SEMINARSKI RAD

KRIMINALITET DROGA

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SADRAJ

1. UVOD.................................................................................................................2 2. KLASIFIKACIJA DROGA KOJE SE POJAVLJUJU U ZLOPORABI......................................................................................................3 2.1. SLIKOVNI PRIKAZ DROGA KOJE SE MOGU NAI NA HRVATSKIM ULICAMA......................................................................3

3. IZVORI I PUTOVI DROGE...............................................................................4 4. STATISTIKI POKAZATELJI KRIMINALITETA DROGA..............................................................................................................5 4.1. 4.2. 4.3.
4.4.

Europska i svjetska situacija....................................................................5 Situacija u Hrvatskoj................................................................................6 Tablice i grafiki prikazi..........................................................................7

Kaznena djela u odnosu na pripadnike Oruanih snaga Reublike Hrvatske kroz tablini i graf prikaz za 2000-2001..........................................................11

5. GODINJI IZVJETAJ UJEDINJENIH NARODA ZA KORITENJE

DROGA U SVIJETU - 2004.............................................................................13 6. LITERATURA...................................................................................................14

1.UVOD Droga je ovjekov pratilac od pradavnih vremena. Tisuama godina odreene biljke su se koristile za ceremonije, magiju i uitke, ali i u medicinske svrhe. Razvojem prirodnih znanosti dolo se do nekih novih spoznaja i umijea tako da se u dananje vrijeme kemijskom sintezom moe doi do aktivnih sastojaka tih biljaka, koji imaju mnogo jai uinak od samih matinih biljaka. Dananje mogunosti meunarodnog prijevoza i trgovine uinkovito su smanjile razdaljine izmeu svjetskih lokaliteta i drava. Biljke i droge prelaze lokalne granice i ire se u svjetske krugove to pogoduje razvoju trgovanja i krijumarenja drogama. Upravo ti oblici krijumarenja drogama spadaju u najtee oblike kriminalne aktivnosti pojedinaca i zloinakih organizacija. Vlade kontroliraju proizvodnju, prodaju i uporabu droga, a cilj tog kontrolnog sustava je ograniavanje uporabe droga u medicinske i znanstvene svrhe. Zloporaba i trgovina drogom velik je zakonski problem jer stvara visoku razinu kriminaliteta. Takoer je znaajno spomenuti pojam korupcije zbog golemih sredstava koja se obru u nezakonitoj trgovini drogom. Trgovina drogom modernizirala se i usavrila do te mjere da predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti, te openito sigurnosnom stanju u dravi. Zloporaba droga tetno utjee na potroae pojedince i drutvo u kojem ive. Na samog konzumenta djeluje loe u smislu tekih fizikih psihikih, psiholokih, emotivnih, duevnih, socijalnih i financijskih problema. Zadnji navedeni uzrok su upadanja u jo iri spektar kriminalnih djelatnosti kao to su prostitucija, krae, prijevare, ucjene, utaje, razbojnitva pa i ubojstva kao najtea djela, a sve u svrhu nabavljanja sredstava za kupnju droge. Zloporaba droge utjee i na meunarodne odnose. Razlog tome je stalna razmjena izmeu zemalja u smislu proizvodnje i ilegalne trgovine. Zemlje imaju zbog toga jako kritian stav, nemaju uspjeha u ograniavanju proizvodnje i redukcije potranje. Ustaljene modalitete nekad zamijene novi, neki stari se gase, ali nikad se taj zaarani krug ne prekida donosei sa sobom kriminalitete, tune ljudske sudbine i gotovo nerjeive velike socijalne probleme.

2. KLASIFIKACIJA DROGA KOJE SE POJAVLJUJU U ZLOPORABI Ova klasifikacija podrazumijeva da su droge psihoaktivne i druge supstancije, sada i sintetskog podrijetla, a djeluju na mentalne funkcije i individualno ponaanje uzrokujui finkcionalne ili patoloke promjene sredinjeg ivanog sustava. Kategorizacia zloporabljivanih psihoaktivnih droga: pirodni i sintetiki narkotici kanabisovi proizvodi proizvodi kokaina i koke barbiturati i ostali sedativni hipnotici amfetamini i srodni stimulansi LSD i ostali halucinogeni kontrolirane analogne droge (one tek otkrivene), MDMA i ecstasy organska otapala i sredstva za inhaliranje steroidi

2.1. SLIKOVNI PRIKAZ DROGA KOJE SE MOGU NAI NA HRVATSKIM ULICAMA MARIHUANA Hai Hai Drvo marihuane

Drvo marihuane

Joint

Hai

ECSTAZY

KOKAIN Kokakin Crack

Kokain (prah)

Pribor

HEROIN Heroin Vreica heroina

3. IZVORI I PUTOVI DROGE Droge dolaze na narkotrite kroz ilegalnu proizvodnju ili izradu i skretanjem iz zakonitih kanala. Dalja distribucija svodi se kako u nacionalne , tako i u transnacionalne okvire. Kada govorimo o izvorima droge treba imati u vidu odreene tipove droga i vrsta. Najee se zloupotrebljavaju droge biljnog podrijetla. Posljednjih godina pojaana je proizvodnja sintetskih droga u laboratorijima i tvornicama irom Europe i svijeta. Proizvodnjom ovih droga centraliziranija je i manje odvojena od narkotrita prirodnih droga pa je kontrola i suzbijanje na neki nain lake. Skretanje iz legalnih izvora putem kraa, prijevara, krivotvorenja dokumentacije ukljuuje velike koliine droge i provodi se, kriminalistiki gledano, organizirano i profesionalno. Velik dio meunarodne trgovine drogom posebice onaj koji ukljuuje opijum, heroin, kanabis i kokain, vrlo je organiziran i tajnovit, a kao akteri pojavljuju se meunarodne zloinake oranizacije. Takav profesionalizam, dobra organizacija i planiranje na kraju biva nagraeno velikim profitom za organizatore i financijere, a manjim svotama za kurire i raznosae. Prema podatcima i praenju svjetskih trendova zloporabe proizvodnje krijumarenja, moglo bi se izvui neke glavne lokacije u svijetu gdje je najvei postotak ilegalne proizvodnje droga primjerice: smole kanabisa (hai) Afganistan, Pakistan i Maroko travnati kanabis (marihuana) Jamajka i Nigerija, velike koliine uzgajaju se i u Kolumbiji, Meksiku, Kazahstanu, Indonziji i Vijetnamu marihuana se uzgaja i u srednjoj Europi u kontekstu nacionalne zloporabe opijum i heroin
5

zemlje zlatnog polumjeseca droge smjetene i Jugozapadnoj Aziji (Pakistan, Iran, Libanon, Turska) - zemlje zlatnog trokuta droge u Jugoistonoj Aziji (Laos, Tajland, Kamboda balkanska ruta krijumarenje heroina za Hrvatsku Tradicionalni smjer rute je u 2 pravca: 1. Turska Grka Makedonija Srbija Hrvatska Slovenija Austrija Njemaka Nizozemska 2. Turska Bugarska BIH Hrvatska Slovenija Italija Sintetske droge tajni laboratoriji, vedska, Norveka, Niozemska, Velika Britanija, SAD (najee cestovnim i zranim prometom) Kokain zemlje june Amerike (Peru, Kolumbija, Bolivija) najee kontejnerskim prometom. 4. STATISTIKI POKAZATELJI KRIMINALITETA DROGA 4.1. EUROPSKA I SVJETSKA SITUACIJA Toan broj potroaa droge je nepoznat (tamna brojka), ali prema procjenama UN-a u svijetu ima oko 8 miljuna potroaa heroina, to je u postotku izraeno 0.15% od cjelokupnog svjetskog stanovnitva. Za kokain je ta brojka ak i vea, a iznosi oko 13.5 milijuna , u postotku 0.25% cjelokupne populacije. Najvei je broj potroaa kanabisa, oko 141.2 milijuna osoba to je 2.45% ovjeanstva. Stimulanse je konzumiralo gotovo 30.2 milijuna ljudi to je 0.52% cjelokupnog ovjeanstva. 3.3-4.1% svjetskog stanovnitva troi neku neku vrstu droge Godinje se u svijetu ostvaruju goleme dobiti od ilegalne proizvodnje i trgovine drogama, mjerljive u milijardama US dolara. Svjetske zapljene droge u odnosu na ilegalno proizvedenu koliinu kreu se posljednjih godina izmeu 20-30% to nije zadovoljavajue. U zapadnoj Europi dolo je do znatne promjene u stavu prema legalizaciji i dekriminalizaciji lakih droga. Naglasak je na odvajanju upotrebe kanabisa od ostalih droga. Sada, osobito u Nizozemskoj, postoji argument za ublaavanje tetnih posljedica droga bilo kojeg tipa jer se vjeruje da drutvo treba prihvatiti izvan medicinsku upotrebu droge. U Europi je najvie upotrebljavan upravo kanabis, a sve je vea i prisutnost kokaina.

4.2. SITUACIJA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj postoji tendencija irenja krijumarenja i zloporaba droga, uz prisutnost poveanih koliina raznih tipova droga. Uoava se i porast kriminaliteta (sekundarni i tercijarni) vezanog uz zloporabu droga. Sagledavajui cjelokupu situaciju, moglo bi se dati neke osnovne karkteristike zloporba droga un Hrvatskoj danas. A te su: agresivna i bolje organizirana ponuda svih vrsta droga na narkotritu pojaani interes mladih za troenje droga, poglavito sintetskim (stimulirajuim) drogama rairen uzgoj konoplje porast sekundarnog kriminaliteta u vezi sa zloporabom droga Heroin se u Hrvatsku doprema balkanskom rutom, kokain stie pomorskim putem iz zemalja June Amerike i SAD-a (vee koliine) te cestovnim i zranim prometom iz zemalja zapadne i istone Europe (manje koliine). Sintetske droge uglavnom se dopremaju iz zemalja Zapadne Europe. Broj potroaa i ovisnika na podruju Hrvatske kree se prema prosudbama zdravstvenih, kriminalistiko-pravnih, socijalnih struktura i strunjaka tih profila koji rade na suzbijanju zloporabe, izmeu 25000-30000 osoba

4.3. TABLICE I GRAFIKI PRIKAZI Tablica 1 a

Struktura kaznenih djela zloporabe droga po stavcima KZ-a lanak 173.KZ-a stavak1. stavak 2. stavak 3. stavak 4. stavak 5. stavak 6. UKUPNO Graf 1a Ukupan broj prijavljenih i razrijeenih kaznenih djela 2003-2004
6.000

Prijava kaznenih djela Broj djela 2003. 2004. 5.162 4.734 1.343 1.227 87 67 39 21 608 549 184 121 7.423 6.719 +-% -8,3 -8,6 -23,0 -46,2 -9,7 -34,2 -9,5

Razrijeena kaznena djela Broj djela 2003. 2004. 5.165 4.734 1.340 1.221 87 67 39 21 609 549 184 120 7.424 6.712 +-% -8,3 -8,9 -23,0 -46,2 -9,9 -34,8 -9,6

5.000

4.000

3.000

2.000

Prijava kaznenih djela 2003. Prijava kaznenih djela 2004. Razrijeena kaznena djela 2003. Razrijeena kaznena djela 2004.

1.000

0 1 2 3 4 5 6

Od 2001-2004. pad broja prijavljenih kaznenih djela za 1890 kaznenih djela. Razrijeenost je oko 95%.

Tablica 2a Usporedni tablini prikaz za rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe droga po policijskim upravama
Policijska uprava zagrebaka splitskodalmatinska primorskogoranska osjekobaranjska istarska dubr.neretvanska karlovaka sisakomoslovaka ibenskokninska vukov.srijemska zadarska bjelov.bilogorska brodskoposavska kopriv.krievaka krapinskozagorska liko-senjska meimurska poekoslavonska varadinska virov. -podravska UKUPNO Prijavljena kaznena djela Broj djela 2002 2003. 1.781 1.688 937 1.160 425 1.466 462 129 116 353 175 433 114 140 146 94 151 101 154 246 134 8.717 670 1.131 319 1.143 356 107 165 285 151 232 88 133 133 90 135 97 150 236 114 7.423

2001. 2.245 946 1.240 403 1.097 338 121 184 312 167 436 90 107 128 83 151 84 103 272 102 8.609

2004. 1.501 591 1.090 318 865 305 75 158 307 183 285 75 173 123 83 133 84 98 223 49 6.719

Graf 2a. Rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe droge po policijskim upravama

zagrebaka

1.800 1.600 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 0 1 2

splitskodalmatinska primorskogoranska osjekobaranjska istarska dubr.neretvanska karlovaka sisakomoslovaka ibenskokninska vukov.srijemska zadarska bjelov.bilogorska brodskoposavska kopriv.krievaka krapinskozagorska liko-senjska meimurska poekoslavonska varadinska virov. -podravska

10

11

4.4.KAZNENA DJELA U ODNOSU NA POINITELJE PRIPADNIKE ORUANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE

Suzbijanje zloporabe opojnih droga potrebno je provoditi na svim razinama aktivnim ukljuenjem graanstva, ali i vojnih osoba. U vojnim institucijama s obzirom na ustroj i rad mogue je uinkovito preventivno djelovati. Stroge zakonske mjere u postrojbama Oruanih snaga Republike Hrvatske provodi Vojna policija otkrivanjem sluajeva zloporabe droga i podnoenjem kaznene prijave protiv poinitelja. U 2001. biljei se vei stupanj angairanja redarstvene vlasti i pojaane edukativne aktivnosti kako bi se to vei broj ronika i aktivnih osoba ukljuio u programe prevencije. S obzirom na epidemiju heroinske ovisnosti koja je zahvatila Republiku Hrvatsku 1998, najvei broj kaznenih prijava za kaznena djela zlouporabe droga evidentiran 1997. kao najava epidemije. Broj kaznenih djela poveavao se u 1998. i 1999. Kako je u 2000. evidentirano stagniranje trenda opijatskog tipa ovisnosti te se intenzivirao preventivni rad i pravodobno otkrivanje problema, uz injenicu da je vei broj ovisnika uao u neki od oblika skrbi, u 2001. je poeo trend blagog pada kaznenog djela zloporabe opojnih droga. Graf/Tablica 3a. Poinitelji kaznenih djela prema strukturi poiniteljha tijekom 200/2001
450 400 350 300 250 200 150 100 50 0
2000. 2001. Gardijske brigade 19 10 DVO 5 4 Ronici 316 346 Vojni namjetenici 2 0 Civilne osobe 24 29 UKUPNO 366 389

2000. 2001.

Ukupan zbroj poinitelja kaznenih djela zloporabom opojne droge od ukupno 18 postrojba Oruanih snaga Republike Hrvatske s najveim brojem poinitelja jest 269 poinitelja ili 75,0% od ukupnog broja, dok je od ukupno 65 postrojba u ostalih 47 postrojba evidentirano 77 poinitelja, ili 25,0% od ukupnog broja. Od ukupno 297 kaznenih prijava podnijetih nadlenim Opinskim dravnim odvjetnitvima protiv 360 pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske i 29 civilnih osoba, u 135 sluajeva
12

postupalo se nakon zaprimljene obavijesti o poinjenom kaznenom djelu i zaplijeni opojne droge djelatnika MUP-a, u 139 sluajeva nakon dojave nadreenih zapovjednika postrojba Oruanih snaga Republike Hrvatske, a u 23 sluajeva podnoenje kaznenih prijava rezultat je provedbe operativnih mjera i radnji te zapljene opojnih droga djelatnika Vojne policije. Analizirajui iznesene podatke zakljuno se moe utvrditi da je tijekom 2001. zabiljeen pad podnijetih kaznenih prijava za kaznena djela poinjena u svezi sa zloporabom opojnih droga, koji u odnosu na isto razdoblje 2000. (303 kaznenih prijava) predstavljaju smanjenje za 2%. Nadalje, tijekom 2001. zabiljeeno je poveanje evidentiranih kaznenih djela za 5,2% u odnosu na 2000. Najzastupljeniji poinitelji kaznenog djela su roni vojnici na temeljnoj i specijalistikoj obuci, kojih je tijekom 2001. evidentirano 166 kao poinitelja, ili 46,11% od ukupnog broja prijavljenih pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske. Prema strukturi poinitelja kaznenog djela tijekom prve polovine 2001. najzastupljeniji su vojnici, ukupno 346 vojnika ili 96,11% od ukupnog broja poinitelja, zatim 4 pripadnika gardijskih brigada i 4 djelatne vojne osobe. Najvie ronih vojnika kao poinitelja toga kaznenog djela zabiljeeno je u postrojbama Zapovjednitva za obuku, u Sreditu za obuku pjeatva u Poegi, ukupno 44 rona vojnika ili 12,2% od ukupnog broja evidentiranih ronih vojnika. Drugi s po 32 rona vojnika je ustroj Sredite za obuku pjeatva Sinj i Sredite za obuku pjeatva Pula s 22 prijavljena rona vojnika. Prema vremenu izvrenja kaznenog djela najvie ih je poinjeno u oujku, ukupno 35 kaznenih djela ili 9,7% od ukupnog broja, zatim u srpnju, ukupno 32 kaznena djela ili 8,8% od ukupnog broja, dok je najmanje kaznenih djela poinjeno u prosincu, 10 kaznena djela 2,7%. U otkrivakoj djelatnosti najvei broj kaznenih djela otkrili su nadreeni zapovjednici i to u 139 sluajeva, ili 46,8% te djelatnici MUP-a u 135 sluajeva ili 45,4% i Vojna policija u 23 sluaja ili 7,8%. Djelatnici MUP-a Republike Hrvatske imaju ovlasti postupati izvan vojnih objekata i vojarni te su u 135 sluajeva otkrili opojnu drogu na tom podruju, to jest na javnom mjestu. Iz toga se zakljuuje da je povean broj 139 sluajeva pronalaska asnika i 23 vojne policije, sveukupno 162 evidentirana pronalaska opojne droge kod pripadnika Oruanih snaga zaplijenjeno u krugu samih vojnih objekata i vojarni, to jest da se pripadnici Oruanih snaga Republike Hrvatske susreu s problemom opojne droge i izvan vojnog ivota, kada nisu u nadlenosti postupanja pripadnika Vojne policije. injenica o relativno visokoj zastupljenosti postotka otkrivanja posjednika opojnih droga zapovjednog kadra pojedinih postrojba Oruanih snaga je logina i pokazuje da je upravo ta struktura vojnih osoba, koja je i sveprisutna u vojarnama i vojnim objektima, gdje se brine o ivotu, redu i stezi podreenih ronih vojnika, kljuna u razrjeenju problema postojanja opojnih droga u vojarnama i da se njihovim angairanijim pristupom moe postii vea otkrivenost, a time i snanija prevencija.

13

5. KORITENJE DROGA U SVIJETU U PADU (26/6/04)

U godinjem izvjetaju Ujedinjenih naroda o drogama u svijetu kae se da se koritenje droga diljem svijeta poinje usporavati, nakon pedeset godina gotovo neprekidnog rasta. Prema izvjetaju, irenje opijata i kokaina stabiliziralo se prole godine, no u isto vrijeme dolo je do naglog porasta koritenja marihuane. U izvjetaju se takoer zakljuuje da je marihuana najproirenija droga, te da za njoj po uestalosti koritenja slijede amfetamini, opijati i kokain. web Zasluga za smanjenje proizvodnje opijuma i koke pripisuje se boljoj policijskoj kontroli. Diljem svijeta, uzgoj opijumskog maka prole je godine pao za est posto, a uzgoj koke za 11 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 185 milijuna ljudi u svijetu koristi nezakonite droge. To je 3 posto svjetskog stanovnitva u dobi izmeu 15 i 64 godine. Prole je godine marihuanu barem jednom uivalo 150 milijuna ljudi. Prema UN-u, koritenje ove droge posebno se iri u Junoj Americi, te u Istonoj Europi i Africi. to se tie javnog zdravlja, meu najozbiljnijim problemima su opijati, za koje se trai najvie terapije, pogotovo u Aziji i Europi. U jugoistonoj Aziji poseban su problem postali metamfetamini. Kokain je jo uvijek najvei problem u Americi, no uivanje kokaina, pogotovo meu uenicima i studentima, polako pada. Izvjetaj UN-a o drogama objavljen je pred dananji Svjetski dan borbe protiv zlouporabe droga i trgovine drogama.

6. LITERATURA

14

 Kuevi Vladimir, Zloupotreba droga Izvjee o zloporabi droga , stanje i kretanje kriminaliteta u Hrvatskoj, MUP RH Podatci odjela za analitiki razvoj MUP RH Izvjee o provedbi nacionalne strategije suzbijanja zloporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj 2001/2002 www.voanews.com/croatian/Archive/a-2004-06-26-2-1.cfm

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

15