kormofite-stablaice-vie biljke ;(mahovine, paprati, sjemenjae )

*MAHOVINE (BRYOPHYTA)*
Mahovine naseljavaju vlana mjesta, kore drvea, tlo i rjee vodu. Mahovine su AUTOTROFNI ORGANIZMI. Posjeduju HLOROFIL i KAROTINOIDE,a ELIJSKI ZID im je graen od CELULOZE GRAA MAHOVINA: a) b) c) d) RIZOID (upija vodu i uvruje biljku) LISTII (vre fotosintezu) STABALCE (provodi organske i neorganske materije) SPOROGON (ahura u kojoj nastaju spore).

Mahovine se od ISUIVANJA tite preko epiderme koja ima tanku kutikulu. RAZMNOAVANJE MAHOVINA: Za razmnoavanje je potrebna voda. POLNI ORGANI mahovina su : a) ARHEGONIJ (enski polni organ- iz kojeg nastaju jajne elije) b) ANTERIDIJ (muki polni organ- iz kojeg nastaju spermatozoidi). Naini razmnoavanja kod mahovina su: a) VEGETATIVNO (pomou rasplodnih tjelaaca) b) BESPOLNO (sporama) c) POLNO -(smjenom GAMETOFITA (polne generacije) i smjenom SPOROFITA (bespolne generacije. Razvojni ciklus mahovina: Mahovine se razmnoavaju smjenom generacija, tj. smjenjuje se bespolni i polni t ip razmnoavanja: BESPOLNU GENERACIJU ini SPOROGON (drka + ahura sa sporama). Kada spore u ahuri sazriju, ispadaju na tlo gdje se uz pomo vode (rose) iz njih razvija PROKLINICA (protonema) iz koje se razvijaju mlade mahovine koje sadre muke i ensk e polne organe. U polnim organima se stvaraju polne elije. Oplodnjom. tj. stvaranjem spolnih elija nastaje ZIGOT (oploena jajna elija), a uz pomo vode iz zigota se razvija SPOROGON. -Polnu generaciju ini mahovina sa organima. KLASIFIKACIJA MAHOVINA : a) JETRENJAA (HEPATICA)- nalaze se na vlanim mjestima, npr. listu. Predstavnik je MARANTIA. b) LISNATE MAHOVINE (musci)- rastu na umskom tlu, na drveu. Predstavnik je VLASAK.

*PAPRATNJAE (PTERIDOPHYTA)*
Papratnjae su biljke koje najvjerovatnije vode porijeklo od ZELENIH ALGI (do tog zakljuka nas dovode izvjesne injenice, npr. nain razmnoavanja). One su KOPNENE BILJKE VLANIH STANITA.. GRAA: Papratnjae posjeduju KORIJEN, STABLO i LIST. Korijen im nije pravi, ve ADVENTIVNI (nastaje iz podzemnog stablja-podanka). PROVODNI SUDOVI su im dobro razvijeni. LISTOVI su krupni, PERASTO SLOENI. RAZMNOAVANJE: Razmnoavanje papratnjaa vri se BESPOLNIM i POLNIM PUTEM uz smjenu SPOROFITA i GAMETOFITA, meutim sporofit je razvijeni od gametofita, tj. sporofit i svojom veliinom nadmauje gametofit (PROTALIJ). Spore se nalaze na NALIJU LISTA u SPORANGIJAMA, tj. nakupinama sporangijaSORUSIMA. Iz spora se KLIJANJEM razvija SRCOLIKA BILJKA PROTALIJ sa ARHEGONIJEM i ANTERIDIJEM mukim i enskim polnim organima. Nakon oplodnje nastaje ZIGOT koji se razvija u mladu PAPRAT. PODJELA: 1. PEICE (Lycopodiatae) su papratnjae sa vrlo malim listovima. Kod jedne vrste preica stvaraju se JEDNAKE SPORE (IZOSPORE) a kod drugih se stvaraju DVIJE VRSTE SPORA (HETERO-SPORE). Razlikuju se po veliini: MEGASPORE i MIKROSPORE.. Selaginella je primjer HETEROSPORNE PAPRATNJAE. 2. RASTAVII ili PRESLICE (Equisetatae) imaju lankovitu stabljiku, a listovi su im toliko mali da stabljika uzima ulogu fotosinteze. Stabljika rastavia je proeta upljinama. Vrlo este VRSTE meu rastaviima su VELIKI RASTAVI (Equisetum telmateia) i POLJSKI RASTAVI (Equisetum arvense). 3. PRAVE PAPRATI (Filicatae) predstavljaju najveu skupinu papratnjaa. Ima ih oko 12.000 vrsta. Veina ih ivi u tropima. Njihovi LISTOVI su VELIKI. Nae najee vrste paprati su: PAPRATKA, OTRA PAPRAT, JELENAK, BUJAD, NAVALA, SLATKA PAPRAT, ENSKA PAPRAT. -U dalekoj prolosti planete Zemlje PAPRATNJAE su DOMINIRALE u cijeloj vegetaciji. Stvarale su ume ija su drvea dostizala 30-40 M. Ova vegetacija je izumirla, a najznaajnija iz nje je RINIJA koja je ivjela prije 400 milijuna godina i to je PRVA KOPNENA BILJKA visine 50-100 cm bez listova.

*SJEMENJAE ili CVIJETNJAE* (SPERMATOPHYTA)

o Sjemenjae pripadaju grupi najraznovrsnijih biljaka (227.000 vrsta). o Vode porijeklo od PRAGOLOSJEMENJAA. o S obzirom na njihovu grau predstavljaju najsloenije biljne organizme koje mogu biti prilagoene na razliite uvijete ivota na Zemlji. o Imaju sloen provodni sistem, razvijeno mehaniko tkivo, te mogunost sekundarnog debljanja stabla i korijena sve to doprinosi da sjemenjae esto imaju velike dimenzije i dugogodinji ivot. o Sjemenjae kao i mahovine imaju smjenu generacija u razvojnom ciklusu, gdje SPOROFIT potpuno prevladava GAMETOFIT koji je sasvim pojednostavljen. o Voda im nije potrebna za oplodnju. MUKE POLNE ELIJE nisu pokretne. (Spermalne stanice) o SPOROFIT sjemenjaa je ralanjen na vegetativne organe: KORIJEN, STABLO, LIST. Na kratkim izdancima ogranienog rasta nalaze se sporofiti koji grade CVIJET (cvijet slui polnom rasplodu. U cvijetu se nalazi sjemenka koja je obavijena sjemenjaom, a u unutranjosti se nalazi KLICA (zametak) budueg sporofita. o PLOD ima ulogu rasprostiranja na vioj razvojnoj razini. On nastaje nakon opraivanja a zatim oploenja. *PODJELA SPERMATOPHYTA* 1.Coniferophytina (raljaste, igliaste golosjemenjae), 2. Cycadophytina (perastolisne golosjemenjae), 3. Magnoliophytina (skrivenosjemenjae) Coniferophytina (raljaste, igliaste golosjemenjae): pripadaju rijetkim biljkama, jer ih je veina u prolosti izumrla. ivi fosil i predstavnik ove vrste je GINKGO BILOBA.. Oplodnju vre preko pokretnih spermatozoida Igliaste golosjemenjae- drvenaste biljke s listovima u vidu IGLICA, koji zimi najee opadaju. o Biljke su im JEDNODOME ili DVODOME; Cvjetovi su im uvijek JEDNOPOLNI (muki i enski). o o o o Muki cvjetovi sastoje se iz vie PRANIKA koji nose PELUDNICE u kojima se stvaraju POLENOVA ZRNA koja se raznose pomou vjetra. Kada polenovo zrno padne na sjemeni zametak, kae se da je CVIJET OPRAEN. Nakon toga, u polenovom zrnu dolazi do razvitka POLENOVE CJEVICE u kojoj se nalaze dvije spermalne stanice. Jedna od tih stranica propada, a druga dospjeva u arhegoniji i izvri oplodnju. Iz nastalog ZIGOTA razvija se KLICA, a iz ovoja sjemenog zametka SJEMENJAA, te konano nastaje SJEMENKA.

Nekoliko porodica pododjeljka igliastih golosjemenjaa: 1. PINACEAE (borovi)- zelene tokom cijele godine (obina smrla i jela, Panieva omorika, i ari kod kojeg iglice opadaju u jesen). 2. CUPRESSACEAE (empresi) (empresi, tuja, smreka ili borovnica s mesnatim bobiastim iaricama koje su ljekovite. 3. TAXACEAE (tise) drvea ili grmovi; Taxus baccata-zastupljena u Evropiotrovna. Tisa se esto uzgaja kao ukrasta parkovska biljka.

________________________________________________________________________________________________

LIAJEVI (LICHENES) Simbiozom ALGI i GLJIVA nastaje LIAJ.

Liajevi mogu biti KORASTI,LISTASTI i GRMASTI.Njihova stanita su stijene,drvea,nekada i voda.Indikatori su svjeeg zraka..(zbog toga ih u gradskim sredinama nema). Razmnoavaju se ASKO SPORAMA i VEGETATIVNO (dijelovima talusa ili sporedija). Poznato je okoo 20.000 vrsta liajeva.Klasificiraju se na osnovu grupe gljiva.Osobito veliki znaaj u prirodi imaju korasti liajevi koji ive na stijenama.Za ovjeka su liajevi takoer znaajni.Neki se koriste kao hrana. o ISLANDSKI LIAJ-je izvor ljekovitih tvari.Iz nekih se doivaju antibiotici. o EVERNIA PRUNASTRI koristi se u industriji parfema. o ROCELLA slui za dobivanje boje lakmus papira koja se koristi u hemiji i slikarstvu. __________________________________________________________