PROGLASNEZAVISNE STUDENTSKEINICIJATIVE ZA PRAVO NABESPLATNO OBRAZOVANJE
U trenutku kada se pod birokratskom
šifrom “participacije” administrativnim
dekretom bez prethodne javne
rasprave prešutno ukida jednako pravona obrazovanje za sve, unatoč tomešto je kao univerzalan i obvezujućicivilizacijski cilj potvrđeno i u
Deklaraciji o ljudskim pravima
Ujedinjenih naroda, osjećamo sedužnima stati u obranu toga prava nesamo u svoje ime, nego u ime društva
u cjelini. Pravo na obrazovanjesmatramo konstitutivnim za svaku
demokraciju koja je više od pukog
imena.Jedini javni prostor koji nam jeneposredno dostupan prostor je javneustanove na kojoj se obrazujemo.
Pretvarajući ga u prostor za
artikulaciju zahtjevâ u obranudemokratskih interesa javnosti,preuzimamo svoj dio odgovornosti u
obrani općih društvenih interesa od
socijalno destruktivnih procesakomercijalizacije i socijalne
polarizacije po imovinskom ključu.
Zahtijevamo ukidanje svih oblika
uvedenog naplaćivanja visokoga
obrazovanja na svim razinama:preddiplomskoj, diplomskoj ipostdiplomskoj. Porezi koje izdvajamomoraju biti dostatni kao jamstvo
elementarnih prava i stečenih
institucija socijalne pravde i jednakosti. Tko tvrdi da to unutar
postojećih fiskalnih okvira nijemoguće, samo potvrđuje akutnu
realnost potrebe da se politika koja jete okvire postavila iz temelja mijenja.Ne pristajemo na licitaciju pravima!Jednakost nije na prodaju!
PROGLASNEZAVISNE STUDENTSKEINICIJATIVE ZA PRAVO NABESPLATNO OBRAZOVANJE
Mi, studenti i studentice, udruženi uzahtjevu za ukidanje naplaćivanjavisokoškolskog obrazovanja na
svimrazinama (preddiplomskoj, diplomskoj ipostdiplomskoj), preuzimamo20.4.2009.Filozofski fakultet u Zagrebu.
U svjetlu činjenice da je pravo na
obrazovanje pravo koje pripada svima,neovisno o imovinskom stanju
pojedinca, naša je akcija znak
prosvjeda protiv bezobzirnog isocijalno neosjetljivog oduzimanja togprava.
Tijekom akcije blokirat ćemo nastavni
proces te se kroz niz tribina ipredavanja pripremiti na daljnje akcije
u smjeru zaštite društva od
komercijalizacije. Iako je obrazovanjetema k
ojoj ćemo posvetiti najvišepozornosti, nećemo zanemariti nidruge teme od presudne društvenevažnosti.
Između ostaloga, akciju pokrećemo i izrazloga što su nam prostor i vrijeme zaslobodnu raspravu o značajnim
promjenama u obrazovanju, ali i
društvu općenito, inače ograničeni.Rasprava o istima otežana nam je naviše razina
-
jedna je od njih i kronični
manjak slobodnoga vremena za ikakav
ozbiljniji javni angažman
- manjak(pre)dobro poznat onima koji studirajupo bolonjskom procesu.
Nećemo dopustiti d
a javna dobra budupretvorena u robu!Na solidarnost pozivamo i profesore te
se nadamo njihovoj aktivnoj pomoći priartikulaciji i realizaciji našihzajedničkih ciljeva.
Skripta
3
dan planetea zemlje
22.4.2009.
KODEKS PONAŠANJA ZA VRIJEME
STUDENTSKE KONTROLENAD FILOZOFSKIM FAKULTETOM
1.
Za vrijeme studentske kontrole nad Filozofskim fakultetom, s početkom u ponedjeljak, 20. travnja 2009., ulaz u prostor Fakult
etaostaje slobodan za sve po svim pravilima koja na Fakultetu vrijede i u redovno vrijeme. Nitko ni
na koji način ne smije ometati pravozaposlenika na Fakultetu na dolazak na njihovo radno mjesto. Jedina je aktivnost koju će se blokirati bez iznimke nastavni pr
oces.
Profesorima Fakulteta onemogućit će se održavanje predavanja, seminara i kolokvija. S druge strane, u svojim kabinetima slobodno ćemoći držati konzultacije, ispite, itd.
2.
Svi aktivni sudionici preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom kao i ostali posjetitelji i zaposlenici istog odnosit ć
e se jedniprema drugima te prema osoblju
i imovini Fakulteta s maksimalnim poštovanjem i truditi se da ih se ni na koji način ne ugrozi.
3.
Jedina je skupina koja ima pravo fizički spriječiti nekoga u njegovu/njezinu naumu studentska redarska služba, ali i te inter
vencije
moraju proći u maksimalnom trudu da se sve riješi mirno i bez nasilja. Tek kad predstavnici redara zaključe da sami ne mogukontrolirati odreĎenu situaciju, na njihov poziv u pomoć im se mogu pridružiti i ostali.
4.
Svi bez pogovora slušaju naputke redara. Sloboda kretanja na
Fakultetu za vrijeme će ove akcije biti smanjena, ali svi moramo bitisvjesni da je za njezino uspješno provoĎenje to nužno.
5. Svi zakoni Republike Hrvatske i pravilnici Filozofskog fakulteta kojima se zabranjuje konzumiranje droge i alkohola te puš
enje na
Fakultetu u potpunosti će se poštivati bez ikakvih iznimki.
6.
Svi koji primijete da netko krši zadana pravila pozvani su dotičnu osobu na to upozoriti. Ukoliko se s kršenjem pravila nasta
vi,
dužnost im je prijaviti ga najbližem redaru koji će dalje po
stupiti u skladu sa svojim ovlastima.
7.
U slučaju policijske intervencije na prostoru Fakulteta pruža se pasivni otpor. Na mjestu na kojem ih je intervencija zatekla
svi
sjedaju na pod i ne uzvraćaju nasiljem, ni fizičkim, ni verbalnim, bez obzira na vrstu provokacije. S druge strane, jedini način da ih se
odstrani s te lokacije jest da ih se doslovno odnese.
8.
Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unošenja
odreĎenih
promjena
u program, kodeks ponašanja i dr. donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na
plenumu imaju pravo svi zainteresirani - bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija seu p
ristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma. Odluke donešene na plenumu obvezujuće su za sve.
FAQ 2
1. Zašto blokiramo fakultet, a ne ministarstvo?
faks je
javna ustanova
; smatramo legitimnim koristiti ga kao sredstvo i mjestoartikulacije javnog interesa;
fakultet kao simboliĉki kapital ima vaţan znaĉaj; kao povijesno povlašteno
mjesto
artikulacije kritiĉke misli (i u svijetu i u domaćem kontekstu);
mislimo da ustanove društveno
-
humanistiĉkog tipa svoju društvenu funkciju iodgovornost prema društvu ispunjavaju
tek
kada ustaju kritiĉki protiv procesa
koje smatramo socijalno destruktivnima; komercijalizaciju smatramo jednimod tih procesa;
autonomija sveuĉilišta predstavlja stratešku rezervu za artikulaciju pozicija za
koje unutar medijskog i institucionalnog prostora drugdje nema mjesta.
2. Zašto ne samo prosvjed?
zasićenje javnosti for
mom prosvjeda;
prelako se apsorbira medijski kao jednokratni spektakl bez konzekvenci;
jednokratnost same forme protesta dovodi nas u poziciju ovisnosti oparafrazama medija;
smisao tribina je i stvaranje prostora za artikulaciju vlastitih pozicija bez pada
u klišeje medijske reprezentacije, npr. stereotip o "naivnom pobunjenomstudentu" ĉije "mutne stavove" tek treba prevesti u toboţe suvisle parametrepolitiĉki realnog;
koristeći tribine kao platforme pokazujemo da smo sposobni do kraja i vrlo
jasno arti
kulirati vlastite politiĉke zahtjeve koji nisu svodivi na patronizirajućulogiku medijskih šablona proizvodnje jednokratnih spektakala i skandala;
strategijski prosvjed stavlja u poziciju podreĊenosti i ĉekanja reakcije adresatauz mogućnost beskonaĉnog odgaĊanja ili potpunog izostanka odgovora.
3. Zašto plenumi?
u situaciji gdje formalni reprezentacijski mehanizmi i studentski predstavnici
nemaju realne moći osjetno utjecati na pitanja koja se tiĉu direktno njihovastatusa i budućnosti, potrebno je traţiti širu bazu i drugaĉije naĉine artikulacije
zahtjeva;
jedina mogućnost demokratske autolegitimacije koja nam preostaje nakon štose nadilazi institucionalni okvir formalnih studentskih predstavništava je kroz
plenum, tj. direktnu demokraciju.
4. Zašto
kolektivni istupi?
kolektivni istupi formom su primjereni artikulaciji kolektivnih zahtjeva;
ţelimo sprijeĉiti personalizaciju i "profesionalizaciju";
ova akcija nije svodiva na situaciju u kojoj vaţi podjela na figuru voĊe i inertnu
studentsku masu;
kole
ktivne interese je moguće artikulirati bez takvog unutarnjeg cijepanja iprešutnog suţavanja mogućnosti demokratske participacije u koje potencijalno
vodi sama forma reprezentacijskog modela (tj. fiksni profesionaliziranipredstavnici kolektivnih interesa);
u širem društvenom smislu drţimo da je vaţno vratiti dostojanstvo samoj ideji
kolektivnih interesa i socijalne solidarnosti, nasuprot agresivnojreprezentacijsko-medijskoj kulturi kulta individualizma i logike razgradnje i
delegitimacije svega što nadilazi kalkulacije izoliranog egoistiĉnog pojedinca >upravo to smatramo ideološki problematiĉnim modelom reprezentacijedruštvenih procesa s dalekoseţnim politiĉkim posljedicama, meĊu koje spada
upravo ukidanje socijalnih prava i institucija socijalne solidarnosti;
aspekti delegitimacijske kampanje protiv institucija ĉuvanja kolektivnih
socijalnih interesa su napadi na sindikate, socijalne institucije, zdravstvenu
zaštitu itd. preko njihova etiketiranja kao "socijalizma", što je rijeĉ koja je u
medijskom prostoru istovjetna potpunoj diskvalifikaciji; dok je alternativa kojase zauzvrat nudi socijalni darvinizam u kojemu individualna konzumacija i
šoping centri toboţe imaju kompenzirati ukidanje institucija socijalne zaštite i
kolektivne solidarnosti.5. Tko na
m daje pravo da onemogućujemo druge studente, koji nisu uz nas, u redovnompohaĊanju nastave?
upravo zato postoje plenumi; oni su forma koja omogućuje demokratsku
participaciju svih zainteresiranih studenata; odluke plenuma smatramo
obvezujućima;
ne raspo
laţemo institucionalnim aparatom ili mehanizmima da na drugaĉijinaĉin ustanovimo stavove i mišljenja većine: plenum je jedini mehanizam
autolegitimacije koji nam stoji na raspolaganju.
6. Nisu li naše metode na rubu nasilja/ nije li preuzimanje fakulteta
nasilan ĉin?
drţimo da je u odnosu na našu akciju socijalno nasilje koje se sprovodiograniĉavanjem mogućnosti pristupa obrazovanju neusporedivo društvenodestruktivniji oblik nasilja u ovoj priĉi;
komercijalizacija nije vrijednosno neutralan proces, nego mijenjanje same
društvene svrhe obrazovnih institucija; podĉiniti obrazovanje kriteriju profita (iu kamufliranoj, eufemiziranoj varijanti "ekonomske efikasnosti") znaĉiprešutno ukinuti njegovu primarnu funkciju; makar birokratski artikuliran, to
ostaje
ĉin socijalnog nasilja;
uvoĊenje financijskog praga direktno onemogućuje velik broj ljudi u realizaciji
prava na obrazovanje, pa
de facto
znaĉi njegovo ukidanje; novac je oblikdruštvene moći i socijalna sila; uvesti ga kao kriterij selekcije znaĉi korist
iti
mehanizme društvene prisile u svrhu društvenog iskljuĉivanja ionemogućavanja realizacije vaţnog prava.
SRIJEDA 22.4.
DAN PLANETA ZEMLJE
09:00-10:15 Atrij fakultetaJUTARNJA JOGA12:30
–
14:00 D6 - predavanjeNUKLEARNI SPIN- Robert Faber13:00
–
14:30 D1
–
predavanjeOBRAZOVANJE KAO JEDINA
BUDUĆNOST NARODA
- Branko Despot14:00
–
16:00 D6
–
predavanjeSLOBODNA KOMUNIKACIJSKAINFRASTRUKTURAMarcel Mars, Tomislav Medak15:00
–
17:00 D7
–
glavna tribina
EMANCIPATORNO OBRAZOVANJEI SOCIJALNA DIMENZIJABOLONJSKOG PROCESA- Karin Doolan i dr.17:30
–
19:00 - atrij fakultetaSadnja drveta u povodu danaplaneta zemlje16:00
–
18:00 D6
–
predavanje
Ţ
ENSKI STUDIJI
–
SUBVERZIVNI KAPITAL-
Rada Borić
19:30 Aula Fakulteta
–
koncert
ZBOR PRITUŢBI
20:00-22:00 D7
PLENUM
projekcija filma poslij plenuma u D7
THE MAN FROM EARTH
r: R. Schenkman
STUDENTSKO KINO-
D3
12:00-14:00
dokumentarni film
REVOLUTION OS
r: J.T.S. Moore
14:00-15:00
snimke predavanja- Capitalism Hits theFan: A Marxian View
Richard Wolff
- This Crisis of Capitalism is not allBad News
Jayati Ghosh
17:00-19:30
dokumentarni film
SICKO
r: M. Moore
22:00-23:00
dokumentarni filmFLOW: For the Love of Waterr: Irena Salina
NAJAVA
ĈETVRTAK 23.4.
09:00-10:15 Atrij fakultetaJUTARNJA JOGA10:00-12:00 Robert Faber
„OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE“
11:30-13:00 projekcijaThis Revolution Will Not BeTelevised (K. Bartley, D. O'Brien)12:00-14:00 Paul Stubbs
„SVJETSKA KRIZA I BALKAN“
10:00-12:00 udruga Prototipus
„SVEJTLOSNO ZAGAĐENJE“
13:30-15:30 projekcijaSICKO (M. Moore)14:00-
16:00 kruţok
„Refleksije o znanosti“ (L.Centrih, L. Kovaĉević, T. Pupovac)
16:00
–
18:00 D7
–
glavna tribinaZDRAVSTVENI SUSTAV I PRAVONA ZDRAVLJE-
K. Lonĉarek, N. Škariĉić
18:00-19:00 projekcijaTHE TAKE (A. Lewis, N. Klein)20:00-22:00 D7
PLENUM
projekcija filma poslije plenuma u D7
WHO'S AFRAID OF VIRGINIAWOLF? (M. Nichols)
DETALJI
DOGAĐANJA
NALAZE SE NA OGLASNOJ PLOČI
znanje nije roba U AULI FAKULTETA
Leave a Comment