Plan

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU GRAEVINSKI FAKULTET
PLAN I PROGRAM DIPLOMSKOG STUDIJA
Opi podaci o fakultetu
1.1
Adresa
Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru USRC Midhad Hujdur Hujka 88140 Mostar Bosna i Hercegovina www.gf.unmo.ba email: gf@unmo.ba
1.2
Vaniji telefoni
Studentska sluba tel: Studentska sluba fax: +387 36 514 850 +387 36 514 899
Lokacija nove zgrade Graevinskog fakulteta kampusu Univerziteta
2
2.1
Opis fakulteta u periodu do 2011. godine Historijat fakulteta i osnovni podaci
Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru osnovan je 1978. godine i poeo sa radom 1. septembra iste godine. Do 1993. godine Fakultet je bio lociran u ulici Ante Zunania b.b., u prostorima koje je morao napustiti tokom rata. U toku rata nastavni proces odvijao se sa manjim brojem studenata u poruenom dijelu Mostara, u muzeju "Demal Bijedi", kao i u Jablanici i Konjicu. Od 1996. godine, zajedno sa ostalim fakultetima Univerziteta "Demal Bijedi", prostorije fakulteta nalaze se u objektima univerzitetsko-sportsko-rekreacionog centra (USRC) "Midhat Hujdur Hujka" (biva kasarna Sjeverni logor) lociranog u sjevernom dijelu grada, u neposrednoj blizini eljeznike i autobuske stanice. Od oktobra 2009. godine, nastavni proces i ostale aktivnosti Fakulteta obavljaju se u novoizgraenom objekatu izgraenom na prostoru USRC-a. Graevinski fakultet u Mostaru je javna institucija koja obavlja nastavnu, naunoistraivaku, strunu, visokostrunu i savjetodavnu djelatnost u oblasti graevinarstva i geodezije. U okviru Fakulteta postoji Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK), sa savremeno opremljenom laboratorijom lociranom u novoj zgradi Fakulteta. Zavod je takoe i mjesto na kojem studenti izvode laboratorijske vjebe i uestvuju u procesu ispitivanja graevinskih materijala. Graevinski fakultet predstavlja autonomnu lanicu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, a sve u skladu sa evropskim standardima o univerzitetskoj autonomiji i Zakonom o visokom obrazovanju.
2.2
Organizacija i djelatnosti fakulteta
Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru je obrazovna institucija, koja vie od 30 godina uspjeno obrazuje diplomirane inenjere graevinarstva i inenjere graevinarstva, te magistre i doktore tehnikih nauka iz oblasti graevinarstva. Kadrovi obrazovani na Fakultetu sa uspjehom uestvuju u izgradnji objekata kako irom nae domovine tako i na ostalim prostorima irom svijeta. Do danas je na Graevinskom fakultetu u Mostaru studij uspjeno zavrilo 750 diplomiranih inenjera graevinarstva i inenjera graevinarstva, 9 magistara tehnikih nauka i doktora tehnikih nauka iz oblasti graevinarstva. U cilju ostvarivanja zadataka u okviru nastavnog, naunoistraivakog i strunog rada, na Fakultetu su formirane organizacione jedinice, koje verifikuje Upravni odbor na prijedlog nastavno naunog vijea Fakulteta. Prije reforme nastavnog plana i programa Fakultet je funkcionisao kroz sljedee organizacione jedinice: Odsjeci: o o konstruktivno izvoaki; hidrotehniki odsjek;
Katedre na nivou Fakulteta za: o o o o mehaniku, materijale i konstrukcije, geologiju i geotehniku, saobraaj, organizaciju, tehnologiju i ekonomiku u graenju, hidrotehniku;
Katedre na nivou Univerziteta: o o o Katedra za strane jezike, Zajednika Katedra za Matematiku, Programiranje i numerike metode, Nacrtna geometriju i Fiziku, Katedra opih predmeta u koju spadaju: Sociologija, Sportske aktivnosti i Osnovi informatike
Zavode/ Centre/ Slube: o o o o o Zavod za Projektovanje i Ispitivanje Materijala i Konstrukcija (ZPIMK) Biblioteka na nivou Univerziteta Kancelarija za meunarodnu saradnju na nivou Univerziteta Centar za izdavaku djelatnost Studentska sluba fakulteta
Detaljniji podaci o djelatnosti i kadrovima odsjeka, katedri i instituta se mogu nai na web-stranicama Graevinskog fakulteta u Mostaru, www.gf.unmo.ba.
2.3
Studij
Tradicionalni studij na Graevinskom fakultetu obuhvata o je sljedee stepene obrazovanja i odgovarajue strune nazive: Studij graevinarstva u trajanju od 4 semestra za sticanje vie strune spreme (VI/1 stepen) i strunog naziva graevinski inenjer. Studij graevinarstva u trajanju od 5 semestara za sticanje vie strune spreme (VI/1 stepen) i strunog naziva inenjer geodezije. Studij graevinarstva u trajanju od 9 semestara za sticanje visoke strune spreme (VII/1 stepen) i strunog naziva diplomirani inenjer graevinarstva, uz naznaku odgovarajueg odsjeka (konstruktivno-izvoaki ili hidrotehniki). Ovaj studij zahtijevao je izradu i odbranu diplomskog rada. Postdiplomski studij u trajanju od 4 semestra za sticanje titule magistra tehnikih nauka iz oblasti graevinarstva. Ovaj studij zahtijevao je izradu i odbranu magistarskog rada.
Nakon sticanja titule magistra tehnikih nauka, uz uvjete propisane pravilima Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru i pravilima Graevinskog fakulteta, mogla se prijaviti izrada doktorske disertacije za sticanje titule doktora tehnikih nauka iz oblasti graevinarstva. Konstruktivno-izvoaki odsjek Ovaj odsjek je primarno izuavao razne metode prorauna i projektovanja svih vrsta graevinskih konstrukcija. iroki spektar predmeta zahtijevao je od studenata potpuno razumijevanje ponaanja svih vrsta graevinskih materijala i tipova konstrukcija. Temeljni predmeti obuhvaeni ovim odsjekom bili su: Teorija linijskih i povrinskih nosaa, Statika, dinamika i stabilnost konstrukcija Mehanika tla sa temeljenjem, Betonske, eline i drvene konstrukcije, Mostovi, Organizacija i mehanizacija graenja, Saobraajnice.
Diploma inenjera graevinarstva konstruktersko-izvoakog odsjeka otvara brojne mogunosti za rad na projektovanju i izvoenju raznih objekata visokogradnje i niskogradnje, kao i energetskih objekata (industrijske hale, stambene i poslovne zgrade, kole, bolnice, silosi, tornjevi, rezervoari, putni i eljezniki mostovi, tuneli, saobraajnice, brane, itd.). Diploma takoe omoguava studentima nastavak obrazovanja, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Uz prethodno navedene poslove, diplomiranom inenjeru graevine dostupni su i odgovarajui poslovi u dravnoj upravi i administraciji.
Hidrotehniki odsjek Ovaj odsjek je bio prilagoen studentima zainteresiranim za projektovanje svih vrsta hidrotehnikih objekata uz primjenu suvremenih proraunskih metoda. Odsjek je bio organiziran tako da omogui buduim inenjerima dubinsko razumijevanje razliitih metoda i problema koji se javljaju pri projektovanju hidrotehnikih objekata. Temeljni predmeti obuhvaeni ovim odsjekom bili su: Hidraulika, Mehanika fluida i hidrotehnika Hidrotehnike konstrukcije, Rijena i komunalna hidrotehnika, Koritenje vodenih snaga, Vodoprivredni sistemi, Melioracija u podruju kra, Kondicioniranje voda
Dvogodinji studij Kratki dvogodinji studij bio je organiziran kao vanredni studij i namijenjen, kako onima koji ve posjeduju radno iskustvo u zanimanju graevinskog tehniara, tako i onima ije je opredjeljenje rad na terenu u organizaciji gradilita i voenju radova na inenjerskim objektima svih vrsta i tipova. Organizacija i mehanizacija graenja predstavljala je t emeljni predmet koji se izuavao na ovom studiju, dok su u saetom obliku, prilagoenom ovom nivou studija takoe bili obuhvaeni predmeti: Mehanika konstrukcija, Mehanika tla sa temeljenjem, Betonske, eline i drvene konstrukcije, Saobraajnice.
Zavod za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija (ZPIMK) Od njegovog osnivanja, praktini dio nastave studenata kao i nauno-istraivaka djelatnost se velikim dijelom odvija u Zavodu za projektovanje i ispitivanje materijala i konstrukcija koji posjeduje savremenu opremu za laboratorijska i terenska ispitivanja. Osnovni zadaci ZPIMK-a Graevinskog fakulteta u Mostaru su: razvoj i unapreenje nauno-istraivakog i visokostrunog rada iz oblasti graevinarstva i geodezije praktino osposobljavanje mlaih naunika i istraivaa obrazovanje i usavravanje novog nastavnog kadra rjeavanje sloenih zadataka iz oblasti graevinarstva za potrebe privrede i ire drutvene zajednice eksperimentalni rad i eksperimentalna nastava saradnja sa srodnim institucijama iz zemlje i inostranstva.
2.4
Meunarodna saradnja
Kooperacijom univerzitetske kancelarije za meunarodnu saradnju i Fakulteta omoguava se razmjena studenata na meunarodnom nivou, studentski boravci u inostranim zemljama i izrada diplomskih radova na inostranim fakultetima, kao i pohaanje ljetnih kola i kurseva za uenje stranih jezika, te uee na raznim naunim seminarima i studentskim natjecanjima. Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru ima razvijenu meunarodnu saradnju sa
sljedeim uglednim evropskim univerzitetima i institucijama: Univerzitet u Stuttgartu, Njem aka, Ruhr-Univerzitet u Bochumu, Njemaka Sveuilite u Splitu, Hrvatska Univerzitet Kirilo i Metodije u Skoplju, Makedonija Univerzitet u Istanbulu, Istanbul, Turska Akdeniz Univerzitet u Antaliji, Antalija, Turska
2.5
Studentski standard
U okviru Univerzitetsko-sportskog centra "Midhat Hujdur Hujka" nalazi se i studentski dom u kome prioritet imaju studenti tehnikih fakulteta Univerziteta Demal Bijedi, a time i Graevinskog fakulteta. Ishrana studenata smjetenih u studentskom domu omoguena je u restoranu sa kuhinjom, koji se nalazi u okviru Centra. Takoer, u univerzitetskom centru se nalaze i mnogobrojni sportski tereni, koji omoguavaju rekreaciju studenta u slobodnom vremenu, te organizovanje razliitih sportskih takmienja. Za studente se takoer organiziraju posjete raznim gradilitima u zemlji, kao i strune ekskurzije u inostranstvu. Studenti Univerziteta su organizovani u Uniju studenata, koja raznim aktivnostima, kao to su studentske zabave, izdavanje studentskih novina itd., upotpunjuje studentski ivot i brine se o kontinuiranom unapreenju studentskog standarda. Na vie mjesta u zgradama Univerziteta Demal Bijedi smjeteni su studomati, koji studentima omoguuju besplatno koritenje interneta.
3
3.1
Planovi i programi reformiranog studija (od 2008/09)

Uvod
Potpisivanjem Bolonjske deklaracije, Bosna i Hercegovina je pokazala spremnost da uskladi obrazovanje na nivou univerziteta u zemlji sa reformama visokokolskog obrazovanja koje se provode u cijeloj Evropi. U cilju ukupne evropske reforme je postizanje jedinstvenog evropskog prostora visokokolskog obrazovanja, koji e uspjeno konkurirati drugim velikim svjetskim sistemima obrazovanja. U elji da se olaka mobilnost studenata, asistenata i profesora, potreban je jedinstven sistem visokokolskog obrazovanja sa priblino ujednaenim planovima i programima studija. Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru krenuo je sa reformiranim studijem u kolskoj 2008/09 godini. Predviena ukupna duina studija je pet godina. Prvi dio studija, ili dodiplomski studij, traje tri godine i njegovim zavretkom se stie titula "Bachelora" graevinarstva. Uspjean zavretak dodiplomskog studija je uvjet za upis na drugi dio studija, ili diplomski studij, koji traje dvije godine i ijim zavretkom se stie titula "Mastera" graevinarstva. Novina koja dolazi sa reformom sistema studija i studiranjem u dva cilkusa, je novi nain vrednovanja cjelokupnog studija putem ECTS bodova (ECTS = European Credits Transfer System ili Europski sistem prenosa kredita). Po ovom sistemu, svaka godina studija nosi 60 ECTS-bodova, odnosno uspjenim zavretkom prvog ciklusa dobiva se 180 ECTS-bodova, a nakon zavretka drugog ciklusa jo 120 ECTS-bodova. Nain sticanja doktorske titule je takoer promijenjen. Uvodi se trogodinji doktorski studij, koji se sastoji od jedne kolske godine u kojoj bi se organizovala predmetna nastava i dvije godine u kojima bi se, uz intenzivan istraivaki rad, trebala zavriti i odbraniti doktorska disertacija i time stei titula doktora tehnikih nauka iz odgovarajue oblasti. Uvjet za upis na doktorski studij je uspjean zavretak prvog i drugog ciklusa studija (Bachelor i Master). Uspjeno zavren doktorski studij nosi dodatnih 180 ECTS bodova. Osnovna ideja novog koncepta studija je da prvi, trogodinji ciklus, prui jedno openito obrazovanje iz oblasti graevinarstva, koje e predstavljati osnovu za nastavak studija na etvrtoj i petoj godini, a u isto vrijeme pruiti nivo znanja neophodan za uspjean rad na gradilitima, u
administraciji, inenjerskim biroima i graevinskim firmama na poslovima odgovarajue sloenosti. Openita naobrazba iz svih oblasti graevinarstva u prve tri godine, omoguava fleksibilnost, kako u pogledu zapoljavanja, tako i u pogledu nastavka studija po pojedinim odsjecima. Student, odnosno mladi inenjer u prve tri godine stie dovoljno informacija da bi mogao cjelovitije sagledati graevinsku struku i opredijeliti se za svoj daljni profesionalni razvoj, bilo u praksi ili nastavku kolovanja ka zvanju diplomiranog graevinskog inenjera.
3.2 ema novog studija

Graevinski fakultet u Mostaru Novi plan studija od kolske 2011/12 godine Dodiplomski studij graevinarstva Odsjek - opi Pojedini predmeti su zajedni ki Odsjek - geodezija Trajanje studija: 3 godine
ECTS: 180
Zavretak dodiplomskog studija: Bachelor (bakalauerat) gra evinarstva sa naznakom odsjeka Diplomski studij graevinarstva Odsjek - konstruktivni Odsjek - opi Odsjek - hidrotehniki Zavretak diplomskog studija: Master gr aevinarstva sa naznakom odsjeka Pojedini predmeti su zajedni ki Trajanje studija: 2 godine ECTS: 120
Ovakav sistem studija je u saglasnosti i sa postojeim zakonima o graenju i prostornom planiranju, gdje su opisani poslovi koje mogu obavljati inenjeri graevinarstva odnosno diplomirani inenjeri graevinarstva. Napomena za doktorski studij: Sticanje titule doktora tehnikih nauka na Graevinskom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, odvija se po trenutno vaeim pravilima do usaglaavanja ove problematike na cijelom Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru, odnosno dok prva generacija studenata, koji e studirati po novim reformiranim planovima i programima studija ne stekne uvjete za upis na doktorski studij, a sve u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju na nivou drave BiH, Federacije BiH i Hercegovako-Neretvanskog Kantona.
4
4.1
Plan diplomskog studija

Odsjek za konstrukcije
IV godina
7. semestar Predmet pred. 3 2 2 2 2 vje. 2 2 2 2 2 ECTS 6 6 6 6 6 min 30
Inenjerska matematika III (O) Teorija elastinosti i plastinosti (O) Stabilnost konstrukcija (O) Mehanika tla i stijene II (O) Ploe i ljuske (O) Ukupno IV godina 8. semestar Predmet Dinamika konstrukcija (O) Betonske konstrukcije III (O) Pouzdanost konstrukcija (O) Savremene drvene konstrukcije (O) Metalne konstrukcije II (I) Podzemne konstrukcije (I) Prednapregnute konstrukcije (I) Obavezni Predmet sa drugog odsjeka (I) Ukupno
pred. 2 3 2 2 2 2 2 2
vje. 2 3 2 2 2 2 2 2
ECTS 5 7 6 6 6 6 6 6 min 30
O - Obavezni predmet
I Izborni predmet
V godina
9. semestar Predmet pred. 2 2 2 2 2 2 2 vje. 2 2 2 2 2 2 2 ECTS 5 5 5 5 5 5 5
Projektovanje mostova (O) Potresno inenjerstvo (O) Trajnost i odravanje konstrukcija - (O) Modeliranje konstrukcija (O) Ojaanje tla i stijena (I) Rekonstrukcija historijskih objekata (I) Spregnute konstrukcije (I) Predmet sa drugog odsjeka (I) Ukupno V godina 10. semestar Predmet Zavrni rad Ukupno
min 30
pre d. 0 0
I Izborni predmet
vje. 0 0
ECTS 30 30
4.2
Programski sadraji predmeta diplomskog studija odsjek konstrukcije
10
UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: ININJERSKA MATEMATIKA III II ciklus Doc.dr. Amina ahovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Cilj kursa je da studenti savladaju metodoloko-operativne aspekte matematike analize i numerike matematike sa posebnom panjom na probleme: redovi funkcija, te algebarske i diferencijalne (obine i parcijalne) jednaine; Treba osposobiti studente da u opisu i modeliranju ininjerskih problema koriste numerike metode algebre i analize Poznavanje osnova Fourierove analize, parcijalnih diferencijalnih jednadbi, rubnih problema s fizikalnim znaenjima, numerike analize. Ortogonalni sistemi: Ortogonalni sistemi funkcija, Fourierovi redovi, Dirichletov teorem, razvoj i aproksimacija funkcija. Rubni problemi obinih diferencijalnih jednadbi: Rubni problemi i problemi s vlastitim vrijednostima, problemi napete ice i Sturm-Liouvilleov problem. Parcijalne diferencijalne jednadbe i rubni problemi: Parcijalne diferencijalne jednadbe prvog reda, linearna i kvazilinearna jednadba prvog reda, trajektorije familije ploha.Jednadbe vieg reda, klasifikacija i transformacije jednadbi. Valna, Laplaceova i jednadba provoenja, poetni i rubni problemi ice i membrane, slobodne i prinudne oscilacije. Dalambertova formula, Fourierova metoda separacije varijabli, problem Dirichleta i Neumanna. Numerika analiza: Priblini brojevi i pogreke, priblina vrijednost funkcije i pogreke argumenata. Rjeavanje nelinearnih jednadbi. Rjeavanje sustava linearnih algebarskih jednadbi, iteracijske metode. Metoda najmanjih kvadrata. Aproksimacije funkcija, konane diferencije, interpolacijski polinomi, empirijske formule. Numerika integracija, trapezna i Simpsonova metoda, geometrijska integracija. Rjeavanje poetnih i rubnih problema obinih i parcijalnih diferencijalnih jednadbi, metode Eulera i Runge -Kutta; metoda konanih diferencija; metode kolokacije, najmanjih kvadra ta i Galjerkinova metoda. Predavanja, auditorne vjebe, demonstracija, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
Sati predavanja sedmino: 3
Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja:
Okvirni sadraj predmeta:
Oblici provoenja nastave/metode uenja: Ostale obaveze studenta (ako se predviaju): Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog faktora provjere znanja: Popis osnovne literature i Internet web referenci: Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:
Kolokviji, pismeno. 1. Toi, D.., uvod u num.Analizu-sa zbirk.zad., Beograd 2004. 2. Suljagi S., Matematika III, skripta Graevinski fakultet Zagreb 2001. 3.Poli S., Numerike metode, skripta, Graevinski fakultet Zagreb 1992. 4.Milovanovi, G.V., Numerika analiza I, II, III, dio Beograd 1991.
11

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Tenzor napona, tenzor deformacija, pomjeranja, uslovi kompatibilnosti deformacija. Hukov zakon za izotropan materijal. St. Venant ov problem. Rjeavanje problema teorije elastinosti-Navijeove jednaine, povrinski uslovi. Kriterij teenja materijala, funkcije teenja, konstitutivne jednaine plastinosti. Metoda uzastopnih elastinih rjeenja. Elastoplastino savijanje grede. Plastini zglob. Metode plastine analize linijskih konstrukcija. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Konsultacije: Tel.: KONSTRUKTIVNI SMJER TEORIJA ELASTINISTI I PLASTINOSTI II ciklus ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar Doc. dr. Majudin Muratovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Upoznavanje studenta sa osnovama teorije elastinosti i plastinosti i metodama rjeavanja problema E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, pismeno. 1. Kostreni Z.: Teorija elastinosti, kolska knjiga, Zagreb 1982. 2. Dunica ., Otpornost materijala, Graevinski fakultet Beograd 1998.
12

GRAEVINSKI FAKULTET
OSJEK ZA KONSTRUKCIJE / KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: STABILNOST KONSTRUKCIJA II ciklus doc.dr. Mili Selimoti Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Proirenje osnovnih znanja steenih u predmetu Statika konstrukcija, kako bi bili u stanju analizirati sloene linijske sisteme u ravni i prostoru. Upoznavanje sa osnovama analize konstrukcija po teoriji II reda. Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban razumjeti problem stabilnosti konstrukcija i praktino primijeniti teoriju stabilnosti u proraunu konstrukcija. Openito o deformabilnim sistemima, pretpostavke za teoriju I, II i III reda. Diferencijalne jednaine nelinearnog problema oblici i pretpostavke. Problem stabilnosti. Energetska interpretacija. Gubitak stabilnosti i forme ravnotee u deformisanom stanju bifurkacija. Priblina analiza stabilnosti pravog tapa Euler-ov zadatak. Izvijanje idealno pravog tapa za razliite konturne uslove. Kritina sila i odgovarajui oblici izvijanja. Kritini napon i vitkost. Poetna zakrivljenost tapa i djelovanje ekscentrine sile pritiska. Potencijalna energija i funkcional totalne potencijalne enrgije. Aproksimativne metode odreivanja kritinog optereenja bazirane na energetskom principu. Metod konanih razlika i metod konanih parametara. Stabilnost sistema sa krutim vorovima (okvirne konstrukcije u ravni). Formiranje matrice krutosti po teoriji II reda. Dvostruki iterativni process za odreivanje singularnisti matrice krutosti i kritinog optrereenja. Pojam graninog optereenja. Stabilnost reetkastih sistema. Formiranje odgovarajue matrice krutosti. Stabilnost lukova. Specifinosti analize i analiza stabilnosti nekih tipova krunih lukova. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Izrada programskih zadataka Pismeno. 1. Predavanja 2. Jokanovi O., Geometrijska nelinearnost i stabilnost linijskih konstrukcija 3. R.C. Coates, M.G. Coutie, F.K. Kong, Structural Analysis 3rd edition, Chapman & Hall, 1992 ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
13
OPI SMJER
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: MEHANIKA TLA I STIJENE II II ciklus ifra predmeta: 0000
IV godina/ 7. Semestar doc.dr. Azra pago Konsultacije: Adresa (broj kabineta): E-mail: Tel.: Sati predavanja sedmino: 2 Sati vjebi sedmino: 2 Ukupan broj sati (30+30) 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Cilj predmeta je educirati studenta u podruju kompleksnih problema mehanike tla i stijena, te sticanje potrebnih znanja kao podloge za druge geotehnike izborne predmete. Stjecanje osnovnih znanja o odreivanju svojstava stijene, diskontinuiteta i stijenske mase kao sklopa, te primjena na rjeavanje problema temeljenja, stabilnosti visokih zasjeka i podzemnih otvora u stijenskoj masi. Opa fiziko-strukturna svojstva stijene (Diskontinualnost, heterogenost, anizotropnost, prirodna napregnutost). Klasifikacije stijenskih masa. Odreivanja vrstoe i deformacijskih svojstava stijene. Meke stijene. Prirodno stanje naprezanja u stijenskoj masi (proraun i naini mjerenja). Kriteriji sloma u tlu i stijeni. Hoek-Brown-ov i drugi kriteriji za stijenske mase. Konstitutivni modeli tla i njihova aplikabilnost (Mohr-Coulomb, deformaciono ovravajui, deformaciono omekavajui itd). Metode izrade podzemnih graevina u stijenskoj masi. Opaanja podzemnih otvora. Osnove numerikih metoda primjenjivanih u geotehnici. Proraun temelja na stijenskoj masi. Primjena numerikih metoda za ocjenu promjena naponsko deformacionih odnosa pri izvedbi zasjeka u tlu i stijeni. Osnovne smjernice kod prorauna-projektiranja podgrade podzemnih otvora u stijenskoj masi. Krivulje odgovora stijenske mase i raspoloive nosivosti podgrade. Detalji analize stabilnosti kosina u tlu i stijeni. Primjena numerikih metoda za proraun slijeganja i konsolidacionog tijeka slijeganja. Predavanja, auditorne vjebe. Programski radovi Kolokviji, pismeno. 1. 2. 3. 4. Selimovi, M., (2003): Mehanika stijena, Prvi dio, Teoretske osnove. Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar. Selimovi, M., (2004): Mehanika stijena, Drugi dio, Istraivanja stijenskih masa. Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar. Hoek, E., (2007): Practical Rock Engineering http: //www.rocksciennce.com.
Oblici provoenja nastave/metode uenja: Ostale obaveze studenta (ako se predviaju): Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i Internet web referenci:
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:
Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
14
NIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: PLOE I LJUSKE II ciklus doc.dr. Armin Hadrovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Upoznavanje sa teoretskim postavkama na kojima se zasniva analiza povrinskih konstruktivnih elemenata Po uspjenom zavretku ovog predmeta studenti e moi/biti sposobni razumijeti osnovne pristupe analizi ploa i ljuski uz odreene pretpostavke i konkretne uslove oslanjanja i optereenja Polja pomjeranja, deformacija i napona. Konstitutivni zakon. Relacije kompatibilnosti. Ravno stanje napona i ravno stanje deformacija. Funkcija napona za ravanske probleme i njeno koritenje. Podjela povrinskih nosaa. Ploe podjela, pretpostavke i principi nosivosti. Diferencijalna jednaina tanke ploe Sophie Germain. Numeriko rjeavanje. Konturni uslovi i Senvenanov princip. Priblino odreivanje ugiba ploa. Momenti u kosom presjeku ploe Razliiti sluajevi oslanjanja i optereenja ploa. Ljuske, definicija i osnovne postavke. Oblici ljuski po Gausovoj mjeri krivine. Pretpostavke teorije tankih ljuski. Membranska i momentna teorija ljuski. Ivinih poremeaji kod rotacionih ljuski Naponi, presjene sile, deformacije, diferncijalne jednaine savijanja ljuski, konturni uslovi. Analiza osno simetrinih cilindrinih, konusnih i sfernih ljuski kao i rjeenja za odreene sluajeve optereenja. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Izrada programskih zadataka Pismeno 1. Z. Maglajli, Ploe i ljuske 2. N. Hajdin, Teorija prorauna ljuski, Beograd 3. K.Girkman, Povrinski sistemi nosaa (prijevod s njemakog), Graev inska knjiga, Beograd 4. . Radosavljevi i D. Baji, Armirani beton knjiga 3, elementi armiranobetonskih Konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1990 ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Popis osnovne literature i Internet web referenci: Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:
15

NAZIV FAKULTETA
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: DINAMIKA KONSTRUKCIJA II ciklus doc.dr. Mili Selimoti Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 70h Upoznavanje studenta sa dinamikim karakteristikama i ponaanjem konstrukcija pri djelovanju dinamikog optereenja i metodama prorauna od dinamikog optereenja Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban odrediti dinamike karakteristike konstrukcije i suraivati na izradi dinamikih prorauna jednostavnijih graevina (zgrada i sl.). Osnovni pojmovi, stepen slobode kretanja, proraunski model konstrukcije, diferencijala jednaina kretanja. Slobodne, priguene i nepriguene, vibracije elastinih sistema sa jednim stepenom slobode kretanja. Vrste i uticaj priguenja, viskozno priguenje. Prisilne vibracije sistema sa jednim stepenom slobode kretanja: optereenje u vidu udara, harmonijske sile i impulsa. Djelovanje proizvoljne dinamike sile. Dinamiki faktor i spektri odgovora. Kinematska eksitacija. Vibracije linearnih sistema sa vie stepeni slobode kretanja. Jednaine kretanja. Frekventna jednaina, sopstvene vrijednosti. Ortogonalnost sopstvenih oblika. Normalne koordinate. Prisilne vibracije. Vibracije konstrukcija izazvane pomjeranjem oslonaca. Iterativni postupci za odreivanje sopstvenih frekvencija i sopstvenih oblika. Vibracije nelinearnih sistema. Osnovne karakteristike potresa i klasifikacija zemljotresa. Naponski talasi i instrumenti za registrovanje potresa. Spektralna brzina i spektralno ubrzanje. Seizmiki proraun po propisima i veza sa teoretskim jednainama. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd. Izrada programskih zadataka Pismeno 1. Predavanja nastavnika 2. B. Verbi , Dinamika konstrukcija - Skripta. 3. M. auevi, Dinamika konstrukcija, diskretni sustavi, kolska knjiga, Zagreb 2005. 4. Chopra A.K., Dynamic of structures, theory and applications to earthquake engineering, Pearson Prentice Hall 2007. Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
16

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: BETONSKE KONSTRUKCIJE III II ciklus Doc.dr. Armin Hadrovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:3 7 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 90h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 80h Osposobljavanje studenata za visokostruni rad u inenjerskoj praksi kako na izvoenju tako i na planiranju i projektovanju nosivih armiranobetonskih konstrukcija Student treba savladati sloenu problematiku projektiranja i prorauna armiranobetonskih konstrukcija.
Odreivanje presjenih sila: Idealizacija, Imperfekcija, Linearno-elastini proraun sa i bez preraspdjele, Primjena i postupci teorije plastinosti (tapni elementi i ploe), Nelinearni proraun, Vitki pritisnuti elementi (teorija II reda). Proraun i konstruisanje elemenata nosivih konstrukcija: Ploe i ljuske, Mod eliranje analogijom sa tapnim sisitemima, Visokostijeni nosai, Kratke konzole, vorovi okvira, Leita Osnove za proraun i konstruisanje objekata visokogradnje: Dejstva, Principi prorauna, Konstruktivni detalji Visoke zgrade, Hale Nosive strukture sa prefabrikovanim betonskim elementima: Ciljevi i prednosti graenja sa prefabrikovanim elementima Primjena prefabrikovanih elemenata: Betonska galanterija, Standardni elementi i serijska prefabrikacija, Specijalno prefabrikovani elementi, Panelno graenje, Skeletne graevine, Prostorni elementi, Mjeoviti sistemi Proraun i konstruisanje struktura sa betonskim prefabrikovanim elementima: Globalna i lokalna nosivost, Dejstva, Materijali, Konstrukcije sa panelnim elementima, Skeletne konstrukcije, Detalji veza Proraun i konstruisanje graevina posebne namjene: Dejstva, Principi prorauna, Konstruktivni detalji Silosi i bunkeri, Sklonita, rezervoari i vodotornjevi, Fabriki dimnjaci, Telekomunikacioni tornjevi, Tuneli i podzemene graevine.
ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+45)
predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd.
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Zlatar M. Betonske konstrukcije, skripta, Sarajevo Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
17

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Preduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: POUZDANOST KONSTRUKCIJA Ciklus studija: Diplomski ifra predmeta: 0000 Godina studija: IV / Semestar: 8
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja:
Doc. dr. Raid Hadovi Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: Sati predavanja sedmino: 2 Sati vjebi sedmino: 2 Ukupan broj sati: 60 6 ECTS Projektovanje sigurnijih i pouzdanijih objekata savremenim metodama i sagledavanje rizika kod postojeih konstrukcija. Obavezni Nema Nema restrikcija Predavanja i vjebe: 60 sati; Samostalan rad: 90 sati Ciljevi koji se postiu ovim predmetom: Razumijevanje teorije sigurnosti konstrukcija i njenih metoda, Projektovanje graevinskih konstrukcija savremenim metodama, Razumijevanje i pravilno koritenje novih propisa u graevinarstvu, Projektovanje sigurnijih i pouzdanijih konstrukcija u graevinarstvu, Prepoznavanje opasnosti graevinskih konstrukcija i otklanjanje istih. Po uspjenom zavretku ovog predmeta studenti e moi/biti sposobni da: Vre proraun pouzdanosti specifinih konstrukcija u graevinarstvu, Koriste nove propise u graevinarstvu, a posebno Eurocode 1, Koriste statistike podatke za odreivanje optereenja na konstrukcije, Vriti kalibraciju postojeih konstrukcija i odrediti njihovu pouzdanost, Projektovati sigurnije i pouzdanije objekte, Vre stohastiko modeliranje optereenja, otpornosti i odgovora konstrukcije. 1. Znaenje kolegija i pojam pouzdanost konstrukcija. 2. Deterministiki i probabilistiki pristup. Jednaine graninih stanja. 3. Utvrivanje pouzdanosti probabilistikim konceptom. Zakonitosti distribucije sluajnih veliina, otpornosti i optereenja. 4. Probabilistiki postupak utvrivanja pouzdanosti konstrukcija. Metode probabilistikog postupka, razine IV, III, II i I. 5. Opasnosti u graevinarstvu i rizici. Sakupljanje i obrada podataka o konstrukcijama. 6. Prikaz postupka Hasofer - Lind, vjerovatnoa otkazivanja nosivosti. 7. Odreivanje indeksa pouzdanosti - novi postupci. 8. Semi - probabilistiki pristup - nove tehnike norme, 9. Povezanost parcijalnih koeficijenata sigurnosti s indeksom pouzdanosti . 10. Kalibracija postojeih konstrukcija. 11. Modeli pouzdanosti nosivih konstrukcija - metode FORM i SORM. 12. Podruje primjena modela pouzdanosti. 13. Analiza i vrednovanje oteenja konstrukcija. 14. Pouzdanost nosivih konstrukcija s aspekta upotrebljivosti i oteenja. 15. Evropske norme Eurocode 1. Predavanja, auditorne vjebe, interaktivne vjebe, demonstracija itd. U okviru vjebi studenti samostalno rjeavaju zadatke iz predavanog gradiva. Seminarski rad 30%, pismeno 30%, usmeno 40%. 1. Skripta predmetnog nastavnika u pripremi 2. Mili V., Pero B.: Uvod u teoriju sigurnosti nosivih konstrukcija, Graevinski
Oblici provoenja nastave/metode uenja: Ostale obaveze studenta (ako se predviaju): Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog faktora provjere znanja: Popis osnovne literature i Internet web referenci:
18
fakultet Split, 2003. 3. Androi B.; Dujmovi D.; Deba I.: Metalne konstrukcije 4, IA Projektiranje d.o.o., Zagreb, 2003. 3. Novak A.S., Collins K.R.: Reliability of Structures, McGraw Hill, 2000. 4. Melchers R.E.: Structural Reliability Analysis and Prediction, John Willey & Sons, 1999.; Reprinted 2001. & 2002. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
19

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: KONSTRUKTIVNI SMJER SAVREMENE DRVENE KONSTRUKCIJE II ciklus Doc.dr. ana Dubur Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Cilj predmeta je upoznavanje sa principima projektovanja, nosivim strukturama i proraunom drvenih konstrukcija Student savladava napredna teorijska i praktina znanja iz drvenih konstrukcija te dimenzioniranje sloenijih drvenih konstrukcija. DIN, Eurocode 5. Organizacija proizvodnje drvenih konstrukcija. Materijali, tehnologije i kontrola kvalitete. Izvoenje. Podatljivost. Sprezanje drveta s drugim materijalima. Prednapinjanje. Tipski nosai. Ploe. Lamelirani nosai. Detalji i prorauni, posebni problemi. Prostorni koncept i prostorni sustavi. Specijalni objekti. Stropni i zidni paneli panelni sustavi. Detalji. Industrijska proizvodnja zgrada. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Drvene konstrukcije, Gojkovi M. i Stoji D., Beograd 2. Eurocode 5 Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
20

NAZIV FAKULTETA
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: METALNE KONSTRUKCIJE II II ciklus Doc.dr. ana Dubur Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:2 6 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Cilj predmeta je upoznati sa principima projektovanja, nosivim strukturama i proraunom elinih konstrukcija u visokogradnji Student treba svladati problematiku projektiranja i prorauna sloenih elinih konstrukcija Industrijske hale i skladita Analiza sloenijih nosivih sistema u elinim konstrukcijama - metode i koncepti prorauna (elastina i plastina globalna analiza). Interaktivno djelovanje nosivih sistema i ekstremnih optereenja. Analiza utjecaja strukturalnih i geometrijskih imperfekcija. Viekatni elini skeleti. Prostorne - lake reetkaste metalne konstrukcije veih raspona. Konstrukcije sa uadi - zavjeeni nosivi sustavi. Ljuskasti nosivi sustavi, naborane ljuskaste konstrukcije. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. eline kontrukcije u zgradarstvu,Buevac D., Beograd 2. Eurocode 1, 3, 4 i 8 Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
21
UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU NAZIV FAKULTETA KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: PODZEMNE KONSTRUKCIJE II ciklus Konsultacije: Tel.: 036/514-864 Sati predavanja sedmino: 2 ifra predmeta: 0000
IV godina/ 8.Semestar doc.dr. Azra pago Adresa (broj kabineta):406 E-mail:azra.krvavac@unmo.ba Sati vjebi sedmino:2 6 ECTS Ukupan broj sati (30+30)
Izborni Poloen ispit iz Mehanike tla i stijene II Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Cilj predmeta je educiranje studenata u podruju kompleksnijih problema mehanike tla i stijena pri proraunu i izvedbi podzemnih prostorija Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban razumijeti i sudjelovati u fazi izrade projektne dokumentacije kao i svim fazama izvoenja tunela i podzemnih graevina. Duboke graevne jame numerika analiza (izbor parametara za proraun, izbor konstitutivnog modela tla i/ili stijene, hidrauliki prorauni, geostatike analize primjenom metode konanih elemenata). Izbor aproksimativnih metoda prorauna i njihova primjenjivost. Tehnologije gradnje.
Geotehnike analize primjenjive pri proraunu plitkih tunela metodom zasjeci izvedi-zapuni. Utjecaj izbora modela tla / meke stijene. Tehnologije gradnje. Metode izvedbe tunelskim tehnikama (NATM, Norveka metoda, metoda tita itd.). Procjena promjena naponskih stanja, zona plastifikacije, konvergencija priblinim postupcima kao i numerikim metodama. Izbor primarne i sekundarne podupore. Dreniranje tunelske obloge. Formiranje velikih prostorija u stijenskoj masi i pripadajue analize.
Oblici provoenja nastave/metode uenja: Ostale obaveze studenta (ako se predviaju): Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog faktora provjere znanja: 1. Popis osnovne literature i Internet web referenci:
predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd. Seminarski rad Kolokviji, pismeno. Selimovi M., Mehanika stijena, Trei dio, Primjena u inenjerskoj praksi, knjiga u pripremi. 2. Hoek E., Practical rock engineering, New 2007 edition., A course notes, www.rocscience.com 3. Langof Z., Podzemni objekti, Graevinski fakultet Sarajevo, 2000. 4. Jovanovi, P., Izrada podzemnih prostorija velikog profila, Graevin ska knjiga, Beograd, 1978. Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
22

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: KONSTRUKTIVNI SMJER PREDNAPREGNUTE KONSTRUKCIJE II ciklus Doc.dr. Armin Hadrovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Sticanje znanja o teoriji prednapregnutog betona i savremeni pristup projektovanju konstrukcija od prednapregnutog betona Student treba svladati sloenu problematiku projektiranja, prorauna i dizajniranja prednapregnutih betonskih konstrukcija. Detaljna analiza montanih naknadno prednapregnutih betonskih nosaa (odabir presjeka; proraun sile prednaprezanja; proraun gubitaka sile prednaprezanja; naponsko stanje presjeka za uporabna optereenja; granina nosivost; odabir sistema za prednaprezanje; odabir kablova i sidara; voenje kablova; drai kablova; protokol prednaprezanja; proraun i konstruiranje klasine i prednapregnute armature; podruje uvoenja sile prednaprezanja; proraun nosaa na smicanje; elementi za vaenje nosaa iz kalupa i prijenos; injektiranje nosaa; izvedba nosaa). Detalji rjeenja montanih prethodno/adheziono prednapregnutih nosaa. Kontinuirani prednapregnuti nosai. Prednapregnuti sanduasti nosai. Kablovi izvan poprenog presjeka betona (vanjsko prednaprezanje). Djelomino prednaprezanje. Nastavljanje i sidrenje kabela. Prednapregnute ploe. Prednapregnute membrane i vjealjke. Prednapregnute sloene prostorne konstrukcije. Pr imjeri prednapregnutih konstrukcija. Detalji neki sistema prednaprezanja i sidrenja kablova. Osnove trajnosti prednapetih konstrukcija. Odredbe propisa. Obilazak nekih izgraenih prednapregnutih betonskih konstrukcija i nekih u izgradnji. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Zlatar M. Prednapregnuti beton, Sarajevo 2. Eurocode 4 Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
23

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: PROJEKTOVANJE MOSTOVA II ciklus Doc.dr. Armin Hadrovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Spoznaja studenta o savremenom pristupu u oblasti mostogradnje i njihovo osposobljavanje za projektovanje mostova. Student treba savladati sloenu problematiku projektiranja i graenja betonskih mostova. Savremena projektna rjeenja i nain izvedbe betonskih podvonjaka, nadvonjaka i vijadukata na cestama i autocestama. Ploasti mostovi. Betonski gredni mostovi s prednapregnutim uzdunim nosaima (kontinuirani i s kontinuitetnim ploama). Betonski gredni mostovi sanduastog poprenog presjeka. Projektiranje i izvedba mostova potiskivanjem. Luni mostovi. Ovjeeni betonski mostovi. Integralni betonski mostovi . Piloni viseih mostova. Vanjsko prednapinjanje mostova. Optereenja mostova. Proraun i konstruiranje mostova u seizmiki aktivnom podruju. Leajevi mostova. Donji ustroj (stupovi i upornjaci) betonskih mostova. Plitko i duboko temeljenje. Detalji rjeenja (voenje kabela, sidrenje, protokol prednaprezanja, ograda, vijenac, odvodnja, prijelazne naprave, aseizmiki blokovi i ureaji). Uobiajeni postupci graenja betonskih mostova.Nai poznatiji betonski mostovi. Obilazak betonskih mostova u izgradnji i nekih ve izgraenih. Odredbe propisa. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Pismeno. 1. Radi J., Mandi A., Pu G., Konstruisanje mostova, Graevinski fakultet Zagreb 2005.
24

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: POTRESNO INENJERSTVO II ciklus ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar Doc.dr. Majudin Muratovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Osnovna znanja iz oblasti potresnog inenjerstva i seizmike analize graevina Pravilno projektovanje graevina izloenih potresu Savremeni pristup projektovanju i izvoenju graevina u seizmikim zonama Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da razumije pojmove, pristup i naine dinamike prorauna konstrukcija izloenih seizmikom optereenju. Analiza linearnih sistema sa jednim stepenom slobode kretanja izloenih djelovanju zemljotresa: istorija i spektar odgovora, postupak dobivanja, spektri ubrzanja, pomaka, brzina, elastini spektri. Numerika evaluacija dinamikog odgovora. Sistemi sa vie stepeni slobode kretanja. Statika kondenzacija. Oscilacije sistema sa distribuiranom masom. Numerika evaluacija dinamikog odgovora. Primjena metode konanih elemenata. Priguenje u konstrukcijama. Modalna analiza linearnih sistema. Analiza istorije i spektra odgovora linearnih sistema sa vie stepeni slobode kretanja. Principi projektovanja u visokogradnji, vertikalni nosivi sistemi i njihova svojstva. Osvrt na projektovanje po propisima. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Hrasnica M., Seizmika analiza zgrada, Graevinski fakultet Sarajevo 2005. 2. Hrasnica M., Aseizmiko graenje, Graevinski fakultet Sarajevo 2005. 3. auevi M., Potresno ininjerstvo, kolska knjiga Zagreb 2001. 4. Chopra A.K., Dynamic of structures, theory and applications to earthquake engineering, Pearson Prentice Hall 2007.
25

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: KONSTRUKTIVNI SMJER TRAJNOST I ODRAVANJE KONSTRUKCIJA II ciklus ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar
Doc.dr. Merima ahinagi-Isovi Adresa (broj kabineta) E-mail: Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Ukupan broj sati (30+30)
Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Upoznavanje studenta sa osnovnim pojmovima vezanim za trajnost konstrukcija prilikom njene upotrebljivosti Student treba ovladati osnovnim znanjima u cilju osiguranja dostatne trajnosti konstrukcija i smanjenja trokova njihovih odravanja. Openito: Analiza glavnih faktora koji utjeu na trajnost konstrukcija (uvjeti okolia; uvjeti koritenja; kvaliteta projekta; kvaliteta izvedbe; svojstva gradiva; svojstva nosivih sustava; detalji rjeenja; odravanje). Vanjski utjecaji na osnovna gradiva (kamen; drvo; peena glina; mort; beton; klasino armirani i prednapeti beton; elik). Procesi korozije elika. Procesi korozije betona. Procesi propadanja drva. Utjecaj trajnosti konstrukcija na njihovu uporabnu vrijednost, sigurnost i trokove odravanja. Suvremeni zahtjevi na trajnost konstrukcija. Konstrukcije u agresivnom okoliu. Pregledi, odravanje i promatranje (monitoring) konstrukcija. Iskustva trajnosti na izvedenim konstrukcijama. Posebnosti trajnosti armiranobetonskih i zidanih konstrukcija: Kakvoa gradiva. Ugradnja betona. Zatitni slojevi betona. Nastavci betoniranja. Zatita klasine i prednapete armature. Zatita betona. Plohe betona u dodiru s tlom i vodom. Utjecaj izvedbe. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja konstrukcija zgrada i mostova. Praktina iskustva i odredbe propisa. Posebnosti trajnosti elinih konstrukcija i spregnutih konstrukcija tipa elik beton: Antikorozivna zatita elika. Plohe elika u kontaktu s betonom. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja konstrukcija zgrada i mostova. Analiza oteenja elinih konstrukcija s aspekta umora materijala. Praktina iskustva i odredbe propisa. Posebnosti trajnosti drvenih konstrukcija i spregnutih konstrukcija tipa drvo-beton: tetni utjecaji ivih organizama i vlage. Zatita drva. Plohe drva u kontaktu s betonom I kamenom. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja. Praktina iskustva i odredbe propisa. Obilazak nekih oteenih graevina u agresivnom okoliu. Predavanja
Seminarski rad, pismeno. 1. Radi J., Trajnost konstrukcija 2. Tomii I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga Zagreb, 1988. 3. EUROCODE 2, 3, 4, 7, 8
26

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Osnovni principi modeliranja problema mehanike. Modeli konstruktivnih elemenata Osnovi metode konanih elemenata kao osnovnog alata za proraun konstrukcija. Funkcije oblika. Formiranje matrice krutosti Bernulli-jeve grede pomou MKE. Dvodimenzionalni elementi. Matrice krutosti. Proraun napona. Proraunski modeli trodimenzionalnih konstrukcija. Usporedba klasinih modela zasnovanih na rastavljanju konstrukcije na 2D I 3D modele. Modeli tla ispod temeljne konstrukcije. Modeliranje potpornih konstrukcija, zatitnih konstrukcija graevinskih jama, problem stabilnosti kosina. Specifinosti modeliranja elinih, betonskih I drvenih konstrukcija. Modeliranje veza Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Konsultacije: Tel.: MODELIRANJE KONSTRUKCIJA II ciklus Doc.dr. Mili Selimoti Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni a Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Ovladavanje principima i nainima modeliranja pri rjeavanju razliitih problema u graevinarstvu. ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, pismeno. 1. Predavanja nastavnika
27

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja:
Konsultacije: Tel.: 036/514-864
OJAANJE TLA I STIJENA II ciklus doc.dr.Azra pago
ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar
Adresa (broj kabineta):406 E-mail:azra.krvavac@unmo.ba
Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS
Ukupan broj sati (30+30)
Izborni Poloen ispit iz predemta Mehanika tla i stijene II i Podzemne konstrukcije Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Cilj predmeta je educirati studenta u podruju kompleksnih problema mehanike tla i stijena pri proraunu i izvedbi ojaanja tla i stijena. Stjecanje osnovnih znanja o poboljanju tla, injektiranju, te primjena geotehnikih sidra, primjena numerike analize. Vjetako poboljanje osobina tla (sabijanje tla, primjena geotekstila, stabilizacija tla, elektroosmoza, zamrzavanje tla, injektiranje itd.) Poboljanje stijenske mase injektiranjem. Primjena geotehnikih sidra u stabilizaciji stijenskih zasjeka-izvedba. Prorauni aproksimativnim metodama i primjenom numerike analize. Specijalne potporne fleksibilne konstrukcije pridrane sidrima. Tehnoloki postupci izvoenja. Proraunske metode-aproksimativne i primjenom numerike analize. Predavanja i vjebe Programski zadatak Pismeno i usmeno. Selimovi M., Mehanika tla i temeljenje, Dio I, Univerzitet Demal Bijedi Mostar, Graevinski fakultet, Mostar, 2000. 3. Selimovi M., Mehanika tla i temeljenje, Dio II, Univerzitet Demal Bijedi Mostar, Graevinski fakultet, Mostar, 2000. 4. Selimovi M., Mehanika stijena, Trei dio, Primjena u inenjerskoj praksi, knjiga u pripremi. 4. Hoek E., Practical rock engineering, New 2007 edition., A course notes, www.rocscience.com 2. Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
28

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: KONSTRUKTIVNI SMJER REKONSTRUKCIJA HISTORIJSKIH OBJEKATA II ciklus Doc.dr. Maja Popovac Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Cilj predmeta je educirati studenta o najznaajnim historijskim objektima, postupcima sanacije, statikim sistemima itd. Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da je sposoban zauzeti kompetentan odnos prema spomenicima kulturne batine koji ga okruuju; pravilno odabrati vrste materijala i proraunske eme za razliite oblike revitalizacije historijskih graevina. Uvodno predavanje: pojmovi, ciljevi, aktuelni status discipline u svijetu i kod nas Pregled najznaajnijih vrsta historijskih objekata Upoznavanje osnovnih karakteristika koritenih materijala, izvornih tehnika i tehnologije graenja. Postupci kod obnove i sanacije objekata kulturne batine posebno s aspekta izbora adekvatnih materijala (kamen, opeka, vapno, pijesak, drvo, metal i sl.). Metodologija urbane rekonstrukcije, projektovanje novih objekata u istorijskim ambijentima, zastita starih gradskih jezgara. Primjeri rekonstrukcija u okruenju Novi trendovi u rekonstrukcijama (energetska efikasnost u samoodrivost) Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Pismeno i usmeno. 1. Crnkovi B., ari Lj.;Graenje prirodnim kamenom, IGH, Zagreb, 2003. 2. Gojkovi M.; Kamene konstrukcije, ICS, Beograd, 1976. 3. Gojkovi M.; Stari kameni mostovi, Nauna knjiga, Beograd, 1989.
29

GRAEVINSKI FAKULTET
KONSTRUKTIVNI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Konsultacije: Tel.: SPREGNUTE KONSTRUKCIJE II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Sticanje znanja o ponaanju i savremeni pristup projektovanju spregnutih konstrukcija. Spregnute konstrukcije: Ideja i znaaj sprezanja; Elementi spregnutih konstrukcija, elik armirano-betonska ploa element i sredstva sprezanja; Podjela spregnutih konstrukcija. Osnovna svojstva materijala: elik, beton, sredstva sprezanja. Proraun i konstruisanje elemenata spregnutog presjeka: Popreni presjeci spregnutih nosaa; Preporuke formiranja dimenzija elinog nosaa u zavisnosti od raspona; Oznaavanje spregnutog poprenog presjeka; Klasa spregnutih nosaa; Kriterijumi za klase; Sredstva za sprezanje; Kruti modanici, valjkasti, sidra i V.V. vijci.; Moduli elastinosti elik i beton zavosno od marke betona. Granina stanja: Granino stanje nosivosti, granino stanje upotrebljivosti; Konstruktivni detalji; Efekti skupljanja i teenja betona, toplotni uticaji; Proraun napona i deformacija u betonu i eliku spregnutog elementa od vanjskog optereenja; Granina stanja i stav EUROCODE 4. Spregnute konstrukcije u visokogradnji: Karakteristini dijelovi objekta, krovne ravni, tavanice, stubovi; Izrada armirano-betonskih elemenata na licu mjesta. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Izrada programskih zadataka Pismeno. 1. B. Androi,: Metalne konstrukcije 1, IGH 1994; 2. H. Bode,: Verbundkonstruktionen, Stahlbau Handbuch 1 - TA GmbHKln 1993 ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Okvirni sadraj predmeta: Oblici provoenja nastave/metode uenja: Ostale obaveze studenta (ako se predviaju): Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog faktora provjere znanja: Popis osnovne literature i Internet web referenci: Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:
30
4.3
Opti (opi) Odsjek
IV godina
7. semestar Predmet pred. 3 2 2 2 2 2 vje. 2 2 2 2 2 2 ECTS 6 6 6 6 6 6 min 30
Inenjerska matematika III (O) Hidraulika (O) Zatita voda (O) Mehanika tla i stijene II (O) Gornji stroj saobraajnica (I) Predmet sa drugog odsjeka (I) Ukupno
IV godina
8. semestar Predmet pred. 2 3 2 2 vje. 2 3 2 2 ECTS 6 7 6 5
Graevinski Materijali II (O) Betonske konstrukcije III (O) Savremene drvene konstrukcije (O) Tehnika opremljenost objekata i naselja (O) Predmeti sa drugog odsjeka - (I) Ukupno
min 30
I Izborni predmet
31
V godina
9. semestar Predmet pred. 2 2 2 2 2 vje. 2 2 2 2 2 ECTS 5 4 5 5 4
Upravljanje projektima (O) Energetska efikasnost u graevinarstvu (O) Ispitivanje konstrukcija (O) Trajnost i odravanje konstrukcija (O) Urbana ekologija (I) Predmet sa drugog odsjeka (I) Ukupno
min 30
V godina
10. semestar Predmet pred. 0 Ukupno 0

I Izborni predmet
vje. 0 0
ECTS 30 30
Zavrni rad
32
4.4
Programski sadraji predmeta diplomskog studija odsjek opi
33

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: ININJERSKA MATEMATIKA III II ciklus Doc.dr. Amina ahovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Cilj kursa je da studenti savladaju metodoloko-operativne aspekte matematike analize i numerike matematike sa posebnom panjom na probleme: redovi funkcija, te algebarske i diferencijalne (obine i parcijalne) jednaine; Treba osposobiti studente da u opisu i modeliranju ininjerskih problema koriste numerike metode algebre i analize Poznavanje osnova Fourierove analize, parcijalnih diferencijalnih jednadbi, rubnih problema s fizikalnim znaenjima, numerike analize. Ortogonalni sistemi: Ortogonalni sistemi funkcija, Fourierovi redovi, Dirichletov teorem, razvoj i aproksimacija funkcija. Rubni problemi obinih diferencijalnih jednadbi: Rubni problemi i problemi s vlastitim vrijednostima, problemi napete ice i Sturm-Liouvilleov problem. Parcijalne diferencijalne jednadbe i rubni problemi: Parcijalne diferencijalne jednadbe prvog reda, linearna i kvazilinearna jednadba prvog reda, trajektorije familije ploha.Jednadbe vieg reda, klasifikacija i transformacije jednadbi. Valna, Laplaceova i jednadba provoenja, poetni i rubni problemi ice i membrane, slobodne i prinudne oscilacije. Dalambertova formula, Fourierova metoda separacije varijabli, problem Dirichleta i Neumanna. Numerika analiza: Priblini brojevi i pogreke, priblina vrijednost funkcije i pogreke argumenata. Rjeavanje nelinearnih jednadbi. Rjeavanje sustava linearnih algebarskih jednadbi, iteracijske metode. Metoda najmanjih kvadrata. Aproksimacije funkcija, konane diferencije, interpolacijski polinomi, empirijske formule. Numerika integracija, trapezna i Simpsonova metoda, geometrijska integracija. Rjeavanje poetnih i rubnih problema obinih i parcijalnih diferencijalnih jednadbi, metode Eulera i Runge -Kutta; metoda konanih diferencija; metode kolokacije, najmanjih kvadrata i Galjerkinova metoda. Predavanja, auditorne vjebe, demonstracija, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
34

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: HIDRAULIKA II ciklus Doc.dr. Suad pago Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Hidromehanika, Hidrotehnike graevine. Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Upoznavanje sa hidraulikim sistemima, hidraulikom otvorenih tokova, osnovama modeliranja kanalskih sistema itd. Nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi kandidat moe samostalno ili u timu rjeavati standardne probleme vezane za projektiranje i gradnju hidrotehnikih objekata, vodovodnih, kanalizacijskih, hidroenergijskih i drugih hidrotehnikih sustava. Dimenziona analiza i hidrodinamika slinost: dimenzionalna homogenost i bezdimenzionalne relacije; teorema; slinost i modeliranje. Efekti viskoziteta: koncept graninog sloja i raspored brzina u turbulentnom strujanju; separacija graninog sloja i vrtloni trag; otpori pri turbulentnom strujanju. Diferencijalna analiza toka viskoznog fluida: Navijer-Stokes-ove jednaine i specijalna rjeenja; jednaine turbulentnog strujanja (Reynoldsove jednaine); modeliranje turbulencije; Nestacionarno teenje u sistemina pod pritiskom: masovne oscilacije; hidrauliki udar; kavitacija; Nestacionarno teenje u otvorenim tokovima: Sen-Venanove jednaine, teorija i analiza prostorno i vremenski blagopromjenjivih teenja; naglopromjenjivo teenje u prizmatinim i neprizmatinim kanalima; Hidraulika transporta nanosa: taloenje, sustendovani nanos; transportna sposobnost vodotoka; vueni nanos. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Milainovi, Z., 2002, Eksperimentalna hidraulika-skirpta GF Sarajevo 2. Hajdin, G, 2002: Uvoenje u hidrauliku GF Beograd 3. Jovanovi, B.M, 1998: Osnove numerikog modeliranja ravanskih otvorenih tokova GF Beograd
35

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: ZATITA VODA II ciklus Doc.dr. Suad pago Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Upoznavanje studenta sa osnovama zagaenja voda i okolia, zatitom voda i okolia, postupcima kontrole zagaenja. Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban opisati i objasniti problematiku zatite voda i okolia; osnovne ekoloke znaajke voda i okolia, izvore i vrste zagaenja, utjecaj zagaenja na stanje voda i okolia, mjere i aktivnosti u zatiti voda i okolia, te sudjelovati u planiranju i rjeavan problema u zatiti voda i okolia. Zagaenje voda i okolia: Problemi otpadne tvari i okolia. Kruenje vode i zagaenja u okoliu. Osnovni principi gospodarenja kakvoom vode. Kriteriji i standardi. Temeljna ekoloka naela. Kakvoa vode. Odreivanje stanja voda. Pokretai zagaenja, tokasti i raspreni i njihove znaajke. Pritisci i promjena kakvoe vode. Razrjeenje i samoproiavanje. Utjecaj otpadne tvari. Zatita voda i okolia: Integralni koncept zatite voda i okolia. Osnovni upravljaki okvir. Ciljevi i metode. Strategije i principi. Kontrolni mehanizmi. Kakvoa efluenta. Prijemnici i zatita vodnih ekosustava. Dionici i njihova uloga. Postupci kontrole zagaenja: Minimizacija otpada. Najbolja okolina praksa. Najbolja dostupna tehnologija. iste tehnologije. Upravljanje kanalizacijskim sustavom i ureajima za ienje voda. Ponovno koritenje otpadnih voda i tvari. Isputanje na tlo, slatke vode i more. Proiavanje voda. Prerada mulja. Planiranje zatite: Osnovni principi planiranja. Kontrola tokastih i rasprenih izvora zagaenja. Kruti otpad i njegovo zbrinjavanje. Planiranje zatite. Osnove sustavnog pristupa zatite vodnih resursa. Osnovni elementi izrade plana zatite voda i okolia. Studije utjecaja na okoli. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, pismeno. 1. S. Tedeschi: Zatita vodnih sustava i proiavanje otpadnih voda, Graevinski institut, Zagreb, 1996. 2. J. Margeta: Osnove gospodarenja vodama, Graevinski fakultet Split, 1992.
36
OPI SMJER
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: MEHANIKA TLA I STIJENE II II ciklus ifra predmeta: 0000
IV godina/ 7. Semestar doc.dr. Azra pago Konsultacije: Adresa (broj kabineta): E-mail: Tel.: Sati predavanja sedmino: 2 Sati vjebi sedmino: 2 Ukupan broj sati (30+30) 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Cilj predmeta je educirati studenta u podruju kompleksnih problema mehanike tla i stijena, te sticanje potrebnih znanja kao podloge za druge geotehnike izborne predmete. Stjecanje osnovnih znanja o odreivanju svojstava stijene, diskontinuiteta i stijenske mase kao sklopa, te primjena na rjeavanje problema temeljenja, stabilnosti visokih zasjeka i podzemnih otvora u stijenskoj masi. Opa fiziko-strukturna svojstva stijene (Diskontinualnost, heterogenost, anizotropnost, prirodna napregnutost). Klasifikacije stijenskih masa. Odreivanja vrstoe i deformacijskih svojstava stijene. Meke stijene. Prirodno stanje naprezanja u stijenskoj masi (proraun i naini mjerenja). Kriteriji sloma u tlu i stijeni. Hoek-Brown-ov i drugi kriteriji za stijenske mase. Konstitutivni modeli tla i njihova aplikabilnost (Mohr-Coulomb, deformaciono ovravajui, deformaciono omekavajui itd). Metode izrade podzemnih graevina u stijenskoj masi. Opaanja podzemnih otvora. Osnove numerikih metoda primjenjivanih u geotehnici. Proraun temelja na stijenskoj masi. Primjena numerikih metoda za ocjenu promjena naponsko deformacionih odnosa pri izvedbi zasjeka u tlu i stijeni. Osnovne smjernice kod prorauna-projektiranja podgrade podzemnih otvora u stijenskoj masi. Krivulje odgovora stijenske mase i raspoloive nosivosti podgrade. Detalji analize stabilnosti kosina u tlu i stijeni. Primjena numerikih metoda za proraun slijeganja i konsolidacionog tijeka slijeganja. Predavanja, auditorne vjebe. Programski radovi Kolokviji, pismeno. 5. 6. 7. 8. Selimovi, M., (2003): Mehanika stijena, Prvi dio, Teoretske osnove. Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar. Selimovi, M., (2004): Mehanika stijena, Drugi dio, Istraivanja stijenskih masa. Graevinski fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Mostar. Hoek, E., (2007): Practical Rock Engineering http: //www.rocksciennce.com.
Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
37

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: GORNJI STROJ SAOBRAAJNICA II ciklus Konsultacije: doc.dr. Azra pago Adresa (broj kabineta): ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Tel.: Ukupan broj sati (30+30)
Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS
Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Upoznavanje studenta sa savremenim kolovoznim konstrukcijama, odravanje kolovoznih konstrukcija, razliitih elemenata puta. Student treba svladati znanja o projektiranju, graenju i odravanju kolovoznih konstrukcija te praktine postupke dimenzioniranja. Takoer se od studenta oekuje da razumije elemente gornjeg stroja eljeznikih pruga te da bude sposoban proraunati i dimenzionirati gornji stroj eljeznica. Sustavi suvremenih kolovoznih konstrukcija. Utjecaji prometnog optereenja. Utjecaji okoline. Metode dimenzioniranja asfaltnih i betonskih kolovoznih konstrukcija (empirijske, teorijske, za kolnike konstrukcije na mekom tlu). Provjera na smrzavanje. Pojaanje kolovoznih konstrukcija. Povrinska svojstva. Odravanje kolovoznih konstrukcija. Sustavi gospodarenja. Izrada posteljice od prirodnih i stabiliziranih materijala. Izrada nevezanih i vezanih nosivih slojeva. Izrada kolovoznih konstrukcija s geotekstilima. Izrada asfaltnih slojeva. Izrada betonskih kolnika. Tehnika odravanja kolnika. Elementi puta prisilno voenih vozila: ine, pragovi, privrsni pribor, kolosijeni zastor. Posebne konstrukcijena kolosijeku skretnice, prijenosnice okretaljke. Proraun i dimenzioniranje gornjeg stroja. Ureenje kolosijeka u ovisnosti o uporabnim uvjetima. Radovi na odravanju kolosijeka po visini, po smjeru, zavarivanje tranica. Kolosijek zavaren u dugi trak tranica. Specijalne eljeznice: iare, uspinjae, eljeznice na jednoj tranici. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Programski zadatak Kolokviji, pismeno. 1. B. Babi: Projektiranje kolnikih konstrukcija, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb 1997.; 2. Babi, B., Horvat, Z.: Graenje i odravanje kolnikih konstrukcija, Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1984. Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
38

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: GRAEVINSKI MATERIJALI II II ciklus ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar
Doc.dr. Merima ahinagi-Isovi Adresa (broj kabineta) E-mail: Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Ukupan broj sati (30+30)
Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Upoznavanje studenata sa znaajem i primjenom konstrukcionih materijala i specijalnih materijala zavisno od namjene i eksploatacionih uslova. Dodatna saznanja studenti dobijaju u okviru vjebi koje su auditorne. Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje poznavanje svojstava te projektiranje sastava i tehnologije specijalnih vrsta betona. Obojeni metali. Polimeri. Ljepila. Boje i premazi. Ugljikovodikova veziva, svojstva i proizvodi. Premazi i hidroizolacije. Asfalt-beton, specifinosti agregata, projektiranje sastava. Laki, mikroarmirani, hidrotehniki, masivni, uvaljani i teki beton. Betoni visokih svojstava, beton za prednaprezanje. Dekorativni betoni. Podovi. Glinobeton. Prepakt postupak. Pumpanje betona. Injektiranje. Prskani beton. Projektiranje sastava i tehnologije specijalnih betona. predavanja, auditorne vjebe, eksperimentalne vjebe, konsultacije.
Kolokviji, pismeno, usmeno. 1. Muravljov M., Graevinski materijali II, Beograd 2003. 2. Muravljov M., Specijalni betoni i malteri; Svojstva, tehnologija i primjena Beograd 1999.
39

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: BETONSKE KONSTRUKCIJE III II ciklus Doc.dr. Armin Hadrovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:3 7 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 90h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 85h Osposobljavanje studenata za visokostruni rad u inenjerskoj praksi kako na izvoenju tako i na planiranju i projektovanju nosivih armiranobetonskih konstrukcija Student treba savladati sloenu problematiku projektiranja i prorauna armiranobetonskih konstrukcija.
Odreivanje presjenih sila: Idealizacija, Imperfekcija, Linearno -elastini proraun sa i bez preraspdjele, Primjena i postupci teorije plastinosti (tapni elementi i ploe), Nelinearni proraun, Vitki pritisnuti elementi (teorija II reda). Proraun i konstruisanje elemenata nosivih konstrukcija: Ploe i ljuske, Modeliranje analogijom sa tapnim sisitemima, Visokostijeni nosai, Kratke konzole, vorovi okvira, Leita Osnove za proraun i konstruisanje objekata visokogradnje: Dejstva, Principi prorauna, Konstruktivni detalji Visoke zgrade, Hale Nosive strukture sa prefabrikovanim betonskim elementima: Ciljevi i prednosti graenja sa prefabrikovanim elementima Primjena prefabrikovanih elemenata: Betonska galanterija, Standardni elementi i serijska prefabrikacija, Specijalno prefabrikovani elementi, Panelno graenje, Skeletne graevine, Prostorni elementi, Mjeoviti sistemi Proraun i konstruisanje struktura sa betonskim prefabrikovanim elementima: Globalna i lokalna nosivost, Dejstva, Materijali, Konstrukcije sa panelnim elementima, Skeletne konstrukcije, Detalji veza Proraun i konstruisanje graevina posebne namjene: Dejstva, Principi prorauna, Konstruktivni detalji Silosi i bunkeri, Sklonita, rezervoari i vodotornjevi, Fabriki dimnjaci, Telekomunikacioni tornjevi, Tuneli i podzemene graevine.
ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+45)
predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd.
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Zlatar M. Betonske konstrukcije, skripta, Sarajevo Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
40

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: OPI SMJER SAVREMENE DRVENE KONSTRUKCIJE II ciklus Doc.dr. ana Dubur Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino:2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Cilj predmeta je upoznavanje sa principima projektovanja, nosivim strukturama i proraunom drvenih konstrukcija Student savladava napredna teorijska i praktina znanja iz drvenih konstrukcija te dimenzioniranje sloenijih drvenih konstrukcija. DIN, Eurocode 5. Organizacija proizvodnje drvenih konstrukcija. Materijali, tehnologije i kontrola kvalitete. Izvoenje. Podatljivost. Sprezanje drveta s drugim materijalima. Prednapinjanje. Tipski nosai. Ploe. Lamelirani nosai. Detalji i prorauni, posebni problemi. Prostorni koncept i prostorni sustavi. Specijalni objekti. Stropni i zidni paneli panelni sustavi. Detalji. Industrijska proizvodnja zgrada. predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8.Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Drvene konstrukcije, Gojkovi M. i Stoji D., Beograd 2. Eurocode 5 Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.
41

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: OPI SMJER TEHNIKA OPREMLJENOST OBJEKATA I NASELJA II ciklus Doc.dr. Maja Popovac Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Upoznavanje studenta sa graevinskim aspektima instalacija, preduslovima za izradu vodovoda, kanalizacije, elektroinstalacija i drugih istalacija, Usklaivanje instalacija Nakon odsluanog premeta od studenta se oekuje da je sposoban koristiti se glavnim i izvedbenim projektima pojedinih instalacija u fazi projektiranja i graenja. Graevinski aspekt instalacija. Graevinski preduslovi za ugradbu instalacija vodovoda i kanalizacije; instalacije hladne i potrone tople vode, protupoarni i sustavi za podizanje pritiska instalacije kanalizacije, sanitarni predmeti. Graevinski preduslovi za instalacije grijanja i kotlovnice; polaganje cjevovoda, smjetaj ogrjevnih tijela, prostorna rjeenja kotlovnica, graevine skladita goriva, dimnjaci, daljinsko grijanje. Graevinski preduslovi za koritenje obnovljivih izvora energije. Graevinski preduvjeti za instalacije ventilacije i klimatizacije. Graevinski preduslovi za tehnoloke i instalacije posebne namjene. Graevinski preduslovi za elektroinstalacije; polaganje instalacija jake i slabe struje, polaganje gromobranske instalacije. Meusobno usklaivanje instalacija u graevinskom projektiranju i izvoenju. Infrastruktura naselja Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 8. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, pismeno, usmeno. 1. B. Tuar: Kuna kanalizacija, Graevinski Fakultet, Zagreb, 2001. 2. M. ivak:Centralno grijanje, ventilacija, klimatizacija, Nakladnika djelatnost M. ivak, Zagreb, 1998.
42

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: UPRAVLJANJE PROJEKTOM II ciklus Doc.dr. Vahida ujo Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Razvijanje opih i specifinih znanja i vjetina vezanih za upravljanje i voenje graevinskih projekata. Student savladava temeljne principe i suvremene metode upravljanja cjelokupnim ivotnim vijekom graevinskih projekata (optimizacijske metode, simulacija upravljanje i kontrola nad resursima) i osposobljava se za njihovu uinkovitu i djelotvornu primjenu u praksi. ivotni vijek projekta. Temeljni koncepti upravljanja projektima. Sustavno inenjerstvo. Planiranje. Kontrola trokova, vremena i kakvoe. Upravljanje materijalom. Uprav ljanje resursima, planiranje i upravljanje projektima u uvjetima ogranienih resursa. Optimizacijske metode u upravljanju projektima. Upravljanje rizicima u projektu. Modeliranje trajanja aktivnosti. Simulacija (Monte Carlo, Cyclone). Odreivanje najekonominijeg trajanja projekta. Cash-flow projekta. Upravljanje kvalitetom. TQM (Total Quality Management) projekta. Kostruktabilnost. Informacijski sustavi u upravljanju projektima. Programska podrka za upravljanje projektima. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, usmeno. 1. Katavi M., Menadment za ininjere, Zagreb 2006. 2. R. Lonari: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, HDGI, 1995.;
43

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: OPI SMJER ENERGETSKA EFIKASNOST U GRADEVINARSTVU II ciklus Doc.dr. Maja Popovac Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 0 4 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 40h Predmet ima za cilj osvjetljavanje onih ekolokih aspekata koji pripadaju planiranju i izgradnji prostora. Osnovna ideja je afirmacija principa, kriterijuma i modela graenja usklaenih sa lokalnim uslovima prirodne i izgraene sredine. Program se zasniva na odreenom nivou znanja iz oblasti fizike zgrade i ini sintezu sa predmetima osnovi projektovanja, urbanistiko planiranje i projektovanje, i rekonstrukcija, sanacija i odravanje objekata. Sticanje savremenih teorijskih znanja iz oblasti energetske efikasnosti u gradevinarstvu, alternativni izvori energije, tradicionalni i novi gradevinski materijali u sluzbi smanjenja emisije CO2 Ishodita i razvoj ekolokog graenja (graenje i ekologija, energetska svijest i bioklimatsko oblikovanje). Tradicionalna (vernakularna) gradnja kao rezultat prilagoavanja prirodnom okruenju (u C.G., u svijetu). Podaci za bioklimatsko planiranje i projektovanje - klimatski uticaji i aspekti toplotnog odziva. Koncepti i oblikovanje u arhitekturi: razvoj i tendencije. Kontrola toplotnih gubitaka i dobitaka: oblik, povrina omotaa, raspored i veliina otvora, orijentacija. Graevinski materijali i ekoloki standardi: prirodna razgradljivost, neutralisanje patogenih zraenja. Pasivno korienje suneve energije za grijanje i hlaenje prostora. Osunavanje i zatita od sunca: suneva putanja i sjenke, kontrola upadne suneve svjetlosti i energije. Prirodna ventilacija: koncepti, sistemi i tehnika rjeenja za kontrolu prirodne ventilacije. Projektantske metode i softver za toplotnu analizu, prirodno osvjetljavanje i prirodnu ventilaciju. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Cilj predmeta:
1. 2. 3. 4.
Kolokviji, pismeno.
Pucar M., Pajevi M., Jovanovi-Popovi M.: Bioklimatsko planiranje i projektovanje Popovi-Jovanovi M.: Zdravo stanovanje M Zbasnik Senegacnik: Pasivna kuca Majdandzic M.: Obnovljivi izvori energije
44

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: ISPITIVANJE MATERIJALA II ciklus Doc.dr. Raid Hadovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Upoznavanje studenata sa instrumentima i metodologijom ispitivanja ponaanja stvarnih konstrukcija i modela konstrukcija pri dejstvu statikog i dinamikog optereenja Student treba savladati osnovna teorijska znanja iz podruja ispitivanja inenjerskih konstrukcija te praktinu primjenu osnovnih postupaka i metoda ispitivanja konstrukcija. Historijski razvitak i zadaa ispitivanja konstrukcija. Podjela ispitivanja prema svrsi: kontrolna, znanstvena, specijalna, na konstrukciji ili modelu, kratkotrajna, statika ili dinamika, na graevini ili u laboratoriju. Mehanike i geometrijske veliine koje se mjere pri ispitivanju konstrukcija. Pribori za mjerenje mjernih veliina. Odreivanje svojstava konstrukcije, tonosti i podruja mjerenja mjernih ureaja. Projekt, izvoenje, naini optereivanja, obrada mjerenja i ocjena rezultata mjerenja. Osobitosti statikog i dinamikog ispitivanja. Norme za ispitivanje konstrukcija. Tenzometrija. Podjela i vrste tenzometara. Prednosti i mane elektrootpornih tenzometara. Postupci i provjere svojstava materijala ispitivane konstrukcije vaenjem jezgre, ultrazvukom, skl erometrom ili radiografskim snimanjem. Analiza stanja naprezanja na osnovu mjerenja istezanja i ocjena ugraenih naprezanja. Pregled ostalih vanijih metoda analiza stanja deformacija i naprezanja: Metoda krhkih lakova; Fotoelasticimetrija; Metoda Moire; Holografija; Fotogrametrija. Prikaz pojedinih postupaka i metoda mjerenja na ilustrativnim primjerima iz prakse. Predavanja, auditorne vjebe, eksperimentalne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, pismeno, usmeno. 1. D. Anii, Ispitivanje konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Osijeku, Osijek, 2002. 2. uki H., Popovi P. Obrada deformisanjem, Mostar 1988.
45

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: OPI SMJER TRAJNOST I ODRAVANJE KONSTRUKCIJA II ciklus Konsultacije: ifra predmeta: 0000 V godina / 9. Semestar
Doc.dr. Merima ahinagi-Isovi Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: Ukupan broj sati Sati predavanja sedmino: 2 Sati vjebi sedmino: 2 (30+30) 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Upoznavanje studenta sa osnovnim pojmovima vezanim za trajnost konstrukcija prilikom njene upotrebljivosti Student treba ovladati osnovnim znanjima u cilju osiguranja dostatne trajnosti konstrukcija i smanjenja trokova njihovih odravanja. Openito: Analiza glavnih faktora koji utjeu na trajnost konstrukcija (uvjeti okolia; uvjeti koritenja; kvaliteta projekta; kvaliteta izvedbe; svojstva gradiva; svojstva nosivih sustava; detalji rjeenja; odravanje). Vanjski utjecaji na osnovna gradiva (kamen; drvo; peena glina; mort; beton; klasino armirani i prednapeti beton; elik). Procesi korozije elika. Procesi korozije betona. Procesi propadanja drva. Utjecaj trajnosti konstrukcija na njihovu uporabnu vrijednost, sigurnost i trokove odravanja. Suvremeni zahtjevi na trajnost konstrukcija. Konstrukcije u agresivnom okoliu. Pregledi, odravanje i promatranje (monitoring) konstrukcija. Iskustva trajnosti na izvedenim konstrukcijama. Posebnosti trajnosti armiranobetonskih i zidanih konstrukcija: Kakvoa gradiva. Ugradnja betona. Zatitni slojevi betona. Nastavci betoniranja. Zatita klasine i prednapete armature. Zatita betona. Plohe betona u dodiru s tlom i vodom. Utjecaj izvedbe. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja konstrukcija zgrada i mostova. Praktina iskustva i odredbe propisa. Posebnosti trajnosti elinih konstrukcija i spregnutih konstrukcija tipa elik-beton: Antikorozivna zatita elika. Plohe elika u kontaktu s betonom. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja konstrukcija zgrada i mostova. Analiza oteenja elinih konstrukcija s aspekta umora materijala. Praktina iskustva i odredbe propisa. Posebnosti trajnosti drvenih konstrukcija i spregnutih konstrukcija tipa drvobeton: tetni utjecaji ivih organizama i vlage. Zatita drva. Plohe drva u kontaktu s betonom I kamenom. Primjeri dobrih i loih detalja rjeenja. Praktina iskustva i odredbe propisa. Obilazak nekih oteenih graevina u agresivnom okoliu. Predavanja
Seminarski rad, pismeno. 1. Radi J., Trajnost konstrukcija 2. Tomii I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga Zagreb, 1988. 3. EUROCODE 2, 3, 4, 7, 8
46

GRAEVINSKI FAKULTET
OPI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: URBANA EKOLOGIJA II ciklus Doc.dr. Maja Popovac Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 0 4 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 40h Sticanje savremenih teorijskih znanja iz oblasti urbane ekologije-interakcija uticaja urbanih funkcija i fizike strukture naselja i prirodne sredine. Student savladava osnovne principe o urbanistikom planiranju, procedure u izradi urbanistikih planova, znaaj zdravog stanovanja i osobine graevinskih materijala sa uticajem na okolinu. Opti pojmovi o prostornom i urbanistikom planiranju i zatiti ivotne sredine. Upoznavanje sa zakonskom regulativom iz oblasti planiranja prostora. Uticaj prostornog i urbanistikog planiranjana ivotnu sredinu; prirodna i stvorena sredina. Gradske funkcije; interakcija raznih gradskih funkcija unutar stvorene sredine. Interakcija graene i prirodne sredine. Pojam odrivog urbanog razvoja, primjeri iz prakse. Odlike naselja kao ekosistema, uticaj na vazduh, vodu it lo. Procedure u izradi, donoenju i primjeni prostornih i urbanistikih planova i pitanja koja se vezuju za urbanu ekologiju. Ekoloki aspekti komunalne infrastructure; energija i njen uticaj na ivotnu sredinu; obnovljivi izvori energije. Znaaj zdravog stanovanja; uticaj terena i spratnosti na kvalitet stanovanja. Radni proctor kao vjetaka ivotna sredina i njen uticaj na ovjeka; osvjetljenje, ventilacija Kriterijumi ekoloki ispravne gradnje; graevinske konstrukcije -ekoloka cjelina. Osobine graevinskih materijala i njihov uticaj; kriterijumi za ekoloku ocjenu materijala; tetni uticaji nekih graevinskih materijala na ive organizme. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, usmeno. 1. Tokovi B., Urbani dizajn 2. Doksijadis K., ovjek i grad 3. ukanovi M., Ekoloki izazovi 4. ukanovi M., Ekoloke dimenzije u izgraivanju prostora
47
4.5
Odsjek za hidrotehniku
IV godina 7. semestar Predmet Inenjerska matematika III (O) Hidrologija (O) Hidraulika (O) Vodosnabdijevanje (O) Preiavanje pitkih voda (O) Izborni predmet sa drugog odsjeka pred. 3 3 3 3 3 vje. 2 2 2 2 2 ECTS 6 6 6 6 6
Prema tabeli odg. odsjeka
Ukupno IV godina 8. semestar Predmet Rijena hidrotehnika (O) Odvoenje otpadnih voda (O) Hemija i biologija vode (O) Osnove zatite okolia (O) Upravljanje vrstim otpadom(O) GIS i komunalna infrastruktura (IZB) Obavezni Predmet sa drugog odsjeka (IZB)
15
10
min 30
pred. 3 2 2 2 3 2
vje. 2 3 2 2 2 2
ECTS 6 5 5 4 5 5
Prema tabeli odg. odsjeka
Ukupno
14
13
min 30
I Izborni predmet
48
V godina
9. semestar Predmet pred. 2 3 3 2 2 3 vje. 2 3 2 3 3 2 Prema tabeli odg. odsjeka ECTS 5 7 6 6 6 6
Upravljanje projektom (O) Hidroenergetika (O) Upravljanje vodama (O) Zatita voda - (O) Preiavanje otpadnih voda (IZB) Hidrotehnike melioracije (IZB) Obavezni Predmet sa drugog odsjeka (IZB)
Ukupno
15
15
min 30
V godina
10. semestar Predmet pred. 0 Ukupno 0

I Izborni predmet
vje. 0 0
ECTS 30 30
Zavrni rad
49
4.6
Programski sadraji predmeta diplomskog studija odsjek hidrotehniki
50

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: ININJERSKA MATEMATIKA III II ciklus Doc.dr. Amina ahovi Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Cilj kursa je da studenti savladaju metodoloko-operativne aspekte matematike analize i numerike matematike sa posebnom panjom na probleme: redovi funkcija, te algebarske i diferencijalne (obine i parcijalne) jednaine; Treba osposobiti studente da u opisu i modeliranju ininjerskih problema koriste numerike metode algebre i analize Poznavanje osnova Fourierove analize, parcijalnih diferencijalnih jednadbi, rubnih problema s fizikalnim znaenjima, numerike analize. Ortogonalni sistemi: Ortogonalni sistemi funkcija, Fourierovi redovi, Dirichletov teorem, razvoj i aproksimacija funkcija. Rubni problemi obinih diferencijalnih jednadbi: Rubni problemi i problemi s vlastitim vrijednostima, problemi napete ice i Sturm-Liouvilleov problem. Parcijalne diferencijalne jednadbe i rubni problemi: Parcijalne diferencijalne jednadbe prvog reda, linearna i kvazilinearna jednadba prvog reda, trajektorije familije ploha.Jednadbe vieg reda, klasifikacija i transformacije jednadbi. Valna, Laplaceova i jednadba provoenja, poetni i rubni problemi ice i membrane, slobodne i prinudne oscilacije. Dalambertova formula, Fourierova metoda separacije varijabli, problem Dirichleta i Neumanna. Numerika analiza: Priblini brojevi i pogreke, priblina vrijednost funkcije i pogreke argumenata. Rjeavanje nelinearnih jednadbi. Rjeavanje sustava linearnih algebarskih jednadbi, iteracijske metode. Metoda najmanjih kvadrata. Aproksimacije funkcija, konane diferencije, interpolacijski polinomi, empirijske formule. Numerika integracija, trapezna i Simpsonova metoda, geometrijska integracija. Rjeavanje poetnih i rubnih problema obinih i parcijalnih diferencijalnih jednadbi, metode Eulera i Runge-Kutta; metoda konanih diferencija; metode kolokacije, najmanjih kvadrata i Galjerkinova metoda. Predavanja, auditorne vjebe, demonstracija, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
51

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: HIDROLOGIJA II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Nakon savladavanja znanja o osnovnim procesima i zakonitostima u okviru hidrolokog ciklusa i sposobnosti za mjerenje i analizu hidrolokih pojava u okviru predmeta inenjerska hidrologija, cilj izuavanja predmeta Hidrologija je: usvajanje metoda za deriniranje prostorne i vremenske raspodjele padavina, prosjenih, malih i velikih voda na slivnim povrinama, odnosno definisanim prostorima, te hidrolokih metoda za proraun zapremine vjetakih akumulacija kao iskljuivih objekata za vremensko izravnanje voda, a sve kao neophodan preduslov za planiranje, projektovanje i upravljanje hidrotehnikim objektima i sistamima. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Analiza povrinskog oticanja: uvod (hidroloki sistem, pojam funkcije transformacije, porijeklo i komponente oticanja); Uzroni faktori oticanja; padavine (padavine u taci, klasifikacija padavina, ITP i PTP dijagrami, unutargodinje i prostorne varijacije padavina); suni periodi i njihov znaaj za reim malih voda. Reim i karakteristike oticanja: prosjeno oticanje (statistike raspodjele mjesenih i godinjih vrijednosti; sezonske varijacije; specifino oticanje; koeficijent oticanja, veza sa padavinama); Male vode (dnevne, mjesene, statistike karakteristike i raspodjele, specifino oticanje, analiza linije recesije); velike vode (znaaj u dimenzioniranju vodoprivrednih objekata i sistema, statistike metode za definisanje velikih voda, parametarske metode za definisanje velikih voda, odreivanje velike vode na bazi jedininog hidrograma, vjerovatno maksimalne vode - osnove, regionalna analiza velikih voda, osnove transformacije talasa velike vode du vodotoka). Hidroloke osnove dimenzioniranja akumulacija: svrha akumulacija i njihov znaaju u vodoprivredi; proraun potrebne zapremine akumulacionog prostora; prostor za prihvatanje vodenih valova; transformacija poplavnog talasa kroz akumulaciju. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.
Kolokviji, usmeno. 1. Hrelja, H; 2007., Inenjerska hidrologija univerzitetski udbenik, GF Sarajevo 2. Hrelja, H; Isailovi, D; 1984., Hidrologija zbirka rjeenih zadataka, GF Sarajevo 3. Hrelja, H; 2000, Vjerovatnoa i statistika u hidrologiji, Svjetlost Sarajevo.
52

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: HIDRAULIKA II ciklus Doc.dr. Suad pago Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Hidromehanika, Hidrotehnike graevine. Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Upoznavanje sa hidraulikim sistemima, hidraulikom otvorenih tokova, osnovama modeliranja kanalskih sistema itd. Nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi kandidat moe samostalno ili u timu rjeavati standardne probleme vezane za projektiranje i gradnju hidrotehnikih objekata, vodovodnih, kanalizacijskih, hidroenergijskih i drugih hidrotehnikih sustava. Dimenziona analiza i hidrodinamika slinost: dimenzionalna homogenost i bezdimenzionalne relacije; teorema; slinost i modeliranje. Efekti viskoziteta: koncept graninog sloja i raspored brzina u turbulentnom strujanju; separacija graninog sloja i vrtloni trag; otpori pri turbulentnom strujanju. Diferencijalna analiza toka viskoznog fluida: Navijer-Stokes-ove jednaine i specijalna rjeenja; jednaine turbulentnog strujanja (Reynoldsove jednaine); modeliranje turbulencije; Nestacionarno teenje u sistemina pod pritiskom: masovne oscilacije; hidrauliki udar; kavitacija; Nestacionarno teenje u otvorenim tokovima: Sen -Venanove jednaine, teorija i analiza prostorno i vremenski blagopromjenjivih teenja; naglopromjenjivo teenje u prizmatinim i neprizmatinim kanalima; Hidraulika transporta nanosa: taloenje, sustendovani nanos; transportna sposobnost vodotoka; vueni nanos. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Milainovi, Z., 2002, Eksperimentalna hidraulika-skirpta GF Sarajevo 2. Hajdin, G, 2002: Uvoenje u hidrauliku GF Beograd 3. Jovanovi, B.M, 1998: Osnove numerikog modeliranja ravanskih otvorenih tokova GF Beograd
53

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: VODOSNABDIJEVANJE II ciklus Doc. dr. Suad pago Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Sticanje naprednih znanja o snabdijevanju vodom naselja i industrije, ukljuujui sve neophodne elemente i hidraulike proreune vodovodnih sistema uz ostale pretee djelatnosti. Studeti se osposobljavaju za odgovarajue projektantske, izvoake i istraivake poslove iz oblasti vodosnabdijevanja. Istaivanje voda namjenjenih vodosnabdijevanju. Zatita izvorita od zagaenja, (redovne i nepredviene sitauacija). Rad i proreun pumpi i slinih postorojenja, postrojenja za dizanje vode u zgradama i manjim vodovodima; hidruliki udar i mogunosti zatite. Dovodni cjevovodi i raspodjelna mrea: pojedinani vodovodi; grupni vodovodi; hidrauliki proraun; objekti na cjevnim vodovima; izvoenje radova. Mjerenje i upravljanje vodovodnim sistemima. Analiza trokova izgradnje: tehniki, ekonomski i ostali faktori, metode poreenja varijantnih rjeenja; odreivanje povoljnog rjeenja dovodnih cjevovoda. Pogon i odravanje vodovoda. Zatita od katastrofa: prirodnih i vjetaki izazvanih. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
Kolokviji, usmeno. 1. orovi A: Snabdijevnje vodom, GF Sarajevo, 1989
2. Larry W. Mays: Urban Water Supply Handbook, 2002 3. Steel E. N., McGhee T. I.: Water supply and sewerage, McGrew Hill Book company, London 1988.
54

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: PREIAVANJE PITKIH VODA II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Prerada pitkih voda, kao sastavni dio vodosnabdijevanja postaje neophodna inenjerska disciplina. Studenti u okviru predmeta stiu odgovarajua znanja, vezano za mehanike, hemijske i bioloke procese prerade voda (zavisno od kvaliteta zahvaene vode), te objekte u kojima se ti procesi odvijaju. Obuhvaeni su i hidrauliki aspekti takvih procesa i objekata. Studeti se osposobljavaju za odgovarajue projektantske, izvoake i istraivake poslove iz prerade pitke vode. Propisani kvalitet pitkih i industrijskih voda i potrebe prerede. Koagulacija: proces koagulacije; priprema i doziranje koagulanta; objekti. Taloenj e: teoretske osnove; vrste i proraun talonika. Bistrai sa suspendovanim talogom: princip rada; konstrukcija i proraun. Filtriranje: vrste filtera; brzi filtri princip rada, teorijske osnove, konstruktivne osobine i proraun. Dezinfekcija. Sastav stan ica za bistrenje i dezinfekciju vode. Posebni vidovi prerade. Sastav stanica za preiavanje vode. Djelovanje u vanrednim prilikama. Problematika odravanja i pogona stanica. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 7. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
Kolokviji, usmeno. 1. Bajraktarevi-Dobran H.: Obrada pitkih voda autorizovana predavanja, Vegos, Sarajevo 1994. 2. Kramer F.N.: Nalkov prirunik za vodu (prevod), Jug. Inenj. Akademija, Savez in. i teh. Srbije i Graevinska knjiga, Beograd 2005
55

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: RIJENA HIDROTEHNIKA II ciklus Konsultacije: Doc. dr. Suad pago Adresa (broj kabineta) ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8. Semestar E-mail: Tel.: Ukupan broj sati Sati vjebi sedmino: 2 (45+30) 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Cilj predmeta je sticanje osnovnih saznanja o znaaju regulacije vodotoka, te upoznavanje sa postupcima primjene ranije steenih teoretskih znanja u fundamentalnim predmetima iz podruja hidromehanike, tehnike hidraulike i hidrologije, te savladavanje novih postupaka za rjeavanje praktinih inenjerskih probleme iz oblasti rijene hidrotehnike.
Regulacija vodotoka: ciljevi, znaaj i karakteristike regulacije vodotoka; mjesto u vodoprivrednom sistemu. Fizike karakteristike vodnih tokova: slivno podruje; tipovi oblika vodotoka; meandriranje; hrapoavost korita. Metode prouavanja morfolokih karakteristika: svrha i znaaj morfolokih analiza; primjena statistikih i drugih metoda. Osnovne karakteristike aluvijalnog materijala. Osnove rijene hidraulike: proraun kretanja vode u otvorenim prirodnim koritima; otpori usljed krivina; otpori usljed lokalnih suenja. Osnove hidraulike aluvijalnih vodotoka; proraun kretanja nanosa; vuni napon; konfiguracija dna aluvijalnih vodotoka. Proraun transporta vuenog i suspendovanog nanosa. Proraun deformacije rijenog korita. Uticaj regulacije raima proticaja na vodotok: i zgradnjom akumulacija, retenzionih bazena i rasteretnih kanala. Radovi na ureenju vodotoka. Konstruktivni elementi; biotehniki radovi; utjecaj na okoli; koncepti rjeenja povoljni za okoli. Formiranje korita vodotoka iskopom i nasipanjem: korekcije trasa; presjecanje krivina; ureenje ua. Stabilizacija korita vodotoka: obaloutvrde; stabilizacioni pragovi; kaskade (stepenice). Formiranje korita vodotoka rijenim graevinama: parelelne graevine, traverze, neperi, pregrade. Zatita od velikih voda: nasipi, parapetni zidovi, ispusni objeki. Trajenje veilikih voda: organizacija i tehnike mjere: osmatranje; zakonska regulativa. Regulacioni radovi kod mostova. Led u vodotocima: uslovi za pojavu; zatita od leda. Erozioni procesi: podjela i klasifikacija bujica; pronoenje i taloenje nanosa. Ureenje bujica: ureenje korita bujica; glavne i sekundarne pregrade; konsolidacione pregrade; konstruktivni elementi. Mjere u slivu bujice. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.
Kolokviji, usmeno. 1. Z. Barbali, Rijena hidrotehnika (regulacije rijeka) skripta, GF Sarajevo 1989. 2. E. Svetlii, Otvoreni vodotoci regulacije, GF Zagreb, 1987
56

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: ODVOENJE OTPADNIH VODA II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 3 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 50h Sticanje naprednih znanja o odvoenju otpadnih voda naseljenih mjesta i industrije i njegovom znaenju o obezbjeivanju higijenskih uslova ivota i zatite vode od zagaenja. Osposobljavanje studenata za znaajnije projektantske, izvoake i druge inenjerske poslove (studije, planirenje, istraivanje) iz oblasti odvodnje otpadnih voda. Proiren proreun koliine oborinskih otpadnih voda koeficijent zakanjenja. Znaaj dozvoljenih proticajnih brzina otpadnih voda i padova kanala. Hidrauliki proraun kanalizacionih vodova i sistema, odreivanje tjemenog optereenja i nosivosti cijevi, modeliranje kanalske mree. Uobiajeni i posebni objekti i ureaji na kanalskoj mrei. Osnove ekolokog dimenzioniranja ispusta otpadne vode. Mjerenje, pogon, odravanje i upravljanje kanalizacionim sistemima. Djelovanje u vanrednim prilikama: odovenje otpadnih voda, znaaj borbe protiv nepredivienog zagaenja. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+45)
Kolokviji, usmeno. 1. Krupjel B; orovi A; Barjaktarevi-Dobran H; Kanalizacija (skripta za internu upotrebu), GF Sarajevo 1991-1999 2. Barjaktarevi-Dobran H.: Razvoj metode identifikacije zagaenja u otvorenim vodotocima, radovi 25, HEIS GF Sarajevo, 1986 3. Margeta J.: Kanalizacija naselja, GF Split, 1998
57

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: HEMIJA I BIOLOGIJA VODE II ciklus Konsultacije: Tel.: Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni . Nema ih Broj ECTS bodova odgovara broju sati potrebnom za realizaciju nastavnih obaveza i pripremu ispita. Osnovni cilj predmeta Hemija i biologija vode je da studentu prui osnovna znanja o osobinama i svojstvima vode, glavnim izvorim zagaivanja (polutanati) vode. Sadraj nastavnog predmeta pruit e studentu osnovna znanja o osobinama i svojstvima vode. Prirodnoj rasprostranjenosti vode. Izvorima zagaivanja vode. Primjena odgovarajuih metoda za preiavanje voda. Voda, stanje i znaaj u domainstvu i industriji. Kriterijumi kvaliteta vode. Okvirni sadraj predmeta: Osnovni fiziko-hemijski i biohemijski procesi u vodenim (akvatinim) sredina ma. Izvori polutanata u vodi. Priprema vode za industriju i energetska postrojenja. Tehnologija pripreme vode za pie. Tehnoloki postupci preiavanja otpadnih voda. Oblici provoenja nastave/metode uenja: Ostale obaveze studenta (ako se predviaju): Nain provjere znanja/ nain polaganja ispita i % teinskog faktora provjere znanja: 1. ukovi J., uki B., Lazi D., Marseni M.: Tehnologija vode, Beograd 2000. Popis osnovne literature i Internet web referenci: Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta: 2. ajramovi ., Miki B.: Voda, Nastavniki fakultet, Mostar, 2005. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta 0000 IV godina/ 8. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd
58

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: OSNOVE ZATITE OKOLIA II ciklus ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8. Semestar
Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: Sati predavanja sedmino: Sati vjebi sedmino: 2 Ukupan broj sati (30+30) 2 4 ECTS Obavezni
Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 40h Sticanje osnovnih znanja u spreavanju zagaivanja okolia i racionalnom upotrebom njegovih prirodnih bogatstava. Upoznavanje s temeljnim ekolokim pojmovima i primjenama u biosferi: atmosferi, pedosferi i hidrosferi. Sagledavanja utjecaja graevinarstva na okoli, prvenstveno gradova, odlagalita otpada, saobraajnica i hidrotehnikih graevina i sistema. Upoznavanje s pojmom odrivog razvoja, te posebno naelima odrivog razvoja u graevinarstvu. Tumaenje osnovnih mjera i postupaka zatite okolia. Osposobljavanje za rjeavanje zadataka iz domene poduzimanja inenjerskih mjera zatite okolia u skladu sa veeom legislativom, kao i osposobljavanje za istraivake projekte sa ciljem utvrivanja stanja okolia. Uvod. Osnovni ekoloki pojmovi: Ekologija; ivotno stanite; ivotne zajednice; Ekosistem; Bioloka raznolikost. Promjene u biosferi; Promjene u atmosferi; Oneienje pedosfere; Oneienje hidrosfere; Oneienje isputanjem energije; Smanjenje bioloke raznolikosti; utjecaj graevinarstva na okoli; Utjecaj gradova; Utjecaj odlagalita otpada; Utjecaj saobraajnica; Utjecaj hidrotehnikih objekata; Odrivi razvoj i graevinarstvo: Neela odrivog razvoja u graevinarstvu. Mjere i postupci zatite okolia: Politiki i socioloki pristup; Pravne mjere; Znanstveni pristup i tehnoloke mjere; Institucionalne mjere. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Prisustvovanje predavanjima, seminarima i terenskoj nastavi. Izrada, predaja i izlaganje seminarskog rada, uee u radionicama i izrada programskih zadataka. Polaganje kolokvija i ispita Pismeni, kolokviji, seminari 1. Vukovi, ., Zatita okolia, GF Zagreb, 2002 2. Odum, P. E.: Fundamentals of Ecology, W.B.S.C., 1971. 3. Gondie, A.: The Human Impact of the Natural Enviromental, 1990.
Cilj predmeta:
59

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: UPRAVLJANJE VRSTIM OTPADOM II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 50h Uvoenje studenata u bazino razumijevanje problema otpada u modernom drutvu, problema upravljanja otpadom, metode smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja otpada, problemi zagaenja tla i voda otpadom. Ienjersko razumijevanje problema vrstog otpada kod projekovanja i konstrukcije odlagalita komunalnog otpada Savremena civilizacija i problem otpada Vrste otpada Komunalni otpad Opasni otpad Radioaktivni otpad Problemi zagaivanja tla i voda Sveobuhvatno upravljanje otpadom (smanjenje, ponovna upotreba i recikliranje) Sanitarna odlagalita otpada Projektovanje i gradnja odlagalita Monitornig procjednih voda i plinova Zakoni i propisi Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Prisustvovanje predavanjima i vjebama Jedan seminar u toku predavanja Pismeni, usmeni, kolokviji, seminari 1. M.R. Ili. S.R. Mileti, Osnove upravljanja vrstim otpadom. Institut za ispitivanje materijala, Beograd 1998 2. Z. Milainovi, Deponije trajno odlaganje otpada, Zagreb 1992 3. Jahi, M., Deponije i zatita voda, Sarajevo, 1980 4. Jahi, M. (2005); Tehniki fakultet, Biha: Urbani sistemi i upravljanje vrstim otpadom 5. Jahi, M. (2006); Tehniki fakultet, Biha: Sanitarne deponije ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
60

GRAEVINSKI FAKULTET
Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: HIDROTEHNIKI SMJER GIS I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Upoznavanje s konceptom GIS-a i njegovom primjenom, Osposobljavanje za rjeavanje osnovnih zadataka upravljanja bazama podataka komunalne infrastrukture primjenom GIS-a. Osposobljavanje za rjeavanjem planerskih zadataka u domeni komunalne infrastrukture koritenjem GIS-a. Teorija modeliranja prostornih podataka. Sistemi za upravljanje bazama podataka. Baze komunalnih podataka. Geografski informacioni sistem (GIS): razvoj, tipovi i vrste podataka, komponente. Prostorni podaci. Vektorski (taka, linija, poligon) i rasterski podaci. Modeliranje baza podataka, vrste loginih modela. Relacijski i objektno orijentisani modeli podataka. Software za prostornu obradu podataka: upoznavanje i primjena. Uloga digitalnog geodetskog plana u izgradnji zemljinog informacijskog sustava. Primjena GIS-a u planiranju i upravljanju komunalnom infrastrukturom. Tematski katastri urbanih komunalnih sadraja: saobraajnice, vodovodi, kanalizacije, javne, industrijske i stambene zgrade, energetski vodovi. Analiza podataka u GIS-u. Povezivanje s ostalim bazama podataka i nainima prikazivanja prostornih podloga. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Prisustvovanje predavanjima i vjebama prema normama fakulteta. Izrada i predaja programskih radova iz zadanih vjebi. Izrada i predaja seminara. Pismeni, kolokviji, seminari 1. ESRI Retrieved 2011: "Geographic Information Systems as an Integrating Technology: Context, Concepts, and Definitions" 2. Clarke, K. C., 1986. Advances in geographic information systems, computers, environment and urban systems ifra predmeta: 0000 IV godina/ 8. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
61

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: UPRAVLJANJE PROJEKTOM II ciklus Doc.dr. Vahida ujo Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 5 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 65h Razvijanje opih i specifinih znanja i vjetina vezanih za upravljanje i voenje graevinskih projekata. Student savladava temeljne principe i suvremene metode upravljanja cjelokupnim ivotnim vijekom graevinskih projekata (optimizacijske metode, simulacija upravljanje i kontrola nad resursima) i osposobljava se za njihovu uinkovitu i djelotvornu primjenu u praksi. ivotni vijek projekta. Temeljni koncepti upravljanja projektima. Sustavno inenjerstvo. Planiranje. Kontrola trokova, vremena i kakvoe. Upravljanje materijalom. Upravljanje resursima, planiranje i upravljanje projektima u uvjetima ogranienih resursa. Optimizacijske metode u upravljanju projektima. Upravljanje rizicima u projektu. Modeliranje trajanja aktivnosti. Simulacija (Monte Carlo, Cyclone). Odreivanje najekonominijeg trajanja projekta. Cash -flow projekta. Upravljanje kvalitetom. TQM (Total Quality Management) projekta. Kostruktabilnost. Informacijski sustavi u upravljanju projektima. Programska podrka za upravljanje projektima. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+30)
Kolokviji, usmeno. 1. Katavi M., Menadment za ininjere, Zagreb 2006. 2. R. Lonari: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, HDGI, 1995.;
62

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: HIDROENERGETIKA II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 3 7 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 90h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 85h Cilj predmeta je predstavljanje studentima hidroenergetskog koritenja voda. Poseban naglasak u predmetu dae se na ulogu MHE u EES u buduem stratekom razvoju na lokalnom nivou. Hidroenergetska postrojenja studentima e se obrazloiti kroz elemente jednog takvog hidrotehnikog objekta od vodozahvata i zatvaranice, preko objekata derivacije sa slobodnim teenjem i teenjem pod pritiskom, preko mainskih zgrada raznih tipova, do objekata spoja elektrane sa prijemnikom. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+45)
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Fizike osnove iskoritenja vodnih snaga, energije vodnog toka, energije tenosti u hidraulikim mainama, gubici u energetskoj transformaciji i koeficijent korisnog dejstva. Tipovi HE, klasifikacija dispozicijskih rjeenja, vrste HE prema nainima koncentracije pada, podjela HE prema poloaju konstrukcije mainske zgrade. Hidroenergetski potencijali i metodoloki aspekti istog, bruto i neto potencijal rijeke i dionice, specifini vidovi prikazivanja hidropotencijala . Ekonomske karakteristike elektrana i metodoloki aspekti vrijednovanja i optimalnog dimenzionisanja HE. Akumulacioni bazeni i regulisanje protoka u njima, geometrijske i radne karakteristike akumulacionih bazena, odreivanje gubitaka iz akumulacije itd. Turbine HE, osnove, podjela, razvoj, kavitacija turbina i njen utjecaj na rjeenje HE, koficijent kavitacije i dopustiva visina sisanja. Izbor tipa i parametara agragata. Zahvatne, ulazne graevine. Objekti derivacija kod HE. Nestacionarne pojave. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.
Kolokviji, usmeno. 1. Branislav V. orevi: Hidroenergetsko koritenje voda GF Beograd, 2001. 2. Branislav V. orevi: Koritenje vodnih snaga objekti HE GF Beograd, 1984. 3. Branislav V. orevi: Zadaci iz koritenja vodnih snaga GF Beograd, 1989. 4. Petar Stoji, Iskoritavanje vodnih snaga, GAF Split, 1994.
63

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: UPRAVLJANJE VODAMA II ciklus Konsultacije: Adresa (broj kabineta) ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Tel.: Ukupan broj sati Sati vjebi sedmino: 2 (45+30) 6 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Razvoj spoznaja o kompleksnosti i multidisciplinarnosti problematike upravljanja vodama, Upoznavanje s razliitim aspektima pojave voda u prirodi i izgraenim sistemima, Razvoj metodolokog pristupa pri planiranju vodoprivernih rjeenja, Osposobljavanje za rjeavanje zadataka iz domene planiranja i upravljanja vodnim resursima. Osnovni pojmovi o upravljanju vodama: historijski razvoj, integralan pristup, odrivi razvoj. Vodni resursi, Sliv kao osnovna jedinica upravljanja. Karakteristike prirodnih vodnih sistema: povrinske i podzemne vode, more. Potrebe za vodom, Bilanciranje vodnih resursa i potreba. Koritenje voda, Zatita voda; Zatita od voda. Vrste i karakteristike izgraenih vodoprivrednih sistema, Akumulacije kao najsloeniji strukturalni vienamjenski objekti. Utjecaj ovjeka na promjene vodnog reima. Voda i njena uloga u socio-ekonomskom sistemu. Ekoloka komponenta hidrotehnikih rjeenja. Planiranje koritenja vodnih resursa: osnove planiranja, ciljevi i kriteriji, metodologija generiranja odabira vodoprivretnih rjeenja, Primjena metoda simulacije i optimalizacije u izboru rjeenja. Informaciona podrka, Modeliranje upravljanja vodnim resursima na slivnom podruju. Provedba upravljanja, Zakonska regulativa, Vodoprivredne osnove i planovi. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Prisustvovanje predavanjima, seminarima i terenskoj nastavi. Izrada, predaja i izlaganje seminarskog rada, uee u radionicama i izrada programskih zadataka. Polaganje kolokvija i ispita Pismeni, kolokviji, seminari 1. orevi, B., 1990., Vodoprivredni sistemi, GK Beograd 2. Margeta, J.: Osnove gospodarenja vodama. GF Split,1992. 3. Margeta, J.; Azzopardi, E; Lacovides, I.: Smjernica za integralni pristup razvoju, gospodarenju i koritenju vodnih resursa, PPA, Split, 1999.
Cilj predmeta:
64

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Konsultacije: Tel.: ZATITA VODA II ciklus Doc.dr. Suad pago Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Obavezni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 60h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 90h Upoznavanje studenta sa osnovama zagaenja voda i okolia, zatitom voda i okolia, postupcima kontrole zagaenja. Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban opisati i objasniti problematiku zatite voda i okolia; osnovne ekoloke znaajke voda i okolia, izvore i vrste zagaenja, utjecaj zagaenja na stanje voda i okolia, mjere i aktivnosti u zatiti voda i okolia, te sudjelovati u planiranju i rjeavan problema u zatiti voda i okolia. Zagaenje voda i okolia: Problemi otpadne tvari i okolia. Kruenje vode i zagaenja u okoliu. Osnovni principi gospodarenja kakvoom vode. Kriteriji i standardi. Temeljna ekoloka naela. Kakvoa vode. Odreivanje stanja voda. Pokretai zagaenja, tokasti i raspreni i njihove znaajke. Pritisci i promjena kakvoe vode. Razrjeenje i samoproiavanje. Utjecaj otpadne tvari. Zatita voda i okolia: Integralni koncept zatite voda i okolia. Osnovni upravljaki okvir. Ciljevi i metode. Strategije i principi. Kontrolni mehanizmi. Kakvoa efluenta. Prijemnici i zatita vodnih ekosustava. Dionici i njihova uloga. Postupci kontrole zagaenja: Minimizacija otpada. Najbolja okolina praksa. Najbolja dostupna tehnologija. iste tehnologije. Upr avljanje kanalizacijskim sustavom i ureajima za ienje voda. Ponovno koritenje otpadnih voda i tvari. Isputanje na tlo, slatke vode i more. Proiavanje voda. Prerada mulja. Planiranje zatite: Osnovni principi planiranja. Kontrola tokastih i rasprenih izvora zagaenja. Kruti otpad i njegovo zbrinjavanje. Planiranje zatite. Osnove sustavnog pristupa zatite vodnih resursa. Osnovni elementi izrade plana zatite voda i okolia. Studije utjecaja na okoli. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+45)
Kolokviji, pismeno. 1. S. Tedeschi: Zatita vodnih sustava i proiavanje otpadnih voda, Graevinski institut, Zagreb, 1996. 2. J. Margeta: Osnove gospodarenja vodama, Graevinski fakultet Split, 1992. 3. Jahi, M., 1980., Deponije i zatita voda, Institut za zatitu ovjekove sredine Sarajevo
65

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Cilj predmeta: Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Osobine hemijski iste vode. Voda u prirodi, hidroloki ciklus vode, prirodni vodni resursi, upotrebni ciklus vode, potronja vode, vrste i koliine otpadne vode. Osnovi akvatine ekologije. Osnovi sanitarne mikrobiologije. Fiziki, hemijski, bioloki i radioloki parametri kvaliteta prirodnih i otpadnih voda. Specifini i nespecifini parametri kvaliteta prirodnih i otpadnih voda. Samopreiavanje vodoprijemnika, bilans kiseonika u zagadjenim vodama, kiseonina kriva, proraun potrebnog stepena preiavanja otpadnih voda. Sistemi za preradu vode, osnovni procesi i osnovne linije prerade. Primarna prerada: reetke, sita, uklanjanje inertnog materijala, taloenje, filtracija, flotacija. Tercijarna obrada: uklanjanje azota i fosfora. Sekundarna prerada: fiziko-hemijski procesi (koagulacija i flokulacija, aeracija, adsorpcija, hemijsko taloenje, neutralizacija, oksidacioni procesi, jonska izmena, membranski separacioni procesi, dezinfekcija) i bioloki procesi (bioloka filtracija, aktivni mulj, aerisane lagune, anaerobni procesi). Fiziko-hemijska prerada komunalnih otpadnih voda. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije. Konsultacije: Tel.: PREIAVANJE OTPADNIH VODA II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 3 6 ECTS Izborni Hidromehanika, Hidrotehnike graevine. Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Kroz ovaj predmet stiu se dodatna znanja iz oblasti tehnologija preiavanja voda ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (30+45)
Kolokviji, seminarski rad, pismeno itd 1. Bajraktarevi-Dobran H.: Obrada pitkih i preienih otpadnih voda autorizovana predavanja, Vegos, Sarajevo 1994 2. Metcalf and Eddy INC: Wastewater Engineering (Treatment, Disposal, Reuse), McGraw Hill Book Com.,1991 3. Kramer F.N.: Nalkov prirunik za vodu (prevod), Jug. Inenj. Akademija, Savez in. i teh. Srbije i Graevinska knjiga, Beograd 2005
Popis osnovne literature i Internet web referenci: Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:
66

GRAEVINSKI FAKULTET
HIDROTEHNIKI SMJER Naziv predmeta: Nivo ciklusa, godina studija, semestar Voditelj predmeta: Kontakt detalji: Ukupan broj sati predmeta: Bodovna vrijednost ECTS-a: Matina kvalifikacija: Status predmeta: Peduslovi za polaganje predmeta: Ogranienja pristupa predmetu: Obrazloenje bodovne vrijednosti: Konsultacije: Tel.: HIDROTEHNIKE MELIORACIJE II ciklus Adresa (broj kabineta) Sati vjebi sedmino: 2 6 ECTS Izborni Nema ih Ukupno optereenje za predmet u semestru: Nastava: 75h predavanja i vjebi; Individualni i ostali rad studenta: 75h Obzirom na glavni zadatak ureenja zemljita uklanjanje suvine povrinske i podzemne vode, te dovoenje potrebe vode u cilju ostvarenja vieg oblika savremene intenzivne poljoprivredne proizvodnje i biljne proizvodnje uopte, cilj izuavanja predmeta je izuavanje skupa raznih hidrotehnikih mjera i tehnika odvodnjavanja i navodnjavanja kojima se mjenjaju vodna svojstva zemljita, odnosno poveava plodnost zemljita, stvarajui optimalne uslove za proizvodnju hrane, za zadovoljenje neophodnih potreba stanovnitva koje se stalno poveava. ifra predmeta: 0000 V godina/ 9. Semestar E-mail: Ukupan broj sati (45+30)
Cilj predmeta:
Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja: Uvod: pojam i svrha odvodnjavanja; Voda u zemljitu: znaaj prouavanja; odnosi biljka-voda-vazduh; faktori rasta biljaka i utjecaj pojedinih faktora. Osnovi pedologije. Odvodnjavanje zemljita: vanjske i unutarnje vode; koncipiranje sistema sa osnovnim elementima plana odvodnje. Elementi sistema za odvodnjavanje. Planiranje i projektovanje sistema za odvodnjavanje, zatita melioracionih podruja od poplavnih voda, zatita od unutarnjih podzemnih voda; graenje i odravanje sistema odvodnjavanja. Uvod: pojam i svrha navodnjavanja; Navodnjavanje zemljita: osnovni principi i kriterijumi; koncipiranje sistema i osnovni elementi; potrebne koliine voda za navodnjavanje; (norma navodnjavanja i norma natapanja). Osnovni vidovi navodnjavanja i elementi sistema navodnjavanja. Tehnike navodnjavanja; uslovi za odreivanje naina natapanja, naini natapanja; planiranje i projektovanje sistema za navodnjavanje; osnove graenj a i odravanja sistema za navodnjavanje. Predavanja, auditorne vjebe, konsultacije.
Kolokviji, usmeno. 1. Hrelja, H., 1990, Hidrotehnike melioracije-skripta, GF Sarajevo 2. Kos, Z., 1989: Hidrotehnike melioracije-odvodnjavanje, K, Zagreb 3. Avakumovi, D., 1991: Hidrotehnike melioracije-odvodnjavanje, GF Beograd 3. Avakumovi, D., 2005: Navodnjavanje, GF Beograd
67
5
5.1
Prilozi
Prilog 1- Bolonjska deklaracija
Zajednika deklaracija europskih ministara obrazovanja potpisa na u Bologni 19.06.1999. Proces eurointegracije postao je, zahvaljujui iznimnim dostignuima u posljednjih nekoliko godina, sve stvarnija i relevantnija injenica za Uniju i njezine graane. Oekivano poveanje Unije kao i produbljivanje odnosa s ostalim europskim zemljama, daju joj jo ire dimenzije. U meuvremenu, svjedoci smo poveane svijesti velikog dijela politike i akademske javnosti, te javnog mnijenja o potrebi stvaranja savrenije i utjecajnije Europe, posebno u izgradnji i jaanju njenih intel ektualnih, kulturnih, drutvenih, naunih i tehnolokih dimenzija. Znanstvena Europa danas je prepoznata kao nezamjenjiv faktor drutvenog i ljudskog razvoja i kao kljuni faktor uvrenja i unapreenja ivota u Europi, sposobna da svoje graane pripremi za izazove novog tisuljea, sa svjeu o zajednikim vrijednostima i pripadnosti istom drutvenom i kulturnom prostoru. Obrazovanje i saradnja u obrazovanju prepoznati su kao iznimno vani za razvijanje i jaanje stabilnih, miroljubivih i demokratinih drutava, posebno imajui u vidu stanje na jugoistoku Europe. Sorbonska deklaracija od 25. maja 1998. godine, utemeljena na takvim promiljanjima, istaknula je glavnu ulogu univerziteta u razvijanju europskih kulturnih dimenzija. Naglasila je da je kreiranje europskog prostora visokog obrazovanja od kljune vanosti za unapreenje mobilnosti graana i njihovo zapoljavanje, te za sveukupni razvoj Kontinenta. Nekoliko je europskih zemalja prihvatilo poziv da se obaveu postii ciljeve zacrtane Deklaracijom, bi lo potpisivanjem Deklaracije, bilo naelnim slaganjem s njezinim sadrajem. Nekoliko u meuvremenu pokrenutih reformi visokog kolstva u Europi dokazuju spremnost mnogih vlada da djeluju u tom smislu. Europske visokokolske institucije prihvatile su izazov i preuzele glavnu ulogu u stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja u duhu temeljnih naela zacrtanih u povelji Magna Charta Universitatum potpisanoj u Bologni 1988. godine. To je izuzetno vano jer upravo neovisnost i autonomnost univerziteta osiguravaju sistemu visokog obrazovanja i istraivanja stalno prilagoavanje promjenljivim potrebama, zahtjevima drutva i napretku naunih spoznaja. Ovo je djelovanje zacrtano u pravom smjeru i sa smislenim ciljem. Meutim, bolja usklaenost i usporedivost visokokolskih sistema zahtijeva neprekidno djelovanje kako bi se cilj u potpunsoti postigao. Trebamo ga pomoi konkretnim mjerama kako bi se postigli vidljivi koraci naprijed. Sastanak odran 18. juna, na kojemu su sudjelovali mjerodavni strunjaci i naunici iz svih naih zemalja, daje vrlo jasne prijedloge za inicijative koje treba pokrenuti. Posebnu panju trebamo posvetiti poveanju meunarodne konkurentnosti europskog sistema visokog obrazovanja. Vitalnost i djelotvornost svake civilizacije moe se mjeriti privlanou njene kulture drugim zemljama. Trebamo osigurati da europski sistem visokog obrazovanja postane privlaan irom svijeta, u skladu sa naom posebnom kulturnom i naunom tradicijom. Potvrujui opa naela zacrtana Sorbonskom deklaracijom, uskladit emo svoju politiku tako da u kratkom vremenu, a svakako tokom prvog desetljea treeg milenijuma, postignemo sljedee ciljeve za koje smatramo da su od primarne vanosti za uspostavu europskog prostora visokog obrazovanja i njegovu promociju u svijetu: o Prihvaanje sistema lako prepoznatljivih i usporedivih stepeni obrazovanja, kao i uvoenje suplemenata (dodatka) diplomi (Diploma Supplement), kako bi se unaprijedilo zapoljavanje eurpskih graana i meunarodna konkurentnost europskog sistema visokog obrazovanja. Prihvaanje sistema temeljenog na dva glavna ciklusa, dodiplomskom i postdiplomskom. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspjeno zavren prvi ciklus studija koji mora trajati najmanje tri godine. Stepen obrazovanja dodjeljen nakon prvog ciklusa mora biti primjeren odgovarajuoj kvalifikaciji na europskom tritu rada. Drugi ciklus vodit e ka magisteriju i/ili doktoratu, kao to je to sluaj u mnogim europskim zemljama. Uvoenje bodovnog sistema, kao to je ECTS, kao prikladnog sredstva u unapreenju
68
najire razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i izvan visokokolskog obrazovanja, ukljuujui i cjeloivotno uenje, pod uslovom da ih prizna univerzitet koji prihvaa studenta. o Unapreenje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom kretanju , posebno: studentima omoguiti pristup i dati prilike za studiranje i praksu, i omoguiti im pristup relevantnim slubama; nastavnicima, istraivaima i administrativnom osoblju: priznati i valorizirati vrijeme koje su proveli u Europi istraujui, predajui ili uei, bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava. o o Unapreenje europske saradnje u osiguravanju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija. Unapreenje potrebnih europskih dimenzija u visokom obrazovanju, posebno u razvoju nastavnih programa, meuinstitucionalnoj saradnji, emama mobilnosti i integriranih programa studija, obuke i istraivanja.
Preuzimamo na sebe postizanje tih ciljeva u okviru naih institucionalnih ovlasti i u potpunosti potujui razliitost kultura, jezika, nacionalnih sistema obrazovanja i autonomiju Univerziteta kako bismo uvrstili Europski prostor visokog obrazovanja. U tom cilju nastavit emo saradnju meu vladama, zajedno sa europskim nevladinim organizacijama koje djeluju u visokom obrazovanju. Od univerziteta oekujemo da ponovo brzo i pozitivno djeluju i aktivno doprinesu uspjehu naeg poduhvata. Uvjereni da stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja zahtijeva stalnu potporu, nadzor i prilagodbe novim potrebama, odluili smo ponovo se sastati za dvije godine, kako bismo procijenili postignuti napredak i utvrditi daljnje korake koje je potrebno poduzeti. Potpisnici: Austrija, Belgija (francuska zajednica), Belgija (flamanska zajednica), Bugarska, eka
Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaka Republika, Slovenija, panjolska, vedska, vicarska, Velika Britanija.
5.2
Prilog 2- ta je ECTS Europski sistem prijenosa kredita

1. ta je kreditni sistem? 2. ta je ECTS? 3. Kako je nastao ECTS? 4. Zato se uvodi ECTS? 5. Koje su glavne odlike ECTS-a? 6. ta (ni)je ECTS? 7. ta je Dodatak diplomi?
Osnove karakteristike ECTS-a:
ta je kreditni sistem? Kreditni sistem predstavlja sistematski nain opisivanja obrazovnog programa pridodavanjem kredita na njegove komponente. Definicija kredita u visokom obrazovanju moe biti zasnovana na razliitim parametrima, kao to su optereenje studenta, gdje su ukljueni ne samo sati nastave, nego i sati provedeni uei samostalno. ta je ECTS? ECTS se definira kao sredstvo za priznavanje studija, koje je u funkciji europskih integracija na podruju visokog obrazovanja. ECTS se zasniva na studijskom programu i nainu negove prov edbe. Sistem davanja kredita temelji se na koeficijentima optereenosti studenta koji se dodjeljuju
69
pojedinim predmetima a odgovatraju "optereenju" prosjenog studenta potrebnom da bi ispunio zadatke programa, pri emu se misli na rezultate uenja i kompetencije (vjetine) koje se trebaju stei. Ukupan broj kredita po semestru iznosi 30 i na taj nain se pokazuje optereenje studenta tijekom cijelog studija. Treba napomenuti da nema direktne veze izmeu sati nastave i kredita. Na primjer, jedan sat predavanja moe zahtjevati tri sata neovisnog rada studenta, dok za dvosatni seminar priprema moe trajati ak i cijelu sedmicu. Prema tome kreditni sistem koji se zasniva na optereenju studenta kao to je ECTS ne moe biti zasnovan samo na satima nastave. D akle, mjera postaje student i njegov cjelokupni rad. ECTS pokazuje samo vremensko optereenje studenta. Krediti nita ne govore o statusu kursa/predavanja ili o prestiu nastavnika, odnosno odreenog predmeta. Na primjer, studentu e za jednan poetni/uvodni predmet moda trebati vie vremena nego za neki napredniji predmet. Kako je nastao ECTS? 1989. godine dolazi do uvoenja ECTS-a, unutar okvira Erasmus-a, a sada to predstavlja dio mnogobrojnih programa. Treba napomenuti da je ECTS jedini kreditni sistem koji je prilikom testiranja pokazao zadovoljavajue rezultate i koji se koristi irom Europe. Prvenstveno je ECTS uveden radi prenosa kredita. Sistem je pripomogao procesu priznavanja duine studiranja u stranoj zemlji i na taj nain unaprijedio kvalitet i mobilnost studenata u Europi. U skoranje vrijeme ECTS se uvodi i kao sistem akumulacije koji e se implementirati na institucionalnom, regionalnom, dravnom i Europskom nivou. Ovo predstavlja jedan od kljunih zadataka Bolonjske Deklaracije iz juna 1999 godine. Zato se uvodi ECTS? ECTS omoguava prepoznatljivost i uporeivanje nastavnih programa i planova za sve studente, domae i strane. ECTS olakava mobilnost i akademsko priznavanje. Takoer, ECTS pomae univerzitetima da se organiziraju i da izvre pregled, odnosno provjeru svojih nastavnih planova i programa. Putem ECTS-a Europsko visoko obrazovanje postaje atraktivnije za strane studente. Na ovaj nain doprinosi transparentnosti nastavnih planova i programa, poveanju mogunosti izbora za studente, proirivanju meuuniverzitetske suradje, i stvaranju Europskog obrazovnog prostora. Koje su glavne odlike ECTS-a? ECTS je baziran na prinscipu da 60 kredita odgovara optereenju redovnog studenta u jednoj akademskoj godini. Puno-radno optereenje studenta u Europi jednako je u veini sluajeva 1500-1800 sati godinje i u ovim sluajevima jedan kredit jednak je 25 do 30 radnih sati. Krediti u ECTS-u stiu se samo nakon zavretka nastave, poloenih svih ispita iz tog predmeta/kursa kao i ispunjavanja drugih obaveza iz nastavnog plana i programa. Optereenje studenta u ECTS-u sastoji se od vremena koje je neophodno da se zavre sve planirane aktivnosti studiranja, kao to su prisustvovanje nastavi, seminarima, neovisno i samostalno uenje, pripremanje projekata i pripremanje za ispit. Krediti se daju svim obrazovnim komponentama nastavnog plana i programa (kao to su moduli, predavanja, vjebe, diplomski radovi, magistarski radovi, itd.) i pokazuju koliinu rada koja je potrebna za svaku komponentu studija i postizanje njoj odgovarajuih ciljeva, ili ciljeve uenja u odnosu na ukupnu koliinu rada, neophodnu da bi se na zadovoljavajui nain zavrila jedna godina studija. Rad studenata ocjenjuje se prema lokalnom/dravnom sistemu ocjenjivanja. Pokazalo se dobro da se uz to pie i broj ECTS-bodova. Rangiranje studenata prema ECTS-u vri se na statistikoj osnovi. Prema tome, preduvjet za primjenu ECTS-ovog sistema ocjenjivanja je statistika analiza rada studenata. Ocjene se daju studentima sa prolaznom ocjenom kako slijedi: A B C izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama, 95-100 bodova, iznad prosjeka, sa ponekom grekom, 85-94 bodova, prosjean, sa primjetnim grekama, 75-84 bodova,
70
D F, FX
openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima, 65-74 bodova, E zadovoljava minimalne kriterije, 60-64 bodova, ne zadovoljava minimalne kriterije, ispod 60 bodova. Razlika se pravi kod ocjena FX i F koji se daju neuspjenim studentima. FX znai: fail-some more work required to pass, dakle nije poloio ispit treba da radi da bi proao i F znai: fail-considerable further work required, znai nije poloio ispit mora jo dosta da radi. Ukljuivanje podataka o ne poloenim ispitima je neto to je opcionalno u Indexu.
ta (ni)je ECTS? ECTS nije nain za uniformiranje sadraja, strukture ili ekvivalencije studijskih programa. Ove elemente reguliraju samo visokokolske ustanove. ECTS je kodeks dobre prakse (benchmarking) koji osigurava transparentnost i olakava priznavanje (dijela) studija obavljenih na nekoj drugoj visokokolskoj ustanovi (mada se to ne ini automatizmom) i neophodan je preduvjet kako unutarnje prohodnosti kroz sistem studija, tako i vanjske mobilnosti radi nastavljanja studija na nekoj drugoj visokokolskoj instituciji. Opi principi i mehanizmi sistema ECTS prihvaeni su irom Europe i predstavljaju danas ve univerzalan sistem za komunikaciju izmeu akademskih institucija. Neophodno je spomenuti da je polazna ideja za razvoj ovakvog jednog sistema bila poveanje mobilnosti studenata u jedinstvenom europskom prostoru visokog obrazovanaj, no iskustva su pokazala da je uvoenje ECTS -a podstaklo svaku ustanovu i na reformu vlastitih obrazovnih programa. ta je Dodatak diplomi? Po zavretku studija studenti, pored diplome, dobijaju i zvanian dokument koji se zove Dodatak diplomi (na engleskom Diploma Supplement). Ovaj dokument sadri standardizovan opis prirode, nivoa, sadraja i statusa studija koje je student uspeno zavrio. U njemu su navedeni detalji studijskog programa, postignute ocene kao i broj ECTS bodova za svaki predmet. Diploma i Dodatak diplomi izdaju se za svaki ciklus studija i to na bosanskom i engleskom jeziku. Dodatak diplomi je izuzetno vaan dokument sa aspekta mobilnosti studenata, kao i prilikom budueg zapoljavanja, jer pored zvanja navedenog u diplomi, daje i pregled sadraja savladanog studijskog programa.
71

Plan

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plan

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU GRAEVINSKI FAKULTET

PLAN I PROGRAM DIPLOMSKOG STUDIJA

Opi podaci o fakultetu

Lokacija nove zgrade Graevinskog fakulteta kampusu Univerziteta

Opis fakulteta u periodu do 2011. godine Historijat fakulteta i osnovni podaci

Organizacija i djelatnosti fakulteta

Planovi i programi reformiranog studija (od 2008/09)

3.2 ema novog studija

Plan diplomskog studija

7. semestar Predmet pred. 3 2 2 2 2 vje. 2 2 2 2 2 ECTS 6 6 6 6 6 min 30

9. semestar Predmet pred. 2 2 2 2 2 2 2 vje. 2 2 2 2 2 2 2 ECTS 5 5 5 5 5 5 5

Programski sadraji predmeta diplomskog studija odsjek konstrukcije

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 3

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU GRAEVINSKI FAKULTET

Okvirni sadraj predmeta:

Popis osnovne literature i Internet web referenci:

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:

Anonimna anketa meu studentima o uspjenosti nastave.

NIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 3

Okvirni sadraj predmeta:

predavanja, auditorne vjebe, konsultacije itd.

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Opis opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) /ishod uenja:

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

Okvirni sadraj predmeta:

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

Sati predavanja sedmino: 2

Okvirni sadraj predmeta:

Kolokviji, pismeno. 1. Predavanja nastavnika

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU