Listopad 2010.

Godina 1. broj 13

Listopad/Oktobar 2010.

Godina 1. broj 13

U LABI N U

JEDNA PRIA POVODOM SVJETSKOG DANA ZATITE IVOTINJA

J ESMO LI SPREMNI ZA PO STAVLJ E N PRVI PREIVLJAVANJE TRAJ N I PU N J A ZA E LE KTRI N E NUKLEARNE KATASTROFE ? AU TO M O BI LE Misija Alerta je informiranje o zatiti okolia, ouvanju prirodne i kulturne batine kao drutvenom i politikom pokretu.
nezavisni magazain za okoli
1

J ESMO LI SPREMNI ZA PREIVLJAVANJE NUKLEARNE KATASTROFE?

Napisala: Ljiljanka Mito Svoboda

Hrvatska ima Zakon o nuklearnoj sigurnosti, te zbir propisa koji proizlaze iz tog zakona, iako na teritoriju RH nema niti jednog postrojenja koje za svoj pogon koristi nuklearnu sirovinu. Meutim, u naem najbliem okruenju nalazi se 5 nuklearnih elektrana: Slovenija-Krko, Maarska-Paks, a ne smijemo ignorirati 2 postojee nuklearke u Rumuniji i Bugarskoj, kao ni podatak da susjedna Srbija, u partnerstvu s Bugarskom, namjerava do 2013.godine izgraditi vlastitu nuklearku na Dunavu. U energetskoj i ekolokoj krizi sve ee se vlade razvijenih drava odluuju za proizvodnju struje u nuklearkama, iako su teoretski opredjeljeni za obnovljive izvore energije. Meu znanstvenicima i graanima i graankama sve je jaa podijeljenost u odnosima prema nuklearkama. Tome je najvie doprinio dogaaj koji jo uvije iri posljedice najvee ekoloke katastrofe u Europi-ernobilske nesree. Nakon velike, nepopravljive pogreke izazvane ljudskim faktorom, dugotrajno je ugroeno zdravlje europskog stanovnitva, osobito djece, te kompletnog ekosustava u krugu od nekoliko stotina kilometara od ernobilske nuklearke. Kako se nikada vie ne bi ponovile sline pogreke, te kako bi se

tehnologija koja se koristi nukleranom sirovinom uinila to sigurnijom i bezopasnom, moramo se svi angairati. Jer, ne samo zbog opasnosti prvog trenutka, nego zbog svih kasnijih posljedica koje ostavlja za sobom nedovoljno primjenjen proces nuklearne sigurnosti: tiho nevidljivo curenje radioaktivnog materijala. Posljedice se spoznaju tek kada postane prekasno, kad se zbog niskih, ali dugotrajnih radijacija pone prerano umirati, poraste broj oboljelih od leukemije, raka, dijabetesa, srca, trajno i zauvijek unite se izvori vode, ume, tlo. U Osijeku je krajem rujna odrana meunarodna konferencija o nuklearnoj sigurnosti, kao dio IPA programa prekongranine suradnje Maarske i Hravtske., a kroz projekt Dravis 2. Vodea u projektu je Uprava za upravljanje katastrofama upanije Somogy iz Maarske, a parneri su Osjeko-baranjska i Koprivniko- krievaka upanija, te Razvojna agencija

NEZAVISNI

MAGAZIN

ZA

OKOLI

Glavna urednica: Grafiki urednik: Izdava: MB: OIB: R: Kontakt:

2

Ljiljanka Mito Svoboda David Karaka Press centar za okoli Hrvatske 01885057 61613498234 PBZ 2340009-1110335583 info@alertonline.org

Podravine i Prigorja, Uprava za upravljanje katastrofama upanije Baranya i Nacionalno udruenje za signalizaciju i infokomunikacije RSOE iz Maarske. Projekt Dravis omoguit e suradnju kod uzbunjivanja u sluaju opasnosti, zajednike treninge i terenske vjebe te izrade studija o sprjeavanju umskih poara i studije o pripravnosti za nuklearnu nesreu na podruju Osjekobaranjske upanije. Izradu studije preuzeo je Ekonet iz Zagreba, a ovo e biti prva studija takve vrste u Hrvatskoj. U njoj e biti procijenjen rizik od nastanka nuklearnih nesrea u nuklearnim postrojenjima na irem podruju s posebnim naglaskom na eventualne posljedice od razliitih vrsta nesrea u nuklearnoj elektrani Paks u Republici Maarskoj. Na spomenutoj konferenciji bilo je mnogo sudionika i sudionica, predstavnici partnera u projektu, predstavnici slubi i pravnih osoba od in-

Alert

Listopad 2010.

teresa za zatitu i spaavanj e i operativnih snaga Osj eko baranj ske

upanij e (iz MUP-a, zdravstva, vatrogastva, udruga graana i j edinica

lokalne i regionalne samouprave.

TRAJNI PUNJA ZA ELEKTRINE AUTOMOBILE

Napisla :Nataa Suli
RWE j avlj uj e prometu, Tesla turnej a, koj a nau je mobilnost, emu j e dokaz postavlj anj e ove prve fiksne stanice za punj enj e. dodao RWE je Ralf Blomberg, i direktor revolucionarnu bila je u promj enu gdj e Labinu,

U LABINU POSTAVLJEN PRVI

Godina 1. broj 13

Predstavnik

nositelj a

proj ekta

iz Republike Maarske Gabor Domj an, vatrogasni je " Sustav zapovj ednik, upravlj anj a,

prezentirao

prevencij e i odgovora na potencij alnu nuklearnu Nera Dravnog zraenj a, Dravnog i katastrofu Belamari, zavoda Ivo za u Maarskoj " . predstavnica zatitu od

sveano postavlj en prvi traj ni punj a za elektrine automobile u Hrvatskoj . Na sveanosti su sudj elovali istarski doupan Vedran Grubii, gradonaelnik Labina Tulio Demetlika, lan Uprave HEP-a Velimir RWE Raj kovi, Joerg

Hrvatska

predsj ednik i

Nj emako-hrvatske trgovinske komore.

industrij ske

Vali, za

predstavnik sig-

zavoda

nuklearnu

RWE Tesla turnej a zapoela j e 1 6. ruj na u nj emakom Essenu. Dvoj e nj emakih studenata, vozei naj pozn-

urnost, kroz svoj e prezentacij e predstavili su suvremene sustave mj erenj a i analize podataka o tetnim koj i za ioniz-

dopredsj ednik

Ef fizienz

Lohr, te direktor RWE Hrvatska i predsj ednik podarske Blomberg. Nj emako-hrvatske i trgovinske komore gosRalf

atij i elektrini automobil Tesla Roadster, u 1 3 e dana proi kroz sedam europskih zemalj a i 1 6 gradova. RWE turnej a posj etila Zagreb, a nakon Labina kreu prema Vukovaru i Srbij i.

iraj uim zraenj ima, podloga i pomo

su struna provoenj e

Dravnog plana i programa zatite od ioniziraj ueg zraenj a i Dravnog

Labinu

je

upravo

zavrio

Kraj turnej e j e 28 . ruj na u turskoj metropoli Istanbulu.

plana i programa postupaka u sluaj u nesree.

Tj edan mobilnosti, koj i se odrava u sklopu istoimene europske manifestacij e, ij i j e slogan Putuj pametnij e,

Elektrini smatraj u voza.

automobili

ve

se

Davor

inka,

predstavnik

ivi kvalitetnij e. Siguran sam da e od ovog dana Labin biti prepoznatlj iv na autokartama kao prvog grad koj i je za

budunou studij i kue

osobnog vodee za

prij e-

tvrtke Enconet Zagreb, predstavio j e Studij u- Procj enu nuklearne opasnosti za Osj eko-baranj sku upanij u i odgovor na nuklearnu katastrofu u upanij i.

Prema

svj etske strateko

konzultantske

postavlj anj em

punj aa

savj etovanj e Roland Berger, nij e pitanj e hoe li nego kada e elektrini automobili snanij e prodrij eti na

elektromobile zakoraio u budunost, prij e svega zbog zatite okolia je i

Ivan Domainovi, predstavnik Zavoda za unaprj eivanj e sigurnosti

zdravlj a

graana

poruio

pri-

svj etsko trite automobila. se da bi do 2020. godine

Predvia globalna

likom ceremonij e Demetlika.

Osij ek, odrao j e prezentacij e na temu pripremlj enost lokalne i regionalne

prodaj a elektrinih automobila mogla narasti 10 na

samouprave na nuklearna i radioloka ugroavanj a i koj e su to mj ere i akt-

ivnosti na lokalnoj i regionalnoj razini u provedbi zatite i i spaavanj a kod

milij una

nuklearnih

radiolokih

opasnosti.

vozila, te da bi u zapadnoj Europi udio

Berislav Hengl, proelnik Vatrogasne zaj ednice Osj eko - baranj ske upanij e, prezentirao j e " Pripravnost upanij skih vatrogasnih pri postroj bi za

trini

elektrinih i hibridnih automobila mogao biti i do 25

intervencij e fama" .

nuklearnim katastro-

Kroz taknuta je

provedenu

raspravu,

is-

posto. Elektrini automobili RWE j e ve zapoeo s postavlj anj em infrastrukture automobila za u punj enj e europskim bi za samo deset godina mogli biti znatno isplativij i vozaima pa ne od udi onih to

problematika

nedovolj ne

educiranosti i pripremlj enosti ire zaj ednice (stanovnitva) kao i samog

sustava odgovora na nuklearnu nesreu, koj i j e uz procj ene i planove koj i se donose potrebno dodatno i operatobuiti, i

elektrinih

tradicionalnih,

gradovima, ime se eli poruiti da j e Europa spremna za ekoloki iste automobile. U suradnj i s HEP-om i u Hrvatskoj e se pripremiti teren za novu

mnoge europske zemlj e ve sada subvencioniraj u svoj e graane pri kupnj i ovakvih automobila, kau u zagre-

ivno ime

pripremiti, e se

opremiti

poveati

spremnost

uinkovitost cj elokupnog sustava.

bakom uredu Roland Bergera.

nezavisni magazain za okoli

Napisao: Kruno Kartus/Tportal

Devet godina nakon to je hrvatski biolog Goran afarek na Madagaskaru otkrio novu vrstu zmije ona je sada i znanstveno opisana. U ljetonjem broju znanstvenog asopisa Salamandra nazvana

nisam siguran koji je rod', izjavio je tada Vences. Izuzetnu vrijednost nalaza potvrdio je i Frank Glaw iz Bavarske zooloke zbirke iz Minhena, koautor prirunika za vodozemce i gmazove, jer do sada tu vrstu zmije nitko nije znanstveno opisao. afarek je tri godine nakon snimke fotografiju objavio u National Geographic Hrvatska, ali do znanstvenog opisa ekalo se do danas.

je Liophidium pattoni, a znanstvenici kau da se radi o prekrasnoj ivotinji ivih boja Biolog Goran afarek zmiju je pronaao sasvim sluajno tijekom ekspedicije Hrvatskog istraivakog kluba na Madagaskaru u kojoj su jo bili elimir erneli i Mario Beli. afarek je traio zagubljeni poklopac objektiva na stazi Nacionalnog parka Masoala na sjeveroistoku zemlje kada je uoio do tada nepoznatu vrstu zmije. Bila je duga oko jedan metar, uzdunih crvenih, utih i crnih pruga na glavi i prednjoj polovini tijela. Po povratku kui, fotografije zmije poslao je Miguelu Vencesu tada sa Zoolokog muzeja Sveuilita u Amsterdama, autoru prirunika za prepoz- navanje vodozemaca i gmazova Madagaska-ra i jednom od najveih strunjaka za zmije tog otoka. 'To je spektakularna nova vrsta sa sjeveroistoka, jo uvijek nema imena, ak
4

Kako bi potvrdili nalazak zmije i uzeli jedan primjerak radi istraivanja Hrvatski istraivaki klub 2004. godine otiao ne ponovno na Madagaskar, ali bezuspjeno. Tek lani naao ju je Miguel Vences sa svojim timom, ali nekoliko stotina kilometara dalje. S uzorcima DNK mladom znanstveniku s ogromnim iskustvom u opisivanju ve sada nekoliko desetaka vrsta nije bilo teko odrediti taksonomski status. Rad je objavljen u znanstvenom asopisu Salamandra, na popisu current content. Zmija je tada i dobila sluben naziv Liophidium pattoni. 'Madagaskar je meka za biologe Noina arka koja je sauvala staru afriku floru i faunu. Kao rezultat 160 milijuna godina izolacije, na Madagaskaru ive mnoge endemske biljne i ivotinjske vrste kojih nema nigdje drugdje. Prirodno blago Madagaskara je, meutim, na putu izumiranja, jer prirodna stanita nestaju pred riinim poljima stanovnitva koje je meu najsiromanijima. Nada ipak postoji, a to je sustav nacionalnih parkova koji podravaju meunarodne institucije', poruuje afarek povodom svog otkria.

Alert

www.alertonline.org

H RVATSKI BIOLOG PRONAAO NOVU

VRSTU ZMIJE

Listopad 2010.

Godina 1. broj 13

POPIJA PROTIV PARKA M URA-D RAVA?

Autor: Kruno Kartus/Tportal
Ekoloke udruge prozivaju ministra gospodarstva uru Popijaa da ometa proglaavanje Regionalnog parka Mura-Drava kako bi omoguio gradnju dviju hidroelektrana na Dravi kod mjesta Molve. Informaciju o tome iz neslubenih izvora iz ministarstava, navodno, dobili su u Ekolokom drutvu Koprivnice koje se zalae za proglaenje parka, ali Popija to opovrgava 'Dobili smo informaciju da je Ministarstvo kulture pod pritiskom Ministarstva gospodarstva da se promjeni uredba o Regionalnom parku Mura-Drava. Proglaenje je najavljivano prvo za sijeanj, kasnije za lipanj, zatim rujan, ali uredbe jo nema', kae predsjednica ED Koprivnice Helena Heimovi. Ona dri da Ministarstvo gospodarstvo eli gradnju dviju hidroelektrana osloboditi stroih odredbi koje e nametati regionalni park koji e obuhvatiti podruje Drave i Mure u pet upanija, od Varadinske do Osjeko-baranjske. 'Naalost, do proglaenja jo nije dolo, a stiu informacije da iza toga stoji ministar Popija', tvrdi Heimovi. Popijaev savjetnik Tomis-

lav Mazal to je opovrgnuo, ali ujedno je kritizirao ograniavanje razvoja u zatienim podrujima. 'Smatramo da proglaenje regionalnih parkova, parkova prirode i nacionalnih parkova mora biti usklaeno na nain koji omoguava odrivi razvoj tog podruja. Najbolji primjer u tome su razvijene zemlje poput Austrije u kojima je omoguen odrivi razvoj, ali na nain da su parkovi proglaeni u svrhu ouvanja okolia, a ne sputavajui odrivi razvoj tog kraja, re-

gije pa i itave drave, a to je ujedno i sukladno direktivama EU-a', odgovorio nam je. Podruje Drave i Mure, osim to je pod preventivnom dvogodinjom zatitom, ve je uvrteno u europsku mreu zatienih podruja Natura 2000, a regionalnim parkom omoguilo bi se objedinjavanje u meunarodni UNESC-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji e biti najvee zatieno podruje u Europi. 'Austrija, Maarska i Srbija donijele su sve potrebne propise za uspostavljanje rezervata, ali ekaju se Hrvatska i Slovenija', kae Heimovi. Iz ureda ministra Boe Bikupia, u ijem resoru je i uprava za zatitu prirode, nisu potvrdili da su pod pritiskom Popijaeva resora, ali jesu da 'usuglaavaju stavove' s drugim ministarstvima. 'Ministarstvo kulture izradilo je Nacrt Uredbe o proglaenju Regionalnog parka Mura-Drava koji je u srpnju ove godine dostavljen nadlenim sredinjim tijelima dravne uprave na oitovanje. U tijeku je postupak usuglaavanja stavova oko Nacrta Uredbe te e nakon postizanja dogovora Nacrt Uredbe biti upuen Vladi Republike Hrvatske na donoenje', izvijestila je glasnogovornica Ivana Kruec.

nezavisni magazain za okoli

U ZORCI POPLAVA U EUROPI SU KANALIZIRANJE

RIJEKA I UNITAVANJE PRIRODNIH POPLAVNIH PODRUJA
EU je uvidjela ovaj problem i Okvirnom direktivom o vodama nastoji promijeniti praksu. Obnavljaju se meandri koji usporavaju bujicu, rukavci, poplavne livade i ume koje primaju suvinu vodu (dok nai politiari npr. govore o tetama od poplava na umama). Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zatita od poplava. Strategija to breg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna i pitanje je vremena kada emo mi biti ti nizvodni susjedi i trpjeti poplave koje sada prijete podruju Save. Npr. znanstvenici su nakon katastrofalnih poplava 1 998. u Poljskoj predlagali moderan pristup obranama od poplavama u toj zemlji, no pobijedio je skupi graevinski lobi pa su uslijedile katastrofalne poplave 2002. i ove godine. Postojea prirodna podruja Lonjsko polje i Kopaki rit dobar su pokazatelj kako prirodna movarna podruja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugroava se ljudska imovina. Pri tome je sauvana izuzetna prirodna batina (dapae poplavna podruja slue kao najvanije mrjestilite itave regije), razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi (npr. ekstenzivno stoarstvo u Lonjskom polju). U Hrvatskoj naalost vlada zastarjeli nain gospodarenja voda kanaliziranjem rijeka. To je jasno pokazao izvjetaj Twinning misije EU koja je neuspjeno pokuavala pomoi implementaciju modernog gospodarenja vodama u RH.

Napisali: dr.sc. Olga Jovanovi i dipl.ing Goran afarek/udurga Baobab

Poplave u Europi esto su direktna posljedica ljudske aktivnosti. Koliko god to nelogino zvui, upravo je zastarjela obrana od poplava glavni uzrok velikih ekonomskih teta od poplava danas u Europi. Zastarjelo reguliranje rijeka svelo je rijeke na uzak kanal s malim kapacitetom vode. Rijeka je jo vie ubrzana sjeom meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke (sasvim prirodne) poveane razine voda u proljee i manje u jesen. Ponajvie, unitavana su prirodna poplavna podruja primaoci suvinih voda, odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje e negdje, prije ili kasnije eksplodirati odnosno izliti se bez obzira i na najjai nasip ili zatitu. Uvrivanje obala je potrebno u naseljima ili uz industriju. Tradicionalna zatita od poplava, tetnog djelovanja voda i slinih djelatnosti iznimno je skupa, ali neuinkovita (daje lanu sigurnost) i u konanici stvara jo vie teta, koje i sami osjeamo na svojoj koi.

U pogledu zatite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotoena na tradicionalne, tehniki orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaanju koji se dogodio u zemljama lanicama. U Hrvatskoj je kanalizirano 20.000 kilometara vodotokova, a planira se i daljnje kanaliziranje. Naalost, ove e poplave biti izgovor (i to lo) za daljnju regulaciju rijeka i daljnje rasipanje novaca na zastarjele tehnike objekte koji e u konanici prouzrokovati jo vie problema. Pozivamo ovim putem Vladu RH da krene u efikasno i jeftino gospodarenje vodama, voeni naelima napredne Europe te da ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za novim regulacijama i financijskim optereenjima graana koji se potenciraju na nesrei pogoenih u poplavama.

Alert

Listopad 2010.

P RO Z N I KU TAK

Godina 1. broj 13

JEDNA PRIA POVODOM SVJETSKOG DANA ZATITE IVOTINJA

STEVIN PATAK

Autor: Darko Getz

Na kraju ulice Petefi andora koja zavrava kod Doma Maara u sreditu sela Kopaeva, na mjestu gdje se danas nalazi lugarnica Hrvatskih uma bila je omanja kua u kojoj je negda ivio Stevo Kovaevi, lugar pri Dravnom dobru Belje, a kasnije vrlo kratko u LG"Jelenu". Iza kue jo i danas, kao one davne 1946. godine tee odvojak Stare biljske Drave koji se kod mjesta Sakada preko ustave Kopaevo spaja sa vodama Kopakoga rita. U vrijeme, kada zapoinje ova pria, nije postojala ni spomenuta ustava, ni nasip Drava Dunav, postojao je samo vodotok koji oplakuje istonu stranu sela Kopaeva dajui mu neku posebnost i nesumnjivo je dio njegove ve pomalo zaboravljene povijesti. Od ovoga vodotoka na nekih 100 metara sjeverno, dok jo nije bilo spomenutog nasipa , odvajao se gotovo pod pravim kutom tzv. Jezerski put, kanal ne iri od dva do tri metra, ali za ribare iz sela posebno vaan jer je znatno skraivao odlazak do nekih vanih postaja za ribarenje. Vrlo plitak, nakon poplave vie je naliio na prosjeku, protezao se nekako sredinom Kopakoga rita i spajao dvije odrednice; selo Kopaevo i Hordovanj kod Kopakog jezera, uz to je znatno je skraivao put prema Fizeru (Fizeu), Remeti, Andali bari i dalje prema Hulovu i Malom Bajeru. U to doba ribarima nije trebao ni auto, bicikl, kao ni traktor da im odveze opremu za ribarenje / vanbrodske motore, mree /do otvorene vode, jer su im amci bili na dohvat ruke odmah ispod samog sela. Kasnije e ih spomenuti nasip odvojiti od rita tako da su amce i drugu ribarsku opremu morali prevoziti do mjesta ribarenja. Do svojih amaca, poneki ne bi imali vie od minute hoda, neki koju minuti prije ovisno o tome gdje im se nalazila obiteljska kua. amci su bili, manje vie, na privezu u spomenutom kanalu odmah iza spomenika pa-

Ranim jutrom otvorio bi vrata kokoinjca, nakon ega bi, koke, patke i onih nekoliko gusaka pojurile u vodu i zadovoljno maui krilima pozdravile novi dan bez primisli na budunost koje ivotinje i ne zanima. ivjele su praktino od jutra do mraka uz radost kada bi ih Stevo poastio akom kukuruza ili penice, poneki puta komadiem kruha ostalog od ruka. Po profesiji Stevo je bio lugar to je u ono vrijeme znailo da se ne radi samo o osobi koja poznaje umu i divljai ve i o uvaru sveg neivog i ivog u ritu za koji je bio zaduen. kolu za lugare zavrio je u Vinkovcima , gdje neko vrijeme radio, a onda se oenio i dobio posao na Dravnom dobru Belje .Ovdje je radio i ranije, prije rata kao umski radnik , pa je dobro poznao Baranju i ovaj kraj. Od prvoga trenutka zavolio je Kopaki rit, ribare i divlje ivotinje , posebice jelensku divlja za koju se brinuo do svoga umirovljenja i odlaska iz Kopaeva. amcem , umjesto kolima donosio bi na Remetu, Hordovanj i na druga poviena mjesta / grede / sol za postavljena solita, poneki puta sijeno ili po koju vreu kukuruza, penice koju bi ostavljao divljai. Bio je to inae suhonjav i visok ovjek, malo pogrbljen zbog, kako on ree, poestog zadravanja u amcu. Inae vrlo jak, teke ake na koju su se teko privikavali ribokradice koje je znao zatei na vodama u Kopakom ritu. Za te protuhe nije u to vrijeme bilo niti mandatnih kazni, ni prijava, ni suda, Stevo je bio neka vrsta zakona, u njemu se krio i sudac koji bi odmjeravao kaznu i izvitelj kazne sve na licu mjesta, a ona je ovisila o tome koliko se onaj kritelj zakona usprotivio Stevi. Ako je bio nasilan zna se kako bi proao, ne rijetko morao je potraiti pomo u Domu zdravlja ili kod svoje ene koja bi mu nakon povratka kui stavljala hladne obloge na glavu
7

lom junaku iz Prvoga svjetskoga rata gdje se ujedno nalazila i trnica ribe (manipulacija ribe). Poneki su pak drali amce odmah ispod bate , pa bi jutrom amcem dovozili ribu. U oblinjoj staroj kui, ranije gostionici poznatoj pod imenom Kod Melegea bila je i prostorija za manipulanta. U njoj bi drao razne dokumente, osim popisa ribara i knjiga dnevnog, mjesenog i godinjeg ulova ribe , nale bi se tu razne naredbe ondanje vlasti i uprave. Bile su tu jo razne vrste meraa, kantari /vage/ ,kaete, kante , razni pleteri za ribu te drugu potrebnu opremu koju bi u ime uprave iznajmljivao ili prodavao ribarima. Uz samu lugarnicu Steve Kovaevia to se gotovo naslanjala na spomenutu riblju trnicu nalazilo se dvorite u kojem je drao raznu ivinu, koke, pilie, patke, gusake, "zecove", odnosno kunie, a imao je i nekoliko koza od kojih je dobivao mlijeko. Njegova ena pravila bi od kozjeg mlijeka odlian sir koji bi Stevo povremeno odnosio u Osijek na pijacu. Poneki puta na onu u Gornjem gradu, a povremeno i na onu u Donjem gradu koja mu je bila milija, jer bi se tu sastao sa svojim prijateljima iz rata ili znancima iz njegovoga kraja.
nezavisni magazain za okoli

P RO Z N I KU TAK
u sluaju da ga je Stevo dohvatio veslom ili nekim slinim predmetom koji bi mu se u tom trenutku naao u ruci. Stevo nije birao sredstvo, a nije se ni sluio nekom istonjakom borilakom vjetinom iz koje bi se mogla naslutiti neka fer - pley borba. Bitan mu je bio cilj zaprijeiti tetoinje, kako je on nazivao krivo-ribolovce i krivolovce u njihovoj raboti. Poneki puta prepirka bi zavrila samo opomenom, sve je ovisilo od sluaja do sluaja. Oni najpametniji uzdali su se u svoje hitre noge, pa premda je Stevo mogao dobro traati jednostavno bi odustao od ribokradica -trkaa, tako da je ta vrsta sukoba zavrila mahanjem ruku i dernjavom : past e ti meni aka idui puta vikao bi za ribokradicom koji je upravo hvatao petu brzinu ne mislei se zaustaviti ni pred dravskim mostom ukoliko je ivio u Osijeku. Zapljenjene udice, mree, ulovljenu ribu ponio bi kui, a ako se radilo o veoj koliini ribe obavijestio bi manipulanta koji bi ju preuzeo i drugi dan prodao kupcima tijekom primo predaje odnosno manipulacije ribe. Premda je naoko izgledao grub, volio je ivotinje. Svakoj ranjenoj ivotinji htio je pomoi. Ne rijetko bi se kod njega nalo nezbrinuto lane ili jelensko tele, poneki puta divlji prai ili poneka ptica, sova, kanjac, svraka itd. Sve bi on njih zbrinuo, a one manje zadrao bi u dvoritu niz godina. Jednom prilikom umarija je skupljala jaja divljih pataka za rasplod, pa budui da je imao raskvocalu koku odluio je osam jaja staviti pod nju u leglo, znatieljan to e biti dalje. Ve je bio zaboravio na koku i paja jaja , kad ga jednoga dana pozove ena i pokae mu osam paia, sve iste veliine i boje pahuljica. I kako je ve poznato, paii u vodu, a koka uz obalu kvocajui i koji mu je prognozirao da e ga patke napustiti kadtad. Ma nisu to obine, domae patke, kako ono ree upravitelj, nego platirinhe (Anas platyrhynchos L.1 785) ili tako nekako; ma nema on veze pomisli. Ne postoje platirinhe, ali postojale su zato Stevine patke, zadovoljno e sam sebi. Jutrom, kada bi ih pustio iz kokoinjca , zadravale su se jo neko vrijeme u dvoritu ekajui porciju kukuruza i penice, zatim bi se spustile niz kosinu kanala i neko bi vrijeme brljale po obali vodotoka, a onda kao po zapovijedi vinule bi se u zrak, napravile krug oko kue i nestale u pravcu Kopakoga rita. Ritual se ponavljao svaki dan , a onda tijekom lovne sezone , uvijek bi poneka izostala. Poneki puta jedna pa dvije i na koncu ostade samo Patak. Znao je Stevo da e se tako neto dogoditi, u nekim momentima ga je tjeila pomisao da su neke od njegovih pataka znatno uplaili lovci, pa budui da je i on bio lovac jednostavno su ga poele izbjegavati te se vie nisu htjele vraati u njegovo dvorite. Prepoznale one u Stevi lovca, opasnost pa bje ,tjeio se on. Meutim patak je preivio lovnu sezonu, to vie poneki puta nije ni naputao dvorite i one Stevine pitome patke koje su mu se oigledno poele dopadati .Bio se potpuno udomaio i vjerojatno bi proivio cijeli vijek sa Stevom da se nije zbio nemili dogaaj , koji je znatno promijenio njegov ivot.

upozoravajui ih na opasnost usput nudei nekoga crvia ili kukca kao miloe svojoj udnoj djeci, valjda da ih udobrovolji i da im skrene pozornost da je ona njihova majka. Postepeno su rasli na zadovoljstvo Steve i uvijek se vraali u dvorite, u poetku pod koku koja ih je grijala tijekom noi, a kasnije operjali u povei kokoinjac koji je u meuvremenu Stevo izradio ba za njih. Malo pomalo i doe jesen. Patke operjale snanih krila , velike. Zaudo sedam patki i jedan patak. Jednoga dana , kada se vratio kui ena mu javi alosnu vijest, patke su odletjele i s njima i onaj patak . Stevi posebno drag jer mu je uzimao hranu iz ruke kada bi se naao na dvoritu. Ma znao je on da e se to dogoditi jednoga dana, divlja su to bia, a divljina je u njima i onaj nagon poput signala pokrenut e ih na put bez povratka , zaboravit e oni i lugarnicu i Stevu i nai svoje jato na Kopakom jezeru ili na nekoj drugoj bari kojih je u ono vrijeme bilo mnogo i zadravale bi vodu tijekom cijele godine. No dogodilo se udo, nimalo ne nadajui se, sjedei za veerom sa svojom obitelji zauje najednom neki um koji kao da je dolazio od ptijih krila i zatim zauje onu pravu pravcatu dernjavu pajeg naroda. Vratile se patke! Stevinoj radosti nije bilo kraja, jedva je ekao sutranji dan da tu radost podijeli sa upraviteljem umarije

Kopako jezero idealna bara za lov pataka i gusaka

Vjerujem da mnogi itatelji ne znaju da je Kopaki rit , njegovo najvee jezero bilo zapravo idealno mjesto za lov ondanjih vlasnika i korisnika Lovita Belje.Kada bi se gos-

Alert

Listopad 2010.
podi prohtjelo loviti pernatu divlja, jednostavno bi putem svojih slubenika organizirali lov, ribare koji bi ih razvozili amcima i lovili dok im se prohtjelo. Novine bi znale spomenuti i po koje uvaeno ime ondanje K und K. monarhije, ponekog princa, nadvojvodu ili prijestolonasljednika. Za vrijeme Kraorevia novinarima je bila zanimljiva kraljica Marija. Voljela streljati po patkama ne izuzimajui pri tome ni orlove tekavce, a to nije promaklo poznatom umaru Kolomanu Schaleru. Na primjedbu da su orlovi pod stanovitom zatitom, bila mu je odbrusila da ne zloupotrebljava svoju jeziinu zbog ega bi se kasnije mogao pokajati. No sve se promijenilo nakon 1 945.-te po zavretku Drugog svjetskoga rata. Umjesto prineva, vojvoda i nadvojvoda u lov na patke i guske zapoeli su dolazili drugovi, borci ,uz njih uvaeni politiari koje kakvi partijski sekretari, aktivisti, udbai, lijenici, pravnici, zubari i druga elita ondanjega drutvenoga i politikoga etablimenta osjeko baranjskog krajobraza. Bezvlae u pogledu lova trajalo je od 1 945.- 1 950. godine, a onda e Jelen preuzeti lovite i propisati pravila ponaanja temeljem zakona o lovu koja su bila zaboravljena nakon osloboenja Zemlje. telja na takove dolaske drugova iz Osijeka, uz savjet da bude ljubazan i to servilniji, jer je nastupilo takovo vrijeme, gdje zbog i najmanjeg propusta moe ui u nepriliku pa i izgubiti posao. Ribari su pak bili sretni da mogu udobrovoljiti uniformirane drugove, ve iz razloga to je veina njih ratovala na strani Kraljevine Maarske, regularne vojske koja se priklonila velikom Njemakom Reichu ili jednostavnije Hitleru. Bolje je biti s njima dobar, pa pomalo u ulozi mizernoga poltrona nego izazvati ih, pobuditi nevolju zbog koje lako zavri na Sudu, pa na robiji Smrt faizmu sloboda narodu pisalo bi u presudi, a onda lisiine na ruke i put prema nekoj od robijanica ondanje Federativne i narodne republike I dok se Stevo davao posljednje upute nije primijetio da se jedan izdvojio, neki golobradi mladac, zaostao, nije bio u amcu vee se uputio prema kanalu gdje je njegov Patak zavodio onu najljepu pirgavu patku koja mu se uinila najprivlanijom i vrlo slinom njegovim smeim divljim enkama koje su u patkovom srcu zauzimale posebno mjesto. Prasne hitac i Stevin patak se okrene na lea ,pok-

Godina 1. broj 13
ruku mu se slijevala krv. Dok je izlazio iz vode drei ga obim rukama drutvo nije moglo zapaziti to se u Stevi zbiva, zapravo su mislili da Stevo, servilno, donosi patka uspjenom lovcu ,u poltronskoj maniri koja se oekivala u takovim prilikama, meutim nisu zapazili promjenu na njegovom licu, krv koja mu je krenula prema glavi i oima koje su se za trenutak zacrvenile pa se nije mogla raspoznati bjeloonica. Priavi lovcu procijedi kroz zube ti si ubio moga patka, moga patka, moggaa ponovi, a onda zgrabi klipana i tresne ga akom u glavu, zatim ga jo jednim dobro usmjerenim kroeom formalno obori na pod, pa podigne pa jo jednom, da ovaj nije imao vremena da jaukne niti da se obrani. Osim to ga je nekoliko puta udario nogom u slabine, Stevo zgrabi puku i jednim udarcem je slomi na rubu amca i baci u vodu. Zatim pogleda one u amcu i bio bi ih vjerojatno zgromio kao i ovoga mladca, da u meuvremenu nije dotrala njegova ena bacila mu se na noge pa je za trenutak izgubio ravnoteu, to mu je pomoglo da pri padu doe za trenutak k sebi i shvati situaciju u kojoj se

U lovu na patke drugovi iz Osijeka

Jednoga dana bez najave pojavilo se nekoliko drugova iz Osijeka. Pristigli vojnim dipom ve poprilino tenkirani piem. Iskoie ilo iz auta, dograbili svoje raneve i puke i pravo na kanal prema amcima gdje su ih trebali ekati ribari, poznavatelji Kopakoga rita i njegovih lovnih revira. Ve tim svojim dolaskom, vojnim vozilo, naglim koenjem auta i prainom koja se podigla, silovitom galamom , uporabom prostih rijei dali su naslutiti da se radi o nasilnim ljudima ,nekim, to bi se reklo, ozakonjenim sileijama koje je Stevo trebao pozdraviti sa smijekom na licu i savjetima u svezi (krivo) lova, jer se lovilo izvan sezone lova u vrijeme gnijeenja movarica. Ve ranije bio je upozoren od upravi-

uao se onako smrtno pogoen uspraviti, ali mu to ne poe za krilom. Minutu kasnije bio je mrtav. U prvi mah Stevo je zanijemio, a onda ne gubei vrijeme ue onako obuen u uniformi u vodu i pokupi patka. Preko

naao. Pas vam mater, krv vam . procijedi te ustane i okrene se uzme patka i ode kui. U meuvremenu ona trojica lovaca jedva se pribrala zgrabili su omamljenoga klipana koji je u meuvremenu doao sebi stavila ga u

nezavisni magazain za okoli

P RO Z N I KU TAK
kola i pravo za Osijek. Stevo je pak otiao kui, sjeo na krevet, skinuo karabin sa vjealice ubacio metak u cijev i ekao. Pomislio je da e trojica hrabrih uniformiranih drugova, za koje je drao da su ratnici iz Revolucije krenuti prema njemu i obraunati se. Nije mu bilo ni kraj pameti da ti drugovi nisu ni omirisali rat, da su se aktivirali tek kada su partizani uli u Osijek i pobudili u njima sve mogue patriotske nagone, dodvoravajui im se kao najboljim ratnim drugovima, saveznicima, a to je u konanici, barem ne zadugo pomoglo i Stevi. Na veliko uenje nije dola Milicija niti bilo tko iz te slube. Umjesto hapenja muk. Dodue redovna patrola ula je neto o tome, meutim iz nekih razloga nisu nita ispitivali, ve bi Stevu koji se namjeravao predati pa bi namjerno izaao pred kuni prag, pozdravili mahanjem ruku i pitanjem ima li to novoga. Zapravo nita odgovorio bi, kratko. I onda pozdrav Zdravo i odoe svojim poslom. Razlog takovom ponaanju Milicije bio je Stevin ivotopis. Stevo se nakon ulaska maarske vojske 1 941 . u Baranju sklonio u Baku gdje se u vrijeme formiranjem Srijemskoga fronta prikljuio NOB-u (Narodno oslobodilakoj borbi) odnosno jedinicama Koste Naa odnosno Tite. Bio je lake ranjen prigodom Batinske bitke, proao tijekom rata cijelu Hrvatsku i zavrio oslobaanjem Trsta. Nakon toga, lairajui bolest, slabo zdravlje skinuo je vojnu uniformu i obukao onu drugu lugarsku i vratio se u Baranju u Kopaki rit. Bio je pravi ratnik za razliku od one etvorice (krivo) lovaca koji su se tijekom rata bavili unosnim vercom, mijenjajui robu za robu trgujui raznim civilnim i vojnim potreptinama, najee stokom i hranom. Putujui svojim vojnim legitimacijama i dozvolama na podrujima pod partizanima susreli bi se s njihovim komandirima, otuda ta veza koja im je podigla reiting nakon rata i sve one povlastice koje su drugi mogli samo sanjati. U meuvremenu Stevo je sahranio u vrtu svoga patka kao na10

jveeg i najboljeg prijatelja. Zavladao je prividni mir i nastavio sa svakodnevnim poslovima. Povremeno bi doao u Osijek na trnicu i tu bi se sastao sa znancima. Jedan od njih, koji je poznavao ovu etvoricu upozorio ga je, da mu ovi nee ostati duni, neka se priuva i neka nastoji zaobilaziti gostionice barem ove u Osijeku. Posebnu onu Kod topa na poetku Tvre uz koju su vezana koje - kakva razbojstva, tunjave, ranjeni i mrtvi. Taj, kojega si premlatio, nastavi znanac, je inae poznati osjeki kavgadija, ima svoju bandu istomiljenika i esto maltretira mirne graane. Nitko nije voljan suprotstaviti mu se, pa ni Milicija, jer ima dobru zaleinu svoga tate koji je u meuvremenu postao predsjednik kotara, a ima jo neke funkcije u prema Saboru.

Obraun
Teko je danas bilo to tvrditi, pa tako da li je Stevo zaboravio na upozorenje znanaca ili ne bi on bi Stevo Kovaevi da nije u njemu bilo previe ponosa, samoljublja i lude hrabrosti. Osjeati se kukavicom jednostavno to nije bilo spojivo sa njegovom prirodom. Takvim svojim stavom i ponaanjem u drutvu ovjek ne svjesno povue vraga za rep i evo neprilike. I kako stoji u policijskom izvjeu, dogodilo se, umjesto da prieka autobus koji je vozio prema Bilju, skrene u zlokobnu gostionicu. Biti e ovdje, pomisli do iduega koji dolazi sat kasnije. Na svoju nesreu ba se naao u trenutku kada i spomenuti ubojica njegovog patka imenom Zoran Z. i nadimkom King. Gostionica Kod topa bila im je neka vrsta kancelarije i ugode gdje su provodili vei dio vremena . Kartajui se nisu ni primijetili ulazak Steve, meutim , opet sluajno, King se digne sa stolice i krene prema WC-u i u tom trenutku zamjeti Stevu. Zagleda se u njega i nita ne govorei vrati se za stol ne obavivi ak ni nudu zbog koje je krenuo. Njih etvorica dignu se sa stola kao na komandu i krenu s lea prema Stevi koji je u tom trenutku ispijao alicu kave pojaavajui je tamplom konjaka.

Nego, King e Stevi, mi se od nekuda poznajemo zar ne? Ne bi rekao, odgovori Stevo, premda je u tom trenutku prepoznao klipana koji mu je ubio Patka. Mogue da se sjetio i upozorenja prijatelja, nesumnjivo i Patka pa umjesto da mu zaklecaju koljena navre mu ponovno krv u lice jer mu se uinilo da je premalo naplatio ivot svoga prijatelja. A ti si to, a ti si taj to mi je ubio prijatelja. Ma jebo te prijatelj ubio sam obinu patku, a ti si mi tada razbio nos. Nije htio rei da je bio na podu bez svijesti, tko zna kako bi to primili njegovi pajdai da su znali kako im se prijatelj valjao po blatu? I tako rije po rije , dok Stevi nije prekipjelo i dohvatio onoga najbliega te ga dobrim direktom u glavu spustio na pod, zatim onoga drugoga pa Kinga .U toj opoj tunjavi gdje su poeli padati udarci sa sviju strana pa i od gostioniara koji se iz nepoznatog razloga stavio na stranu Steve, stigne i kola Milicije. Tua je za trenutak prestala, jer su drugovi Milicionari , u ono vrijeme kako se govorilo bili nekrteni tipovi skloni sline situacije rjeavati pendrecima ili akama, a dodatne batine ovaj puta i pod zatitom zakona nitko nije htio. Ne bi to imalo smisla pomisle svi u trenutku i posluno krenu prema policijskom autu .Netko sa maramicom na nosu netko drei se za glavu, ruku, nogu. Tijekom sasluanja isljednik primijeti da Stevi obilno tee krv iz gornje usne, koja je bila pokidana udarcem boksera i da mu dio usne visi na ostatku usnog miia , pa mu prui rubac i krene prema telefonu pozvati prvu pomo. Ma kud si krenuo povikne Stevo, kojeg je oigledno poznavao i dok se ovaj jo nije snaao izvue lovaki no i jednim potezom odree to to mu je visilo, zapravo dio usnice, i baci u ko .Biti e sve dobro, ajde pii nemam vremena vie ekati. Nakon tog incidenta o kojem su pomalo stidljivo pisale i lokalne novine oekivalo se suenje , presuda i kanjavanje izgrednika. Meutim do suda nije nikada dolo, stranke su procijenile da je bolje stvar rijeiti van suda podmirenjem tete u gostionici , eventualno i one osobne ukoliko je

Alert

Listopad 2010.
postojala. Ponajmanje je to bilo u interesu druga predsjednika, a i Steve, koji je ve imao podebeli ne slubeni dosje, izmeu ostalog znalo se u Upravi da se radi o nezgodnom ovjeku sklonom kavgi i filozofiranju, s kojim je bilo teko uspostaviti odnos nadreeni podreeni bez nekih primjedbi, natezanja. Meutim ova tunjava i sve oko nje ipak nije prola bez posljedica. Nije mu trebalo dugo da shvati kako ga njegovi iz Uprave sve vie zaobilaze, dajui poslove, koje je inae on obnaao njegovom kolegi iz Dravice, tako da je i ovom postalo nekako neprijatno, pa je u vie navrata kad bi susreo Stevu pokuao mu se ispriati. Zna da ne elim preuzimati tvoje poslove meutim moram sluati gazde imam troje djece , ..i ne dovri misao, jer bi ga Stevo blagonaklono prekinuo i rekao da je sve u redu i neka se ne brine za njega. Budui da je imao ve dosta radnoga staa, a tu su i godine provedene u ratu odlui zatraiti mirovinu. Nakon mjesec dana bi mu udovoljeno i ubrzo nakon toga Stevo postade penzioner te se preseli u Oblakovac gdje su mu ivjeli stari i pomalo onemoali roditelji. Natovarivi u kamion ono malo imovine, dva tri ormara , brani krevet, none ormarie, rubeninu, kokoinjac s patkama i kokama i ukcem kojeg je nedavno udomio, jo jednom baci pogled na Kopaki rit, lugarnicu, te sjedne do vozaa i krene prema Oblakovcu gdje e proivjeti ostatak ivota. U susretima sa znancima u selu, mnogi bi ga znali upitati to mu je to sa usnom, na to bi on kratko odgovorio Patak. Nije ak rekao: to je zbog mojeg prijatelja Patka, ili mojeg Patka ili tako neto slino, nego samo kratko Patak, pa je tako pokupio i nadimak Stevo Patak zbog ega se nije ljutio. Samo rijetki su znali cijelu istinu. Ve pomalo bolestan sa jakom artrozom kuka i takom ispod mike, dozna jednom prilikom u Domu (Dom kulture) gdje je sa kolegama penzionerima znao popiti pivo ili baciti karte da penzioneri namjeravaju idui tjedan posjetiti Baranju, spomenik u Batini i Kopaki rit. Odmah se prijavio. Nakon dva sata vonje unajmljenim autobusom stigne u Kopaevo.

Godina 1. broj 13
Jo nije ni stupio na posljednju stepenicu autobusa kada ga osupne miris rita, nedefinirani fluid mjeavine zraka i trulei bilja i ribe, pomijeane sa mirisom ocvale vrbe. Za trenutak sve ga to vrati u mladost u vrijeme kada je osnivao obitelj, bio zaljubljen i sretan. I dok su drugi krenuli razgledati Majiev prirodoslovni muzej, Stevo se uputi prema lugarnici, prema plotu, nasloni se na njega i zagleda u dvorite prema uglu gdje mu je bio sahranjen prijatelj. Stajao je tu neko vrijeme , a onda naie domain, vidjevi ovjeka kako formalno visi na plotu priupita ga da li to treba, dali mu je loe, na to on odgovori da je tu nekada radio, stanovao imao prijatelja. Na pitanje kako mu se zvao prijatelj, samo mahne rukom i krene prema Muzeju. Bio je to ujedno i konani oprotaj sa Baranjom, Kopakim ritom i Patkom. Ubrzo se razboli i umre. Neki tvrde da mu je na grobu, kriu pisalo Stevo Kovaevi - Patak.

Napomena: Prema istinitom dogaaju i prii Josipa Majia.

nezavisni magazain za okoli

11

Odabrao: Ahmet Kalajdi; Izvor: VOAnews

U Sjedinjenim Dravama postoji termin locavores, za ljude koji samo jedu hranu uzgojenu u blizini njihovog doma. No, na sjeveru Kaliforniji postoje i oni koji nose odjeu od materijala koji potjee od lokalno uzgojenog pamuka i ovaca. ak i boje za odjeu dobivene su iz lokalnih biljaka. Meutim, da li je to zaista dobro za okoli? Jednog vrueg sunanog dana u brdovitom predgrau Fairfax u Kaliforniji, Katherine Jolda okree pedale na svom biciklu. No, taj se bicikl ne pokree. Naime, iz njega je izvaen lanac koji je potom privren za dva okretna metalna bubnja obloena tankim zubcima koji se okreu u suprotnim smjerovima. Katherine Jolda tu napravu puni sirovom vunom, s tek otriganih ovaca, koju zatim stroj proeljava. Zupci bubnjeva potegnu vunu, proeljaju je i izbacuju na drugu stranu stroja. "Sva su vlakna tada raspletena i glatka. Od njih izraujem filc,"kae Katherine Jolda dok poduava skupinu ena obradi vune od lokalnih ovaca i njenom pripremanju za odjeu koju izrauje Rebecca Burgess. Ova trideset-dvogodinja ekoloka aktivistica odluila je da e svaki komad odjee kojeg e nositi u sljedeoj godini biti izraen od lokalnih materijala. Kad je saznala da su posljedica izrade i prijevoza veine odjee iz njenog ormara oko 40 puta vea od teine ukupne odjee, i to u obliku ugljinog dioksida koji se isputa u atmosferu, te da su ogromne tvornice tekstila zapravo veliki zagaivai voda, rijeila se mnogih komada
12

LOKALNA PROIZVODNJA ODJEE - 'ZELENA' PROIZVODNJA?

milijune kupaca odjee na veliko, ne shvaaju o emu se radi. Taj projekt odraava ope stremljenje u industriji odjee prema odrivosti: "Odriv dizajn, zeleni dizajn, ekodizajn. Na koji nain moemo smanjiti 'ugljini otisak'? Postoji veliki pokret za lokalnu proizvodnju." Rebecca Burgess priznaje da je odjea proizvedena lokalno rezervirana za rijetke, poput nje, zbog kako kae toliko utroenog vremena, posebnih vjetina te prijatelja koji za nju dizajniraju, boje, tkaju i iju odjeu. No, ona dodaje da njen projekt takoer baca svjetlo na velike ekoloke pogreke dananje tekstilne industrije. Na primjer, ovce u sjevernoj Kaliforniji uzgajaju se za meso, ne za vunu. Farmeri bacaju vunu u odlagalita smea, preko 30 tona godinje. Rebecca Burgess poela ju je skupljati za svoju odjeu, no veina jo uvijek zavrava u smeu: "Amerika uvozi milijune kila vune iz Novog Zelanda, prerauje je u Kini, a svoju vunu ovdje bacamo." Rebecca Burgess sada pokuava izraunati vlastiti utjecaj na okolinu svojim nainom proizvodnje odjee: koliki je njen ugljini otisak kad vozi do farmi ovaca po vunu, ili prevozi lokalno uzgojen pamuk za svoje potrebe? Koliko vode je potrebno za ispiranje vune i pamuka, zalijevanje njenih biljaka za boje? Koliko energije za prokuhavanje vode, za pogon ivae maine, svjetlo u radionici? Burgess procjenjuje da je proizvodnja njene odjee skupa po okoli, ali priznaje da jo nije prikupila sve podatke.

E U RO PA I S VI J E T

odjee i poela traiti lokalne izvore materijala za novu odjeu. Uzgajivaa pamuka pronala je 145 kilometara od kue, a farmu na kojoj se proizvodi alpaka vuna 230 kilometara daleko. U svoj je vrt zasadila biljke koje e iskoristiti za bojanje odjee. Tako se rodio projekt Fibershed - za eljanje vune i proizvodnju filca - kojeg je gospoa Burgess proirila na cijelu regiju, u radijusu od 250 kilometara od njene kue u podruju Zaljeva San Franciska. To je regija sa sedam milijuna stanovnika. Koliko bi njih moglo nositi odjeu koja potjee od lokalnih ovaca? Moe li se to proiriti kako bi bilo od praktine koristi za okoli? Katherine kae da ne moe. Connie Ulasewicz, profesorica koja prouava odjeu i modne trendove na Sveuilitu San Francisco State, su-autorica je knjige Odrivi dizajn. Ona kae da ovaj projekt ovisi o izuzetnom znanju i elanu Rebecce Burgess, u geografskom podruju bogatom prirodnim vlaknima biljaka, ivotinjama i aktivistima. Meutim, kae ona, kritiari projekta Fibershed, zbog nemogunosti da ga se proiri na

Alert

Listopad 2010.

Godina 1. broj 13

OCEANI S 'MORSKOM BOLEU '

Publicistica Alanna Mitchell, koja pie o ekologiji, posjetila je priobalja nekoliko svjetskih mora i oceana, koja su danas najugroenija. Cilj joj je bio da iz prve ruke sazna to se dogaa s tamonjim eko-sustavima. Alanna Mitchell je opisala ta putovanja u nedavno objavljenoj knjizi pod naslovom 'Seasick,' 'Morska bolest'. Za nju je ove godine dobila nagradu Grantham, koja se dodjeljuje za izvjetavanje o ekolokim temama. Autorica smatra da oceane najvie ugroava ljudska aktivnost, meutim vjeruje da jo uvijek ima nade u njihovu ozdravljenje. naslovom 'Seasick', Morska bolest, Alanna Mitchell opisuje posjet jednoj od skoro 500 takozvanih 'mrtvih zona' u svjetskim morima, onoj koja se nalazi u Meksikom zaljevu. "U tim mrtvim zonama ima jako malo kisika u vodi. To podruje u Meksikom zaljevu je veliine savezne drave New Jersey. To je ogromna povrina koja bi trebala biti puna ivota. No, gnojivo koje se koristi na amerikim farmama - a slijeva se niz rijeku Mississippi - na kraju zavri u Meksikom zaljevu, stvarajui mrtvu zonu," kae Mitchell. Rast razine kiselosti, uz zagadjivanje i klimatske promjene, ubija koraljne grebene koji udomljuju vrlo raznolike podvodne eko-sustave. U vodama Australije nalazi se Veliki koraljni greben, najvei na svijetu, koji je 1 981 . zasticen od strane Ujedinjenih naroda. No, meunarodne deklaracije nee zaustaviti zagaivanje.Alanna Mitchell u svojoj knjizi opisuje ekoloke projekte australskih vlasti, da bi se poboljala kvaliteta vode oko koraljnih grebena. Alanna Mitchell je takodjer posjetila otok Zanzibar u Indijskom oceanu gdje je kako kae pronaeno lokalno rjeenje za borbu protiv globalnog problema zagaenja mora. "Kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, tamonjem je stanovnitvu riba gotovo jedini izvor proteina. A nju je sve tee i tee loviti. Projekt pokuava pomoi lokalnim enama u uzgoju rakova koji se mogu ili konzumirati ili prodavati. Moda e nasa budunost biti takva, s lokalnim ribogojilitima umjesto velikih ribarskih flota kakve imamo danas," kae Mitchell. Alanna Mitchell kae da lokalne inicijative poput ove u Zanzibaru, kao i sve ei napori na stvaranju odrivih i istih energenata, daju nadu da postoji nain da se prekine zagaivanje svjetskih mora te da se ona postupno obnove i vrate u prvobitno stanje.

Najvei dio kisika na zemlji proizvode jednostanini morski organizmi fitoplanktoni. Takodjer, klimatske su prilike najvie pod utjecajem morskih struja, vjetra i cirkulacije vode. Alanna Mitchell meutim kae da ljudska aktivnost utjee na sve to je vezano s oceanima njihove temperature, slanost, kiselost, ledeni pokrov, veliinu kao i ivot u Hranjeni tim gnojivom, planktoni njima. u vodi se nekontrolirano mnoe. Uz kisik oni proizvode i organsku materiju "U dvije i pol godine otila sam koja tone na dno gdje se djelovanjem na 1 3 putovanja u razliite krajeve tog bakterija razlae. Taj proces, ija je velikog medjusobno povezanog sustava nuspojava ugljini dioksid, koristi kisik svjetskih oceana. Bila sam na puno koji se tamo nalazi i koji je nuan za lokacija, na brodovima sa opstanak riba I drugih bia koja znanstvenicima, pokuavajui saznati nastanjuju morsko dno. Taj ugljini sto su otkrili," kae Mitchell. dioksid, kao i onaj iz zraka, mijenjaju kemijski sastav oceana, ineci ih U svojoj novoj knjizi pod kiselijima, kae Alanna Mitchell.

www. alerton lin e. org

nezavisni magazain za okoli
13

Obradila i napisala : Ljiljanka Mito Svoboda

AUSTRALIJA I KINA REKORDNI UGLJENAI

E U RO PA I S VI J E T

Australska rudarska tvrtka Resourcehouse je proljetos sklopila s kineskom tvrtkom China Power International Development (CPI) ugovor o izvozu ugljena. Ugovor je vrijedan 60 milijardi amerikih dolara i najvaniji je izvozni ugovorom u zemlji. Clive Palmer , predsjednik Resourcehousea u ime tvrtke potpisao je sporazum na 20 godina, a godinje e dobivati 30 milijuna tona ugljena iz rudnika u sredinjem dijelu drave Queensland, na sjeveroistoku Australije. Vodei politiari i politiarke koji su na vlasti u Austrliji uvjereni su da taj posao garantira vie desetaka tisua radnih mjesta uz ostvarenje 700 milijuna dolara prihoda godinje. No, nakon osam mjeseci, krajem rujna ove godine, australijski aktivisti za zatitu okolia blokirali su Newcastle, gradi sjeverno od Sydneya ,najveu svjetsku luku za izvoz ugljena, koja se nalazi na istonoj obali Australije i privezalo se za opremu za pretovarivanje ugljena. "Pokrenuli smo prosvjed protiv najveeg australskog uzroka globalnog zagrijavanja", rekla je glasnogovornica prosvjednika Annika Dean. Ona je zatraila "hitni moratorij na irenje industrije ugljena", naglasivi da australski izvoz ugljena znatno

pridonosi svjetskoj emisiji staklenikih plinova odgovornih za globalno zagrijavanje. Australija 86 % svoje elektrine energije proizvodi u elektranama na ugljen, i najvei je svjetski zagaiva po glavi stanovnika. Australija je isto tako najvei izvoznik ugljena na svijetu.

Obradila i napisala : Ljiljanka Mito Svoboda

SUZAVCEM NA ZATITNIKE I ZATITNICE PARKOVA

Tisue prosvjednika i prosvjednica u Stuttgartu u Schlossgarten parku zaradilo je suzavac i vodu iz vodenih topova, jer su se suprostavili planiranom rezanju 25 stabala, a radi provoenja projekta obnove eljeznike stanice Stuttgart 21". Projekt ukljuuje ruenje Stuttgartu stare eljeznike stanice i gradnju novog, podzemnog objekta, uz dodatak nove linije za vezu s oblinjim gradom Ulmom. Sjea stabala u parku trebala je zapoeti u pono u etvrtak, 30.rujna, ali policija je ve danima uzalud pokuavala ukloniti prosvjednike i prosvjednice iz prostora,od kojih se dio vezao lancima za drvee. Mnogi od prosvjednika pripadaju organizaciji pod nazivom 'Parkschuetzer ". Meu prosvjednicima je bilo i kolske djece. Najmanje 300 osoba trailo je lijeniku pomo radi iritacije oiju od suzavca, a oko 50 osoba pretrpjelo je modrice. Oko 1.000 opinskih i dravnih policijskih slubenika takoer su se pridruili prosvjedima, ukljuujui i neke slubenike susjednih pokrajina. Protivnici projekta Stuttgart 21 tvrde da se 7 milijardi eura (9,5 milijarde dolara), koje e ulupati u Deutsche Bahn - mogao biti bolje utroen na drugim mjestima du njemake eljeznike mree.
14

Renate Kuenast, efica parlamentarne frakcije Zelene stranke u Berlinu, rekla je medijima da reakcija policije ni na koji nain ne rijeava problem, nego e izazvati eskalaciju problema, a ministar unutarnjih poslova mora uzeti svoj eir i otii. Njemaka kancelarka Angela Merkel nedavno je dala potporu projektu Stuttgart 21, pa prosvjedi ve imaju politike implikacije za kancelarku Merkel i njezinu klimavu vladajuu koaliciju. Inae, projekt je proao bez ikakve javne rasprave. Takoer, peticija sa 60.000 potpisa bila je odbijena od strane dravnih tijela s istim arogancija kao odbacivanje albe s 21.000 potpisa.

Alert

Listopad 2010.

Godina 1. broj 13

DUZS NA VEZI S BUDIMPETOM

H RVATSKOJ NE PRIJETI OTROV IZ M AARSKE

Autor: tportal.hr/Hina/BBC/Haaretz
etiri osobe, meu kojima su dvije djevojice, poginule su nakon to se na zapadu Maarske iz postrojenja za preradu aluminija izlilo gotovo 700.000 prostornih metara otrovnog crvenog mulja, priopile su u utorak vlasti Maarska vlada proglasila je u utorak izvanredno stanje u tri upanije sjeverozapadno od Balatona, Veszprem, Gyor-Moson-Sopron i Vas,nakon puknua rezervoara u postrojenju Ajkai Timfoldgyar u gradu Ajka, 1 60 kilometara jugozapadno od Budimpete. Tvornica je u vlasnitvu tvrtke MAL Magyar Aluminium. Nesrea se u ponedjeljak popodne oko 1 60 kilometara od Budimpete, nedaleko od sela Kolontar, no juer razmjeri katastrofe jo uvijek nisu bili poznati. Starija muka osoba stradala je u svom domu koji je poplavljen u ponedjeljak poslijepodne, dok je 35godinjak stradao kada je crveni mulj prevrnuo njegovo vozilo. Trea rtva je trogodinja djevojica, a etvrta njezina mlaa sestra. Tijela su pronaena u njihovom domu. Spasilake slube su na licu dogaaja, a za sada je objavljeno da se est osoba smatra nestalima, dok ih je stotinjak ozlijeeno. Ozlijeeni su zadobili opekline, javljaju agencije. BBC tako pie da je gradonaelnik Devecsera potvrdio da je u tom gradu 80 do 90 osoba zavrilo u bolnici s kemijskim opeklinama. Devecser je pogodila prava poplava otrova, a njegova razina dola je do dva metra visine. Mulj koji se izlio iz spremita 9 i 1 0 opasno prijeti ne samo stanovnicima mjesta Devecser, Kolontar i Somlovaserhaly, ve i flori i fauni na podruju pogoenih upanija, kazao je ministar za zatitu okolia Zoltan Illes. Ministar je takoer dodao da postoji opasnost od ulijevanja otrova u rijeke Rabu i Dunav. Prema rijeima glasnogovornika jedinica za izvanredne situacije upanije Veszprem, ti dijelovi zemlje pogoeni su izlijevanjem kemijskog otpada koji sadri 'visoke koncentracije tekih metala'. Uslijed izlijevanja kemijskog otpada oteen je i jedan plinovod u blizini naseljenog podruja. Radi se o kemikalijama koje imaju lunato djelovanje i ukoliko dou u kontakt s koom, najbolji nain za neutralizaciju je ispiranje veom koliinom vode. Kako bi se u rijeci Marcal neutralizirao lunati mulj, morala se u vodu ispustiti kisela tekuina. Takoer je baeno i nekoliko tona buke koja bi na sebe trebala vezati otrovni mulj i sprijeiti da otplovi nizvodno. Zbog ove nesree prekinuti su i dijelovi eljeznikog prometa u Maarskoj, a Devecser je ostao bez plina, struje i vode. Pitka voda dostavlja se cisternama iz Budimpete. Crveni mulj je toksini talog koji se stvara pri proizvodnji aluminija. Sastoji se od tetnih elemenata poput olova i vrlo je korozivan. Proizvodnja jedne tone aluminija rezultira proizvodnjom skoro tri tone crvenog mulja. Maarski mediji javljaju da se radi o najveoj kemijskoj nesrei u zemlji dosad. Iz Dravne uprave za zatitu i spaavanje u Zagrebu kau da su obavijest o incidentu u Maarskoj dobili noas od Centra za praenje i informiranje EU, mehanizma za suradnju u civilnoj zatiti, te da je incident u cijelosti ogranien i da ne treba oekivati nikakve daljnje utjecaje na okoli. Na potoku u koji su se ostaci luina izlili postavljena je brana i nema daljnjeg irenja otvornih tvari, te nisu ugroena druga podruja u Maarskoj, kao ni u drugim zemljama. Obzirom da se radi o podruju koje je udaljeno oko 250 km od granice s RH, kolege iz Maarske uvjeravaju nas da nije ni postojala nikakva opasnost za teritorij i stanovnitvo Hrvatske, ali su izrazili spremnost da i dalje ostanemo u izravnom kontaktu te e nas odmah izvijestiti o eventualnim promjenama situacije, iako se one ne oekuju', stoji u priopenju koje smo dobili od DUZS-a
15

nezavisni magazain za okoli

M AFIJA VODI TALIJANSKU ZELENU ENERGIJU

Izvor: Delo

E U RO PA I S VI J E T
mafije, Matteom Messina Denarom, predstavlja najvei udar na mafiju do danas. Tijekom Berlusconijeve aktualne vlasti, mafiji je diljem zemlje zaplijenjeno esnaest milijardi imovine. to e se dogoditi centralama na vjetar i drugim ekoloki istim oblicima energije, posebno solarnim elijama, kojima u Italiji je takoer upravljaju Nicastri, ministarstvo unutarnjih poslova ne spominje, no ve se zna da e glavni projekti koje kontrolira Vito Nicastri, biti oduzeti i zapeaen. Oduzimanje mafijake imovine do sada je pokazalo najvie rezultata kao uspjean nain za borbu protiv organiziranog kriminala, koje dominira u gotovo svim razvijenim

ekonomijama, od siromanog juga Sicilije i Sardinije do bogatog sjevera sa milijunskim centrima poput Milana. Vitu Nicastriju oduzeto je gotovo pedeset tvrtki koje se bave projektiranjem vjektroelektrana i solarnih elija, te pogona za proizvodnju vjetroturbina i ostale opreme. Takoer su zaplijenjena sve zemljita na kojema su ve izgraene centrale ili su namijenjena za koritenje ili za izgradnju novih objekata. Drava je zaplijenila i privatnu imovinu, luksuzne automobile i jahte, koja je posjedovao poduzetnik za kojeg se ve dugo nagaa da je jedan od bossova mafije, najblii poslovni suradnik i politiki ureiva, Matteo Messina.

Talijansko Ministarstvo unutarnjih poslova s ponosom je objavilo da je najvanijem investitoru u tako zvanu zelenu energiju, Vitu Nicastriju ili "Gospodinu Windu", zaplijenjeno pola milijarde eura, tvrtke, tvornice, dionice i udjeli. Povratak Nicastrija, kojemu se pripisuje uska povezanost sa efom svim bossova sicilijanske

J O UVIJEK TEKO DO INFORMACIJA

Izvor: GONG

I Z RADA U DRU G A

materijal u nastojanju da podignu svijest i razinu znanja o Zakonu o pravu na pristup informacijama. Podsjetivi kako Hrvatska ima Zakon o pravu na pristup informacijama, Dragan Zeli iz GONG-a rekao je da graani jo uvijek vrlo teko dolaze do informacija od tijela javne vlasti. Istaknuo da e jedno od glavnih uvjeta za zatvaranje poglavlja 23 (Pravosue i temeljna prava) biti donoenje dobrog i kvalitetnog zakona o pravu na pristup informacijama. Nadamo se da e zakonodavac ozbiljno shvatiti svoj zadatak i donijeti kvalitetan zakon o pravu na pristup informacijama, da e se zakon provoditi i da e graani moi dobivati informacije od tijela javne vlasti, kazao je Zeli. Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrovi rekao je kako je Zakon o pravu na pristup informacijama prvi put donesen 2003. po hitnom postupku i da je ve tada imao 39 'rupa'. Dodao je kako je tijekom proljea i ljeta ove godine donesen nacrt novog prijedloga zakona koji je proao prvo itanje. Napominjui kako je inicijalni nacrt novog prijedloga zakona bio veliki korak naprijed, Antun Petrovi je rekao da je tijekom saborske rasprave u prvom itanju iz zakona nestao povjerenik za informacije, a koji je iznimno bitan za djelotvorno provoenje. Izrazio je nadu da e se tijekom listopadske saborske sjednice u konanom prijedlogu zakona, ostaviti mogunost za povjerenika i osigurati da se zakon provodi na djelotovoran nain kakva je i praksa u europskim zemljama. Na upit novinara to je zadatak povjerenika za informacije, Petrovi je odgovorio da je to osoba koja titi pravo graana na informacije, a posebno je bitan kod provoenja testa javnog interesa, prenosi Hina.

Meunarodni dan prava na pristup informacijama svake godine obiljeava se 28. rujna. GONG i Transparency International Hrvatska (TIH) su u povodu Meunarodnog dana prava na pristup informacijama poruili graanima kako imaju pravo traiti informacije od tijela javne vlasti, a tijela javne vlasti trebaju biti transparentna to je jedna od glavnih brana korupciji. GONG i TIH su na zagrebakom Cvjetnom trgu u kampanju "Imamo pravo znati" graanima podijelili svoj edukativni
16

Alert

Listopad 2010.

Godina 1. broj 13

nezavisni magazain za okoli

17