RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA

PRIPREMA DJETETA PRED POLAZAK U KOLU

Udruga za unapreivanje kvalitete ivljenja u zajednici ZAJEDNO Senj

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

Polazak u prvi razred osnovne kole velik je dogaaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budueg aka, ali i njegove roditelje te lanove ire obitelji. Na neki je nain to prvi veliki korak na putu k zrelosti, onaj u kojem se potvruje sav trud, ali i panja i ljubav koji su do tog trenutka uloeni u odgoj djeteta. Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponaanja; sjediti na jednom mjestu due vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doi na poetak nastave, a njegova sposobnost uenja i izvravanja zadataka stalno se procjenjuju. Takoer, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. O tim prvim danima kolovanja uvelike ovisi uspjenost njegovog daljnjeg kolovanja, pa ga moemo smatrati presudnim trenutkom za cijeli budui ivot djeteta. Stoga je vano posvetiti pozornost pripremi djeteta za kolu (koja poinje mnogo ranije nego to mislimo), a naroito utjecati na socijalnu i emocionalnu pripremu U periodu pred polazak u kolu javljaju se i brojni strahovi, ponajvie roditeljski, koji se lako prenose na dijete, s velikom mogunou da upravo to pokvari dane priprema i polaska u kolu koji bi trebali biti veliko obiteljsko veselje. Prave su informacije od svega najvanije. Roditelji moraju znati kakva je procedura upisa u kolu, koji im sve dokumenti trebaju, gdje i kada dijete mora na pregled, to ga eka na razgovoru kod pedagoga... Ako se roditelji dobro informiraju, znat e pripremiti i dijete, ali i sebi rasporediti sve poslove koje trebaju obaviti, i svakako podjednako vano isplanirati trokove, jer polazak djeteta u kolu udar je i na kuni budet. ZAKONSKA REGULATIVA I OBVEZE Prema aktivnim zakonima i podzakonskim aktima u Republici Hrvatskoj, u prvi razred osnovne kole upisuju se djeca koja do 01. travnja tekue kalendarske godine napune est godina. Na zahtjev roditelja mogu se upisati i mlaa djeca koja do zadanog datuma jo nemaju est godina. U tom sluaju potrebno se je prethodno prijaviti u podruni ured nadlean za poslove obrazovanja. Prije upisa u kolu obavezan je komisijski pregled. Sva djeca zakonski kolski obveznici moraju se prijaviti na pregled. Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog svog psihofizikog stanja nije spremno za kolu odgodit e mu upis za jednu kolsku godinu. Dakle, prvi i osnovni zadatak koji mora svladati budui kolarac jest komisijski pregled u kojem sudjeluje nekoliko strunjaka (lijenik, psiholog, pedagog, defektolog ili logoped). Oni procjenjuju zrelost djeteta za polazak u prvi razred, tj. fiziku zrelost (vid, sluh, kronine bolesti i
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

drugo) te emocionalnu i intelektualnu zrelost. Rezultati su esto bolji ili loiji od prosjeka. Ako su bolji, dijete e vjerojatnije lake pratiti program prvog razreda i sudjelovati u ivotu i radu kole, a ako su slabiji, to ustanovljuje komisija (kolski lijenik, pedagog, psiholog, logoped), dijete se prati tri mjeseca kako bi se mogla donijeti pravilna prosudba o njegovim mogunostima. Za roditelje koji ele znati neto vie o ovome, na kraju ove broure pripremili smo popis vanijih propisa koji se odnose na osnovnokolsko obrazovanje.

PRIPREMLJENOST DJETETA ZA KOLU

Kako bi dijete moglo udovoljiti novim zahtjevima treba biti psihofiziki zrelo za polazak u kolu. Drugim rijeima, ako je dijete doseglo optimalan stupanj razvijenosti razliitih fizikih i psihikih funkcija, vea je vjerojatnost da e ono biti uspjeno u svladavanju propisanog nastavnog plana i programa. Kronoloka dob kao jedini kriterij uspjenog starta aka-prvaka pokazao se nedovoljno pouzdanim. Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamenja, rezoniranja i koncentracije, potrebno je da posjeduje neke vjetine i znanja, a takoer i odreeni stupanj socio-emocionalne zrelosti. PO EMU PREPOZNAJEMO DA JE DIJETE ZRELO ZA KOLU? vidi tablicu na duplerici

OBITELJ - Jeste li se pripremili?

Mo obiteljskog odgoja je velika, jer je to intimna zajednica u kojoj su lanovi povezani toplim emocionalnim vezama. Obzirom da je obitelj najvaniji faktor u razvoju svih sposobnosti djeteta, priprema djeteta za kolu poinje zapravo od njegovog dolaska u obitelj. Dijete kojem se posveuje potrebna panja, koje se u obitelji osjea prihvaenim, lake se prilagoava i savladava nove situacije. Vie e profitirati dijete, iji roditelj vjeruje u njegove sposobnosti, ohrabruje ga i podrava u savladavanju novih zadataka, koji ga ui da je za svako postignue potrebno uloiti vrijeme i trud. Dijete je od malena vano poticati na aktivno sudjelovanje u zajednici i davati mu priliku da ui na vlastitim iskustvima, jer time ono jaa samostalnost i samosvijest, koja mu je neophodna i u uspjenom kolovanju. Polazak djeteta u kolu, kao svaka promjena, iziskuje novu organizaciju i podjelu odgovornosti unutar obitelji. ivotni krug oko djeteta se iri i u njegovoj aktivnosti igra vie nije osnovna, ve uenje postaje njegova osnovna aktivnost. Polazak u prvi razred ozbiljna je provjera ne samo djeteta ve i roditelja, provjera da li su roditelji pravilno odgojili svoje dijete, jesu li ga dobro pripremili za kolu. Svaki
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

roditelj eli da dijete dobro ui, da se uspjeno ukljui u drutvo, da se maksimalno afirmira u ivotu. Dijete jo nema jasnu predodbu o tome to ga eka, ne razmilja toliko unaprijed, za razliku od roditelja, koji ponekad mogu biti optereeni negativnim priama o koli. Roditelji koji nemaju dovoljno povjerenja u institucije ili u sposobnost prilagodbe svog djeteta esto se zamaraju razliitim pitanjima.
Koliko se razlikuje od druge djece?
Da li je moje dijete dovoljno dobro?

Kako e se uklopiti meu vrnjake?

Da li e nauiti itati i pisati? Da li e uspjeti savladati sve to se od njega oekuje?

Da li e uiteljica imati dovoljno razumijevanja za dijete?

Svoje strahove i nesigurnosti roditelj neminovno prenosi na dijete, stoga je vano pomoi mu, kako bi svom djetetu to vie olakao start u tu novu ivotnu situaciju. Radoznala i samosvjesna djeca ue lake nego ona s predznanjem. Nauiti itati i pisati djeci je najmanji od svih problema, ona u pravilu vrlo brzo savladavaju te vjetine. Puno je vanije kod djeteta razvijati emocionalnu inteligenciju. Sposobnost prilagodbe, samodisciplina, upornost, optimizam, potovanje drugih, spremnost na suradnju, vaniji su za uspjeh od mentalne inteligencije. Mala djeca su prirodno uporna, ne odustaju lako u nastojanjima da savladaju neku novu vjetinu, usprkos neuspjelim pokuajima. U dobi od 6 ili 7 godina ona postaju realnija u procjeni svojih sposobnosti. Tada polako uviaju da je nedostatak prirodnih sposobnosti mogue nadoknaditi ulaganjem napora. Prihvaanje neuspjeha, pravo na greke, strpljivost, kvalitete su koje e djetetu pomoi u savladavanju kolskih obaveza.

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

KAKO PRIPREMAMO DJECU ZA KOLU

Da bi se dijete to bolje prilagodilo zahtjevima kole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motorikih, socio-emocionalnih i intelektualnih. Mnogi roditelji grijee to forsirano ue dijete itati i pisati kako bi mu olakali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za kolu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prstie. Priprema djece za kolu obuhvaa:

vjebanje hotimine panje (upuivanjem na sadraje iz svakodnevnog ivota) razvijanje sposobnosti opaanja i promatranja (poticati djecu da detaljno priaju o svemu to vide - prilikom etnje, posjete lijeniku i sl.) vjebe koncentracije (kod rjeavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao oblaenje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi rauna da koncentracija djeteta prije polaska u kolu obino nije dulja od 15 minuta stvaranje pozitivne slike o sebi stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete e se kasnije lake koncentrirati na zadatak) razvijanje kulturno - higijenskih navika

Ako stvaramo motivirajue okruenje u kojem se podrava djeja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvaralatvo, stvaramo dobre uvjete za budueg uspjenog aka prvaka.
NE ZABORAVITE!
Neke djetetove osobine, sposobnosti i vjetine su presudnije za uspjeno kolovanje od poznavanja slova. Dobar start u koli ima dijete koje: ima dobru sliku o sebi, zna se zauzeti za sebe, zna rjeavati probleme i sukobe, se ponosi uspjehom, podnosi neuspjeh, pomae i dijeli s prijateljima, zna se dogovarati i pridravati pravila, s upornou zavrava to je zapoelo... to je korisno nauiti dijete prije kole? Osamostaliti dijete u brizi za sebe: u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, oblaenju, koritenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari... Nauiti neke vane stvari: ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, rijei kulturnog ophoenja, siguran put od kue do kole... NIKADA NEMOJTE PLAITI DIJETE KOLOM!!!! (Vidjet e ti tamo, Dobit e jedinicu, Ii e u kut, ) KOLU JE POTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU ( Sva djeca idu u kolu ona nam pomae da postanemo veliki!)
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

U nastavku emo navesti nekoliko sugestija koje mogu pomoi pri razvijanju vjetina potrebnih za svladavanje kolskog programa. Za uspjeno usvajanje psihomotornih vjetina potrebno je sazrijevanje, ali i vjebanje (potiite igre loptom, skakanje preko ueta, penjanje, tranje, ali i samostalno oblaenje, zakopavanje). Psihomotorne vjebe pridonose razvoju motornih vjetina, ali i bogaenju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vjebanjem u paru i s grupom djece potrebna je meusobna suradnja). Da bi djetetu olakali poetno uenje itanja i pisanja, pisanja vjebajte s njim: vidno razlikovanje (uoavanje manjih razlika meu predmetima, znakovima) sluno razlikovanje (pogodne su razliite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima) usvajanje vremenskih (juer - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza) usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne uenjem brojenja napamet), igranjem drutvenih igara ope oblikovanje pojmova (zadaci kao: to se sve moe obui, to je sve potrebno za pojedino zanimanje, to sve ubrajamo u pokustvo i sl.) sposobnost klasifikacije (koje domae ivotinje poznaje,voe, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, koljke, lie, dugmad, sliice....)

Da bi dijete usvojilo itanje, nuan je razvoj preditakih preditakih vjetina: vjetina Dijete prepoznaje da netko pie - postaje svjesno poruke (u dobi od 2,5 - 3 godine) Osvjeivanje razlika u slovu (s 4 - 5 godina) javlja se svijest o smjeru pisanja s lijeva na desno i odozgo - dolje, razumijevanje interpunkcije, prepoznavanje rime, prvog glasa u rijei. Spremnost na igru rastavljanjem rijei na glasove, uivanje u rimi. Ta je svijest osnova za razvoj itake vjetine jer omoguuje djetetu da tijek glasovnog govora podijeli u apstraktne jedinice - foneme koji e odgovarati pisanim simbolima - slovima (izmeu 5 - 6 godina) Izmeu 6 - 7 godina uspostavlja se spoznaja o korespodenciji izmeu glasa i dogovorenog znaka za taj glas - slovo. Za razvoj itakih vjetina vrlo je znaajna kvaliteta okoline djeteta - od pravilnog naina izraavanja odraslih, tonih imenovanja predmeta, do svakodnevnog itanja djetetu. Pri tome je vana aktivna uloga roditelja, prilagoavanje naina itanja govornim vjetinama djeteta, izmjena itanja i
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

razgovora o slikama i tekstu (poticanje djeteta za to samostalnijim opisom slike i sadraja prie
NE ZABORAVITE !
ITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (10 20 MIN) NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH I LJUBAV NE PROPUSTITE POHVALITI SVOJE DIJETE

Prilagodba djeteta na kolu ovisiti e i o njegovim socijalnim kompetencijama, kompetencijama o sposobnosti da bude prihvaen u okolini. Dijete koje se naui nositi s frustracijama i negativnim osjeajima lake e se prilagoditi i okolina e ga lake prihvati. Pretjerano zatiivana djeca ili djeca koja tee podnose frustracije imati e vie potekoa u prilagodbi. Roditelj moe pomoi djetetu u rjeavanju konflikata s vrnjacima tako da razgovara s djetetom o njegovim potekoama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja, da ga potie na samostalno pronalaenje rjeenja. Djetetu koje nije vjeto u sklapanju prijateljstva, roditelj moe savjetovati, kako da pridobije panju i zadri naklonost drugog djeteta. Ako je dijete ee ukljueno u fizike sukobe s vrnjacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci. to roditelj moe uiniti na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja? Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika). Neka dijete samostalno posprema igrake, odijeva se, hrani, posprema krevet. Dozvoliti djetetu, u odreenoj mjeri i situacijama, da ui na svojim pogrekama. Ako dijete previe zatiujemo razvija se osjeaj manje vrijednosti Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Nauite ga da se samo poelja, umije, opere zube, posprema svoje stvari... Na taj nain stjee sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo neto uinilo. Vano je hvaliti dijete za sve to je pozitivno uinilo ili barem pokualo uiniti, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osjeaj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreke i kazne i utjeu na lou sliku o sebi. Kad molite dijete da neto napravi, objasnite zato elite da to uini (npr. "Pomakni ove igrake jer ne bih htio da netko padne preko njih", a ne "Napravi to jer ja tako kaem"). ak i kad ste ljuti na dijete, pokaite mu ljubav i potovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, ve njegovo ponaanje. Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i sluajte ga, ali tako da stvarno ujete to vam govori. Ne moete s njim razgovarati i usput prati sue, gledati TV ili neto slino. Sluanje je najbolji nain da shvatite o emu razmilja, kako se osjea, kako ui i shvaa.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

Odvojite vrijeme koje ete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Pokuajte mu to ee pruiti priliku za nova iskustva jer e tako najlake i spontano uiti o svijetu. Otiite u muzeje, kazalite, knjinice, ZOO vrt, izlete u prirodu... Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osjeali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteenost i "pravu mjeru". Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila. Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlake ui, oputa se, zabavlja, razvija motoriku, matu, miljenje, surauje, obogauje govor.

NE ZABORAVITE! Kako moete pomoi svom djetetu u odnosu na njegovu samostalnost, kulturno-higijenske i radne navike? Potiite ga da: se samo obue, obuje, umije, opere zube, poelja, upotrebljava WC i strpljivo priekajte da to obavi do kraja uzme jednostavni obrok kod kue zakljua i otkljua vrata (mora znati kome smije otvoriti kada je samo kod kue) naui kada i kako moe koristiti telefon(nazvati roditelje na posao ili u sluaju neke nezgode nazvati susjeda, roaka) zapamti osnovne podatke o sebi i svojoj obitelji (svoju adresu, broj telefona, ime roditelja, gdje rade) zapamti ili prepoznaje bar poloaj kazaljki na satu u vrijeme kada treba poi u kolu samo ode u duan i kupi 2-3 sitnice(tako stjee samostalnost i sigurnost te upoznaje vrijednost novca) razgovara s Vama, pretpostavlja i samostalno zakljuuje to je sve vano moi i znati napraviti-poduzeti samo za sebe prije nego krene u kolu da Vam kae sve to ga brine ili plai u situacijama kad je sam bez Vas kroz razgovor provjerite koliko Vae dijete zna o opasnim situacijama i kome se moe obratiti za pomo, kada je samo, uplaeno ili u opasnosti. Vano je da ne zastraujete dijete, ve ga jaate i pomaete mu davanjem osnovnih informacija(npr. kojeg susjeda pozvati). Poeljno je svakodnevno se baviti djetetom i to u ono doba kad e inae pisati zadae kad krene u kolu, tako e dijete stei naviku da u odreeno vrijeme sjedi i radi uz roditelja. To uvijek mora biti na istom mjestu, gdje e biti djetetov miran kutak za uenje.

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

NEKE KORISNE IGRE I AKTIVNOSTI RODITELJA I DJETETA

Drutvene igre (ovjee ne ljuti se, memori, domino) razvoj panje i pamenja, usvajanje pojma broja, radost zbog uspjeha, podnoenje neuspjeha. Matematike igre u svakodnevnim situacijama (usporeivanje, svrstavanje i razvrstavanje, sparivanje i pridruivanje, rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto, brojenje, prepoznavanje brojki) razvoj percepcije, usvajanje pojma broja, logiko zakljuivanje. Zajedniko itanje pria i gledanje filmova u kojima se djetetu tumae postupci likova prepoznavanje tuih i svojih emocija, uivljavanje u situacije drugih, empatija. Prepriavanje pria i dogaaja razvoj govora (pravilne reenice, bogaenje rjenika), logino prepriavanje (poetak-sredina-kraj), postavljanje pitanja Crtanje, bojanje, modeliranje modeliranje kreativnost, pravilno dranje olovke, preciznost, snalaenje na papiru (odozgo prema dolje, s lijevog na desno) Vjebe vidnovidno-motorne koordinacije - izrezivanje: resa od papira, rezanje rubova krunih oblika, izrezivanje sloenijih oblika; sastavljanje igra sa sitnim kockicama i predmetima; trasiranje prstom, a zatim i bojicom oko predmeta, bojanje do rubova; svakodnevne aktivnosti: zakopavanje, vezanje, slaganje odjee,; igre tipa "origami" presavijanje papira; dopustiti glumljenje pisanja i itanja Igre za razvijanje panje

Dopuni rije
Igra sastavljanja rijei na slogove priprema dijete za nastavu itanja i pisanja. Za ovu igru dijete treba prvo uvjebati izgovor rijei po slogovima na svom imenu : Ma ja, Mi- ro, a zatim na lakim rijeima: ma ma, ba ka, vo da i sl. Ova igra se odvija uz dobacivanje loptice. Roditelj kae jedan ili dva sloga i baci loptu djetetu. Dijete treba da zavri rije i da samo, poto kae slog , baca loptu dalje. S toga roditelji ukljuite se i budite voditelj svom djetetu u procesu uenja.

Prepoznaj po zvuku
Nije lako nauiti djecu da uvijek sluaju i uju. Za ovo su potrebna esta i sistematska vjebanja. Za vrijeme etnji skreite panju djeteta na raznovrsnost zvukova u prirodi , u umi, pruge, gradu i najzad, u svom stanu. Na ovaj nain e dijete nauiti da oslukuje i analizira zvukove.

Iskoristi svaki trenutak

Dijete je ve mnogo puta razgledavalo ilustracije u slikovnicama, enciklopedijama i knjigama i opisivalo to je na njima prikazano. U ovoj igri za razgledanje nepoznate slike daje se pola minute i u tijeku vremena slika se jednom dvaput za kratko pokriva. Zadatak je djeteta da opie to je na slici vidjelo.
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

Na taj nain razvijamo djetetovu panju, njegov vokabular te logino zakljuivanje.

Igra Igra za razvoj moi opaanja

Omiljene razglednice
Igre sa slikama, razglednicama potiu razvoj panje, pamenja, zapaanja. Razglednice se raire po stolu. Zadatak je djeteta da to prije i bre odgovori na pitanja. Pitanja se, naravno postavljaju u zavisnosti od sadraja razglednice, postepeno sve tea i tea. Npr. na kojoj razglednici ima vie crvene ili plave boje?, Na kojoj vie ljudi, biljaka ili ivotinja?, Gdje je prikazan rad, igra, sport? Objasni zato tako misli?

Govorne igre Kad dolazi u vrti? Kad idemo spavati? Kako se zove ovjek/ena koji poduavaju djecu u koli? Stavi kare ispred/iza olovke. Pokai crni krug unutar bijelog kvadrata. Odi u drugu sobu i sa tree police donesi utu knjigu. Reci reenicu na drugi nain. Prepriaj priu. Sastavi priu prema slici ili seriji slika. Sastavi priu iz vlastitog iskustva. Pronai rimu (kruh-majmun-duh). Igra kaladont (reci rije na zavrno slovo). Zaokrui sve rijei kojima je zadnji glas t Dotakni lijevom rukom desno uho. Zatvori oi i reci koje zvukove uje. Govori glasno tiho, visoko nisko, brzo sporo Koje glasove uje u rijei maka Koju rije uje kada kaem m-a--k-a

to sve moe biti plave boje? Koje je voe crvene boje? to se sve nalazi u kupaonici? Koje ivotinje imaju dvije noge? Opis ivotinja? to sve u ovoj prostoriji poinje na glas s? Nabroji tri ivotinje koje poinju na glas m to sve moemo kupiti u trgovini na glas k to je sve potrebno lijeniku u njegovom radu? Koje ivotinje ive u umi? Kako bismo jednim imenom nazvali psa, maku i hrka? to dolazi iza etvrtka? to je prije ljeta? Koji glas se najvie uje u rijeima: stol, lisica, nos, sidro, usta Lutka je igraka koje jo igrake poznaje? Kakav moe biti stol? to moemo raditi olovkom? Suprotnosti (veliko malo, visoko nisko, crno bijelo, usko iroko, ...)

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

10

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

NE ZABORAVITE!
Na vrijeme i u dobroj atmosferi izvrite tehnike pripreme Na vrijeme obavijestite dijete o svim promjenama koje slijede: da e ostajati sam u kui, da e se sam kretati prometnicama i objasnite mu kako, da e se sam oblaiti za kolu, da mora sam kontrolirati izvrenje nekih higijenskih navika i sl. Upoznajte ga s osobama koje e o njemu brinuti za vrijeme vae odsutnosti Na vrijeme i u ugodnom ozraju nabavite potreban pribor i odjeu za kolu neka dijete sudjeluje u kupnji, zajedno s djetetom upisujte ime na knjige i biljenice. Ukljuite dijete u sve aktivnosti. Uvjebajte s djetetom put do kole. Nauite dijete da znade svoju adresu stanovanja, da znade gdje mu roditelji rade i da znade brojeve telefona roditelja. Podajte mu mali adresar u kojem e te sve vane informacije napisati. Paljivo planirajte godinji odmor ostavite si dane kako bi mogli otpratiti dijete u kolu i doekati ga po povratku iz kole.

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

11

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

PRED SAM POLAZAK U KOLU

Obavijestiti dijete na vrijeme o promjenama u njegovom ivotu koje e se dogoditi kada krene u kolu. (npr. dio dana e ostajati sam u kui, samo e kontrolirati izvravanje nekih zadatak zakljuavanje stana pri odlasku u kolu i sl.) Uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoi u sluaju potrebe dok je samo kod kue Privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima e trebati pokazati oprez Uputiti ga kako se dolazi do kole, upozoriti na opasna mjesta (npr. prijelazi preko ceste) Osigurati radni prostor u stanu (pisai stol) koji je uvijek isti i samo djetetov, koji ono moe urediti rema svojem izboru, ali tako da na stolu ne bude puno sadraja koji e mu odvlaiti panju. Zajedno s djetetom obaviti kupnju kolske torbe i kolskog pribora, kupnju obaviti u ugodnoj atmosferi Poticati pozitivne stavove djeteta prema koli i uenju kod kue sveano obiljeite prvi dan polaska djeteta u kolu dobro je da ga prvih nekoliko dana netko prati radi osjeaja sigurnosti (dogovorite s djetetom da li to eli i koliko dugo) svakodnevno potiite dijete da provjeri da li je sve pripremilo za kolu i poelite mu uspjeh u koli po povratku djeteta iz kole sa zanimanjem porazgovarajte o tome to su radili u koli,to mu se svidjelo, to ne, to je bilo lako, tko mu je prijatelj... vano je potaknuti dijete da se odmori od kolskih aktivnosti na nain koji mu najbolje pomae da se opusti...

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

12

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

SURADNJA RODITELJA SA STRUNJACIMA

AKO STE U NEDOUMICI I RAZMILJATE O ODGODI ILI RANIJEM UPISU VAEG DJETETA U KOLU POTRAITE STRUNU POMO ODGAJATELJICE > o Vaem djetetu znaju mnogo i poznaju ga u vrtikom okruenju koje je slinije koli nego obitelj, te vrlo dobro mogu procijeniti mnoge od navedenih faktora spremnosti zakolu. One vide kakav je status dijete steklo u grupi. Mogu Vam rei i o tjelesnim, likovnim, glazbenim i dr. mogunostima Vaeg djeteta! PSIHOLOGA >moi e Vam tonije rei o razini i pojedinostima spoznajnog razvoja djeteta (percepcija, panja, pamenje, usvojenost pojmova i dr.), te o razini razvoja grafomotorike, emocionalnoj zrelosti i dr. LOGOPEDA > ima najbolji uvid u sve aspekte razvoja govora i jezika, te izgovora glasova.

Openito se preporua kontinuirana suradnja sa kolom, naroito ako dijete ima neke specifine potekoe. Dobro je upoznati uiteljicu s eventualnim promjenama ili krizama unutar obitelji, jer one mogu negativno utjecati na kolski uspjeh djeteta. Umjesto kritike ili prebacivanja krivnje za potekoe djeteta na institucije, pozitivan ili bar neutralan stav roditelja prema koli djetetu e vie pomoi u prilagodbi i savladavanju eventualnih potekoa. Dijete ne treba plaiti kolom i obavezama, nego ga dobro pripremiti za tu realnost. U sluaju kada se u razredu dogaaju uzastopni konflikti, koje prelaze granice djetetovih mogunosti, vano je da se roditelj ukljui u rjeavanje, na nain da kontaktira uiteljicu, roditelje druge djece ili da se po potrebi obrati s djetetom u savjetovalite.

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

13

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

I NA KRAJU...
Polazak u kolu je normalan slijed dogaaja. Nije ga potrebno previe naglaavati, ali niti zanemarivati njegovu vanost. Zapamtite da od vaeg stava ovisi i stav djeteta prema koli i uiteljicama. Roditelji trebaju preuzeti ulogu voditelja u procesu uenja svog djeteta , samo e tako uenje postati zadovoljstvo a ne napor za dijete i za samog roditelja. Ukoliko dosada niste nita posebno radili na pripremi svog djeteta za polazak u kolu, ne trebate se osjeati krivima, jer puno toga se moe nauiti u par mjeseci pred polazak u kolu. Pokuajte to shvatiti kao vau domau zadau. Nikako nemojte izvravanje te zadae ostavljati za prve dane kole. I najvanije, dajte djetetu do znanja da vaa ljubav prema njemu ne ovisi o njegovom njegovom kolskom uspjehu. uspjehu

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

14

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

Izvori: M. udina Obradovi: "Igrom do itanja". kolska knjiga, Zagreb, 1996. G. Hitrec: "Kako pripremati dijete za kolu" kolska knjiga, Zagreb, 1991. Bilopavlovi - udina - Obradovi - Ladika - Stipanovi: "Dosadno mi je - to da radim" prirunik za razvijanje djeje kreativnosti kolska knjiga, Zagreb G. Ortner: "Bajke koje pomau djeci" Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Filipovi: "Kako biti bolji roditelj" Alinea, Zagreb, 1994. J. Juul: "Vae kompetentno dijete" Educa, Zagreb, 1996. R. A. Sullo: "Uite ih da budu sretni" Alinea, Zagreb, 1995. D. C. Gossen: "Restitucija" Alinea, Zagreb, 1994 Dodatak A Preporuena literatura: M. udina Obradovi: Igrom do itanja, Zagreb. k. knjiga M. udina Obradovi: Matematika prije kole, Zagreb, k. knjiga M. udina Obradovi: itanje prije kole, Zagreb, k. knjiga M. Peteh: Svako slovo neto novo E. Slunjski: Kad djeca piu, broje, raunaju..., Varadin, Stanek S. Philipps: Predvjebe pisanja Igre olovkom, Jastrebarsko, Slap V. Hrvoj, K. Pukari: Pokai to zna, Zagreb, FoMa V. Hrvoj, K. Pukari; Pokuaj neto novo, Zagreb, FoMa V. Orehovec: Vjebe grafomotorike i opaanja, Zagreb, FoMa K. Ardali, D. Variak: Priprema za kolu, Zagreb, E. Slunjski: Kad djeca piu, broje, rauinaju..., Varadin, Stanek J. deri: Brojanka, Istraivanka, Crtanka, Promatranka, itanka, Zagreb, Profil Dodatak B - PROPISI O OSNOVNOKOLSKOM OBRAZOVANJU Zakon o osnovnom kolstvu (proieni tekst), Narodne novine 69/2003 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom kolstvu, Narodne novine 76/2005 Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu, Narodne novine 36/2006 Pravilnik o kalendaru rada osnovnih kola za kolsku godinu Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli, Narodne novine br.: 76/2000 Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli, NN 74/1999 Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli, NN 51/1999 Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i nainu utvrivanja broja izvritelja na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj koli, NN 63/1996 Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu u osnovnoj koli, NN 61/1996 Pravilnik o obrascima i sadraju pedagoke dokumentacije i evidencije o uenicima u osnovnim kolama, NN 45/1996 Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli, NN 92/1995 Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika, NN 34/1991 Pravilnik o polaganju predmetnih i razrednih ispita u osnovnoj koli, NN 31/1991 Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju, NN 23/1991 Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu, NN 13/1991

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

15

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

PODRUJE SAZRIJEVANJA
TJELESNO PSIHOMOTORNO

D I J E T E

sposobno podnijeti tjelesne i psihike napore koji ga oekuju u koli (npr. put od kue do kole, teka aka torba) prosjene visine 117 cm (djevojice) 120 cm (djeaci) prosjene teine oko 20 kg dobro razvijenih osjetnih organa, naroito vida i sluha primjerenog stupnja okotavanja, miine snage, ima prve trajne zubie

sposobno usklaivati odreene vrste pokreta s osjetnim podacima koje prima putem osjetnih organa iz svoje okoline uspostavljene lateralizacije ljevatvo / denjatvo / ambidekstrija RAZVIJENE SU VJETINE Grafomotorike = posjeduje fleksibilnost ake i prstiju, pravilno dri olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska = po uzorku zna povlaiti linije od crte do crte, od toke do toke , ravne krune i valovite linije = zna precrtati geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb = zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima

J E

Preditalake
= moe rastaviti poznate rijei na slogove = prepoznaje i imenuje s kojim glasom poinje i s kojim glasom zavrava rije = zna imenovati rijei na zadani glas = zna prepoznati da li je zadani glas na poetku rijei, na kraju ili u sredini = zna rastaviti jednostavne rijei na glasove =od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu rije = prepoznaje simbole slova i brojki

Prostorni odnosi
= razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad = usvojilo je orijentaciju: - na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko) - u prostoru (to je desno od njega, a to lijevo, zna odrediti smjer kretanja) - na papiru (to je na desnoj strani papira, a to na lijevoj)
Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

16

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

PODRUJE SAZRIJEVANJA
INTELEKTUALNO SOCIO- EMOCIONALNO

D I J E T E

J E

primjereno razvijenih psihikih funkcija: govor, pamenje, percepcija, miljenje i zakljuivanje RAZVIJENE SU VJETINE Koncentracija Na zadatku se moe zadrati 15-20 minuta, dok trajanje igre moe biti i 60 minuta uz kratke otklone panje Govor i rjenik Pravilno izgovara sve glasove (dozvoljeno je umekano izgovaranje nekih glasova zbog ispadanja mlijenih zubi Pravilno se gramatiki izraava (koristi mnoinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padeu) Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. to je stolica? U definiciji spominje emu stolica slui, kakvog je oblika, od ega je napravljena i sl.) Zna verbalno iskazati po emu su neke stvari, bia, pojave slini, a po emu su razliiti (npr. po emu su slini muha i leptir?) Zna prepriati krai dogaaj ili priu u pravilnom slijedu: uvod, tijek, zavretak Numeriko poimanje Broji mehaniki barem do 20, uz pokazivanje do 13 Snalazi se u pojmovima vie, manje, oduzmi, dodaj Razumije pojam skupa: o to sve spada u neki skup, a to ne (klasifikacije po obliku, veliini, teini, boji) o usporeuje dva skupa (gdje ima vie, a gdje manje) o zna da se dodavanjem skup poveava, a oduzimanjem smanjuje U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje Povezuje brojku uz koliinu (npr. brojka 9=9 elemenata) - Mjerei moe usporediti koji su predmeti dui, vei, iri Vremenski odnosi Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, veer, prije podne, poslije podne Poeljno je da poznaje dane u tjednu, te snalaenje na satu (puni sat) Boje

sposobno je u velikoj mjeri kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponaanje

= razvilo je odreene navike u emocionalnom ponaanju i uspostavilo emocionalne konice - prikrivanje nekih emocija ili izraavanje u smanjenom intenzitetu nego to su doivljene tako da budu prihvatljive okolini (naroito bijes, srdba),

= razvilo odreenu razinu tolerancije na frustraciju, to e mu omoguiti da ustraje u uenju i onda kad mu ba nije zanimljivo ili ugodno sposobno za odgaanje zadovoljstva kako bi postiglo cilj (rijeiti zadatak do kraja) sposobno za suradnju s drugima (dogovor, kompromis) pokuava rijeiti konflikte na socijalno prihvatljiv nain motivirano za sudjelovanje u drutvenim igrama (lota, memory, ovjee ne ljuti se i sl.), potuje pravila igre zainteresirano za igre na papiru, motivirano za dobar uradak razvijenog osjeaja sigurnosti i samopouzdanja prilagodilo se drutvenim normama usvojilo primjeren stupanj samostalnosti (tzv. adaptivne vjetine) = u samozbrinjavanju: zna se samo odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalno je pri jelu i u koritenju WC-a = u prometu: poznaje pojmove: semafor, zebra, kolnik, plonik, poznaje osnovna pravila ponaanja u prometu = u komunikaciji: poznaje i koristi obiaje kod pozdravljanja, poznaje pravila ponaanja na ulici, u trgovini, kada je to potrebno, zna kako i od koga moe zatraiti pomo
17

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

RADIONICE ZA USAVRAVANJE RODITELJSKIH VJETINA - 2006.

Prepoznaje i imenuje boje: uta, zelena, crvena, plava, bijela, crna, smea, naranasta, ljubiasta

= radne navike: ima sitna kuna zaduenja

Udruga Z A J E D N O i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

18