklone rojenju posebno je naglaen u naem uzgojnom programu jer je rojenje najvea zmjerka sivoj peli. U suvremenom pelarenju se preporua da se broj zajednica poveava umjetnim (paketnim) rojevima i dodavanjem selekcionirane matice. Paketne pele su umjetni rojevi od oko 1,5 2 kg pela natreenih iz jedne ili vie zajednica. Uz pele, u paketnom roju se nalazi matica u zasebnom kavezu. Kutija za transport rojeva mora imati dobru ventilaciju i mora biti dovoljno vrsta da omogui siguran transport. Pele u paketnom roju moraju imati osiguranu hranu. esto je to medno-eerno tijesto, a sve je uestaliji transport pela s gustom vodenom otopinom eera (2:1). Time se osigurava neophodna voda u transportu i smanjuje mogunost dehidracije pela. Pele je najbolje vaditi iz konica po lijepom danu, kad je veina sabiraica u prirodi. Paketni rojevi od mladih pela imaju veu vrijednost, a i same pele su manje agresivne i puno je lake manipulirati s njima. Dio zahtjevnog trita trai da se u paketnim rojevima ne nalaze trutovi, te je potrebno radilice nakon nasipavanja odvojiti od trutova matinom reetkom. Ako se alje vie transportnih kutija s paketnim pelama, meu kutijama se mora osigurati potreban razmak da sve pele imaju dovoljno zraka. U svaki paketni roj obavezno se dodaje matica. Matica mora biti u kavezu bez pratilja. Kavez s maticom se dobro privrsti u blizini hranilice, na mjestu gdje e se pele moi dobro uhvatiti u roj. Preporuljivo je da se u paketnom roju alje mlada, sparena matica selekcionirana na poeljne odlike. Ona e omoguiti brz razvoj nove zajednice dobrih gospodarskih odlika na novom pelinjaku. Ukoliko pelar koji planira proizvoditi paketne rojeve nije vian uzgoju matica, moe se udruiti s nekim od registriranih uzgajivaa matica i u suradnji mogu nuditi tritu visoko vrijedan i sve traeniji proizvod. Kad pelar primi paketne rojeve, treba ih pregledati i utvrditi gubitke za vrijeme transporta. Normalno je da dio pela strada u transportu, no ako je na dnu paketa sloj mrtvih pela do 1 cm, vjerojatno s pelama nema stvarnih problema. Kod presipavanja pela iz transportne kutije u konicu nije preporuljivo koristiti dim. Dim djeluje na pele tako da odu na sae i nahrane se medom, a u paketnom roju nema saa s hranom.
24
Normalno je da se u zajednici smanjuje broj pela u prva tri tjedna, jer odrasle pele umiru, a mladih pela jo nema. Nakon tri tjedna poinju izlaziti prve mlade pele. Dobro je u konicu, osim satnih osnova, staviti okvir dezinficiranog izgraenog saa i pele lagano prihraniti, to e omoguiti bri razvoj nove zajednice. Bilo da se u konicu naseljava prirodni roj ili paketne pele, ovo je idealna prilika da se pele oiste od varoe. Varoe moemo skidati s pela bilo u transportnom kavezu ili prvih par dana u konici, dok jo nema legla. Ukoliko u konicu dodajemo izgraeno sae, preporua se dezinficirati ga octenom kiselinom kako bi sprijeili eventualno irenje nozemoze. Ne preporua se dodavanje okvira s leglom jer je to idealan put irenja veine bolesti (amerika gnjiloa, nozemoza, varooza, vapneno leglo, virusi) unutar pelinjaka.
25
Monitoring medenja u 2008. godini

Davorin Krakar dipl.ing., Robert Idlbek dipl.inf.
Pelarska udruga ZLATNA DOLINA Poega
Monitoring of nectar production in 2008 Subsequently to implementation of the part of pilot-project of this beekeepers organisation, applying a modern IT equipment for monitoring nectar production, which is acquired from the CARDS 2004 funds, observation has been made in 2008 year on larger number of honey bee colonies at regional level, for the first time. Project envisaged to carry out monitoring within the area of Poekoslavonska County, but, in co-operation with beekeepers organisation in the neighbourhood, devices were scattered in the larger area of the continental part of Croatia. Duration of monitoring was more than 200 days, it started on the beginning of April, and ended in the beginning of November. Slijedom provoenja dijela pilot-projekta ove pelarske udruge koristei modernu IT opremu za praenje medenja dobivenu iz sredstava CARDS-A 2004, po prvi puta je u 2008.godini izvoeno opaanje na veem broju pelinjih zajednica i na regionalnoj razini. Projektom je predvieno izvoditi motrenja samo za podruje poeko-slavonske upanije, ali smo u suradnji sa susjednim pelarskim udrugama praktino rasprili ureaje na veem dijelu kontinentalne Hrvatske. Opaanje je zapoelo poetkom travnja i trajalo je do poetka studenog, dakle vie od 200 dana. Za pripremu je bilo potrebito izvriti cijeli niz prethodnih radnji koje su obuhvaale: -testno razdoblje vaga i softverske opreme od 3 mjeseca, -Izradbu prirunika za korisnike -odabir providera i nabavka SIM-kartica -osiguranje domene i web-suelja, design, softwere, server, RDC konekcije -obuku dratelja vaga -osiguranje komunikacije: dratelji administratori -odravanje sustava VIPnet-a, T-com-a i HR-domene, -prikaz na portalu, -voenje dnevnika opaanja.
26
Od ukupno 20 digitalnih vaga 7 ih je rasporeeno u 7 susjednih pelarskih udruga, a koje su izvrile odabir korisnika na svom prostoru.
Tehnike karakteristike opreme omoguavale su mjerenja 4 parametra i do 8 puta na dan (teina,vlanost zraka,oborine i temperature), ali je opaanje programirano samo 3 puta dnevno, tj. u 7,13 i 21 sat. Prijenos podataka na webportal programiran je automatski za 2 puta dnevno, a korisnik je mogao i putem svog mobilnog telefona pratiti promjene 2 puta dnevno u intervalu od jednog sata. Programirani delay za neovlatene korisnike portala imao je za cilj dati odreenu prednost samim korisnicima vaga. Softwerski je dalje omogueno izdvajanje pojedinih razdoblja motrenja sukladno vrstama paa ili promjenom lokacije motrenja. Ovim je ostvareno vie od 70 odvojenih promjena motrenja. Svi podaci objavljivani su u stvarnoj numerikoj formi na web-stranici pelarske udruge.
Slika 1.www.zlatna-dolina.hr / Motrenje Nadalje, uz numerike podatke ostavljen je i prostor za napomenu administratora, a to je omoguavalo evidentiranje tehnoloke radnje pelarenja, kao: nastavljanje konice, prihrana, dodavanje reetke, vrcanje, selidba i slino. Jednako tako softwerski je omogueno pretvaranje numerikih podataka u grafiki zapis pogodan za usporedbe i analize. Tako smo za nekolicinu panih dogaanja izdvajali grafikone koji su dostupni na istom portalu u linku: Galerija. Promatrano s pozicija klimatskih i fenolokih uvjeta za pelarenje u 2008. god. dobiveni podaci su i svojevrsna potvrda loe pelarske godine. Tako je ukupni porast teina na proljetnoj pai i na pai uljene repice (s ukljuenom teinom same pelinje zajednice u razvoju) izmeu 18 i 22 kg. Primjereno je izdvojiti pau divlje trenje s 9,5 kg unosa, slabu pau bagrema s 20 kg, kestenove pae s 12 kg, suncokreta s 22 kg, zlatoipke s 14 kg. Pokusno su mjereni prinosi kadulje kod Senja (8 kg) iz znanstvenom pokusu barske metvice kos Siska (10 kg). Zavrni podaci teina pelinjih zajednica nakon tihe ljetne pae i prihrane za zimu daju jo jedan pogled na tehnologiju pelarenja.
27
Slika 2. Graf jednog od opaakih mjesta za razdoblje 5.travnja 11. svibnja 2008. Iako bez ikakve promidbene pripreme prve godine rada ove slube pokazan je visok interes pelara za ove podatke pa je u posjeenosti web-a dominirao pristup podacima motrenja (85% u oko 7000 posjeta ). Iako samo na hrvatskom jeziku, stranicu su posjetili surferi iz 35 zemalja svijeta. Kroz kratki zakljuak istai emo prednosti: - steeno je neophodno iskustvo - prikupljeno je tisue podataka kojima se moe raditi analiza i usporedbe sa slijedeim godinama - podaci su nesporni pokazatelj tehnologije i intenziteta pelarenja - razliitost poetnih i zavrnih teina pelinjih zajednica i zaliha - dokaznica je to i godinjih panih uvjeta - visoka zainteresiranost pelara i posjeenost web-portalu - uz bolju pripremljenost korisnika vaga i steeno iskustvo osigurana vea pouzdanost i kontinuitet te stvarni niski trokovi motrenja. Uoene slabosti: - rad sa sofisticiranom opremom zahtjeva i duu obuku korisnika - kvalitetan odabir korisnika i rukovatelja opremom - jo uvijek visoka nazonost sistem-administratora - poboljati nain prikazivanja podataka - i niski trokovi odravanja sustava su optereenje za pojedinca i udrugu - nepouzdanost svih hrvatskih providera u aurnosti SMS poruka -otvoreno pitanje ope informatiziranosti pelara
28
Slika 3. Pregled prostornog rasporeda opaakih pozicija
29
Smije li dobar proizvoameda i drugih proizvoda biti vezan na matice proizale iz rojevnih ili prisilnih matinjaka?
Dr. sc. Zdravko Lakti
Should good producer of honey and other products be bound to the beequeens originated inside the swarm or enforced queen-cells? Despite the opinion that each queen-bee is good, this is not correct. If the bad queen-bee is inside the colony, her presence is not desirable. In case when the colony self grows its queen-bee, the loose of time is 25 days. Uvod Moja terenska iskustva mi govore da bi bilo dobro i u ovom Zborniku radova 6. Pelarski dani obraditi temu vezanu na porijeklo i kvalitetu matica u pelinjoj zajednici. Pelar, koji poznaje svoj zanat veoma se loe osjea kada i mladi pelari govore kako su skupljali rojeve s grane i kako ne treba kupovati umjetne matice . Oito mi nismo jo uvjek u podruju pelarstva napravili ono to smo trebali, a to je educiranje ili kako se to nekada zvalo prosveivanje pelara iako imamo zadnjih godina vie raznih kola, a imamo ve dvadesetak godina uzgoj selekcioniranih matica u okviru Udruge uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske i niz znanstvenih institucija.
Isto tako Hrvatski pelarski savez morao bi u jednom dijelu svoje aktivnosti propagirati kvalitetnu selekcioniranu maticu. To je mogue jer ima asopis Hrvatsku pelu preko koje bi mogao govoriti to znai dobra matica, gdje je nabaviti i kako ju upotrebljavati. Naravno bilo bi potrebno nai i modele kako pribliiti tu kvalitetnu maticu pelarima. Pored svega toga treba uzeti u obzir dobnu strukturu nae pelarske populacije, koja je jako nepovoljna. Bez programa za mlade matice imati emo 20 % nerentabilnih pelinjih zajednica.
30
Mjesto i uloga matice u pelinjoj zajednici Neki misle da je svaka matica dobra, meutim to nije tono. No tono je to da ako se u pelinjoj zajednici nalazi loa matica bolje bi bilo da je i nema. Ako pustimo da zajednica sama uzgaja maticu gubimo 25 dana. Nije samo matica odgovorna za dobru proizvodnju pelinjih proizvoda, ali je najodgovornija, jer bez dobre matice niti drugi faktori ne e moi pomoi. Pelari se slau da bez pet dolje navedenih uvjeta ne emo imati dobru proizvodnju: dobra i snana matica obilje meda i peluda u konici tijekom cijele godine dovoljno prostrane konice koje nee ograniavati pelama spremanje meda, peluda i nektara, a maticama neenje jaja pripremiti pelinju zajednicu da bude na poetku glavne pae u punoj snazi spreavanje i lijeenje bolesti.
Znamo da bez dobre matice nema niti produktivnosti pelinje zajednice. Meutim ne smijemo shvatiti da je jedina matica odgovorna. Najme ako analiziramo ovih gore pet uvjeta vidjeti emo da upravo o pelaru, koji upravlja proizvodnjom ovisi mnogo toga. Podsjetiti u samo na recimo podruje priprema pelinje zajednice da bude na poetku pelinje pae u punoj snazi . Najea je kod nas bagremova paa, jaka paa i pelar mora pripremiti zajednice upravo za nju. Pri tome pelar mora znati kada u njegovom okruenju poinje bagremova paa. Od vremena sneenog jaja u stanicu saa treba 42 dana kada e te pele letjeti na pau. Dakle moramo forsirati podraajnim prihranjivanjem razvoj zajednice. Pokuati emo dati razliku izmeu matica, koje pele same uzgoje i matica, koje uzgoji registrirani uzgajiva matica. U prirodnim uvjetima pele uzgajaju matice u tri sluaja: - kada pelinja zajednica izgubi maticu na bilo koji nain - za vrijeme rojidbenog nagona - za vrijeme tihe izmjene matica.
31
Iako sve ove matice uzgajaju u prirodnim uvjetima same pele one ipak nisu jednako vrijedne. Isto tako ne mogu se po kvaliteti usporeivati sa maticama koje uzgajaju uzgajivai matica od odabranih majki, ali i oeva ako se vri umjetno osjemenjivanje matica. Ve nakon 8 sati od gubitka matice pele poinju izvlaiti niz matinjaka od materijala koji im stoji na raspolaganju. Ako pele imaju na raspolaganju liinke stare 2 ili 3 dana pelar e dobiti slabije izleene matice, koje nee odgovarati pelarevim potrebama. Za kvalitetnu maticu potrebna je liinka stara do 12 sati nakon izleganja iz jaja. Matice izleene iz prisilnih matinjaka su najloije, jer su lagane i manje plodne te imaju najee oko 120 jajanih cjevica. to su liinke starije broj jajanih cjevica pada, i broj je sneenih jaja takovih matica je manji. To znai da e zajednice s takovim maticama biti slabe i nee moi dobro iskoritavati pau. Navesti emo Doolittleovu izjavu iz devetnaestog stoljea, koja vrijedi i danas: Dajte mi dobru maticu pa u vam dati puno meda. Savjet pelaru je da prvom prilikom zamjeni matice, koje potjeu od prisilnih matinjaka. Mnogi pelari na proljee u tijeku ranih paa ili nakon njih skupljaju rojeve pela sa grana. Nekima od njih je to normalno razmnoavanje pelinjih zajednica. Meutim struka je ve davno ustanovila da je to jedan od najgorih naina razmnoavanja zajednica. Taj nain razmnoavanja zajednica dovodi pelara u situaciju da nee imati meda za zimsko-proljetno preivljavanje tih izrojenih zajednica. Matina zajednica se moe izrojiti ponovo za desetak dana nakon prvog rojenja. Pelar mora znati da matice uzgojene pod utjecajem rojevog nagona prenose tu osobinu na svoje potomstvo. To znai da pelar nee moi zadovoljiti osnovne potrebe, jer e sve njegove matice teiti rojenju. Upravo pasmina kojom u Hrvatskoj pelarimo ima jak nagon za rojenjem. Do tihe izmjene matica dolazi onda kada pelinja zajednica osjeti da joj je matica oteena, ostarijela i dotrajala. Pele e i mladu maticu zamjeniti putem tihe izmjene, ako ova nije dovoljno osjemenjena. Razni lijekovi i razna kemijska sredstva se unose u konicu i ona mogu otetiti maticu. Pri tihoj izmjeni u zajednici se stvori 3 5 matinjaka , liinke su od samog poetka hranjene matinom mlijei . Matice iz tihe izmjene mogu dobro posluiti pelaru.
32
Razlika izmeu ovih matica iz tihe izmjene i onih selekcioniranih matica uzgojenih u okviru Udruge je u tome to pelari u Udruzi vre izbor majki od kojih e dobiti matice. Tablica 1. Kvaliteta matica uzgojenih na razne naine
Matice iz matinjaka Rojevi Prisilni Umjetno uzgojeni Teina matica u mg 173,3 155,9 180,0 Broj jajanih cjevica u jednom jajniku 152,5 136,6 166,4
Kvaliteta umjetno uzgojenih matica Mogunost umjetnog uzgoja matica poela je u pelarstvu kao rezultat cijeloga niza otkria iz oblasti biologije razmnoavanja pela. Pod kvalitetom umjetno uzgojenih matica podrazumjeva se sposobnost leenja jaja. Matice visokog kvaliteta izlegu tijekom sezone do 2000 i vie jaja dnevno. No susreemo tada i matice koje leu i puno manje jaja. Kod takovih matica broj izleenih jaja bude oko 1200. Poznato nam je da visoka nosivost jaja igra veliku ulogu u sposobnosti odnosno produktivnosti dotine pelinje zajednice. Od nje neposredno zavisi snaga pelinje zajednice i koliina sakupljenog meda. Strunjaci su iznijeli jedan zgodan primjer: Pele u proljee i ljeto ive oko 30-35 dana. Ako matica nosi 1000 jaja dnevno lei e se dnevno po 1000 pela i kroz 30-35 dana sakupiti e se 30-35000 pela odnosno 3-3,5 kg. Nadalje pokrivati e se dnevni gubitak starih pela koji e biti isto oko 1000 pela dnevno. Prema tome maksimalna teina pela u toj zajednici biti e 3-3,5 kg. Usporedimo ove podatke sa podatcima jedne druge zajednice ija matica dnevno nosi 1500 jaja. U takovoj zajednici pri istoj duini ivota teina pela dostie 4,5-5,25 kg. U zajednici gdje e visoko kvalitetna matica nositi 2000 jaja dnevno teina zajednice dostiti e 6-7 kg.
33
Liinke od kojih emo uzgojiti matice stavljaju se u posebne zajednice. U njima kako su brojna istraivanja pokazala n e izmjenjuje se nasljednja svojstva. No od zajednice u kojoj se razvijaju matinjaci zavisi stupanj razvitka matica. Radi toga te zajednice u kojima se razvijaju matinjaci moraju biti jake 3 i vie kg. Slabije zajednice uzgajati e loije matice. Najme slabije zajednice ne mogu osigurati liinkama matinjaka obilnu hranu, potrebnu temperaturu i druge uslove neophodne za razvoj visokovrijednih matica. Uzgoj kvalitetnih matica ovisi i o koliini unosa u konicu svjeeg nektara i peludi. U poetku glavne pae pele su uzgajale krupnije matice sa veim brojem jajanih cjevica. Naravno uzgajivai matica ako nema dovoljan priliv hrane iz prirode moraju je osigurati umjetnom ishranom. Od umjetne hrane dobre rezultate je mogue postii eerno mlijenim sirupom. Mnoga istraivanja su pokazala da postoji zavisnost izmeu plodnosti matice i jakosti zajednice kao i izmeu plodnosti matice i koliine sakupljenog meda. Tablica 2. Snaga zajednice i sakupljena koliina meda
Snaga zajednice 15 000 pela 30 000 pela 45 000 pela 60 000 pela Sakupi meda kg 6,79 18,35 29,44 41,22 Na 1000 pela otpada meda u kg 0,5 1,35 1,45 1,52
Iz tablice 2. moemo zaakljuiti da 1 000 pela iz konice sa 60 000 pela sakupi tri puta vie meda u isto vrijeme nego 1 000 pela iz konice koja ima 15 000 pela ( omjer 0.5 : 1,52 ). Za uspjenu proizvodnju meda sigurno je vano imati pele radilice koje due ive, pa su istraivai vrili selekciju kako bi genetskim putem doli do linije pela sa duim i kraim ivotom. Postoji i korelacija izmeu duine ivota pela i njihove sklonosti za sakupljanje eernog sirupa. Poznato je da se moe vriti selekcija pela i na poveano sakupljanje eernog sirupa u laboratorijskim uslovima. Ako se nakon leenja pelinjeg legla u inkubatoru uzmu uzorci mladih pela i stave u laboratorijske kaveze i ako im se doda 20 ml eernog sirupa ( eer:voda 1:1 ) moe se vidjeti da pele radilice od razliitih pelinjih zajednica trebaju razliito vrijeme da bi uzele sirup i smjestile ga u komad saa koji je privren na zidu kaveza.
34
Pelinje zajednice ije su grupe od 50 pela sakupljale bre sirup u laboratorijskim akvezima imale su vee prinose i u prirodnim uvjetima.
Ako elimo imati kvalitetniji uzgoj matica bilo bi dobro imati saznanja i o trutovima. Najme poznato je da i do 17 trutova u zraku oplodi jednu maticu. Da bi to izbjegli odnosno da bi upoznali to genetski nose trutovi moemo vriti umjetno osjemenjivanje, odnosno moderniji izraz je instrumentalno osjemenjivanje. Razvoj instrumentalnog osjemenivanja poinje 1926. god. kada Dr.Lloyd R. Watson razvija mikro-manipulator i uspjenost osjemenjivanja je bio oko 57%. Od 1932 do 1937 aparat Watsonov pobolava W.J. Nolan. Stalna poboljanja tehnologije osjemenjivanja i aparata radi niz strunjaka da bi 1976 1996 najvee poboljanje napravljeno u Njemakoj. U nas ni jedna pelarska organizacija u znanosti ili u okviru uzgoja matica ne bavi se instrumentalnim osjemenjivanjem matica. To ujedno znai da svjesno ne primjenjujemo ona saznanja koja se nalaze u naoj blizini, a s kojima bi mogli unaprediti pelarsku proizvodnju. Moda je ipak vrijeme da Udruga uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske koja je ulanjena u Hrvatski pelarski savez pobolja odnosno unaprijedi svoj Uzgojni program sive pele. Ovih nekoliko podataka o raznim maticama pokazuje svu moguu razliitost u moguoj proizvodnji meda Pelar je jako zainteresiran za ovakove sposobnosti matica. Jedino matice, koje nose velike koliine jaja dnevno u sezoni osigurati e visokoproduktivne matice. A takove matice trebali bi uzgajati lanovi Udruge uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske. Zakljuak Pokazali smo to znae matice, s kojima se pelar slui. Vidi se iz teksta, koje matice pelar ne bi trebao upotrebljavati na svom pelinjaku. Isto tako naznaili smo koje su to kvalitete matica u zajednici. U daljnjem razvoju naeg pelarstva ne bi smjeli propustiti umjetno osjemenjivanje pela. Literatura: Mogue je dobiti kod autora.
35
Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva

Pechhaker H. i D. ekulja
Uspjeh selekcije domaih ivotinja jasno je vidljiv iz primjera uzgoja goveda u planinskom podruju u okolici austrijskog mjesta Lunz am See: Godine 1986. prinos po kravi je iznosio 4500kg mlijeka sa 175kg masnoe, 1996. iznosio je 5500kg/400kg masnoe, 1999. iznosio je 6000kg/430kg masnoe, 2002.: 7000kg/500kg i 2007: 8000kg mlijeka/570kg masnoe. Izmeu 1986. i 2007. u uzgoju goveda se dogodilo: Udruge malih uzgajivaa (individualni uzgajivai sa tzv. uzgojem od oka od 1986. nisu puno postigli) pa su se u Austriji zajedno ujedinili u ZAR ( Sredinja radna skupina uzgajivaa goveda). Danas se uspostavlja i prakticira iroka meunarodna suradnja. Posljednih desetljea stalno, uz najmodernije znanstvene metode, postoji praenje i provjeravanje postignua na podruju uzgoja kao i planiranju uzgoja. Pri planiranju uzgoja pozornost je usmjerena na podrijeklo, tako da su danas goveda uzgojena na farmi gotovo 100% od krava koje su bile umjetno osjemenjene. I naravno, koristi se kvalitetna stona hrana, jer samo uz dobru stonu hranu i prinosi mlijeka su bolji, odnosno, ponuena hrana utjee na optimalnu koliinu mlijeka, te je od 1986. na farmama tov adekvatno izbalansiran.

Sadanja situacija u uzgoju pela na proizvodnju pelinjeg meda Do kraja 1960. je uzgoj pela za proizvodnju pelinjeg meda bio samo kod individualnih pelara ili malih uzgajivaa. Pod tim uvjetima je uinjen dobar posao inae bi imena Sklenar, Wrisnigg, Peschetz, Drminger ili pelarska kola u Grazu ili Institut Lunz am See, bili odavno zaboravljeni.
36
Odluujue smjernice za budunost su stoga postavljene u znanosti: npr. braa Ruttner su razvili meunarodno valjane metode za praenje postignua, koja se temelje na eksperimentalnim metodama parenja, distance parenja, i pruivi osnovu za nae sadanje dokaze. Fridrich Ruttner uvodi u Evropu metodu umjetne oplodnje kao rutinsku metodu uzgoja pela. Vaan korak za uzgoj u budunosti po Gtzu je razvijanje i uvoenje metode Fridricha Ruttnera u praksu, jer je danas uzgoj unutar vrste jedini i dugorono obeavajui put u uzgoju pela. Od 1970.-te se Institut u Lunzu organizira i ukljuuje uzgajivae u Carnica-prsten uzgoja Lunz am See. Provjeravanje injenica i postignua su zajedniki obavljali na Institutu, uz dogovore o planiranom planu uzgoja. Ove aktivnosti su kulminirale 1992. osnivanjem udruge uzgajivaa ACA. Udruga uzgajivaa ACA se 2002. pridruila njemakoj udruzi AGT u meunarodnu udrugu. To je posebno vaan korak za budunost, jer je za dobar uspjeh uzgoja vano poveanje populacije. Na poslu meaunarodne baze podataka uzgoja i procjene uzgoja rade najmanje dva renomirana pelarska instituta, na poboljanju metoda provjeravanja postignua, kao i baze podataka, procjene i planiranja uzgoja (vidi www.aca.at i www.beebreed.eu).
Predhodni uzgojni uspjesi (vidi sliku 1) danas potvruju ispravnost izabranog puta. Kako dosadanji uspjesi utjeu na pelarstvo? Imamo jasne ciljeve uzgoja- vrhunski med, tolerancija varoe, blagost i mirnoa na sau... Mi smo tijekom desetljea isprobali i testirali kao i svaki od angairanih uzgajivaa/ispitivai provedenih metoda, i ocjenili obiljeja. To se odnosi na ciljeve uzgoja, ali isto tako u budunosti, na obiljeja vrste. Od ispitivanja 1993. broj ispitivanih zajednica u populaciji se znatno poveao. Meunarodna suradnja je podigla metode uzgoja na vii nivo. BLUPanimalni model, koji se odnosi na cjelokupni uzgoj ivotinja, takoer
37
i na procjenu uspjeha selekcije u proizvodnji pelinjeg meda, je non plus ultra. Spomenuta akcija e u bliskoj budunosti i dalje davati vrlo pozitvne uinke. Prije svega, baza podataka uzgoja na www.beebreed.eu e postati vaan alat za planiranje uzgoja- proraun i prognozu koeficijenta oplodnje, odnosno procjenu oekivanih uzgojnih vrijednosti i koeficijent oplodnje kod planiranih parenja.
Znaajni koraci za budunost pelarstva: Intenzivniji meunarodni zajedniki rad, a time i poveanje osnovnog odabira (= aktivna populacija uzgoja) Osobito paljiv odabir trutova za umjetnu oplodnju. Ovdije je servis baze podataka uzgoja na www.beebreed.eu posebno dragocjena pomo. Openito u provjeravanju postignua treba teiti podizanju udjela umjetno oploenih matica. Veoma je vaan osvrt na pojedine ekotipove unutar vrste, jer uzgojni plan bi trebao biti optimalan barem unutar ekotipa populacije. U principu je to potrebno zbog vrste. Naalost, zbog nestalne situacije unutar europskih pelinjih vrsta, samo kod Carnica se moe neto uiniti. Uzgoj krianjem unutar vrste Carnica e u daljoj budunosti postati koristan za produkciju marketing matica. Meutim, aktivna uzgojna populacija mora u ovom sluaju biti vea nego danas. Varoa tolarancija u budunosti u pelarstvu ostaje i dalje poseban izazov. Ovo e i znanost snano zanimati.
Saetak: Dosadanji rezultati rada na uzgoju pokazuju, da je uzgoj najefikasniji nain promoviranja pelarstva. Ovi rezultati takoer pokazuju da uzgoj pelinjeg meda- u konkretnom sluaju trenutno samo Carnica- danas je na ispravnom putu. Uzgoj je budunost!
38
ACA-Durchschnittsertrge
60 50 40 30 20 10 0 85 87 89 91 93 95 97 99 01 03 05 07 Prfjahr
Za Austriju vrijedi da je 2008 god. bila loa do umjerena, ali unato tome koliina meda je bila do 38kg po koloniji.
Slika 2. Kraljica kao direktni i indirektni nositelj (kroz spermu truta) genoma odreuje svojstva neke pelinje kolonije. Uzgajivai joj moraju posvtiti pozornost.
kg Honig
Slika 1. Prosjeni prihod u ACA-uzgojnoj populaciji od 1992 do 2008.
39
Teajevi iz pelarstva
Doc.dr.sc. Zlatko Pukadija,
predsjednik Katedre za pelarstvo, zoologiju i zatitu prirode pri Zavodu za lovstvo, ribarstvo i pelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Courses on beekeeping In modern informatical era, the informations are being disused faster than ever, and quantity of the new one is largely growing. This facts indicates that lifelong education is imperative. U dananje informatiko doba informacije zastarijevaju bre nego ikada, a koliina novih informacija nikada nije bila vea. Ove injenice pred nas stavljaju imperativ uenja i kontinuirane, kako je to danas moderno rei cijeloivotne edukacije. Needukacija, odnosno prestanak uenja znai stajanje u mjestu, a stajanje u mjestu znai zaostajanje jer svi, naravno, tee ii naprijed. Pelari su tako, kao najorganiziranija skupina poljoprivrednih proizvoaa, to odavno prepoznali i zapoeli su sa pelarskim kolama. U prolih nekoliko godina veliki broj pelara proao je kroz pelarske kole i time stekao osnovna znanja koja su bila preduvjet bavljenju pelarstvom. Ta su znanja bila opa i nisu ulazila dublje u razmatranju pelarske problematike te se pojavila potreba za specijaliziranijim oblikom obrazovanja. U meuvremenu mnogo se toga dogodilo u pelarskom okruenju. Izlaze novi zakoni i pravilnici koji iz temelja mijenjaju okruenje u kojem djeluju pelari. Poticaji, OPG, PDV, usklaivanje u EU zakonima i jo mnogo toga. Sve je to potrebno pelaru pojednostaviti i pribliiti. Kako bi pokuao rijeiti taj problem Poljoprivredni fakultet u Osijeku je u suradnji S Hrvatskim pelarskim savezom pokrenuo jedan niz jednodnevnih i viednevnih specijalistikih teajeva po uzoru na sline teajeve u Europi. U ovom Vam lanku donosimo osnovne informacije o tim teajevima. Teaj zapoinje im se nakupi dovoljno kandidata 8 do10 kandidata za jednodnevne teajeve, odnosno 15 do 20 kandidata za viednevne teajeve. Ovako ogranien broj polaznika po teaju i po treneru osigurava intenzivnu ukljuenost polaznika u teoretski i praktian rad na pelinjaku. Voditelj teajeva je doc.
40
dr.sc. Zlatko Pukadija predsjednik Katedre za pelarstvo i zoologiju, Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pelarstvo Poljoprivrednog fakulteta. Prema potrebi, za neke tematske cjeline angairaju se dodatno i strunjaci koji pokrivaju tu odreenu tematsku cjelinu. Objekti za obuku imaju: dovoljno nastanjenih konica pela koje su na raspolaganju demonstraciji i praksi (minimalno 15. konica pela). potrebnu i prikladnu pelarsku kao i nastavnu opremu adekvatan smjetaj za polaznike i mogunost cateringa teaj se odvija na pelinjaku i u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Voditelj teaja odluuje o sadraju teaja, duina teaja, kao i eventualnim dodacima teaju u obliku izleta ili slino. Sve navedeno e ovisiti o posebnim potrebama polaznika koji e se definirati na poetku teaja. Zahtjevi polaznika znatno utjeu na planiranje teaja. Polaznici teaja e biti paljivo grupirani prema istoj razini edukacije, iskustva u pelarstvu i motivaciji. Zahvaljujui injenici da teaj traje jedan dan mogue je teaj organizirati i za polaznike koji su udaljeniji od mjesta odravanja teaja selo Vardarac u Baranji. Polaznici mogu organizirati dolazak s dva automobila ili kombijem, a po potrebi mogue je organizirati i spavanje u razvijenom seoskom turizmu oblinjeg mjesta Bilja (spavanje je potrebno prije dogovoriti s voditeljem teaja) te sutradan organizirati neki izlet posjet proizvoau matica ili sl. Metode treninga: Voditelj teaja ponavlja teoretski i praktini dio teaja sve dok svi polaznici ne usvoje gradivo polaznici su aktivno ukljueni u praktini rad samostalno ili u skupini. spajanje teorije i prakse to je vie mogue s ciljem boljeg utvrivanja znanja na kraju teaja usvojeno znanje se provjerava raspravom, demonstracijom i pitanjima na kraju teaja meu kandidatima e se provesti anketa o atmosferi na
41
teaju, sadraju teaja i dr., a rezultati ankete utjecat e na poboljanje sljedeih teajeva literatura potrebna za praenje teaja dobiva se na poetku teaju Teajevi se odravaju u prostorijama i na pelinjaku Poljoprivrednog fakulteta koji se nalazi u malom baranjskom selu Vardarac udaljenom 10 km od Osijeka. Teajevi Teaj zapoinje okupljanjem ujutro u 8:30. Teoretski dio teaja taje od 9:00 do 13:00. Ruak u oblinjoj restauraciji (ukljuen u cijenu teaja) do 14:00 sati. Praktini dio teaja od 14:00 do 18:00. Proljetni teaj Teaj e se odravati svake subote tijekom oujka mjeseca (ovisno o broju prijavljenih kandidata). Prijave se primaju zakljuno s 20. veljae. Ljetni teaj Teaj e se odravati svake subote tijekom lipnja mjeseca (ovisno o broju prijavljenih kandidata potrebno min. 8 kandidata za teaj). Prijave se primaju zakljuno s 20. svibnja. Integrirana kontrolanametnika
Integrated Pest Management (IPM)

Teaj e se odravati svake subote tijekom mjeseca oujka i travnja (ovisno o broju prijavljenih kandidata - 8 kandidata). Prijave se primaju zakljuno s 31. oujkom.
Teaj za nepelare - opraivanje
(voari, ratari)
Teaj e se odravati subotom tijekom cijele godine (ovisno o broju prijavljenih kandidata -dok se ne prijavi min. 8 kandidata).
42
Pelarski teaj - napredni (namijenjen pelarima s iskustvom) Teaj e se odravati subotom tijekom cijele godine (ovisno o broju prijavljenih kandidata -dok se ne prijavi min. 15 kandidata). Napomena Nakon zavrenog teaja polaznici dobivaju Uvjerenje o zavrenom teaju s vodenim igom i igom fakulteta, te potpisom elnika ustanove i voditelja teaja. Uvjerenje ima pravnu, akademsku i svaku drugu teinu, kako kod poslodavca tako i kod banaka, lokalne uprave i drugih subjekata kada se prikae uz radnu knjiicu. Potrebno je napomenuti kako se ovaj teaj ne moe upisati u radnu knjiicu jer ovaj program nije odobrila Agencija za obrazovanje odraslih, a trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan program za napredne pelare koji je odobrila ova Agencija jer se ona niti ne bavi neformalnim obrazovanjem. Sve informacije o teajevima, sadraju teaja ili prijavi moete nai na www. pfos.hr/~loripe ili upitati na e-mail: pzlatko@pfos.hr i tel.:031/224-275.
43
Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda

Damir Rogulja
U svjetlu novih odnosa na tritu nakon donoenja Pravilnika o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom. Improvement of selling the apiary products New ordinance established conditions for unlimited and free market of the apiary products. Thus, we are in position for an independent and responsible creation of our communication in this portion of market, and this opportunity needs to be use in most effective way. Uvod Neogranienom i slobodnom prodajom naih proizvoda koju nam je omoguio novi Pravilnik stavljeni smo u poziciju da moemo odgovorno i samostalno kreirati nau komunikaciju u svom segmentu trita i tu se trebamo dobro pripremiti te ansu to efikasnije iskoristiti. Na brojnim predavanjima na temu prodaje i marketinga nai strunjaci gotovo redovito se koriste primjerima velikih, uglavnom amerikih, prodajnih sustava i trita. Iz toga, nekako, proizlazi da je trgovina izmiljena u Americi.
Zato je tomu tako? Ameriki autori su meu prvima poeli sustavno istraivati zakonitosti trinog ponaanja, a stoga to su razvili jedno od najsnanijih svjetskih gospodarstava mnogi u svijetu su se eljeli ugledati u njih. Nai predavai nisu izuzetak. Mnogi su skloni nekritiki prenositi iskustva velikih ekonomija, sustava i trita, a u manjini su oni koji su si dali truda da u vlastitoj sredini pronau obrasce ponaanja ili uzorke proizvoda koji e oslikavati dobro trino ponaanje malih gospodarskih subjekata na malom tritu.
44
U ovom izlaganju nastojao sam u naoj svakodnevnici pronai primjere iz kojih pokuavam izvui pokazatelje dobrog trinog ponaanja, te ukazati na aktivnosti koje vode poveanju interesa za pelinje proizvode kao i poveanju njihove potronje. Karakteristike dobrog trgovca Od prvih poetaka organizirane trgovine, od neposredne robne razmjene preko Puta svile do dananjih dana, postoje odreene karakteristike dobrog trgovca koje bi se mogle saeti u: Uspjean prodava najprije proda sebe, a onda proizvod Uspjean prodava ne prodaje karakteristike i svojstva proizvoda/usluge ve koristi i prednosti koje e kupac na kraju imati Uspjean prodava uoava potrebu kupca, a onda za tu potrebu nudi rjeenje Glavni alat u prodaji uspjenog prodavaa su pitanja, a ne cijena, popusti i informacije o proizvodu Uspjean prodava je kupev savjetnik
U naem konkretnom sluaju radi se o direktnoj prodaji na kunom pragu, na zajednikim manifestacijama pelara i pelarskih udruga te trnicama. To je direktan odnos nas i naeg kupca i zato se moramo postaviti tako da taj odnos razvijamo i stalno njegujemo. Svoje proizvode na prodajnim manifestacijama, u vlastitom objektu ili na trnici, moramo izloiti tako da oni nisu smetnja naoj komunikaciji. Prezentacija i proizvodi moraju biti uredni i pregledno sloeni, a mi moramo biti spremni na razgovor sa svakim potencijalnim kupcem. Svaki trgovac koji posloi brdo proizvoda iza kojih se skriva ve u startu je izgubio barem polovicu anse da svoju robu i proda. Onaj koji je ljubazan, otvoren, uredan, koji sugovornika gleda u oi i ne zamuckuje pri izlaganju koristi koje e kupac imati kupi li proizvod za kojeg je zainteresiran, koji e kupca ponuditi da se i sam uvjeri u kvalitetu proizvoda kojeg nudi svakako e imati veu ansu da svoj proizvod i proda. To posebno dolazi do izraaja na veim zajednikim prodajnim akcijama gdje nastupa vei broj pelara s podjednakom ponudom. A tu e bolje proi oni koji e uspjenije komunicirati, osim osobno, i kvalitetnijim asortimanom te kvalitetnijom opremom proizvoda, kvalitetnijim obiljeavanjem svog tanda, a i posebnim atrakcijama koje mogu biti i samo posredno vezane uz same proizvode koji se nude na prodaju.
45
Opremanje proizvoda Svaki proizvod kojeg nudimo na tritu mora biti opremljen deklaracijom/ etiketom koja mora sadravati podatke navedene u Pravilniku o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN br.48/08): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. naziv hrane pod kojim se prodaje, popis sastojaka, koliina sastojaka ili kategorija sastojaka, neto koliina ili koliina punjenja, rok trajanja, uvjeti uvanja i uporabe gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane, naziva i adrese proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je u Republici Hrvatskoj, pojedinosti o mjestu podrijetla ako bi propust takvog navoenja mogao krivo navoditi potroaa o pravom podrijetlu, upute o upotrebi gdje je to potrebno radi pravilnog koritenja, stvarnu alkoholnu jakost, za pia koja sadre vie od 1,2 vol % alkohola.
Iako su svi pelinji proizvodi sastavljeni od brojnih sastavnica njihov trgovaki naziv navodi se bez njihova popisa i to kao Med, Propolis (ako je u tinkturi navodi se postotak suhe tvari u otopini), Pelud, Matina mlije, Pelinji otrov i Vosak. Ukoliko se radi o meusobnom mijeanju potrebno je navesti koliko ega ima u pripravku a to vrijedi i za druge proizvode kojima su osnova med i ostali pelinji proizvodi. Posebno se mora voditi rauna da se naziv hrane, rok trajanja i neto koliina punjenja nalaze u istom vidnom polju na ambalai. Svaki uspjeni trgovac nastoji da njegov proizvod postane sinonim za kvalitetu i pouzdanost da postane svojevrstan brand koji e se svojim imenom i vizualnim identitetom prepoznavati na tritu kao neto razliito i sebi svojstveno kojeg e ljudi prepoznavati kao mentalni sklop asocijacija, prihvaanja, oekivanja, vjerovanja i doivljaja. Brand je, sasvim sigurno, produkt masovne ponude na nekom veem tritu, praen snanom medijskom promocijom, i teko ga je razvijati u okviru jedne trnice ili vlastitog dvorita. Stoga sam prije nekoliko godina razvio trademark MED IZ VLASTITOG PELINJAKA, zatitio ga u u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo i ponudio ga hrvatskim pelarima kao zajedniki brand. Do sada se oko 200 hrvatskih pelara koristilo ili koristi ovom etiketom. Vodim
46
evidenciju svih korisnika i objavljujem njihove podatke na zajednikoj listi na web stranici www.pdz.hr. Veliki broj korisnika razasutih diljem Hrvatske, koji su dosad prodali nekoliko stotina tisua teglica izuzetno kvalitetnog meda s ovom robnom markom, stvorili su naviku i povjerenje kupaca prema proizvodu oznaenom imenom i grafikim rjeenjem naljepnice MED IZ VLASTITOG PELINJAKA bez obzira na ime samog pelara/proizvoaa. Naravno, svaki pelar moe imati svoju vlastitu naljepnicu s obveznim sadrajem deklaracije. Ovakva individualna naljepnica na grupnim nastupima pelara moe predstavljati odreenu prednost, ali vjet i komunikativan prodava moe cijelim nizom alata, i u sluaju da su svi proizvodi svih sudionika obiljeeni s istom naljepnicom, biti uspjeniji od ostalih. No, zajedniko robno obiljeje u kontaktu s kupcem gdje je prisutno malo prodavaa, ili se trini kontakt odvija individualno u sklopu disperzirane istovrsne ponude na veem podruju, daje takvoj individualnoj prodaji u startu prednost koja proizlazi iz zajednitva iskazanog istim temeljnim nazivom i istim vizualnim identitetom opreme proizvoda pod tim zajednikim brandom. Unapreenje prodaje na prodajnom mjestu U direktnom kontaktu kupac-prodava bolji prodajni rezultati mogu se postii: kvalitetnijom i sadrajnijom opremom samog proizvoda, boljim i kvalitetnijim obiljeavanjem prodajnog mjesta, bogatijim asortimanom proizvoda te prethodno pripremljenim programom osobne prezentacije proizvoda.
Oprema proizvoda Svaki proizvod se moe opremiti dodatnom deklaracijom u kojoj se mogu istaknuti neke posebnosti individualnog pelarenja, karakteristike lokalne sorte meda ili koristi koje kupac dobiva kupnjom meda i pelinjih proizvoda. A moe se ispriati i neka potpuno svoja pria. Uz neku veu koliinu kupljenih proizvoda moe se dati i neki sitni poklon, kao npr. boica propolisa, teglica peludi, votani ukrasni odljevak, svijea ili slino. Moe se koristiti posebno oblikovana teglica, a poklopac se moe posebno opremiti nekim prirodnim materijalom od pamune tkanine, jute, rafije i sl. Prodajno mjesto se moe opremiti i s detaljima iz prirode koji sue karakteristini upravo za konkretni pelinjak kao to su granice bora sa
47
iarkama, granice hrasta sa irom, teglica majine duice, mravunca, rumarina, lavande te pokoja tikva, bundeva i sl. Upotreba prirodnih detalja (gljive) koji nemaju veze s proizvodima koje nudimo moe izazvati zbrku i bolje ih je izbjegavati. Nai proizvodi mogu biti smjeteni i u posebno dizajniranu ambalau od drveta, kartona i drugih prirodnih materijala. No, takav vid prodaje predstavlja prigodniarsku prodaju koncentriranu oko blagdana i posebnih prigoda, a nae proizvode moramo prodavati tijekom cijele godine. Nije svaki dan praznik, a nae kupce, svojim individualnim angamanom i zajednikim radom, programima i akcijama, moramo naviknuti na svakodnevnu konzumaciju meda i ostalih pelinjih proizvoda. Oznaavanje prodajnog mjesta Kvalitetno oznaavanje, odnosno signalizacija, prodajnog mjesta, bez obzira da li se radi o vlastitom kunom pragu ili klupi na trnici, jedan je od snanih komunikacijskih alata direktne prodaje. U suvremenoj komunikacijskoj terminologiji takav alat se zove baner. I bez obzira na njegovu veliinu treba biti rijeen tako da potpuno jasno komunicira, da se odmah i nedvosmisleno prepoznaje o emu se radi i na to takav natpis upuuje. Ovdje takoer moe biti govora o zajednikom vizualnom identitetu vee grupe korisnika-prodavaa ili individualnim rjeenjima. Rukom pisani zimeri predstavljaju primjer antikomunikacije i korisniku, u pravilu, vie tete no to mogu donijeti koristi. Cijena i tehnologija digitalnog tiska te suvremeni materijali toliko su razvijeni i dostupni da u ovom segmentu komunikacije nikako ne bi trebalo tedjeti. Asortiman proizvoda I na vlastitom pragu valja voditi rauna o asortimanu proizvoda, a pogotovo u grupnim prodajnim akcijama. Ako imate i samo jednu vrstu meda moete ju pakirati u razliite oblike teglica. Moe se ista sorta meda razliito opremati, a moe joj se dodavati i razni prirodni dodaci kao to je sueno voe, orasi, ljenjaci, bademi. Neke skromnije sorte mogu se oplemeniti prirodnim mirisom eterinih biljaka kao to su matinjak, mravunac, bosiljak, smilje i to vrlo jednostavnim postupkom umakanja stabljika biljaka u med prije rastakanja u teglice. Med izuzetno navlai mirise eterinih ulja, a uz takvo dodavanje prirodnih mirisa biljaka koje vas okruuju moete ispriati i svoju osobnu priu. Naravno, svaka ovakva intervencija mora biti zabiljeena u deklaraciji nazivom i koliinom dodatka kojeg ste u svojem mixu upotrijebili.
48
Osobna prezentacija Vrlo snaan alat direktne prodaje je sam prodava koji dobro pripremljen za prezentaciju proizvoda uspostavlja osobni kontakt s kupcem. Ako su ovakve prezentacije sinkronizirane i tematski usklaene sa stotinama drugih prodavaa onda se postie snaga medijskog djelovanja te ga u daljnjem izlaganju svrstavam u alate promidbe. Promidba Trina komunikacija danas je pokreta svake, pa i nae trgovine, a alati koji su nam za to dostupni su: - sredstva osobne promocije - letci i plakati - oglasi - internetske/web stranice - PR nastupi u medijima - sudjelovanje u zajednikim akcijama - usmena predaja Sredstva osobne promocije Razumije se da je svaki prodava uredan, da je i njegovo prodajno mjesto uredno i higijenski prihvatljivo, bez obzira da li je to na vlastiom objektu ili na klupi trnice. A za irenje kruga kupaca potrebno je pripremiti odreene kontaktne materijale. Najjednostavniji i ope prihvaen takav materijal je posjetnica. Dobro je imati svoj vlastiti vizualni identitet, to daje odreeni peat djelatnosti kojom se bavite. To moe biti pelica ili karakteristian cvijet dominantne medonosne biljke koju posjeuju vae pelice, to moe biti odreena lokalna geografska ili prirodna atrakcija kraja u kojem pelarite, to moe biti plod voke ije cvjetova vae pele intenzivno pohode u proljee ili neki drugi simboli koji simboliziraju istou i izvornost vaih proizvoda. Kada smo usvojili ODREENI vizualni identitet za posjetnicu, onda ga valja koristiti u svim prigodama u kojima osobno komunicirate s kupcima - od vlastitih dodatnih deklaracija uz proizvod, vlastitih letaka, plakata, oglasa i slino.
49
Letci i plakati Jedno od dostupnijih sredstava trine komunikacije su letci i plakati. Letak moe biti jednostran, obostran, a moe biti prelomljen i u american formatu dimenzije 29,7x21,0 cm dva puta presavijen po duoj stranici. Time se dobije 6 stranica, a sama broura je dimenzije 10x21 cm. To je ujedno i jedan od najpraktinijih formata. Tekst za promidbu upotrebe meda moe se skinuti s web stranice www.pdz.hr ili neke druge stranice koja nije zatiena autorskim pravima (Royalty free). Svaki Microsoft Office program ima i program koji se zove Microsoft Office Publisher. U tom programu moe se vrlo jednostavno i efektno pripremiti bilo koji grafiki materijal za vlastite potrebe za isprint ili tisak. Letci se mogu koristiti u direktnom kontaktu s kupcima ili ih se moe dijeliti kao vlastitu promidbu po potanskim sanduiima ili na frekventnijim pjeakim prostorima. Slinu namjenu imaju i plakati koji ve u malim dimenzijama mogu imati svoju vrlo dobru funkciju. Na primjer u A4 formatu i ako u dnu napravite rezance sa svojim osobnim podacima i takav plakat prilijepite uz potanske sanduie zgrada u vaem susjedstvu sigurno e dio potreba za pelinjim proizvodima biti usmjeren na vas. Oglasi Vjerojatno e malo koji OPG koristiti ovu mogunost trine komunikacije, a ako i hoe onda e to uglavnom biti u malim oglasima dnevnih novina ili u specijaliziranim izdanjima. U takvim oglasima nema grafikih elemenata ve su poruke samo tekstualne. Svakako treba imati na umu da svaka uspjena trina komunikacija zahtjeva viekratno ponavljanje i upotrebu razliitih medija (Media Mix). Ukoliko doete u priliku objaviti i grafiki oblikovan oglas svakako koristite vlastiti vizualni identitet kojeg ste koristili i na posjetnici, letku, brouri, plakatu i sl. Oglas ne bi trebalo pretrpavati sadrajem. Bolje je koristiti atraktivnu ilustraciju s dosta bjeline i neki jednostavni slogan tipa MED IZ VLASTITOG PELINJAKA. Nikako ne treba koristi superlative kao to su najbolji, najkvalitetniji, najrjei ili bilo koji drugi NAJ. Ako imate vee koliine meda na zalihi ili ako ste pelarstvo umreili sa irom ponudom vaeg seoskog turizma vrlo dobro je tiskani oglas objavljivati istovremeno s kratkom porukom od 15-tak sekundi na lokalnoj radio postaji i to vie puta dnevno kroz desetak dana kampanje.
50
Internetske/Web stranice Web oglaavanje je danas medij s najbrom stopom rasta viekratno brom no to rastu svi ostali mediji zajedno. Na alost i postojee, uglavnom besplatne, mogunosti ne koristimo. Brojne pelarske udruge su izradile vlastite web stranice i na njima je mogue staviti svoje detaljne podatke s asortimanom kojeg nudimo. No, malo pelara koristi tu mogunost. Jedna od prvih hrvatskih pelarskih internetskih stranica www.pdz.hr od samog poetka ima vie mogunosti objavljivanje podataka hrvatskih pelara i to u rubrici PELARI NEPOSREDNI PROIZVOAI te PONUDA I POTRANJA, ali za unos podataka treba podatke pripremiti i poslati ih administratoru, to je ve muka, pa je prostor godinama slabo iskoriten. I brojne druge hrvatske stranice otvorene su pelarima, neke samo lanovima, a neke i bez ogranienja. Recimo na web stranici Lipe iz Pazina predstavilo se je svega pet od osamdeset lanova. Slinu mogunost predstavljanja imaju i druge stranice kao www.pcelinjak.com, www.pcelarstvo.hr i dr. Sve vie kolega pelara otvara i vlastite internetske stranice (Kobra, Radoevi, Koler, Bara i dr.), ali ih ne njeguju. Svatko tko eli imati vie desetaka posjeta dnevno mora svoju web stranicu stalno dopunjavati novim sadrajima. To ne moraju biti iskljuivo teme vezane uz pelinjak i pelarstvo. Kao ljubitelji prirode imamo cijeli niz tema tijekom sva etiri godinja doba o kojima bismo mogli pisati u obliku izvjetaja s vlastitog pelinjaka. Piui vlastiti prirodnjakopelarski blog imat emo vie anse da nas se prati, a u konanici i potrai radi kupnje po koje teglice meda ili boice propolisa. PR nastupi u medijima Vrlo snano orue koje nam stoji na raspolaganju su nai nastupi u medijima. No, vrlo rijetko e nas se novinari sami sjetiti pa ih moramo poesto podsjeati na svoju prisutnost. Stoga je potrebno voditi vlastiti adresar medija, urednika i novinara koji njeguju i koje zanimaju prirodnjaki sadraji, gospodarstvo, prehrana, zdravlje i poljoprivreda. elimo li koristiti medijski prostor za to se moramo pripremiti. Moramo osmisliti razlog (akciju, program, donaciju i sl.) zato se medijima obraamo, a za sam nastup temu moramo dobro usvojiti.
51
Ako gostujemo u nekom mediju vrlo esto ne uspijemo kazati ono to smo namjeravali i to upravo stoga to se nismo dovoljno dobro pripremili. Novinar i urednik e doi sa svojom vizijom tijeka razgovora i tu moramo biti paljivi sasluati njegovo pitanje i na njega se koncentrirati. Odgovore na postavljena pitanja moemo tako sroiti da vode i u smjeru za koji smo se pripremali, ali prije svega i uvijek moramo odgovoriti, bez izvrdavanja, na postavljeno pitanje. Ako nismo sigurni da smo pitanje razumjeli ili na njega nemamo odgovor onda to trebamo bez imalo suzdravanja novinaru i rei. Sudjelovanje u zajednikim akcijama Ulaskom u Europsku uniju nee vie biti poticaja niti po konici niti po kilogramu otkupljenog ili prodanog meda. Poticat e se programi i akcije koje e voditi unapreenju kvalitete proizvoda i njegovog plasmana te edukacije proizvoaa i potroaa. To su ujedno i teme s kojima moemo osigurati i medijski prostor. No i do sada smo imali nekoliko akcija od svehrvatskog znaaja koje nismo ba iskoristili ponajbolje. Hrvatski pelarski savez je na proirenoj sjednici Upravnog odbora u proljee 2008. godine usvojio akciju nazvanu DAROVNICA i dalje od toga se nije ilo, to je prava teta. Naime prije pet-est godina Zagrebaki pelari su izraunali da je vrijednost opraivanja koju pele hrvatskih pelara odrade tijekom godine oko 2.500.000.000,00 kn. Napravili su DAROVNICU hrvatskom narodu i u ime svih hrvatskih pelara uruili je osobno Predsjedniku Republike Hrvatske koji ju je s punim uvaavanjem prihvatio. Akciju su mnoge pelarske udruge podrale, a bilo je i onih koji su je osporavali iz samo njima znanih razloga. Medijski prostor koji smo pritom osvojili teio je vie stotina tisua kuna. A kako smo to realizirali? Izradili smo posebnu mapu na izuzetno finom papiru u nju smo stavili posebno dizajniranu i otisnutu DAROVNICU. Izradili smo posebnu kutiju od valovite ljepenke u koju smo stavili teglicu meda od 460 ml, DAROVNICU te dopis glavnom uredniku u kojem smo ga zamolili da tekst DAROVNICE objavi u svom mediju. Takvih 70-tak paketa poslali smo medijima diljem Hrvatske I USPJEH NIJE IZOSTAO. Organizacija posjeta Predsjedniku bila je potom samo rutina, ali je vano istai da je pritom s Predsjednikom dogovoreno da e nas posjetiti i to na katedri za Pelarstvo na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i na pelinjaku naeg lana Darka Mikuljana u Donjoj Kupini to se pretvorilo u izvrsno druenje okupljenih pelara i Predsjednika Republike Hrvatske.
52
Fantastinu ideju prim. dr. sc. Josipa Lonara da diljem Hrvatske prikupljamo donacije u medu i poklanjamo ih djejim odjelima hrvatskih bolnica realizirali smo samo u Zagrebu i Poegi. Kvalitetu ideje prepoznali su i mediji i Ministarstvo zdravstva i Medicinski fakultet, a i brojni zdravstveni djelatnici - samo pelari NE. Dobili smo izvrsnu medijsku zastupljenost. Dobili smo dozvolu od ministra zdravstva da doniramo med Pedijatriji Klinikog bolnikog centra Zagreb, dobili smo i suglasnost ravnatelja i ministra da na Katedri za pedijatriju organiziramo predavanja o vanosti pelinjih proizvoda za ljudsko zdravlje, a uspjeli smo u Zagrebu i okolici prikupiti oko 150 teglica meda i u Poegi 80 i to je sve. Kao predsjednik komisije za informiranje UO HPS-a uputio sam poziv svim kolegama i svim drutvima putem pelarskih web stranica, a potom i kroz Hrvatsku pelu, i rezultat je takav kakav je bio vie nego porazan. Propustili smo priliku da nae proizvode reklamiraju hrvatski pedijatri!!! To govori da jo nismo postali svjesni da o promociji i razvoju prodaje naih proizvoda MORAMO sami voditi brigu. Govori i o tome da nerado dajemo potporu drugima, ako ne vidimo neku osobnu i brzu korist. To pokazuje da ne poznajemo cehovsku solidarnost, toleranciju i altruizam. A govori i o tome da nismo svjesni snage zajednitva i zajednikog djelovanja. elimo li razvijati struku i plasman naih proizvoda morat emo poraditi na izgradnji sinkroniziranog i ujednaenog djelovanja na cijelom podruju Hrvatske. Morat emo se svi vie osobno angairati i vie meusobno komunicirati. Morat emo pronai ljude meu nama koji e biti u stanju osmisliti i izraditi projekte te koji e ih biti u stanju i realizirati. I naravno, svi emo se morati, mnogo intenzivnije, u takve projekte ukljuivati. Ljude imamo ali nam solidarnosti i zajednitva poprilino nedostaje, posebice kada se radi o zajednikim akcijama. Usmena predaja Za kvalitetnu usmenu predaju potrebno je kvalitetno i kontinuirano obrazovanje. Stoga je potrebno redovito pratiti dostupnu literaturu, a prije svega Hrvatsku pelu. Potrebno je redovito organizirati tematska predavanja po udrugama i njima prisustvovati. Sudjelovati na izlobama i natjecanjima. A u neformalnom druenju s kolegama bistriti pitanja koja su nam manje poznata ili prenositi informacije kojima drugi ne vladaju.
53
Med prodajmo u svom okruenju vlastitom umjenou i voljom. Vie ili manje smo uspjeni u neposrednoj komunikaciji s naim kupcem i vie ili manje smo uspjeni u savjetnikoj funkciji svome kupcu. No, poveanjem specifinog znanja i snaenjem naeg zajednitva, profesionalne tolerancije i kodeksa ponaanja te sinkroniziranog nastupa prema kupcima i na individualni uspjeh prodaje bit e vei. Veliki broj pelara koji prodaju med u direktnom odnosu s kupcem, a koji su im ujedno i savjetnici, mogu postati vrlo snaan medij. A da bi takav vid individualne trine komunikacije i dobio karakteristike medijskog djelovanja mora biti usklaen. Pretpostavke za to su obrazovanje, sistematiziranje i grupiranje informacija te ujednaeno iznoenje istih ili slinih injenica o koristima koje kupac ima od redovitog koritenja meda i drugih pelinjih proizvoda. Ujednaenim izlaganjem istih injenica velikog broja izlagaa, u individualnom kontaktu, postie se kumulativni efekt i sinergija medijskog djelovanja. Trite je elastino tkivo i istovremenim, ritmikim djelovanjem ono e se uzbibati upravo onako kako bi se uzbibalo i snanim medijskim djelovanjem. Takvo sinkronizirano djelovanje vrlo dobro se moe objasniti primjerom prelaska preko mosta (elastine konstrukcije). Preko njega moe bez problema proi 5-6 tenkova u grupi jedan za drugim, dok stotinjak vojnika mogu uzdrmati konstrukciju do njenog oteenja. Vibracije koje nastaju istovremenim udarcima stotinjak nogu, kod strojevog koraka, mogu biti izuzetno razorne. Ukupna teina stotinjak vojnika moe, s opremom dosei do 12 tona. Teina tri tenka moe premaiti teinu vojnika za vie desetaka puta, ali tenkovi e preko mosta proi bez problema, dok e strojevi korak stotinjak vojnika otetiti i najsnanije graeni most. U Hrvatskoj peli (sijeanj 2008.) i na web stranici www.pdz.hr vie je tekstova koji se mogu preraivati, doraivati, umnaati i dijeliti kupcima uz svoje osobne podatke ili podatke svog OPG-a. Iako su podaci osobni injenice su zajednike, a iznosimo li ih svi i u svakodnevnom kontaktu s naim kupcima postii emo pozitivne uinke koji e djelovati na ukupnu potranju proizvoda koje nudimo. Naravno, iz postojee literature mogu se izvaditi i drugi primjeri, ali je izuzetno vano da sistematiziramo svoje znanje, da ga grupiramo i da u svim svojim kontaktima bilo oi u oi s kupcem, bilo putem medija, nastupamo uigrano i s istim argumentima. Lista argumenata koji mogu utjecati na poveanja prodaje moe biti podugaka, a za poetak evo nekih:
54
1. Med valja koristiti svakodnevno jer jedino tako blagotvorno utjee na ljudski organizam,
2. Med se kristalizira i ta njegova prirodna osobina ne utjee na njegovu kvalitetu, a dekristalizacijom mu se moe umanjiti kvaliteta, 3. Med gubi svoja blagotvorna svojstva na ljudski organizama na temperaturi veoj od 45C, 4. Jedino odstupanje od ovog pravila je kod gripe i drugih virusnih oboljenja tada se med uzima PROKUHAN!!! 5. Preteito ga valja uzimati rastopljenog u tekuinama zagrijanim do 40C, 6. Za dugovjean i zdrav ivot najbolje ga je uzimati direktno u usta, mukati i drati ga u ustima 5-10 minuta, a potom ga malim gutljajima polako progutati da najvrednije sastavnice uu ispod jezika u organizam, 7. Direktni uinak takvog uzimanja je da med oisti plak i suzbija paradentozu, depovi izmeu zubiju se povlae, zubi postaju zdraviji i vre sjede u eljusti, 8. Med regulira tlak visoki snizuje, a niski podie, 9. Med izuzetno djeluje na opekotine vrlo brzo uklanja bol, glumi kou i dovodi do brze regeneracije spaljenog ili opeenog epitela. 10. Redovitim uzimanjem meda, u koliini od 1g na 1kg tjelesne teine dnevno, ivi se zdravije i do 20 godina due, 11. I ono najvanije Pelarstvo je rijetka, ako ne i jedina, djelatnost svekolike ljudske proizvodnje dobara koja ne ostavlja nikakve ekoloke tragove ili posljedice. ak upravo suprotno DAJE AKTIVNU I NEMJERLJIVU KORIST U OUVANJE NAE PRIRODE. I to treba uvijek i na svakom mjesto isticati!!! Brojne zajednike i individualne akcije, sa zajednikim elementima nastupa i ciljeva te uz osiguravanje medijske podrke pokrenut e se domaa potronja meda, to se u nekim sredinama ve zamjeuje. I tu se opet vraamo naem direktnom odnosu s naim potencijalnim ili stalnim kupcem. Kupca ne treba gnjaviti i nametati mu svoje proizvode iskljuivo se treba koncentrirati na korist koju kupac moe imati od redovitog uzimanja meda i drugih arolija pelinje konice. A u tome treba imati mjere.
55
Nije potrebno pokazivati koliko toga puno znamo o pelinjim proizvodima i koliko zapravo elimo odmah impresionirati potencijalnog kupca. Ali je apsolutno vano aktivno sluanje i promatranje tzv. govora tijela kupca koji vam prilazi dali se neka, premilja, hoe-nee prii i sl. Tu mu moemo pomoi osmjehom, pozdravom i pitanjem da li bismo mu mogli predstaviti korist koju moe on kao kupac oekivati od proizvoda koje nudimo. Moemo ga pitati da li ima kakvih zdravstvenih problema, da li je skoro prebolio gripu, imali visok ili nizak tlak, mui li ga paradentoza, da li se je nedavno ozlijedio ili opekao, ima li netko od njegovih blinjih problema s kroninim ranama, ulkusom Pripremimo se i budimo mu strpljiv savjetnik, a vrlo dobar posao emo napraviti ako kod KUPCA izgradimo osjeaj da mi njemu inimo uslugu to kupuje NA proizvod. Cilj svakog prodavaa je prodati ono to prodaje i to to prije i u to veoj koliini. No, u tome e, na duu stazu, biti svakako uspjeniji ukoliko prihvati cehovsku solidarnost i cehovske aktivnosti.
56
Mogui uzroci kolapsa pelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder - CCD)

Zoran Stanimirovi*, Jevrosima Stevanovi* i Dragan irkovi**
*Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu **Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede Republike Srbije, Okrug Novi Pazar Possible causes of the collony collapse disorder (CCD) The paper describes the most probable cause of honey-bees disappearence, a phenomenon known as Colony Collapse Disorder (CCD). Also described are: biology, clinical status, diagnostics, prevention and protection measures of the honey bee colonies against American foulbrood disease, nosemosis, varosis and some viral infections. Kratak sadraj: U radu je dan prikaz najvjerovatnijih uzroka nestajanja pela tj. fenomena poznatog kao Colony Collapse Disorder (CCD), kao i biologija, klinika slika, dijagnostika i mere preveniranja i zatite pelinjih zajednica od uzronika amerike gnjiloa pelinjeg legla, nozemoze, varoze i nekih virusnih infekcija. Posebno je istaknut znaaj odravanje dobre kondicije pelinjih zajednica, opskrbljenih adekvatnom hranom, uz forsiranje njihovog higijenskog i njegovateljskog ponaanja kao primarnog imbenika postizanja vee otpornosti na uzronike navedenih bolesti. Takoer, istaknute su bioloke mjere borbe protiv bolesti pela i pelinjeg legla koje doprinose razvoju ekolokog pelarenja i proizvodnji pelinjih proizvoda slobodnih od rezidua aktivnih tvari lijekova koji se primjenjuju u klasinom pelarenju. Kljune rijei: CCD, amerika gnjiloa pelinjeg legla, nozemoza, varoza, virusi pela bioloke mere borbe, higijensko i negovateljsko ponaanje. Colony Collapse Disorder (CCD) Colony Collapse Disorder (CCD) je naziv za fenomen koji se nedavno pojavio kao najozbiljnija bolest uginua pelinjih zajednica, pri kojem dolazi do iznenadne smrti zajednice, uz nestanak odraslih pela u konici i ispred nje. Med i perga su obino prisutni u naputenim konicama, a esto su prisutni i znaci nedavnog uzgoja legla. U nekim sluajevima, u gnijezdu se mogu nai matica i mali broj preivjelih pela. Takoer je karakteristino da se u konicama iz kojih
57
su nestale pele grabe javlja sa zakanjenjem, a uobiajene tetoine (votani moljci i male konike bube) sporije invadiraju te konice. Zbog ega dolazi do kolapca pelinjih zajednica (CCD)? CCD je multifaktorijalna bolest pelinjih zajednica, tj. ne moe se sa sigurnou tvrditi da je uzrokovana samo jednim uzronikom. To je i razlog zato je jako teko preporuiti lijek koji bi pokazao najbolju uinkovitost. Najei uzroci CCD-a su: - Nedostatak kvalitetne hrane (peluda i meda), - Bakterijske infekcije (Amerika gnjiloa pelinjeg legla). - Gljivine infekcije (Nosemosis i Ascosphaerosis), - Infestacija pelinjih zajednica parazitima, a prije svih krpeljom Varroa destructor, - Mjeovite virusne infekcije pelinjih zajednica i - Ukupni menadment na pelinjaku. Nedostatak kvalitetne hrane (peluda i meda), Globalni klimatski poremeaji, zagaenost ivotne sredine, kemizacija svih oblasti ljudske djelatnosti, a naroito poljoprivredne proizvodnje, imaju za posljedicu poremeaje u ekosustavima, smanjenu ili mnogim problemima optereenu biljnu proizvodnju, a samim tim i poremeaje u proizvodnji dovoljne koliine kvalitetne prirodne hrane za pelinje zajednice. Naime, s jedne strane, intezivna primjena pesticida utjee na proizvodnju nedovoljne koliine kvalitetnog peluda, koji je osnova za dobijenje kvalitetne perge, a perga je izvor proteina za pele. S druge strane, smanjenje stonog fonda (pre svega ovaca i koza), a samim tim i smanjena produkcija prirodnog gnojiva, dovodi do znaajno manje proizvodnje kvalitetnog nektara i peluda, jer su mnoge biljne vrste zbog slabije prihrane ili smanjile produkciju ili su nestale sa livada i panjaka. Samo na Peteru i Homolju stoni fond je smanjen 10 puta u odnosu na 1989, a samim tim i proizvodnja organskog gnojiva po jedinici povrine je isto toliko manja. Ova raunica je jasnija ako se ima na umu da jedno grlo, npr. ovca, dnevno proizvede do 500g fecesa i mokrae zajedno, te ako je bilo 150000 slobodno ispanih grla na Peteru i neto manje na Homolju (oko 100000 grla), a sada je 10 puta manje na oba podruja, potpuno je jasno koliko je manja i proizvodnja organskog gnojiva.
58
Osim toga, u istom razdoblju je dolo do poveanja broja pelinjih zajednica, jer su mnogi na ovim prostorima u pelarstvu vidjeli dobru dopunu kunog budeta, tim prije ako se imaju na umu svi dogaaji na podruju bive SFRJ. Pelari u pokuajima da to vie zarade, zaboravljaju na bioloke potrebe pela. Naime, pelari oduzimaju pelama ne samo viak meda, ve i med iz plodita. Med iz plodita pripada samo pelama i taj med nije samo izvor energije, ve i izvor esencijalnih aminokiselina, mikro i makroelemenata, vitamina i drugih aktivnih supstanci, jer med u ploditu nije nektar. To je bioloki aktivna supstanca nastala preradom nektara i mjeanjem istog sa sekretima ljezda medonosne pele, i ne samo to, med u ploditu sadri znatne koliine peluda, koji stajanjem u medu, pod djelovanjem kiselina iz meda, kao i pod djelovanjem enzima egzokrinih ljezda pela puca (pucaju celulozni omotai, egzina i intina, koji su i za pele neprobavljiva prepreka kao i za ostale ivotinje), pa se sadraj peludnih zrna se mea sa medom. Tako med u ploditu predstavlja izuzetno kvalitetnu energetsku i proteinsku hranu za pele. Ova hrana je najznaajniji faktor za prezimljavanje i brzi proljetni razvoj pelinjih zajednica, a pelari ga uzimaju pelama. Na taj nain pelari prave viestruke tete i sebi i pelinjim zajednicama. Uzeti med iz plodita znai uzeti i med sa reziduama aktivnih tvari raznih preparata (amitrazaMitaka, kumafosa-Perizina, cimiazolhidrohlorida-Apitola, flumetrina-Varoastop, fluvalinata, dicikloheksilamina-Fumagilina) kojima je pelar tretirao pele u ploditu, pa je i med u njemu kontaminiran neposredno (tijekom jesenjeg i zimsko-proljetnog tretmana) ili posredno iz ve ranije kontaminiranog voska. Taj med nije za ljudsku upotrebu. S druge strane, oduzimanjem meda pelama se oduzima najkvalitetnija hrana, sto utjee na razvojne mogunosti i preivljavanje zajednice, ali i na imuni sustav kako svake pojedinane pele, tako i zajednice kao organizma u celini. Zbog oduzimanja ovog meda umanjuje se razvojni potencijal pelinje zajednice, naruava se uzrasna struktura pela, a dodatkom eera,tzv. eerizacijom, kao zamjenom za med (jer eer nikako ne moe biti adekvatna zamjena za med, nego je samo nuno zlo) pele se dodatno iscrpljuju, pa zajednica nee biti spremna za glavnu pelinju pau. Zbog naruavanja uzrasne strukture, smanjen je i broj sanitarnih pela (kune pele starosti od 12 do 18 dana), a samim tim i obrambeni potencijal pelinje zajednice na sve poznate i u konici uvijek prisutne uzronike bolesti (Paenibacillus larvae, Nosema apis, Nosema ceranae, Ascosphaera apis, Varroa destructor i razni virusi). Med iz plodita zajedno sa propolisom utjee na mikroklimu konice, jer regulira vlagu, temperaturu i razmjenu plinova u konici. Kada je poveana vlaga u konici, to moe tetno utjecati na temperaturni reim konice, prisutni med u ploditu, zbog svojih higroskopskih sposobnosti, upija vlagu i tako potpomae pelama u reguliranju reima vlage i topline u leglu. Kada je smanjena vlaga u
59
konici (ljeti pri visokim dnevnim temperaturama), med iz plodita isputa vodu i potpomae odravanje optimalne vlage i temperature u konici. Tada su pele poteene lepezanja, donoenja i rasprivanja vode u konici radi rashlaivanja i mogu se usmjeriti na sakupljanje nektara, pa je tako i prinos po zajednici vei. Poznato je da je poveana vlaga uvjet za pojavu gljivica (izazivai krenog legla - Ascosphaera apis, nozematoze-Nosema apis i Nosema ceranae). Kasnije, kako dolazi proljee, vanjske temperature su sve vie, a raste i temperatura u konici, te postaje sue, a ako je drutvo slabije i nema meda dolazi do drastinog pada vlage u leglu. Leglo se isuuje, pati zbog nedostatka vlage i ugiba, stvarajui uvjete za pojavu bakterijskih infekcija. Svakako, svoj danak uzima i krpelj Varroa destructor, ne samo kao ektoparazit legla i odraslih pela, ve i kao vektor mjeovitih virusnih infekcija. Uz sve navedeno, med sa propolisom ima jo i antimikotini i bakteriostatski uinak. Uz propolis i med, imunolokim sposobnostima pelinje zajednice doprinosi i pelud, a njega je ili manje ili je slabijeg kvalitete. Nije pelud iste kvalitete tijekom cjele pane sezone. Najbolji je pelud ranih cvjetnica (efemernih cvjetnica), zatim pelud ljeske, vrbe, vonih vrsta, livadskih trava, kukuruza, sofore itd. Globalni klimatski poremeaji utjecali su i na dinamiku cvjetanja, ali i koritenja peluda pojedinih biljaka. Na primer, ove godine slabo je bilo peluda efemernih cvjetnica, ljeske i denarike, ili ako ga je bilo, teko je bio iskoristljiv zbog loeg vremena. Na kvalitet peluda i nektara utjeu i razni pesticidi. Pored silnih drugih pesticida, koji se koriste u povrtarstvu, ratarstvu i voarstvu, u zadnje vreme sve se vie koriste i pesticidi na bazi imidakloprida, (GAUCHO 600-FS, Bayer i IMIDOR, 70 WS, Stockton za suncokret i kukuruz; PRESTIGE 290-FS, Bayer; CONFIDOR 200-SL, Bayer za krompir; MONTUR FS 190, Bayer za eernu repu) ili preparati na bazi fipronila (COSMOS 500 FE, BASF i REGENT 800WG, BASF). Ovi insekticida su otrovni za pele (neonikotinoidi-imidakloprid i fipronili), djeluju kontaktno i digestivno, a usvajaju se korjenom biljke i prenose provodnim sustavom u vie biljne organe: cvijet (akumuliraju se u nektaru i peludu), plod, listove i sjeme, gdje se veoma dugo zadravaju (ovljanski, 2008a,b). Neonikotinoidi (imidakloprid) deluju na receptore acetilholina (lano se predstavljajui kao primaoci impulsa), dok fipronil djeluje na sporedni kanal klornih jona, podiui propustljivost membrane ivane stanice. Pele u potrazi za hranom sakupljajui nektar pamte miris cvetajuih biljaka, tako formirajui neku vrstu mirisne mape koja e im koristiti za budue letove. Meutim, navedeni insekticidi oteuju centre u mozgu odgovorne za memoriju i orjentaciju, izazivajui dezorjentaciju pela. Pele se ne znaju vratiti u konicu, lutaju i uginu od gladi. Pele su uznemirene sa nekoordiniranim ponaanjem pri sakupljanju peluda i nektara. Viaju se na glavicama suncokreta kako vise, najprije su vrlo aktivne, a zatim postaju apatine sa grevima i klonulou, to se na kraju zavrava uginuem.
60
Amerika gnjiloa pelinjeg legla Znaajan problem koji utie na razvoj pelarstva kako kod nas, tako i u svetu jesu zarazne bolesti pela od kojih prvenstveno treba spomenuti opaku gnjilou legla (amerika kuga pelinjeg legla), zatim varozu, nozemozu, virusne bolesti, gljivine infekcije i dr. Gledajui sa zdravstvenog i ekonomskog aspekta, svakako veliki problem predstavlja amerika kuga legla, bolest za koju se smatra da je ve odavno dostigla razmere panzootije (urii i Radoji, 2000). U naoj zemlji prisutna je ve vie desetina godina sa manjim ili veim intenzitetom i smatra se da je trenutno ima skoro u svim opinama i regijama Srbije i Crne Gore (urii i sar., 2001; Lauevi i sar., 2001). Amerika kuga je veoma kontagiozna bolest pelinjeg legla, enzootskog karaktera u poetku, koja kasnije svojom upornou u odravanju i laganim irenjem u pelinjaku i okolini, dostie razmjere panzootije (urii i sar., 2001). Razlikujemo dvije forme mikroorganizma koji izaziva ovu bolest pelinjeg legla: vegetativna, pokretna forma-bacil i spore, nepokretna forma. Spore bakterije, Paenibacillus larvae, su izuzetno otporne kako na faktore spoljanje sredine, tako i na kemijska sredstva. Spore mogu da provedu u starom sau i konicama i do 35 godina, sauvavi infektivnost. Na 110C u autoklavu izdre 30 minuta, u kljualom vosku na 125C izdre 20 minuta, a u suvom tlu ouvaju infektivnost 228 dana. Infekcija je iskljuivo vezana za pelinje leglo (larve) i nastaje unoenjem spora uzronika, pri emu spore P. larvae u leglo deponiraju pele njegovateljice. Vegetativni oblici-bacili se razvijaju iz unijetih spora poslije poklapanja legla. Infekcija oboljelog legla je veoma jaka, tako da jedna oboljela liinka moe sadravati i preko bilion spora P. larvae, to je sa epizootiolokog i zdravstvenog aspekta veoma znaajno (OIE-Manual of standards Diagnostic Test and Vaccines, 2000). Primarni izvori zaraze su bolesne i uginule liinke, kraste, med, pelud i unutranjost konice oboljele zajednice. Takoe, spore ovog mikroorganizma mogu mehaniki prenositi i krpelj Varroa destructor, kao i leptiri voskovog moljca. Sekundarni izvor zaraze je med iz medita zaraene konice, koji daje recidive. Disperziju (irenje) spora unutar konica obavljaju mlade pele njegovateljice legla, a zarazu prenosi sam pelar apitehnikim postupcima, seobom pela na pau slabih i zaraenih zajednica, kupoprodajom rojeva, putem grabei, pozajmljivanje pribora, samostalnom izrada satnih osnova od nesteriliziranog voska itd. Nain infekcije je per-os, uvek sporama, a nikada vegetativnim oblicima. Kliniku sliku uoavamo na poklopljenom leglu i to u obliku promjena boje, konfiguracije i inegriteta poklopaca (slika 1). Vide se promene i u izgledu samog legla koje je nekompaktno, tj, ratrkano. Po skidanju poklopaca uoavaju se promene na larvama, ija se boja mjenja od bijelo sedefaste, sivoute, tamnosmee
61
do boje okolade. Liinka, takoer, gubi jasni srpoliki oblik, te se pretvara u bezoblinu gnjecavu amorfnu masu. Ubadanjem akalice ili igice u takvu larvu izvlae se niti okoladne boje, duge i po etiri do pet centimetara, to je siguran znak da materijal treba odneti u labolatorij i tamo potvrditi dijagnozu. Sa napredovanjem bolesti na dnu stanice se formira krasta veliine glave pribadae koja se teko pomie sa dna stanice.
Slika 1. Klinika slika amerike gnjiloe pelinjeg legla:

A. Ratrkano zatvoreno leglo, B. Promjene na poklopiima zatvorenog radilikog legla (promjena boje-svetliji poklopii, ulegnue satnih poklopaca i njihova perforacija sa nepravilnim nareckanim ivicama), C. Ropinessov test: Ubadanjem akalice ili igice u oboljelu liinku izvlae se niti okoladne boje, duge i po 4 do 5 centimetara, to je siguran znak da materijal treba odneti u labolatorij i tamo potvrditi dijagnozu.
Proces hidrolize (raspadanje uz gubitak vode) liinke i njeno razlaganje do formiranja kraste traje oko 2 mjeseca. Oboljela zajednica sve vie slabi i na kraju postaje plijen najezde voskovog moljca i grabei pela. Sigurna dijagnoza se postavlja u labolatoriju izoliranjem specifinih spora uzronika. Materijal za
62
dijagnostiku je okvir oboljelog legla upakiran u papir. Diferencijalno dijagnostiki moe se otkloniti sumnja na mjeinasto leglo, kompleks blage trulei i delimino varozu, obzirom na slinosti u klinikoj slici. Na alost, posljednjih godina svjedoci smo sve glasnijeg zagovaranja primjene alternativnih profilaktinih mera pa i profilaktine primjene antibiotika (masne pogae) kod amerike gnjiloe pelinjeg legla, kako od strane samih pelara koji samoinicijativno, na slobodnoj prodaji, kupuju razliiite antibiotike, tako i od strane poznatih strunjaka koji se ve dui niz godina bave zdravstvenom problematikom i ekonomijom u pelarstvu (urii i sar., 2001). Primenu antibiotika u preventivne svrhe aplikacijom putem mednih pogaa i dr. preporuuju ne samo pojedinci (Radovi publikovani u Zbornicima radova sa Savetovanja o lekovima za uporebu u veterini i dr., Mlaan, Bandov, Kolari i dr.) ve i poznate prizvodne kue kao to su Zdravlje Leskovac, Hemovet Vrac, Veterinarski zavod Zemun i dr. Takoe, i privatni proizvoai preparata za pele ve uveliko reklamiraju i preporuuju primjenu oksitetraciklina u svojim proizvodima u preventivne svrhe. Kao struno obrazloenje za primenu oksitetraciklina u pogaama uzeti su rezultati koje su dobili Vilson i suradnici kao i Kulinevi i saradnici, a koji pokazuju da eernouljne pogae sa oksiteraciklinom uspeno mogu da se koriste u preveniranju amerike gnjiloe pelinjeg legla i europske trulei ukoliko se zaraza nalazi u svom poetnom stadiju (Mlaan i ivanov, 1996). Meutim, danak koji ova bolest pelinjeg legla i dalje uzima govori o zabludi ovakvog miljenja i protuzakonite primene navedenih antibiotika. U prilog injenici o neosnovanosti primene antibiotika u borbi protiv uzronika amerike gnjiloe pelinjeg legla idu i nalazi istraivanja grupe istraivaa u vedskoj (a u timu je bila i dr Jevrosima Stevanovi, koautor ovog rada). Navedena istraivanja govore o postojanju etiri soja bakterije Paenibacillus larvae (ERIC I, ERIC II, ERIC III i ERIC IV), koji se meusobno ne razlikuju samo u pogledu otpornosti na temperaturu, na primenjivane antibiotike, ve i u stepenu patogenosti i klinikoj slici. Treba istai da klijavost, infektivnost (slika 2) i posledice infekcije, razliitim kombinacijama navedena 4 genotipa, u pelinjim zajednicama su razliite (Forsgren i sar 2008). Kontrolna ispitivanja pelinjih zajednica na prisustvo uzronika amerike gnjiloe legla se obavljaju u rujnu i listopad. Tamo gde se utvrdi postojanje zaraze, specifino lijeenje obolelih liinki ne postoji, ve se poduzimaju mjere propisane pravilnikom o nainu suzbijanja ove bolesti, a to su: zatvaranje zaraenog pelinjaka; unitavanje svih zaraenih konica sa saem i pelama; unitavanje svih dotrajalih konica zajedno sa pelama i saem; unitavanje zaraenog saa i pela iz zaraenih konica spaljivanjem i zakopavanjem, dok se pribor i konice dezinficiraju i uvodi zabrana dranja pelinjih zajednica bez matica i spreavanje rojenja u zaraenom pelinjaku; dezinfekcija pelinjaka i pelarskog pribora koji se koristi pri izvravanju mjera nareenih u pelinjaku
63
odgovarajuim dezinfekcijskim sredstvom (20% formaldehid 30 min. ili 6% NaOH); preventivno se dijagnostiko ispitivanje obavlja u svim pelinjacima u polumjeru od 3 km od zaraenog pelinjaka; nakon 2 meseca u zaraenom pelinjaku se ponovo radi kontrolno dijagnostiko ispitivanje, pa ako nema zaraze smatra se da je ona nestala.
Slika 2. Razlike u klijavosti etiri genotipa bakterije Penibacillus larvae (izaziva amerike gnjiloe pelinjeg legla) pri temperaturnom tretmanu i tretmanu antibioticima. Najbolja mjera preveniranja ove bolesti je uzgoj jakih pelinjih zajednica auhtohtonih ekogenotipova medonosne pele, sa izraenim higijenskim i njegovateljskim ponaanjem, kao i potivanje biolokih potreba medonosne pele kao ivog bia (Stanimirovi i sar., 2002, 2003). Takoe, orijentacija na bioloke mjere borbe (zamjena starih matica, zamjena starog saa) i potivanje higijensko sanitarnih uvjeta pelarenja doprinose proizvodnji pelinjih proizvoda bez rezidua i sa svim autohtonim biolokim svojstvima.
Nozemoza Uzronik nozemoze je parazitska protozoa, mikrosporidija, Nosema apis (slika 3), za koju se smatra da ivi zajedno sa svojim domainom pelama oko 60 miliona godina. Nosema apis prolazi u svom razvoju kroz nekoliko razvojnih stupnjeva (spora, planont, meront, sporonti, sporoblasti). Razvoj parazita i formiranje spora zavisi od temperature. Najpovoljnija temperatura za razvoj parazita je izmeu 30 i 34C. Nosema apis razvija se iskljuivo u stanicama epitela srednjeg crijeva odraslih pela, to kroz svoja ispitivanja medne voljke,
64
srednjeg crijeva, tankog crijeva, Malpigijevih cjevica, rektuma i rektalnih papila, potvruju i Mlaan i sur. (2000). Infekcija nije samo tkivno, ve i stanino specifina.
Slika 3. Nosema apis-spore Ustanovljeno je in vitro da spore N. apis u mrtvim pelama dranim na 4C i pri 90% - 100% relativne vlanosti zadravaju svoju infektivnost najmanje 81 dan, dok spore N. apis u vodi ili osuene u posudi ostaju infektivne i posle 93 dana. Izuzetno je vano uzimanje adekvatnih uzoraka pela za laboratorijsku dijagnostiku, poto se klinikim pregledom moe postaviti iskljuivo sumnja na nozemozu. Za dijagnozu kod prirodne infekcije najbolje uzorke predstavljaju pele sa leta konice i sa vrha nastavka. Najbolje vreme za dokazivanje spora N. apis u pelinjim drutvima je poetak aktivne sezone posle zime. Za vreme letnjih meseci teko je nai spore kod pela. Mali porast broja inficiranih pela moe se nai u jesen. Kada se govori o irenju nozemoze razlikujemo irenje bolesti u konici, izmeu pelinjih zajednica i izmeu pelinjaka. U svakom sluaju pele radilice predstavljaju najznaajniji vektor u irenju nozemoze. Inficirane pele ive krae u odnosu na neinficirane, jer infekcija smanjuje duinu ivota pela izmeu 25% - 58%. Pored skraenja ivota pela, posljedice su zamjena oboljelih matica (uklupavanje), kasniji izlazak mladih radilica na orjentacione letove, slabiji ili potpuni izostanak unosa nektara i peluda, iscrpljenost pela i gubitak zajednice. Poznato je da jedan od klinikih simptoma moe biti sae,okviri, leto i zidovi konice uprljano fecesom bolesnih pela (slika 4), a isto tako i veliki broj uginulih pela na podnjai konica (slika 4).
65
Slika 4. Kliniki znaci nosemoze:

A. Okvir sa medom uprljan fecesom bolesnih pela, B. Leto i prednja strana konice uprljani fecesom bolesnih pela radilica
Slika 5. Klinike promjene na srednjem crijevu (promjena boje: A i B) i crijevnom epitelu (C), pela radilica inficiranih sa Nosema apis. Promjena boje srednjeg crijeva je, takoe, mogu kliniki simptom (slika 5). Kod pela zaraenih nozemozom srednje crijevo je esto oteeno i mlijene boje, a kasnije postaje kreno bijelo i smanjuje se na normalnu veliinu. Do promjena boje srednjeg creva ne dolazi odmah poslije infekcije, ve nakon nekoliko dana, tj. kliniki simptomi su vidljivi tek poslije 21. dana starosti pela. Mere prevencije i zatite. Odabir dobre lokacije za smjetaj pelinjaka, rad sa jakim zajednicama, pristupanost svjee pitke vode, kao i pravovremena
66
dijagnostika koja upuuje na dalje mjere, predstavljaju osnovu u prevenciji nozemoze. No, na alost, u praksi to esto nije prisutno. To je jedan od razloga zbog ega se javlja visok postotak nozemozom zaraenih pela u pojedinim regijama Srbije (Mlaan i sar., 1990). Komparativna laboratorijska i terenska ispitivanja lijekova za nozemozu (Furgala i Boch, 1970) pokazala su da Fumidil B smanjuje infekciju N. apis bez tetnih posljedica po pele, dok su preparati Humatin i Nosemack neznatno smanjivali infekciju, a Nosemack je pri tom bio izrazito toksian. Van Steenkiste i Jacobs (1980) nakon komparativnog ispitivanja preparata Fumidil B, Chinosol i Urotropin izvjeavaju da jedino Fumidil B pokazuje povoljan uinak na pele inficirane sa N. apis. U paralelnom ispitivanju Fumagilina i Enteroseptola, Fumagilin je pokazao snano djelovanje na parazite, dok se to za Enteroseptol ne moe rei (Sugden i Furgala, 1979). Meutim, mnogi lijekovi predstavljaju potencijalnu opasnost za ovjeka, pa tako se zadnjih godina spominje i mogu negativan uticaj fumagilina (Stanimirovi i sar., 2007; Stevanovi i sar., 2008), ali uz pravilno koritenje predstavlja i dalje najbolji lek za suzbijanje nozemoze.
Slika 6. Spore Nosema A (Nosema ceranae); B (Nosema apis)
67
Nozemoza moe biti uzrokovana jo jednom vrstom mikrosporidija pod nazivom Nosema ceranae (slika 6.), koja je otkrivena na pelinjacima u paniji, Francuskoj, Austriji, Nemakoj i Italiji. Nalazi Klee i sar. (2007) ukazuju na prisustvo ovog uzronika nozemoze pela i na pelinjacima junomoravskog podruja Srbije, to potvruju i opsenija istraivanja u Srbiji koja sprovode i dr Jevrosima Stevanovi i dr Zoran Stanimirovi. Vano je istai da Nosema ceranae izaziva do sada nezabiljeene i neopisane simptome u pelinjim zajednicama, koji se razlikuju od onih kod klasine nozemoze. Najugroeniji dio pelinje zajednice su radilice i to u vrijeme intezivne aktivnosti. Oboljele pele stradaju vani, daleko od konice. To dovodi do progresivnog pustoenja konica, a da se i ne primete uginule pele, to bi uzrokovalo manji prinos nektara i polena i za posledicu imalo potpuno nestajanje drutava zbog nestanka radilica i nedostatka hrane. Kao i kod obine nozemoze, spore Nosema ceranae imaju sposobnost opstanka u duem vremenskom periodu u spoljnoj sredini, to doprinosi brzom irenju zaraze. Utvreno je da su u najvie pogoenim regijama ponovne infekcije vrlo uestale i javljaju se u vremenskom intervalu izmeu dva i etiri meseca. Problemi dijagnosticiranja su do skora bili jako aktualni, ali zahvaljujui molekularno-genetikim metodama mogue je vrlo sigurno utvrditi koji je uzronik nozemoze, Nosema apis ili Nosema cerenae. Ovakve analize se rade i u laboratoriju Katedre za biologiju Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu. Lijeenje bi, prema preporukama europskih strunjaka, moralo biti popraeno detaljnom dezinfekcijom kompletne opreme i konica, upotrebom topline i octena kiseline. Meutim postoje miljenja da pojava N. cerena, nije nikakva novost, te da ona postoji sve vreme u pelinjim zajednicama europske medonosne pele, ali da je ona dola do izraaja onog trenutka kada je neprimjerenom upotrebom fumagilina uniten njen konkurent N. apis, pa je nova vrsta N. ceranae zauzela upranjenu ekoloku niu (Andrews, 2007). Vapnenasto leglo Bolest pelinjeg legla izazvana gljivicom Ascosphaera apis. a) Simptomi na liinkama u leglu (slika 7). U poetku infekcije liinke su najprije bledo-ukaste boje, meke, glatke, promjenljivog oblika, a zatim imaju svjetlo-utu boju. Kasnije su hrapave, na dodir se osea konzistencija koe i mogu biti krte i lomljive. Oko njih se stvara bijeli micelijski omota koji se naglo uveava, potpuno ih obavije da bi na kraju
68
cijeli prazan prostor u stanici legla bio ispunjen micelijem. Micelij tesno prianja na zadnji dio tijela liinke, dok glava obino ostaje slobodna, suha i ima izgled gumba. U kasnijem stupnju infekcije, stare mumificirane liinke se smanjuju zbog dehidratacije i izgledaju kao da su pokrivene vapnom otuda i naziv VAPNENASTO LEGLO. Larve na kasnijem stupnju infekcije imaju prljavo tamno-zelenu boju.
Slika 7. Simptomi na liinkama u leglu:

A. Poetni stupanj infekcije, Liinke bledo-ukaste boje, B. Odmakli stupanj infekcije, Liinke prljavo tamno-zelene.
b) Simptomi na okviru saa sa leglom (slika 8) Mlade inficirane liinke koje na prvi pogled jo izgledaju zdrave, obino se nalaze ratrkane meu zdravim leglom, dok se starije, ve mumificirane liinke, nalaze u poklopljenim stanicama ili nekad u stanicama koje su pele otvorile. Poklopci stanica su uglavnom normalnog izgleda ili mogu biti posuti pjegama ili blago ugnuti. Na uzdunom presjeku kroz sae sa poklopljenim leglom mumificirane liinke (slika 9.) lako ispadaju iz stanica. Kada micelij gljivice proe kroz poklopce stanica i prekrije vanjsku stranu poklopaca, zatvoreno leglo ima izgled kao da je posuto branom, vapnom ili sivkastom prainom.
69
Slika 8. Simptomi na okviru saa sa leglom:

A Okvir saa sa ratrkanim zaraenim liinkama meu zdravim leglom
Dijagnostika. Na osnovu klinike slike i vremena pojavljivanja i injenice da odrasle pele radilice nisu bolesne, treba posumnjati na vapnenasto leglo. Tona dijagnoza se postavlja u laboratoriju mikroskopskim pregledom mumificiranih liinki (slika 9.) ili izoliranjem Ascosphaera apis na umjetnim hranljivim podlogama. Materijal za laboratorijsku dijagnostiku je okvir saa sa mumificiranim trutovskim ili radilikim leglom ili isjeak legla dimenzija 10 x 10-14 cm. Svaki uzorak se pojedinano pakira u kartonsku kutiju.
Slika 9. Mumificirane liinke koje se pregledaju u cilju laboratorijske dijagnostike vapnenastog legla.
70
Terapija. U sluaju benignog tijeka bolesti dovoljno je da se okviri sa bolesnim leglom izvade iz konice, a pelinja zajednica dovede u dobro bioloko uzgojno stanje (jake zajednice, suhe konice, preseljavanje pela sa leglom na suh i osunan teren). U teim sluajevima infekcije neophodno je zamjeniti maticu, pele prenijeti u novu konicu, a staru konicu temeljno oistiti i dezinficirati letlampom. Sae sa bolesnim leglom spaliti ili pretopiti, a takoe spaliti i sve otpatke iz konice. U cilju poticanja higijenskog ponaanja preporuuje se nadraajno prihranjivanje ili posipanje eerom u prahu. Varooza Varroa destructor (slik 10.), uzronik varooze, je krpelj koji je prvi put otkriven u trutovskom leglu Apis cerana na Javi. Parazitira i na europskoj i na amerikoj Apis mellifera, kao i na A. mellifera i A. cerana u Aziji i Dalekom istoku.
Slika 10. enke pelinjeg krpelja Varroa destructor Pri polaganju jaja, enke krpelja preferiraju zatvorena trutovske stanice (slika 11.). Samo prvi potomci jedne enke krpelja imaju vremena sazrijeti i pariti se pre nego to, oko 12 og dana poslije poklapanja stanica, bude izvedena nova pela. Radilice A. mellifera imaju manje izraeno njegovateljsko ponaanje i manje su otporne na varozu u odnosu na A.cerana. Meutim, selekcija u pravcu favoriziranja ovog oblika ponaanja ili u pravcu skraenja stadija razvoja poklopljenog legla pela radilica, makar i do 24h u vreme sakupljanja nektara, sprijeava krpelje da dovre svoj razvoj, a mnogi uginu zajedno sa odraslim pelama tijekom izlaska pela na pau (Stanimirovi i sar 2002, 2003b i 2005b; irkovi, 2002). Kada
71
zajednice europskih podvrsta medonosne pele postanu infestirana varoom, irenje krpelja dobija radikalni tempo, te netretirane zajednice vrlo brzo ugibaju i to obino zimi (slika 11). Nekada varooza netretiranih pelinjih zajednica moe imati i produen tijek (3-4 godine). Vei postotak najjaih infestacija varoom u Europi u odnosu na ostali dio svijeta moe se pripisati i prosenoj gustini pelinje zajednice, hladnim zimama, ali i velikom prisustvu virusa koji izazivaju sekundarne infekcije pela, a iji je prenosioc varoa.
Slika 11. Usporedni prikaz razvitka pele radilice i krpelja Varroa destructor imbenici sredine imaju veliki utjecaj na ishod infestacije. Zapaene su znaajne sezonske razlike meu uincima infestacije lutki i duine ivota novoizalih odraslih pela, kao i da klimatski imbenici, brojnost populacija i hrana utjeu na teinu i tijek infestacije. Populacija krpelja koji se spremaju za prezimljavanje mnogo je otpornija u odnosu na krpelje koji ive tijekom proljea ili ljeta. Zimi se enke krpelja, zbog nedostatka legla, ne razmnoavaju.
72
Varooza je bolest legla i odraslih pela, koja se iri preko pela. Izvor varooze mogu biti zaraene pelinje zajednice, paketni rojevi pela, kontakt sa oboljelim pelama, prirodni rojevi, matice i leglo. Preko leta, varoza se za tri mjeseca moe proiriti na rastojanje i do 11 km. Pri visokom stupnju zaraenosti (vie od 20 krpelja na 100 pela u konici), u jesen i u ljeto, zapaa se uginue legla, izbacivanje iz gnezda uginulih trutovskih i pelinjih liinki, mladih pela i trutova. U jesen i u zimu, pele iz oboljelih zajednica su uznemirene i esto ugibaju tijekom prve polovice zime. U poetku, bolest protjee lagano i neprimjetno i ne odraava se na produktivnost pelinjih zajednica. Poslije 23 godine, postaju vidljivi kliniki simptomi. Krpelji u tijelu zaraenih liinki sniavaju koliinu suhe tvari, ukupnog duika, masnih kiselina, masnog tijela, a uvjetuju poveani gubitak energije pri disanju u odnosu na zdrave jedinke. Smanjuje se otpornost pela i slabi snaga zajednice. Simptomi bolesti uoavaju se ako je zaraeno vie od 20% pela. U zimskom razdoblju, zapaa se uznemirenost pela, zujanje, izletanje iz konice, proljev, uginua. U proljee i ljeto, zapaa se uginue lutki i slabljenje drutva i to kao rezultat izvoenja potomstva nesposobnog za preivljavanje. Trutovi se ne pare sa maticama ija je plodnost, zbog varoze, izuzetno smanjena, a leglo je ratrkano. U periodu sakupljanja meda, pele su neaktivne i proizvodnja meda je niska-pele ak ni sebi ne mogu da osiguraju dovoljno hrane. Stupanj zaraenosti pelinjih drutava tokom sezone nije isti. Kada nema trutovskog legla, u proljee i jesen, zaraava se radiliko, a u ljeto trutovsko leglo. Osnovna masa krpelja nalazi se na radilikom leglu, to dovodi do pojave velikog broja oteenih pela nesposobnih za let. Ljeti se enke varoe razmnoavaju u trutovskom leglu, gde je obilje visoko kvalitetne proteinske hrane, kao i daleko nia temperatura u odnosu na radiliko leglo. teta koju prouzrokuje varoa ne ovisi samo od broja krpelja u jednoj napadnutoj zajednici. Spomenute tete su u oiglednoj vezi sa tzv. sekundarnim virusnim infekcijama. Pri tome najvie tete, barem u Europi, nanosi virus akutne paralize pela, koji latentno inficira pele ne dovodei do vidljivih oteenja njihovog tijela. Krpelji aktiviraju virus prilikom infestacije pela, tada ga prenose i na otvoreno i zatvoreno leglo, koje pokazuje nespecifine simptome (posebno u jako infestiranim drutvima). Odrasle pele, u kojima je virus aktiviran, mogu prije nego to uginu, inficirati mlade liinke, i to vjerojatno tako to im prenesu velike koliine virusa preko ljezdanog sekreta (mandibularnih i torakalnih lezda) tijekom ishrane. Liinke koje su unijele dovoljnu koliinu virusa, ugibaju prije nego to im se poklope stanice; one koje preive nastavljaju se razvijati u latentno inficirane odrasle pele. Virus akutne paralize, ponekad se moe nai i u peludu koji sakupe, na izgled zdrave pele, kao i u njihovim torakalnim pljuvanim ljezdama.
73
Varooza je danas, kako kod nas tako i u velikom dijelu svijeta, najvei problem u pelarstvu, kojem se poklanja velika panja. Nezavisno od stupnja zaraenosti pelinjih zajednica, svake godine treba sprovoditi tretman s ciljem da infestiranost drutva ne pree 3% (slika 12).
Slika 12. Dinamika tretiranja pelinjeg krpelja tokom pelarske godine U jesen, treba povesti rauna o tome da pele u zimu uu sa najmanjom koliinom krpelja na sebi. U Europi je protiv varoe zvanino odobreno nekoliko akaricida, ali svi oni pokazuju i tetne uinke na pele (Stanimirovi i sar.2003 a i c; 2005 a i b; 2006 a i b; 2007) Problem sa primjenom akaricida je to ne mogu doi do krpelja u poklopljenom leglu, to se moe prevladati zamjenom starih matica, koje se dre deset dana u kavezu u svojoj zajednici, a onda zamjene matinjakom. Na ovaj nain se postie potpuno iskorenjivanje krpelja. Idealni bi bili sistemski akaricidi koji bi se preko hrane davali pelama i koji bi preko hrane za liinke u poklopljenim stanicama dolaze do krpelja (akaricidi na primjer na bazi cymiazol hydrochlorid-a). Pare mravlje kiseline, aplicirane u kratkotrajnom ili dugotrajnom tretmanu, unitavaju veinu krpelja, pa i one u poklopljenim stanicama. Geraniol, kao komponenta Nazanovljevih lezda pela izletnica, deluje repelentno na migrirajue krpelje, to je dokazano brojnim laboratorijskim eksperimentima. Pri primeni svih kemijskih supstanci potrebna je velika opreznost, jer veina njih, nakon svoje primene ostavlja brojne rezidue u pelinjim proizvodima i dovodi do razliitih medikamentoznih toksikoza (Stanimirovi i sar 2003). Osim toga, dugotrajna upotreba jednog te istog akaricida, moe dovesti do rezistencije
74
na njega, kao to je sluaj sa fluvalinatima. Kao manipulativni tretman protiv varoze, primjenjuje se metod smanjivanja trutovskog legla u infestiranom drutvu (ram graevnjak, mamac trutovsko i radiliko sae, TNT ramovi i sl.), u cilju sprijeavanja migracije enki Varroa destructor u poklopljene stanice kako bi se tamo zatitile od kemijskih supstanci. Nedostaci ove metode su to se njime unitava mjesena proizvodnja legla, zamjetan je i pojaava uinke nozemoze i akaroze. U posljednje vrijeme se sve ee, u borbi protiv varoze, primenjuje i biofizika metoda zagrijavanja legla. Huang (2001) je koristio temperaturni tretman protiv varoe i to u samim konicama. Problem u ovoj metodi predstavlja topljenje voska u blizini grijaa, to se moe rijeiti koritenjem ice uronjenu u termootpornu plastiku. U borbi protiv krpelja Varroa destructor predlae se primjena prirodnih neprijatelja krpelja - patogenih gljivica vrsta Hirsutella thompsonii i Metarrhizium anisopliae, koje pokazuju prilinu uinkovitost u suzbijanju krpelja, a bezopasne su po pele (Shaw i sar., 2002; Kanga i sar., 2002, 2003; Peng i sar., 2002). Dosadanji eksperimenti su pokazali da tretman suhim sporama navedenih gljivica tano odreene koncentracije nema nikakve tetne uinke na broj poloenih jaja matice, na leglo, liinke, lutke i odrasle pele. U laboratorijskim uvjetima, krpelj se inficira nakon kretanja po kulturi H. thompsonii tijekom 5 min. Skening elektronske mikrografije otkrile su da je membranozni arolium pijavke na nozi krpelja mjesto infekcije gdje se se konidije gljivica zalepe i proklijaju (slika 13). Inficirani krpelji uginu od mikoze, pri emu poluvrijeme ubijanja (LT50) ovisi o izolatu gljivice i kree se u opsegu od 52.7 do 96.7 h (Peng i sar., 2002).
Slika 13. Izgled vrha ekstremiteta Varroa destructor prije i poslije tretmana sporama gljivica roda Hirsutella
75
Virusne infekcije pela Virusi predstavljaju grupu obligatnih, intracelularnih parazita koji se mogu nai u praktino svim ivim biima. Virusi nemaju sustav za vlastiti metabolizam, te mogu ivjeti i razvijati se samo unutar ivih stanica domaina. Unutar stanica domaina, virusi preuzimaju metabolizam domaina i koriste maineriju i komponente stanica domaina radi proizvodnje vlastitog potomstva viriona. Ovaj proces teti domainu, dovodei do razvoja bolesti ili ak smrti domaina. Zbog velikog uinka na zdravlje domaina, virusi predstavljaju glavni izazov po zdravlje ivog svijeta. Generalno, prenoenje virusa moe bili horizontalno ili vertikalno, ili na oba spomenuta naina. Horizontalno prenoenje podrazumijeva prenoenje virusa meu jedinkama iste generacije, odnosno, sa jedne na drugu jedinku, pri emu razlikujemo direktno i indirektno horizontalno prenoenje. Direktno: putem zraka, putem hrane i venerino (seksualnim putem). Indirektno: preko prelaznog domaina (vektora), kao to su varoa i drugi krpelji i nosema koji prenose viruse sa jedne inficirane jedinke na drugu. Vertikalno prenoenje je prenoenje virusa sa majke na potomstvo preko jaja, bilo preko povrine jaja (transovumsko prenoenje) ili unutar jaja (transovarijalno prenoenje). Smatra se da ovi raziiti naini prenoenja imaju kljunu ulogu u odreivanju virulencije patogena. Tipino, horizontalno prenoenje favorizira otvoreno pokazivanje bolesti poveava prevalencu (prevlaivanje) infekcije pod izvjesnim uvjetima, kao to su velika gustoa populacije domaina (to je sluaj u pelarstvu) i visoka stopa replikacije patogena. Nasuprot tome, vertikalno prenoenje je mehanizam kojim se postie dugorona istrajnost i opstajanje virusa i koji favorizira evoluciju benignih infekcija. Ishod bilo koje virusne infekcije moe odraavati ravnoteu izmeu dva procesa prenoenja. Medonosne pele su, kao i sva druga iva bia, izloena nizu razliitih patogena, ukljuujui viruse, koji predstavljaju veliku prijetnju po njihovo zdravlje. Do sada je opisano najmanje 18 virusa koji napadaju pele irom svijeta i koji dramatino utjeu na zdravlje pela pod odreenim uslovima (Martin, 2001). Zbog gusto naseljenih populacija i visoke stope kontakta meu lanovima drutva u vezi sa ishranom i kemijskom komunikacijom, drutva pela osiguraju izuzetne mogunosti za prenoenje bolesti. Mada postoje brojne praznine u poznavanju kljunih procesa koje lee u osnovi dinamike prenoenja virusa, razjanjavanje naina prenoenja pelinjih virusa predstavlja oblast istraivanja koja se brzo razvija, tako da se nae razumijevanje prenoenja i epidemiologije virusa kod pela znaajno povealo tokom poslednjih deset godina. Do danas nije otkriven nijedan neposredan i uinkovit tretman virusnih infekcija. Neke virusne infekcije (akutna paraliza) se mogu sanirati zamjenom starih matica sa maticama iz drugih krajeva zemlje, to s druge strane predstavlja veliki rizik za unoenje egzotinih patogenih agenasa. Budui da su brojni virusi
76
u uskoj vezi sa varoom, a znajui da za njih ne postoji adekvatan lijek, sasvim je izveesno da emo samo uspjenim suzbijanjem varoze suzbiti i virusne infekcije.
Jaka invadiranost drutva krpeljom dovodi do slabljenja pelinje zajednice i praktino se moe rei da krpelji dovode do pada imuniteta pelinjeg drutva. Netretirana drutva invadirana varoom obino uginjavaju za 3-4 godine. Veoma esto kolapsu pelinje zajednice doprinose virusi koje prenose Varroa krpelji (Martin, 2001). Meutim, treba istai da su na teritoriji Evrope brojni virusi bili detektovani u pelinjim drutvima i pre pojave Varroa krpelja, ali klinike manifestacije virusnih infekcija su samo sporadino uoavane; samim tim, prisustvo virusa nije imalo efekta na ekonomske gubitke u pelarstvu i zato im se nije pridavao veliki znaaj (Allen i Ball, 1996). Situacija se dramatino promenila sa pojavom Varroa krpelja na prostoru Evrope. Obzirom na direktnu korelaciju izmeu stepena infestacije pelinjeg drutva varoom i pojave virusnih bolesti, smatra se da prisustvo Varroa krpelja ima najznaajniju ulogu u pojavi klinikih simptoma virusnih bolesti (Nordstrm i sar., 1999). Krpelji iscrpljuju pele, ali osim direktnih negativnih efekata, Varroa krpelji u pelinjim drutvima ostvaruju negativno dejstvo i kao bioloki i/ili mehaniki vektori i/ili kao aktivatori drugih patogena, naroito virusa (Yue i Genersch, 2005; Shen i sar., 2005b; Bernyi i sar., 2006) koji dovode do kolapsa pelinje zajednice. Prisustvo virusa u krpeljima V. destructor i njihova transmisija putem krpelja dokazana je poslednjih godina primenom molekularnih metoda, pre svega u sluaju virusa deformacije krila (DWV) (Genersch, 2005, Chen i sar., 2005), virusa akutne paralize pela (ABPV) (Bakonyi i sar, 2002; Tentcheva i sar., 2004), virusa meinastog legla (SBV) (Chen i sar., 2004; Shen i sar., 2005a,b) i virusa crnih matinjaka (BQCV) (Chantawannakul i sar., 2006). Takoe je dokazano da jedna jedinka V. destructor moe biti istovremeno inficirana svim nabrojanim virusima. Ko-egzistencija veeg broja virusa u krpeljima jasno govori o njihovoj ulozi u transmisiji virusa i razvoju bolesti virusne etiologije u pelinjim drutvima (Chantawannakul i sar., 2006). Nedavno je eksperimentalno potvrena replikacija KBV, SBV i DWV virusa u Varroa krpeljima, kao i prisustvo virusa u njihovom pljuvanom sekretu, ime se nedvosmisleno potvruje uloga ovih ektoparazita kao biolokih vektora pelinjih virusa (Ongus i sar., 2004; Shen i sar., 2005a,b). Povezanost virusnih infekcija sa infestacijom krpeljima V. destructor u pelinjim drutvima predstavlja najkomplikovaniji aspekt parazitskog odnosa izmeu pela i varoa krpelja i danas se tome pridaje najvea panja meu istraivaima u cilju rasvetljavanja naina prenoenja virusa (Bernyi i sar., 2006; Chen i sar., 2006). U Evropi, najei virusi koje prenose Varroa krpelji su virus deformacije krila (DWV) i virus akutne paralize pela (APV) (Tentcheva i sar., 2006; Bernyi i sar., 2006). Najvie tete pelama nanosi virus akutne paralize
77
pela (APV) koji latentno inficira pele ne dovodei do vidljivih oteenja njihovog tela. Krpelji aktiviraju virus prilikom infestacije pela, tada ga prenose i na otvoreno i zatvoreno leglo, koje ispoljava nespecifine simptome (posebno u jako infestiranim drutvima). ivotni ciklus pela koje su APV virusom zaraene dok su bile na stupnju lutke, skraen je, tako da one kao adulti mogu samo da rade kao hraniteljice i to veoma kratko (Bksi i sar., 1999). Odrasle pele u kojima je virus aktiviran mogu, pre nego to uginu, inficirati mlade larve, i to verovatno tako to im prenesu velike koliine virusa preko lezdanog sekreta (mandibularnih i torakalnih lezda) tokom ishrane. Larve koje su unele dovoljnu koliinu virusa, uginjavaju pre nego to im se poklope elije; one koje preive nastavljaju da se razvijaju u latentno inficirane odrasle pele. Virus akutne paralize ponekad se moe nai i u polenu koji sakupe naizgled zdrave pele, kao i u njihovim torakalnim pljuvanim lezdama . Virus deformacije krila (DWV) se umnoava polako i u sluaju visokog stepena infekcije dovodi do malformacije krila pele na stupnju predlutke (jo u fazi pre pojave pigmentacije oiju). Meutim, utvreno je prisustvo ovog virusa i u pelama koje imaju normalna krila, ali je u tim pelama stepen infekcije DWV virusom bio oko 10 puta manji u odnosu na pele sa deformisanim krilima (Chen i sar., 2005; Tentcheva i sar., 2006). U nekim godinama, iz do sada nepoznatih razloga, virusi se javljaju samo u retkim sluajevima. Kada virusne infekcije vezane za varou nisu preovladavajue, pelinja drutva mogu bez problema tolerisati prisustvo populacije krpelja od nekoliko hiljada jedinki. Meutim, ukoliko pele napadnu i krpelji i virusi, mnogo manji broj krpelja bie dovoljan da pelinju zajednicu dovede do kolapsa, jer, kao to je ve reeno, virusi znatno pojaavaju tetne efekte varoze (Denholm, 1999). Stoga treba imati svestran pristup pelinjim zajednicama, jer se jedino tako moe prevenirati pojava komplikovanih parazitsko virusnih infekcija. Pod svestranim pristupom se podrazumeva sledee: primena odgovarajuih higijensko sanitarnih mera, davanje lekova na koje varoa nije stekla otpornost, selekcija pela u smislu favorizovanja pelinjih zajednica sa izraenim higijenskim i negovateljskim ponaanjem i selekcija matica koje poseduju SMR gen odgovoran za sintezu proteina koji preko hemolimfe utiu na reproduktivnu sposobnost zrelih varoa enki (Harbo & Harris, 1999). Kolaps pelinjih drutava (Colony Collapse Disorder CCD) i Izraelski virus akutne paralize (IAPV). Nedavna istraivanja Cox-Foster i sar. (2007) ukazala su na povezanost kolapsa pelinjih drutava (CCD) i jednog novootkrivenog virusa, Izraelskog virusa akutne paralize (IAPV). Sva drutva koja su doivela kolaps sadrala su navedeni virus, dok u zdravim drutvima nije
78
detektiran isti. IAPV je najprije utvren u Izraelu, a kasnije je otkriven u pelama uvezenim iz Australije i u matinoj mljei uvezenom iz Kine. Za sada se ne zna tano geografsko poreklo ovog virusa. Da li je dokazano da je IAPV uzronik kolapsa (CCD). Ne, istraivanja su ukazala da IAPV moe biti povezan sa CCD, ali je neophodno provesti jo istraivanja da se ta ideja dokae ili ospori. Moemo samo zakljuiti da je IAPV dobar marker za CCD, ali najverovatnije da pojavi kolapsa doprinose drugi stresogeni faktori kao to su Varroa, drugi virusi, nosema, gljivice, pesticidi, slaba ishrana i sveukupni menadment na pelinjaku.. Ukupni menadment na pelinjaku Celokupni menadment na pelinjaku, poevi od izbora mjesta za pelinjak, tipa konice, materijala za konicu, kvaliteta i pravovremene zamjene voska u konici, izbora i naina primjene lijekova i slino, predstavljaju itekako znaajan trenutak u normalnom funkcioniranju pelinjih zajednica. Zapostavljanje jednog od ovih inilaca esto rezultira kolapsom pelinjih zajednica. Ovdje navodimo samo primjer velikog znaaja pravovremene zamjene voska u konicama. Kada bi pelari potivali preporuke o pravovremenoj zamjeni makar jedne treine starog saa godinje, znaajno bi smanjili gubitke nastale zbog prevelike infestacije pelinjih zajednica sa krpeljom Varroa destructor. Naime, u starom sau (u kokonima nekoliko generacija izvedenih radilica) nalazi se hemikalija koja potie iz kokona L5 larvi, koja podstie aktivaciju procesa polaganja jaja enki Varroa krpelja. Sa druge strane, isti vosak iz svjee izgraenog saa nema ovu tvar jer u tim stanicama nije ni bilo legla, pa nema ni aktivirajueg uinka na oogenezu. Ovaj nalaz potvruje mali postotak aktiviranih terminalnih oocita registriran nakon testiranja Varroa u prisustvu liinki u svjee izgraenom sau. Jedina razlika izmeu svjee izgraenog saa i saa nakon nekoliko ciklusa legla je u prisustvu egzuvije (kouljica odbaenih nakon presvlaenja peilnjih larvi) u elijama legla. Vea aktivacija u prisustvu liinke iz saa koje je koriteno za nekoliko ciklusa legla moe biti posljedica aditivnih uinaka kutikularnih tvari liinki i larvalnih egzuvija u elijama legla (S t e v a n o v i , 2 0 0 7 ). ta raditi ako se na prelinjaku desi kolaps pelinje zajednice ? U preostalim konicama: 1) drati varou pod kontrolom, 2) tretirati ih protiv nozeme, ako se uoi njeno prisustvo, 3) ne koristiti nita iz konica koje su pele napustile.
79
ta se jo moe uiniti da se ostale pelinje zajednice zatite? Kako se jo uvijek ne znaju svi imbenici koji doprinose pojavi kolapsa i poto ne postoje tretmani protiv pelinjih virusa, najbolje je samo odravati drutva zdravim, jakim, sa mladom i zdravom maticom, sa dovoljno hrane i izbegavati uvoz reprodukcijskog materijala i rojeva iz regije sa registrirani CCD, uz obaveznu zdravstvenu kontrolu reprodukcijskog i transmisijskog pelinjeg materijala. Literatura
Cox-Foster DL, Conlan S, Holmes EC, Palacios G, Evans JD, Moran NA, Quan PL, Briese T, Hornig M, Geiser DM, Martinson V, vanEngelsdorp D, Kalkstein AL, Drysdale A, Hui J, Zhai J, Cui L, Hutchison SK, Simons JF, Egholm M, Pettis JS, Lipkin WI. (2007) A metagenomic survey of microbes in honey bee colony collapse disorder. Science 318 (5848) 283-7. Genersch E, Yue C, Fries I, de Miranda JR (2006) Detection of Deformed wing virus, a honey bee viral pathogen, in bumble bees (Bombus terrestris and Bombus pascuorum) with wing deformities. Journal of Invertebrate Pathology 91, 6163. Lanzi G, de Miranda JR, Boniotti MB, Cameron CE, Lavazza A, Capucci L, Camazine SM, Rossi C (2006) Molecular and Biological Characterization of Deformed Wing Virus of Honeybees (Apis mellifera L.), Journal of Virology 80, 10, 49985009. de Miranda JR, Drebot, M, Tyler S, Shen M, Cameron CE, Stoltz DB, Camazine SM (2004) Complete nucleotide sequence of Kashmir bee virus and comparison with acute bee paralysis virus, Journal of General Virology, 85, 22632270. irkovi D, 2002, Reproduktivno - produktivna i higijensko - negovateljska karakterizacija sjeniko-peterskog ekotipa medonosne pele. Magistarski rad, Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu. urii Bosiljka, Radojii Sonja, 2000, Uloga veterinarske struke u ouvanju zdravlja pela i ljudi i razvoju pelarstva. Zbornik radova 7. Savetovanja veterinara Republike Srpske sa meunarodnim ueem, 6-10. jun, Tesli, Banja Vruica. urii Bosiljka, Bonjak Mirjana, Plava Nada, 2001, Epizootioloka slika amerike kuge pelinjeg legla sa posebnim osvrtom na mogue greke u terapiji. Zbornik plenarnih radova. I Savetovanje o biologiji i zdravstvenoj zatiti pela, Dec 22, Beograd, 1-7. Furgala B, Boch R, 1970, The Effect of Fumidil-B, Nosemack and Humatin on Nosema apis. J Apic Res 9, 2, 79-85. Forsgren E, Stevanovic Jevrosima, Fries I (2008) Variability in germination and in temperature and storage resistance among Paenibacillus larvae genotype. Veterinary Microbiology 129, 3-4, 342-349. Harbo JR, Harris JW, 1999, Selecting honey bees for resistance to Varroa jacobsoni. Apidologie 30, 183-196. Huang Z, 2001, Mite zapper a new and effective method for Varroa mite control. Am. Bee J 141, 10, 730732.
80
Klee J, Besana AB, Genersch E, Gisder S, Nanetti A, Tam DQ, Chinh TX, Puerta F, Ruz JM, Kryger P, Message D, Hatjina F, Korpela S, Fries I, Paxton RJ (2007) Widespread dispersal of the microsporidian Nosema ceranae, an emergent pathogen of the western honey bee, Apis mellifera Journal of Invertebrate Pathology 96, 1, 1-10 Lauevi D, Milovanovi R, Pejovi N, 2001, Epizootiologija amerike kuge legla u Crnoj gori. Zbornik plenarnih radova. I Savetovanje o biologiji i zdravstvenoj zatiti pela, Dec 22, Beograd, 54-60. Mlaan V, Lolin Miroslava, Coki J, 1990, Epizootioloka slika bolesti pela u Zajearskom regionu. Vet Glasnik 44, 845-850. Mlaan V, ivanov D, 1996, Upotreba antibiotika u pelarstvu, Zbornik radova 2. Savetovanja o lekovima za upotrebu u veterini, Igalo. Mlaan V, Todorovi D, Lolin M, 2000, Preventive action of Fumagillin on the degree of infection with Nosema apis in the digestive tract of bees. Acta Vet 50, 4, 241-252. Stevanovic Jevrosima, Stanimirovic Z, Radakovic Milena, Stojic V (2008) In vitro evaluation of the clastogenicity of fumagillin. Environmental and Molecular Mutagenesis (in press). Stanimirovi Z, Pejovi D, Stevanovi Jevrosima, Vuini Marijana, Mirilovi M, 2002, Investigations of hygienic behaviour and disease resistance in organic beekeeping of two honeybee ecogeographic varieties from Serbia. Acta Vet 52, 2-3, 169-180. Stanimirovi Z, Todorovi Dajana, Stevanovi Jevrosima, Mladenovi M, Jankovi Ljiljana, orevi M, 2003a, Influence of cymiazole hydrochloride on mitotic and proliferative activities of cultured human lymphocytes. Acta Vet 53, 1, 47-55. Stanimirovic Z, Stevanovic Jevrosima Cirkovic D. (2003b) Investigations of reproductive, productive, hygienic and grooming features of Syenichko-Peshterski honey bee ecotype. Apidologie 34 (5) 487-488. Stanimirovi Z, Fiter Svetlana and Stevanovi Jevrosima (2003c) Analysis of sister chromatid exchanges in cultured human lymphocytes treated with cymiazole hydrochloride. Acta Veterinaria 53 (5-6), 419-425. Stanimirovi Z, Stevanovi Jevrosima, Mladenovi M, Nedi N. (2003) Ekoloka kontrola i strategija borbe protiv varoze. II Savetovanje o biologiji i zdravstvenoj zatiti pela, Nov 22, pp 45-66. Beograd, YU. Stanimirovic Z, Stevanovic Jevrosima, Jovanovic S, Andjelkovic M. (2005a) Evaluation of genotoxic effects of Apitol (cymiazole hydrochloride) in vitro by measurement of sister chromatid exchange. Mutat Res 588, 152-157. Stanimirovic Z, Stevanovic Jevrosima, Andjelkovic M. (2005b) Chromosomal diversity in Apis mellifera carnica from Serbia. Apidologie 36 (1) 31-42. Stanimirovi Z, Stevanovic Jevrosima, irkovi D. (2005) Behavioural defenses of the honey bee ecotype from Sjenica Pester against Varroa destructor. Acta Veterinaria 55(1) 69-82. Stevanovi Jevrosima, Stanimirovi Z, Pejin I. I., Lazarevic M., (2006a) Monitoring of mitotic index and frequency of micronuclei in evaluation of genotoxic potential of fumagillin (dicyclohexylamine) in vivo. Acta Veterinaria 56 (5-6) 437-448. Stanimirovic Z, Stevanovic J, Kulic M, Stojic V., (2006b) Frequency of chromosomal aberrations in evaluation of genotoxic potential of dicyclohexylamine (fumagillin) in vivo. Acta Veterinaria 56 (4) 353-366.
81
Pejin I. Ivana, Stanimirovic Z, Stevanovic B. Jevrosima, Kulii Z (2006) Evaluation of genotoxic potential of amitraz by cytogenetic test in vivo. Veterinarski glasnik 60 (34) 121266. Stanimirovic Z, Stevanovic Jevrosima, Bajic V, Radovic I, Evaluation of genotoxic effects of fumagillin by cytogenetic tests in vivo, Mutation research-genetic toxicologz and enviromental mutagenesis.628 (1): 1-10 MAR 30 2007. Sugden MA, Furgala B, 1979, Enteroseptol Ineffective Against Nosema apis. Am. Bee J 119 (8): 594-596. Stevanovi B. Jevrosima (2007): Ekoloko-etoloki odbrambeni mehanizmi Apis mellifera carnica prema ektoparazitu Varroa destructor na podruju Srbije. DOKTORSKA DISERTACIJA. Bioloki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2007. Van Steenkiste D, Jacobs FJ, 1980, A Comparison on the Activity of Fumidil-B, Chinosol and Urotropine Against Nosema apis Zander. XXVIIth International Congress of Apiculture. Athens, Apim Pub House 380-382. ovljanski R. (2008a): Pesticidi i pele. Zbornik radova XXVI Savetovanja pelara, Novi Sad. ovljanski R. (2008b): Trovanje pela insekticidima. Zbornik radova XXVI Savetovanja pelara, Novi Sad.
82
Jednostavan, ekonomski pristupaan i ekoloki prihvatljiv pristup tretmanu protiv varroe

ekulja, D. i H. Pechhacker
Abstract Simple, economically affordable and ecologically acceptable approach in varroa treatment. Efficient varroa treatment is the most important for survivability of bee colonies. Experiments on efficacy of rotenone in stripes have proven that a single treatment in early September is sufficient (till the winter treatment with oxalic acid) only if the reinvasion from neighbouring apiaries is under the control. This could be checked by the use of the method for determining the level of varroa infestation (Bchler et al. 2006). Double rotenone treatment while the honey is still in hives is not recommended due to residua which might be found in honey (Satta et al., 2008). Additional experiments were done to determine the efficacy of KAS 81 (Russian drug which could be easily done by beekeepers at home), and the treatment with the sugar in powder. It was concluded that beekeepers in Istria and Rijeka region could keep varroa under control by the use of one winter treatment with oxalic acid (dropping method), and one treatment with rotenone in stripes at the end of the summer. For the apiaries in which the reinvasion was noticed, the additional treatment with the sugar in powder is recommended. As the climate conditions in other regions of Croatia are similar, with small adjustments the described treatment could be used all over the country. Bolesti pela, kod nas, ali i irom svijeta, ne samo da utjeu na ekonominost pelarenja, ve esto i destimuliraju poetnike, pa se tako potencijalni pelari ohlade prije nego su se stvarno i zagrijali za bavljenje ovom fascinantnom djelatnou. Neke su bolesti (poput amerike gnjiloe) prisutne, ali su zanemarene, o drugima se puno govori, a malo zna (virusi), dok su tree (kao trenutno varoza) stalna prijetnja svakom pelaru, pa o njima svi govore, i strunjaci i zanesenjaci, i oni koji imaju to rei i oni koji to ine samo zbog aktualnosti teme. Pelari su pak osueni na itanje izmeu redaka. Sluaju razne savjete, iskustva, prikupljaju informacije sa svih strana, a zatim se, uglavnom preputeni sami sebi, odlue za neko od reklamiranih ili preporuenih sredstava, koja su im dostupna bilo u legalnoj prodaji, bilo u ponudi ispod tanda.
83
Rezistencija varoe, praena reinvazijom sa susjednih pelinjaka, uz pogrenu ili nepravovremenu primjenu pojedinog sredstva, esto uzrokuje nenadane i velike gubitke pela, koji se nerijetko pripisuju nepoznatim uzronicima. Naravno, ne treba zanemariti injenicu da i drugi faktori (naroito njihova kombinacija) mogu uzrokovati stradanja pela, koja su tek manjim dijelom vezana uz varozu. No u ovom prikazu tretmana protiv varoze, tu injenicu emo namjerno zanemariti, jer pelari na veinu tih faktora ni ne mogu utjecati. U pristupu tretmanu protiv varoze, treba se odluiti na nekoliko faktora: 1. Prije svega, tretman treba biti uinkovit. Bez obzira o kojem se lijeku radi, ako sredstvo vie nije efikasno,odnosno ako je nedovoljno uinkovito, tretman je besmislen (provjera stanja prije i nakon tretmana!). Drugim rijeima odabrano sredstvo treba efikasno ubijati ili onesposobljavati varrou! 2. Sredstvo ne smije ostavljati rezidue u pelinjim proizvodima, i treba biti ekoloki prihvatljivo, jer rezidue pojedinih lijekova, odnosno njihovi metaboliti modernim se analitikim metodama pouzdano utvruju, ime se stvara negativna slika o ljekovitosti i korisnosti njihove upotrebe. 3. Sredstvo mora biti dostupno kako mogunou nabave, tako i svojom cijenom, jer pelari, naroito oni koji pelare sa puno konica, to uzimaju kao vaan faktor u odluci da se njime koriste. 4. Sredstvo treba biti jednostavno za uporabu, po mogunosti nekodljivo za pelara, ali i primjenljivo u mikro klimatskim uvjetima u kojima se pelari. Na primjer, mravlja kiselina se rijetko koristi u mediteranskom podneblju, iako brojni pelari primjerice u Austriji imaju sa njom pozitivna iskustva. 5. Na kraju, vrlo je vano uzeti u obzir da sredstvo izbora ne bi trebalo imati mogunost izazivanja pojave rezistencije kod varoe, jer se tada moe kontinuirano koristiti iz godine u godinu, bez bojazni da e jednom prestati biti uinkovito. Primjer takvih sredstava su recimo mravlja, oksalna i mlijena kiselina, dok su primjer sredstava na koja je varroa razvila rezistenciju, ili ju moe razviti: flumetrin, fluvalinat, amitraz i coumaphos. Uzimajui u obzir sve navedeno, istraili smo neke od mogunosti efikasnog tretmana protiv varoze na podruju Istre i Rijeke. Posljednje dvije godine istraivali smo efikasnost ljetnog tretmana rotenonom u trakama, uz jednokratno zimsko tretiranje oksalnom kiselinom. Problem je jedino bio u tome, to se ljeti, jo dok je u konicama bilo meda za vrcanje pojavila na pojedinim pelinjacima
84
reinvazija varoe. Porastom broja krpelji na tim pelinjacima ne bi bilo mogue pravovremeno tretirati rotenonom, jer bi tada ili trebalo djelovati dvokratno, ili bi bilo prekasno. Tretman rotenonom u vrijeme dok je neizvrcani med prisutan u konicama, nije se pokazao dobrim izborom, jer su ameriki istraivai prole godine dokazali da se koliina rezidua rotenona u medu, a naroito u vosku nalazi iznad dozvoljene doze jo oko 4 mjeseca nakon tretmana. Ove godine planiramo paralelnim pokusima dokazati ispravnost tih tvrdnji. No, bez obzira na navedeno, ukoliko se tretman vri nakon zadnje pae, taj navod moe se zanemariti, jer su krajnji produkti raspada rotenona voda i ugljini dioksid. Sa druge strane, oksalna kiselina koja se koristi kapanjem u vrijeme kada u zajednicama vie nema legla, u naim se uvjetima pokazala sredstvom izbora, jer njenom jednokratnom primjenom nije dolazilo do pretjeranog slabljenja pelinjih zajednica, a isto tako nisu primjeeni ni znaajniji gubici pelinjih matica. U periodu izmeu ova dva tretmana, isprobali smo efikasnost dva sredstva koje je bilo mogue napraviti ili nabaviti. Prvo smo isprobali KAS- 81, popularni ruski preparat na bazi pelina. Njegova primjena u danom periodu nije bila optimalna. Dodavan je u sirupu, a efikasnost mu je isprobana na jednom pelinjaku u sredinjoj Istri, gdje vie nismo oekivali unos nektara, pa su time pele ujedno dobile i popunu zimnice. Dobiveni rezultati nisu bili ohrabrujui. Ni na glavnom pelinjaku, ni na testnim pelinjim zajednicama u Rijeci, nije se pokazalo da takav tretman ima smisla. Za razliku od toga, drugo isprobano sredstvo, eer u prahu, kojim su se pele mehaniki posipale par tjedana prije tretmana rotenonom, pokazao se vrlo efikasnim i zajednice su bez problema doekale jednokratan tretman rotenonom krajem osmog mjeseca, odnosno poetkom devetog. Rezultati navedenih pokusa trenutno su u obradi, a biti e prikazani tijekom prezentacije. Pokusno tretiranje rotenonom praeno je ne samo na poetku i na kraju tretmana, ve i tijekom djelovanja lijeka, tako da novi rezultati, koji su takoer u obradi, pokazuju da rotenone ne samo efikasno ubija varou, ve ju i vrlo brzo i efikasno onesposobljava, te su tako i zajednice na kojima smo primjetili vei broj varoe, uspjeno prezimile. Naim smo istraivanjima dokazali da je u uvjetima pelarenja u Istri i u hrvatskom primorju, mogue primjenom tri navedene metode vrlo efikasno, jeftino i brzo tretirati varrou. To je jo uspjenije ukoliko se koristi i metoda utvrivanja broja varroa u pelinjim zajednicama prije tretmana, jer na veini pelinjaka dodatni tretman eerom u prahu nije bio neophodan. Budui da su klimatski uvjeti u drugim dijelovima nae zemlje, ali i ire regije usporedivi, navedeni se tretmani, uz eventualno odstupanje od desetak dana, vrlo vjerojatno mogu primjeniti i na drugim podrujima sa podjednakim uspjehom.
85
Literatura:
ALEKSEENKO, F.M., REVENOK, V.A., EPURKO, M.A. (1988): Spravonik po boleznjam i vrediteljam pjol. Uroanj, Kiev. Arbeitsgemeinschaft der Institute fr Bienenforschung e.v. (2007): Varroa unter Kontrolle. Passavia Druckservice Gmbh & Co.KG Passau. BAILEY, L., BALL, B.V. (1991): Honey bee pathology. Academic Press, London. BORCHERT, A. (1974): Schdigungen der Bienenzucht durch Krankheiten, Vergiftungen und Schdlinge der Honigbiene. Hirzel, Leipzig. BCHLER, R., RADTKE, J., GARRIDO CLAUDIA, BIENEFELD, K., ERHARDT, K. (2006): Varroabefall richtig einschtzen, ADIZ, pp. 10-11, 7/2006 GREGORC, A. i M.I. SMODI KERL (2007): Toxicological and immunohistochemical testing of honeybees after oxalic acid and rotenone treatments. Apidologie 38, pp 296-305. GROBOV, O.F., LIHOTIN, A.K. (1989): Bolezni i vrediteli pel. Agropromizdat, Moskva. LAKTI, Z., EKULJA, D. (2008): Suvremeno pelarstvo. Nakladni Zavod Globus, Zagreb. POPOV, E.T. (1990): Vsjo o varroatoze. Pelovodstvo 7:23-26 RIHAR, J.(1999): Varoza ebel, Pansan d.o.o., Ljubljana. SATTA, A., FLORIS, I., CABONI, P., CABRAS, P., EGUARAS, M., VELIS, G. (2008): New Experimental Data on Use of Rotenone As an Acaricide for Control of Varroa destructor in Honey Bee Colonies. Journal of Economic Entomology, Volume 101, Number 4, pp. 10751080(6) EKULJA, D. (2008): Research on efficiency of varroa treatment with rotenone in surroundings of Rijeka Croatia (September 2007). 55. Jahrestagung der Arbeitsgemeinschaft der Bieneninstitute Hohen Neundorf 2008. EKULJA, D. (2008): Experience with alternative varroa treatment in Rijeka region and Istria, Croatia (Efficacy of rotenone in stripes and KAS-81). II. OIE Symposium: Diagnosis and control of bee diseases. Freiburg. Germany.
86
Ekoloke inovacije u pelarstvu, suzbijanje varoe i drugih bolesti pela i legla ekolokim sredstvima iz prirode. (Mogu novi vid SISTEMIKA iz prirode)
Prof. dr. sc. Kostadin S. Trikovi, prof. dr. sc. Duica Stojanovi, Bojan K. Trikovi
Uvodne napomene Od iskona, tj. od poetka svog ivota, pa preko miliona godina i sve do danas NJENO VELIANSTVO PELA opstala je zahvaljujui PRIRODI I EKOLOKIM uvjetima svoje prirodne okoline. Naime, u toku miliona godina pela je imala svoju prirodnu hranu iz nektara medonosnih biljaka, svoju prirodnu zatitu i imunitet i lijek od peludi i eterinih ulja tih biljaka, odnosno sve to od aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka iz ekolokih sredina svog prirodnog ambijenta i prirodnih uvjeta ivota i rada. Nita nije izmijenjeno ni danas, ako se pela promatra i uzgaja pod prirodnim uvjetima i u njenoj ekolokoj sredini. Velike promjene u ivotu i radu pela, nastale su zahvaljujui OVJEKULJUDIMA, koji su poremetili normalne tokove ivota i rada pela. ovjek je unazad desetina, pa i stotinama godina postao njen EKSPLOATATOR u tenji da dobije maksimalnu korist od njenog neumornog rada. Uz to, poeo je tititi i lijeiti sredstvima prljave kemije i drugim opasnim sredstvima, pri emu i samog sebe ugroava. Naime, unitava je tim istim, lano zatitnim i ljekovitim sredstvima, pri emu nanosi tetu i njenim proizvodima i potroaima tih proizvoda. Posebno je znaajno to je ubija trovanjem, kao i sebe, navodnom zatitom raznih vegetacija i kultura, upotrebom vrlo toksinih pesticida. Problem Varoe destructor u patologiji pela i legla injenica je da je varoa destructor, koja se na naim prostorima pojavila unazad 40-tak godina, najvei problem i neprijatelj u pelarstvu jer unitava, kako izlegle i zrele pele, tako i one koje su u ciklusu razvoja u leglu. I jo gore od toga, pored direktnog djelovanja, varoa-taj pelinji krpelj, prenositelj je i domain niza drugih virusnih i bakterijskih bolesti odraslih pela i legla. Zahvaa skoro sve zemlje u svijetu i predstavlja pravu PANDEMIJU. Podsjetimo se ukratko biolokog ciklusa varoe. Najvei broj autora istie
87
da bioloki ciklus varoe traje 15 dana, od dana polaganja jajaaca do izlaganja zrele varoe odnosno sposobne za reprodukciju. Naime, enka varoe snese 5-6 jajaaca, od kojih su 4-5 enke. Onda opet svaka enka snese 5-6 jajaaca od kojih se 4-5 izlee kao enke, i tako svakih 15 dana dolazi nova generacija varoe, to ini da se ona beskonano i nebrojivo mnoi i tokom cijele godine unitava na tisue pelinjih drutava direktno sisanjem pelinje hemolimfe i indirektno prenoenjem uzronika niza drugih bolesti. Sadanje stanje i praksa u borbi protiv varoe U naoj zemlji (Srbiji) borba protiv varoe obavlja se samo sezonskim tretmanom u jesen i proljee. Primijenjena sredstva su najee preparati prljave kemije sa dominacijom na bazi AMITRAZA, koji je inae prvo bio stvoren kao BOJNI OTROV, poput opasnih sredstava, kao to su razne korozivne kiseline. Sva ta sredstva primjenjuju se samo sezonskim tretmanom u jesen i proljee, uz preporuku obvezne primjene ope i osobne tehnike zatite. Da li se pelar uope pita zato je to tako?. Odgovor je jasan, zato su sva OPASNA po pelara, pele, matice, a zagauju i pelinje proizvode i rizik su za potroae pelinjih proizvoda. Ipak, pelari bivaju lano zadovoljni, jer su tim jednokratnim tretmanom oborili X-Y postotka varoe (?). To je trenutni efekt, a postotci X-Y su lani i trenutni. Jer sutradan se izlee nova ganaracija varoe, prekosutra i na dalje svakog dana do u nedogled. Zato sezonsko tretiranje treba zamijeniti CIJELOGODINJIM TRETMANOM, odnosno, CIJELOGODINJOM BORBOM protiv varoe iskljuivo sredstvima koja se mogu primijeniti u toku itave godine, bez obzira na godinje doba, temperaturu, medobranja i bilo kakvih meteorolokih uvjeta,pa ak i kada su pele u klupku. Koja su to sredstva i preparati? Ovdje e na dalje biti prikazana sredstva i preparati vlastitog nauno-strunog i studioznog prilaza u rjeavanju problema suzbijanja varoe i drugih uzronika bolesti pela i legla, iskljuivo ekolokim i prirodnim vegetabilnim materijama, koja se mogu primjenjivati u toku cijele godine, odnosno, omoguavaju CIJELOGODINJI TRETMAN . O emu se radi? Evo odgovora! Na osnovi iskustva starijih pelara, koji su od davnina zapazili da u predjelima u kojima rastu izvrsne ljekovite, aromatine i medonosne biljke, a koje pele rado posjeuju NAPADAJU pele x ne boluju od varoe i drugih bolesti pela i legla. One od tih biljaka crpe dragocjeni nektar dajui kvalitetan i ljekoviti med, uzimaju pelud i stvaraju neophodnu PERGU, to je neophodno za njihov ivot i rad. Uz to,
88
po svom instinktu, stvaraju , odnosno sakupljaju zatitni PROPOLIS. Ali to je posebno vrlo bitno i neophodno, to je da na ovaj nain pele SAME SEBE TITE I LIJEE od niza i niza bolesti samih pela i legla. Ali tih biljaka nema tijekom itave godine, nema ih u svim dijelovima bilo koje zemlje i u svijetu. Ve smo istaknuli, da od poetka svijeta pa sve do dananjih dana, kroz milenije, pela je opstala, branila se i titila i lijeila zahvaljujui uvjetima svoje prirodne okoline. Studioznim i znanstveno - strunim prilazom, sa nae strane, napravljeno je vie preparata i sredstava iskljuivo iz prirode od aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka i raslinja. Posebno istiemo, da sva vegetabilna sredstva imaju ispitana i dokazana svojstva i primjenu kako u slubenoj humanoj medicini, farmaciji i veterinarskoj medicini te u narodnoj medicini. Mnoga od njih su primijenjena i u raznim djelatnostima, kao zaini u prehrambenoj industriji, kozmetici i raznim granama industrije. Koja su to realizirana sredstva i preparati? To su sredstva i preparati potpuno ekoloke i organske prirode, sainjeni istom tehnologijom, raznovrsnog oblika i konzistencije, prilagoenih za ljudsku potrebu i u pelarstvu. Namjena i efekti su viestruki, primjena jednostavna, bezopasna i cjelogodinja. Neki od njih e biti ukratko navedeni a oni koji mogu imati i efekt SISTEMIKA i malo detaljnije. To su sljedea sredstva naih INOVACIJA: 1. EKOLOKI BRIKET ZA PELE EKO VARO SAN LT. Napravljen je u obliku tableta od odabranih dijelova etinara crnog bora, samljevenih do konzistencije praha-pudera. Kao osnovna masa sadri oleum pini, kojoj se dodaje odgovarajui postotak praha lavande i tamjana. Koristi se paljenjem stvarajui prijatan dim i pare eterinih ulja sastojaka, dimljenjem iz dimilice. Efikasno obara varou i tjera moljce (votane i kune) i druge sitne insekte. Primjena je cjelogodinja, bez gubitaka, rezidua i rezistencije 2. THIMO VARO- SAN EKOLOKI BRIKET ZA PELE, U OPLIKU TABLETA. Kompletnijeg je svojstva od prethodnog. Pored bio mase od etinar, lavande, tamjana sadri i eterina ulja eukaliptusa, zatim bitne dijelove biljaka majine duice, vranilove trave, iji je prirodni sastojak TIMOL, izuzetno uinkovit antivaroik. Dalje, biljke sa antivaroznim efektima, bosiljak, pelin, hajduka trava , alfija ili pitomi pelin, matinjak, nanu, a mogue su i druge antivarozne biljke. Koristi se paljenjem i zadimljavanjem iz dimilice protiv varoe, votanih moljaca i drugih sitnih insekata. Primjena je cjelogodinja bez rezidua, rezistencije
89
i gubitaka pele i matica. Moe se koristiti i u kombinaciji sa EKO VARO SANom. 3. EKOlokiSAN EKOLOKO ETERINO SREDSTVO ZA PELARSTVO I KUI Sainjeno je od puliveriziranih dijelova etinara, lavande i majine duice (timola), zatvorenih u plastino kartonskoj ambalai. Koristi se stavljanjem preko satonoe ili izmeu okvira (plodita), protiv varoe, poto se prethodno ilom izbui plastini dio kutije. Moe se koristiti i protiv votanih moljaca u prostoriji gdje se odloeni ramovi sa satonoama. Takoer se moe koristiti i u kue za zatitu tkanina i garderobe od kunih moljaca, komaraca i drugih sitnih insekata u prostoru gdje se boravi. Eko ajevi u tabletama za spravljanje hranjivog i ljekovitog sirupa protiv bolesti pela i legla mogu novi organski sistemik Sainjeni su vlastitom tehnologijom od fino pulverizovane mase, najmanje 9 vrsta cvijetova i listova aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka. Pored spravljanja ajeva za humanu primjenu, kao ljekoviti ajevi i napitak , obzirom da sve biljke, od kojih su sainjene tablete imaju i izrazito antivarozno djelovanje, nali su primjenu i u pelarstvu za spravljanje sirupa za dohrane pela, ali i protiv varoe i drugih bolesti pela i legla, pa i mogueg novog vida organskog SISTEMIKA. Naime eerni sirupi namijenjeni za dohrane i prehranu pela i kada pele trebaju sebi osigurati hranu za zimu, odavno su u primjeni, koje uglavnom sprema sam pelar za svoje potrebe. Meutim, to su samo EERNI sirupi od bijelog eera (saharoze), koje pele prerade u med (koji to nije), jer, optereuje pele pa biva i tetan za njihov organizam. Da bi takav sirup uinili ZATITNIM I LJEKOVITIM, naroito protiv PELINJE KRPELJA-VARROE DESTRUCTOR i drugih bolesti pela i legla, uinit emo sljedee: U 3l vode stavi se 3kg kristalnog bijelog eera saharoze da prokuha. Toj masi nastalom sirupu, moe se dodati odgovarajua organska kiselina, kako bi saharoza bila invertovana. Ovim je dobiven uobiajen sirup u koliini od 4,5-5l. Dok je sirup jo vreo stave se 2 tablete EKO AJA, sainjenog od 9 vrsta ljekovitog, aromatinog i medonosnog bilja, koje su sve sa antivaroznim djelovanjem. Ubaene tablete se odmah raspadnu i istovremeno izdvoje eterina ulja biljaka koja postaju sastavni dio sirupa. Posuda se poklopi i saeka oko 10 min. da se celulozne komponente istaloe. Bistri se dio odlije u odgovarajuu ambalau i po ohlaenju je spreman za primjenu. Ovim je sada dobivena HRANA,
90
ZATITA I LIJEK protiv bolesti pela i legla i novi vid organskog SISTEMIKA. Prema navedenom postupku, mogu se spremati neograniene koliine ovog sirupa, koji na ovaj nain postaje novi vid organskog SISTEMIKA. Koje su prednosti SIRUPA SA EKO AJEVIMA? EVO O EMU SE RADI! Prije svega, pele ovakav sirup odnose bez ostatka. Kada ga pele posiu postaju smirene, nisu ljute i agresivne. Ne samo da su nahranjene, ve bivaju i zatiene, imamo ojaane i lijekom obranjene. Jer, eterina ulja iz svih biljaka ula su u sastav ovakvog sirupa, a svaka od tih biljaka je sa antivaroznim djelovanjem. To su ova biljke od kojih su sainjeni ajevi u tabletama, t.j. EKO AJEVI: MAJINA DUICA (Thymus serpillum L), VRANILOVA TRAVA (Origanum vulgar ) Obe ove biljke bogate su TIMOLOM i karvakrolom izrazitim antivariolikom , dalje HAJDUKA TRAVA (Achillea millefolium L), ALFIJA KADULJA (Salvia officinalis L), KANTARION (Hypericim performatum L), MATINJAK (Melissa officinalis L), NANA( Mentha piperita L), LAVANDA (Lavandula officinalis L), PELIN (Artemisia abainthium L) A mogue su i druge brojne kombinacije. Naime kada pela posie ovakav sirup antivarozne komponente se nau u pelinjoj hemolimfi pelinjoj krvi. Ako je pela zaraena varoom, ovaj parazit kada posie pelinju hemolimfu bit e otrovan, otpast e sa tijela pele i uginut e. Pelama nita ne kodi. Naprotiv, pela ovim dobiva svoju prirodnu zatitu i lijek, ostaje zdrava, sa svim svojim osobinama, koje postaju jo kvalitetnije. Ne zaboravimo injenicu, da se pela odrala u toku miliona godina, zahvaljujui upravo ljekovitom, aromatinom i medonosnom bilju. Primjenjujemo da i danas i u ovom obliku, kada ga u prirodi nestane ili ga u mnogim krajevima bilo koje zemlje i u svijetu uope nema! Posebno je znaajno to sa ovakvim sirupom pele sebi spremaju med, koji deponuju u mednu kapu za kasniji period. Ali hranei sa tim medom, pored odranja svog ivota, u odreenom periodu kada matica pone zalijegat jaja, pele svojom kaicom hrane i larve u leglu. Ovim postupkom, ako na larvi ili u leglu ima varoe ona e uginuti ime opet i na ovaj nain djelovao je ovaj vid organskog SISTEMIKA,ime je stvorena mogunost prekida lanca biogeneze varoe. Siguran sam da je SAN svih pelara u svijetu, da se rijee bolesti pele i legla, prvenstveno sada najaktualnije VARROE DESTRUCTOR, kao i sijaset bolesti koje ona prenosi ili uzrokuje. Najuinkovitiji nain i put ka tom cilju jeste preko HRANE ZA SAME PELE. Naime, kako je ve unaprijed reeno, tom hranom koju je pela konzumirala i koju obradi u svom organizmu, hranei larve pela u leglu i tako dospijeva varoe koje su u samom leglu i na larvama i UBIJA IH, ime
91
se i doprinosi prekidu biogeneze samih varoa i dovodi do njenog maksimalnog unitenja. Eto, to je EFEKAT djelovanja novog vida organskog SISTEMIKA. Ovo smo mi (Trikovi, K., Gligori, I. i Trikovi, B.), ve uradili sa EKO AJEVIMA U TABLETAMA I EKOLOKO IMUNO STIMULATIVNOM HRANOM I LIJEKO ZA PELE U VIDU TESTA - POGAE pod nazivom API IMUNO STIMULANS, koja je sainjena od 10 komponenti aromatinog, ljekovitog i medonosnog bilja, to e kasnije biti detaljnije opisano. Eto jo podvlaimo, ovim postupkom i sredstvima se dobiva novi vid EKOLOKOG I ORGANSKOG SISTEMIKA, sainjenog iskljuivo od bilja i vegetacija, koje su odrale pele kroz milion godina to je i danas realno i aktualno. Ako je to tako, a TAKO JE!, zato pelari, naroito u naoj zemlji (Srbiji ) bjee od tih injenica?. Zato odgovarajue Ministarstvo i dalje registrira preparate i sredstva i daje dozvole za proizvodnju i primjenu tih sredstava, iako sigurno zna da se radi o OTROVNIM I TETNIM SREDSTVIMA I PREPARATIMA (prije svega AMITRAZU i niz lijekova pod raznim nazivom, ali sa AMITRAZOM kao glavnom komponentom)? Sva ta sredstva su pogubna za pelara, pele, maticu, pelinje proizvode i potroae pelinjih proizvoda!. Zato su brojni hvale spjevovi i reklame za te i takve preparate u naim medijima za pelarstvo? Zato ih mnogi predavai i pisci lanaka obilno preporuuju i hvale pelarima, kao jedine i registrirane? Na alost to ine i oni sa naunim titulama i fakultetskim zvanjem?!. Zato ih izvjesni proizvoai nesmetano proizvode u improviziranim tvrtkama i radionicama i ne smetano plasiraju na tritu? Zato se ta sredstva nalaze i nude u svim prodavaonicama pelarskih pribora i lijekova i na pelarskim sajmovima? I mnogo toga ZATO?, ZATO?......... Gdje je MORAL I SAVJEST svih sudionika u tom vrzinom kolu pohlepe za novcem zaradom?! Onda i nije nikakvo udo, to je samo u zimskom periodu u vrijeme prezimljavanja 2007/2008 godine, samo u Srbiji stradalo oko 160.000 pelinjih drutava i od svakog drutva je bilo gubitaka prosjeno po 20kg meda, to samo po tim stavkama gubitak iznosi oko 32.000.00 (trideset dva miliona EURA). Ako ovome dodamo gubitke zbog izgubljenog voska, perge, peludi, propolisa, sredstava uloenih u prehranu, zatitu, lijeenje pela, rada pelara neopraenih vegetacija, nestalih biljaka, nastalih erozija i drugih vidova gubitka, onda e se dobiti suma u milijardama EURA. Naime, nastaju ogromni i katastrofalni gubitci. Odnose se, kako na same pelare, tako i na drutvo u cjelini. Od ovih injenica se na moe bjeati! Treba ih prihvatiti kao istinu i sagledati kao stanje koje je POSLJEDICA POSTOJEIH I NEUKLONJENIH UZROKA.
92
to vie, ovakve pojave se na samo da javljaju, ve se i vrlo esto ponavljaju. A koji su sve uzroci ovih katastrofalnih gubitaka?. Oni su svakako vrlo brojni i teko ih je sve ovdje nabrojati. To sada i nije cilj. Ipak svi mogui uzroci su uglavnom subjektivne prirode i nalaze se u OVJEKU, pojedincu i pelaru ili u onom koji ga eksploatira u pohlepi za zaradom . Takoer i u raznim asocijacijama, zahvaljujui pojedincima iz njih takoer glavni cilj pohlepa za novcem. Pelarima se uglavnom preporuuju mjere i sredstva, kao i vidovi i tehnike tretmana, kako istie i gospodin Jovo Kantar, daju EPIDEMIJU PRAZNIH KONICA. Na alost, sve se to i objavljuje u naim (srpskim) strunim pelarskim asopisima, u to nai pelari vjeruju i to prihvaaju. I dalje se bjei od prirodne zatite i lijeka, to je pele odralo kroz milenije godina. Api imuno stimuans ekoloka, zatitno ljekovita i imuno stimulativna harana za pele. Mogu novi vid sistemika u vidu pogae Pored hrane koju pele same sebi osiguraju, a to je MED, pelari su u nizu situacija prinueni da pelama osiguraju i daju dodatnu PREHRANU ili DOHRANU. To se ini kada prirodna naa nestane ili je nedovoljna i prije zazimljavanja, pa i u toku zime, radi spaavanja drutva. U tom cilju sprema se i dalje sirup, koji pele prerade u MED (koji to nije). Takoer su u profesionalnoj i privatnoj izradi razne vrste testa POGAA. Izrauju se sa raznim komponentama, meu kojima su i izvrni slubeni lijekovi, naroito antibiotici, to nije dozvoljeno po europskim i svjetskim standardima. esto se od pelara uje sa bilo koji vid ovakve dodatne dohrane nije adekvatna i ne zadovoljava sve potrebe pela, jer su to uglavnom eerne pogae i predstavljaju VETAKU HRANU. Imajui u vidu navedeno, a znajui kakvi su problemi, ne samo sa dodatnom hranom i prehranom, ve i radnih i ivotnih sposobnosti pela, jaine drutva i otpornosti prema raznim bolestima ili oboljenja samih pela i legla, nastojali smo da se potpuno EKOLOKIM i PRIRODNIM putem, sa posebno sainjenom hranom, ukloni niz postojeih problema. Tako je nastala ova EKOLOKA, ZATITNO LJEKOVITA I IMUNO STIMULATIVNA HRANA ZA PELE POD NAZIVOM API IMUNO STIMULANS I KAO MOGU NOVI VID SISTEMIKA U VIDU POGAA. Predstavlja alternativnu prevenciju, zatitu i terapiju protiv varoe i drugih bolesti pela i legla. Ne sadri nikakve slubene lijekove, niti bilo kakve komponente prljave kemije ili opasne materije. Sastavne komponente ove hrane, u vidu testa pogae jesu 10 (deset) raznih aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka, odreene koliine NEKTARSKOG MEDA i PRAH EERA. Sve
93
vegetacijske komponente imaju dokazana i nauno struno prouena ljekovita, a neke od njih i antiseptina svojstva. Primijenjene su i u slubenoj medicini za izradu lijekova, kao i u narodnoj medicini u raznim oblicima primjena. Sve komponente su i sa dokazanim antivaroznim efektima. Bitno je da su to biljke iz prirode, sa ekolokih prostora, na koje pele rado slijeu, crpe dragocjeni nektar i SAME SEBE LIJEE I STJEU IMUNITET, OTPORNOST I ZATITU protiv bolesti samih pela i legla. Na alost, to prirodnim putem ne mogu postii u toku cijele godine, jer ove vegetacije traju samo nekoliko mjeseci toku godine. Zato im je ovom hranom omoguena, kako prevencija, tako i terapija, kao i kompletna ishrana. to vie, od trenutka kada pele ovu hranu ukljue u svoju ishranu, poinje njihova zatita i borba samih pela sa uzronicima njenih bolesti i bolesti legla. Tako na primjer: -Varoa, siui hemolimfu pela kojom se hrani, pada sa tijela pele i ugine. Jer ova stimulativna imuno hrana sadri komponente biljaka koje su otrov za varou , ali nije tetan za pele. Ako je varoa postavila svoju larvu u leglu, prije nego to je leglo zatvoreno, onda e larva varoe uginuti, jer ni ona ne podnosi supstance sadrane u ovoj hrani. Ovim se sprjeava daljnja reprodukcija varoe. Ovo nae zapaanje i konstatacija je izazov za daljnji nauno istraivaki rad naunih veterinarskih institucija i osoba od nauka. Naa iskustva koja stjeemo tokom niza godina, na pelinjaku od 150 pelinjih drutava , sa iskusnim viegodinjim pelarom, Ignjatom Gligoriem iji je pelinjak na prostoru NACIONALNOG PARKA ERDAP kod Golupca, daju nam povoda da donosimo dragocjene zakljuke i stavove. Naima, API IMUNO STIMULANS EKOLOKA, ZATITNA, LJEKOVITA I IMUNO STIMULATIVNA HRANA ZA PELE, sainjena je u vidu testa pogaa, kako je ve reeno, od 10 raznih aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka, koje su sve sa antivaroznim djelovanjem. Prah od tih biljaka u kombinaciji sa odreenom koliinom nektarskog meda i prah eera, pomijeanih i mijeenih u vidu testa- pogaa, pored opisanih svojstava i efekata, daje nam mogunost da smo dobili novi vid SISTEMIKA EKOLOKO ORGANSKE PRIRODE, sa izrazitim efektima u borbi protiv VARROE DESTRUCTOR, kao i drugih bolesti pela i legla, bilo da je varoa na peli ili u leglu. Evo ukratko pretpostavljenog mehanizma djelovanja tog novog vida organsko-ekolokog SISTEMIKA API IMUNO STIMULANS a. Kada pela pojede tu hranu, preraujui je u svom organizmu, njene komponente se nau i u hemolimfi pele. Ako pela na svom tijelu ima varou, ona siui je iz pele, bit e otrovana i oborena sa tijela pele. Ovim se postie direktni efekt u unitavanju varoe.
94
Meutim, ova hrana preraena u tijelu pele, sudjeluje u stvaranju KAICE, kojom pele hrane larve u leglu. Obzirom da se varoa lee u legle, tamo sazrijeva do zrele jedinke, a enke ve sposobne za daljnju reprodukciju, onda e varoa, bilo da je na larvi ili van nje u eliji, UGINUT, ime se na najefikasniji nain sprjeava i njena dalja reprodukcija. Smatramo da je ovo SAN svakog pelara i pelarstva uope u itavom svijetu , da se ovaj ekto parazit uniti i stalno unitava EKOLOKIM I ORGANSKIM SREDSTVOM , koja moe da se tretira kao NOVI VID SISTEMIKA. Otuda i nae iskustvo i zapaanja da pele, kada konzumiraju ovu hranu NE BOLUJU OD VAROE, KRENOG LEGLA, NOZEMOZE ILI EUROPSKE I AMERIKE GNJILOE. To e svakako biti BUDUNOST u svijetu u zatiti i lijeenju pela. Koristei API IMUNO STIMULATIVNU HRANU, pele u veoj mjeri stvaraju propolis ime se poveava mogunost, naroito u proljetnom razvoju, da BALZAMIRAJU i zatite leglo, poveavaju svoj imunitet,ime se uspjeno tite od raznih bolesti, ak i od amerike gnjiloe, to je zapaeno i testirano na pelinjaku od 150 drutava Ignjata Gligoria. Pele pojaano grade, dograuju, i proiruju postojee sae. Ako se skine satna osnova u cjelini, ili se djelomino skrati, pele e IZGRADITI NOVO SAE, a da uope ne izlaze van konice, kao to se to dogaa u toku zime li duih nepogoda. Pele radili produe svoj ivotni vijek, ak i tri puta, jer koriste komponente iz ove hrane za DUGOVJENOST. Zapaeno je bolje pamenje pela (I. Gligori). Primjenom API IMUNO STIMULATIVNE HRANE od druge polovice srpnja, tokom kolovoza i u rujnu nije potrebno dohranjivanje sirupom, jer pele ovim produavaju svoju prirodnu ishranu i spremanje meda za zimski period. to vie, u ovom periodu nije potrebno posebno testiranje protiv varoe, bilo kojim opasnim kemijskim svojstvima, osim i eventualno zadimljavanjem ekolokim briketima. Pelama je ovom hranom osigurano vrlo uspjeno prezimljavanje i proljetni razvoj, jer je ona potpuna zamjena za njihovu prirodnu hranu. Poeljno je davati je i u sijenju, veljai i oujku kada jo nema peludi u prirodi. Primjena IMUNO STIMULATIVNE HRANE vremenski je neogranieno. Naime, moe se davati pelama u svako doba godine, kao obogaeno, dodatna prehrana ili cjelovita hrane. Obzirom da je sastavljena od desetak aromatinih, ljekovitih i medonosnih biljaka, ona predstavlja izvor velikog broja vitamina i minerala, neophodnih za ivot i rad pela.
95
Primijenjeno bilje, kao komponente za izradu ove hrane, ne rastu u toku itave godine, nema ga u svim krajevima bilo koje zemlje i u svijetu. Ovom hranom je praktino omogueno pelama itavog svijeta da ga imaju u toku cijele godine, i da pored kompletne ishrane uspjeno se zatite i lijee, ne samo od varoe, ve i od krenog legla, nozemoze i sprjeavaju razvoj amerike i europske gnjiloe. Sva ovdje navedena ekoloka sredstva, zdravstveno su ispitana kemijski na teke metale, mikrobioloki na nizu bakterija i veterinarski, u odreenim i ovlatenim institucijama. Njihova uinkovitost i bezopasnost potvrena je i u praksi od strane mnogih pelara u Srbiji i drugim zemljama. Nagraivana su diplomama i medaljama i imaju patentnu zatitu. VANO ZAPAANJE: PELE PRIJE POJEDU API IMUNO STIMULANS HRANU, NEGO PONUENI KLASINI SIRUP, POGAU ILI PAK VLASTITI MED!!
96
Utjecaj saa razliitoga podrijetla u konicama LR tipa na kvalitetu meda

Z. Tucak, M. Periki, T. Tuek, M. krivanko, K. Aladi, D. Bali
(Prof. dr. sc. Zvonimir Tucak, Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku; dr. sc. Marin Periki znanstveni suradnik, Hrvatski Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavod Vinkovci; prof. dr. sc. Tanja Tuek Visoko gospodarsko uilite Krievci, dr. sc. Mario krivanko, Hrvatski Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavod Vinkovci, mr. sc. Davor Bali, Hrvatski Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavod Vinkovci, K. Aladi, Hrvatski Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavod Vinkovci). Saetak Stanice saa u konicama su mjesta za sazrijevanje skupljenih biljnih sokova iz medonosnog bilja, kojima pele dodaju vlastite tvari (encime) i proizvode med. Stanice saa graene su od sekreta votanih lijezda pela voska. U suvremenoj pelarskoj proizvodnji sae osim istog voska sadri i razliite strane tvari, jer se satna osnova izrauje dodavanjem razliitih drugih materijala, najee parafina. U naem radu istraivali smo utjecaj razliitog podrijetla saa: 1). prirodno graenog samo od istog voska i 2). saa u kojem je dodan parafin (u satnim osnovama), na kvalitetu meda proizvedenog u istom tipu konica Langstroth - Roott (LR). Pele su koristile za proizvodnju istraivanog meda cvjetne sokove iz medonosnog bilja; lipa, suncokret, uljana repica, bagrem i bagremac. Za odreivanje kakvoe meda, istraena su parametri kvalitete meda, i to: udio vode, udio netopivih tvari, udio pepela, udio reducirajuih eera, udio saharoze, ukupna kiselost, dijastaza i HMF, koristei metode propisane Pravilnikom o kakvoi meda i pelinih proizvoda kao i metode propisane u Harmonised methods of the European Honey. Istraivanja su se odvijala u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Republike Hrvatske. Sve pele u istraivanja pripadaju Europskoj rasi pela Apis mellifera carnica. Utvreno je da podrijetlo prirodnog saa od istog voska i drugog saa u kojem je dodan parafin, nije statistiki znaajno utjecalo na istraivane parametre kakvoe meda. Za statistiku obradu podataka koriten je SAS/STAT paket. Rezultati istraivanja prezentirani su na tablicama. Od statistikih parametara
97
prikazana je aritmetika sredina ( x ), standardna devijacija (s) i standardna pogreka srednje vrijednosti (s x ). Istraivanje znaajnosti razlike podrijetla saa obavljeno je pomouDuncanovog testa. Kljune rijei: med, sae, fizikalno-kemijska svojstva meda, vosak, parafin Uvod U intenzivnoj pelarskoj proizvodnji pelari koriste razne tipove konica graenih od razliitog materijala, matice razliitog podrijetla (prirodne i selekcionirane) i saa graenog od razliitog materijala. U naem radu eljeli smo istraiti utjecaj razliitog podrijetla saa i to: prirodnog tj. graenog samo od istog voska i saa koje sadri strane tvari dodane u satnoj osnovi, najee parafin, na kvalitetu meda proizvedenog u istim tipovima konica Langstroth Roott (LR). U suvremenoj pelarskoj proizvodnji pelari za proizvodnju meda koriste vie vrsta saa. Zato smo istraivali utjecaj navedene dvije vrste saa: prirodnog pelinjeg saa i pelinjeg saa u koje sadri parafin. Materijal i metode U naem radu za istraivanje kvalitete meda koristili smo 14 (etrnaest) konica istog tipa: LR tipa, graenih od istog materijala (jele) ali razliitog podrijetla saa. U sedam (7) konica sae je izgraeno od istog pelinjeg voska, a u drugih sedam (7) konica u njihovo sae ugraena je satna osnova izraena od kombinacije pelinjeg voska i parafina do 20%, prema izjavi proizvoaa satnih osnova. Pele su koristile za proizvodnju meda medonosnu pau najvanijeg medonosnog bilja u Slavoniji; lipa, suncokret, uljena repica, bagremac i bagrem. Za utvrivanje svojstava meda koja odreuju njegovu kakvou istraeni su slijedei parametri: udio vode, udio pepela, udio netopivih tvari, udio raducirajuih eera i saharoze, ukupna koselost, HMF i dijastazu, koristili smo metode propisane uputstvom Harmonised methods of the European Honey. Istraivanja su se odvijala u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, Republike Hrvatske. Sve pele u istraivanja pripadaju Europskoj rasi pela Apis mellifera carnica. Za statistiku obradu podataka koriten je SAS/STAT paket. Rezultati istraivanja prezentirani su na tablicama. Od statistikih parametara prikazana je aritmetika sredina ( x ), standardna devijacija (s) i standardna pogreka srednje vrijednosti (s x ). Istraivanje znaajnosti razlike podrijetla saa obavljeno je pomou Duncanovog testa.
98
Rezultati i rasprava Tablica 1. Parametri kvalitete istraivanog meda (osnovna statistika) Table 1 Basic statistics
Parametri kvalitete meda (svojstva Properties) Udio vode; Water (%) Udio pepela; Ash, (%) Ukupna kiselost; Acidity level, mmol of acid per kg Udio netopivih tvari; Water insoluble compounds (%) HMF, mg/kg Dijastatski broj; Diastasic number Udio reducirajuih eera; Reducing sugar ( %) Udio saharoze; Sucrose, % Granine vrijednosti parametara <20% <0,6% <40 mmol/ kg
x
17,400 0,167
SD
CV
Min
Max
1,064 0,056
6,115 33,633
16,00 0,050
19,800 0,250
23,937
9,375
39,167
10,810
36,760
<0,1%
0,013 5,646 19,805
0,013
97,794
0,0005
0,039
<40 mg/kg >8,0
7,483 5,506
132,526 27,801
0 8,490
29,830 28,680
>65%
76,419
1,950
2,551
72,120
79,680
<5%
2,142
1,304
60,912
0,190
4,980
99
Tablica 2. Utjecaj razliitoga podrijetla saa (od istoga voska i saa s parafinom) na kvalitetu meda
Parametri kvalitete meda (svojstva kvalitete meda), Properties Udio vode; Water (%) Udio pepela, Ash, (%) Ukupna kiselost; Acidity level, mmol of acid per kg Udio Netopivih tvari; Water insoluble compounds (%) HMF, mg/kg Dijastatski broj; Diastasic number Udio reducirajuih eera; Reducing sugar ( %) Udio saharoze; Sucrose, % Granine vrijednosti parametara kvalitete <20% <0,6% <40 mmol/kg Parametri kvalitete istraivanog meda podrijetlom iz: Saa s parafinom; paraffin 17,657a 0,147 a 23,783 a Saa od istog voska; wax 17,143 a 1,189 a 24,093 a
<0,1% <40 mg/kg >8,0 >65% <5%
0,008 a 6,720 a 19,847 a 77,330 a 2,450 a
0,019 a 4,573 a 19,763 a 75,509 a 1,834 a
Rezultati ukazuju da kvaliteta meda u konicama saa graenih od istoga voska i saa u kojem je umjean parafin, po svojoj kvaliteti odgovaraju parametrima propisanima u Pravilniku o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda. Razlike u pojedinim parametrima kakvoe meda nisu statistiki znaajne. Zakljuak
Utvreno je da podrijetlo saa: prirodnoga od istoga voska i drugoga u kojemu je dodan strani materijal, najee parafin, nije statistiki znaajno utjecalo na istraivane parametre kakvoe meda. Literatura
Anon. (2000.): Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda NN 20/2000, 280 Bogdanov, S., Martin, P., Lullmann, C. (1997): Harmonised methods of the European Honey Commission. Apidologie Extra issue, 1-59.
100
Tucak, Z., Pukadija, Z., Belo, D., Bukvi, ., Milankovi, Z. (1998): Chemical organicleptic honey determination in honey-herbs in The Region Slavonia and Baranja. Sup. 30, Biotehnike fak., Univ. u Ljubljani, 299-302 Tucak, Z., Tucak, A., Pukadija, Z., Tucak, M.. (2000): Nutritious healing composition of some kinds of honey in Eastern Croatia. Agricultur, Vol.6., number 1, 129-132. Tucak, Z., Bai, T., Horvat, S., Pukadija, Z. (1999.):Pelarstvo, Poljoprivredni faluiltet u Osijek, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera Osijek.
Influence of the different type of honeycombs on the quality of honey Abstract Honeycomb cells in beehives are the places where collected plant nectar (honey plants), with added bee substances, matures. Honeycomb cells are constructed of beeswax. In modern beekeeping, honeycombs can be made of other materials (paraffin). Our paper discusses the influence of honeycombs of different origin: natural honeycombs made of beeswax, and those made of paraffin on the quality of honey produced in the same type of beehives Langstroth - Roott (LR). The bees used the following honey plants: lime, sunflower, oil beet, acacia and desert false indigo. To determine the quality of honey we used the following parameters: water, insolubles, total acidity, electrical conductibility, reducing sugars, sucrose, diastasis and HMF; and the Harmonised methods of the European Honey. The research was conducted in the Vukovar-Srijem County, in the Republic of Croatia. All bees used in this investigation belong to the European bee Apis mellifera carnica. It was found that the origin of honeycombs (beeswax and paraffin) did not have a statistically significant influence on the investigated parameters of honey quality.For statistical analysis the SAS/STAT package was used (SAS Institute Inc., 2000). Research results are presented in tables. Basic statistics (mean value, standard deviation, coefficient of variation, as well as minimum and maximum of analysed traits) are shown in table 1. The significance of differences between the means of analysed traits in relation to honeycomb type was tested with Duncan test. Key words: honey, honeycombs, physical and chemical honey properties, wax, paraffin
101
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO
MEL
za pelarstvo proizvodnju stoarskih proizvoda i ratarstvo
Karadievo, V.S. Karadia 71 Vlasnik: Stevo Trtica, ing.
Mobitel: 098 / 900-1247
Telefon: 032 / 442 - 613
Stolarija i pelarstvo
TOLI
LR konice 398 kn. LR okviri 2,95 kn. Okviri AZ standard 2,15 kn.
F. Kuhaa 2, Slavonski brod mob. 091-1639559 stolarija_tolic@yahoo.com
102
103
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO PROIZVODNJA I PRODAJA PRIRODNO VRCANOGA MEDA CVJETNOGA PRAHA - PROPOLISA
PELAR: BERISLAV BLAEVI

J. KOZARCA 16, IKOVCI TEL: 032/851-069
OBITELJSKO PELARSTVO
PETRUI
STARI JANKOVCI
OBITELJSKO PELARSTVO
URAN
ANDRIJAEVCI
104

6.1. - 6. Pcelarski Dani (Sve)

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

6.1. - 6. Pcelarski Dani (Sve)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izdava: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Za izdavaa: prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Glavni i odgovorni urednik: doc.

6. PELARSKI DANI 2007.

Vinkovci 13. i 14. oujka 2009.

Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu

Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj 

Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda

Rojenje ili razrojavanje 

Monitoring medenja u 2008. godini 

Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva

Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda

Mogui uzroci kolapsa pelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder - CCD)

Jednostavan, ekonomski pristupaan i ekoloki prihvatljiv pristup tretmanu protiv varroe

Utjecaj saa razliitoga podrijetla u konicama LR tipa na kvalitetu meda

6. PELARSKI DANI 2009.

Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

2003 2004 2005 2006 2007 2008

6. PELARSKI DANI 2009.

Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda

Shema 1. Najei oblici distributivnih kanala pelinjih proizvoda u nas:

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Slika 1. hotelsko pakovanje meda

6. PELARSKI DANI 2009.

Slika 2. pelinji proizvodi kao suveniri

Slika 3. pelinjak u sklopu ruralnog turizma

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Slika 4. raznolikost sadraja ponude medne ceste Etno batina i pelarstvo

Rojenje ili razrojavanje

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Monitoring medenja u 2008. godini

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Slika 3. Pregled prostornog rasporeda opaakih pozicija

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Slika 1. Prosjeni prihod u ACA-uzgojnoj populaciji od 1992 do 2008.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Integrated Pest Management (IPM)

Teaj za nepelare - opraivanje

Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

6. PELARSKI DANI 2009.

Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu

Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj

Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda

Rojenje ili razrojavanje

Monitoring medenja u 2008. godini

Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva

Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda

Mogui uzroci kolapsa pelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder - CCD)

Jednostavan, ekonomski pristupaan i ekoloki prihvatljiv pristup tretmanu protiv varroe

Utjecaj saa razliitoga podrijetla u konicama LR tipa na kvalitetu meda