Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Uvod u Mkroekonomiju

Uvod u Mkroekonomiju

Ratings: (0)|Views: 2|Likes:
Published by Jelena Marjanović
Uvod u Mkroekonomiju, osnovni pojmovi
Uvod u Mkroekonomiju, osnovni pojmovi

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Jelena Marjanović on Jun 02, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/02/2013

pdf

text

original

 
UVOD U EKONOMIKU PODUZEĆA
Ekonomija bi se na hrvatskom jeziku najbolje izrazila riječju gospodarska znanost ili znanost o gospodarenju. Onaizučava pravila i zakonitosti u gospodarskom životu poduzeća. U shvaćanju tih pravila treba biti elastičan jer nepostoje formule koje nas dovode do najboljeg rezultata. No, onaj tko poznaje i primjenjuje ekonomske zakone ipravila dobrog gospodarenja ima veću šansu da ostvari povoljne rezultate.Isticanje ekonomike poduzeća kao mikroekonomske znanosti zahtijeva poznavanje biti mikro i makroekonomije:
Mikroekonomija
proučava zakonitosti koje vladaju u gospodarenju jedinke. Ona se također bavi elementima bezkojih nema tog procesa (rad, sredstva za rad i predmeti rada).
Makroekonomija
proučava zakonitosti koje vladaju u gospodarstvu jedne zemlje ili više njih.S obzirom da postoji mnogo ispreplitanja zakonitosti između mikro i makroekonomske znanosti i da je teško povućičvrstu granicu između njih na marginama njih javlja se teorija o
mezoekonomiji 
.Za ekonomiku poduzeća ističemo da je teorijska i praktična znanost.Podjela ekonomike je u jednom pravcu išla u izučavanje poduzeća različitih gospodarskih djelatnosti (industrijskih,turističkih…) a u drugom u izučavanje dijelova ili funkcija poduzeća.Predmet izučavanja ekonomike poduzeća je poduzeće kao temeljna gospodarska cjelina za koju se izračunava iutvrđuje rezultat koji ono ostvaruje. To se izučavanje ne bi moglo ostvariti bez odgovarajućih i vrlo složenihmatematičkih i statističkih metoda,
Razvitak ekonomske misli
Ekonomiju kao znanstvenu disciplinu prije više od 500 godina uvodi Dubrovčanin Benko Kotruljević koji piše o tomekako voditi trgovinu, gdje je locirati u gradu, o plaćanju pomoću mjenice i dr.Razvitak mikroekonomske misli možemo podijeliti na:
Razdoblje starih spoznaja
: Već u starim pisanim dokumentima nalazimo prva nastojanja da se pravilagospodarenja napišu i spoznaje prenesu drugima. To su Hamurabijev zakonik, djela grčkog pisca Ksenofonta irimskog Katona Starijeg. U srednjem vijeku zamah u razvitku doživljavaju zemlje Sredozemlja i ovdje nalazimo nizkompleksnih djela s područja gospodarenja u trgovini. Tu se ističu Benko Kotruljević, Luca Paciolli, Jacques Savary,Juraj Križanić i pred kraj Adam Smith. Čitavo razdoblje od Kotruljevića naovamo nazivamo doba sistemske nauke otrgovini.
Pojava i razvitak ekonomike poduzeća
: Vezana je uz značajne promjene u ljudskom društvu, posebno u načinuproizvodnje. U Engleskoj dolazi do industrijske revolucije. Otvaraju se prve ekonomski orijentirane škole uNjemačkoj. Istaknute ličnosti ovog razdoblja su tzv. teoretičari znanstvene organizacije rada, F.W.Taylor, H.Ford,H.Fayol. Oni su najviše pridonijeli organizacijskom aspektu ekonomike poduzeća.
Suvremeno razdoblje
: Odnosi se na razdoblje, od početka 20. stoljeća do danas, u kojem je ekonomika poduzećaostvarila najveći razvoj. Ekonomska se znanost razvijala tamo gdje susrećemo već razvijenu ekonomiju. Tako suautori iz zapadnoevropskih zemalja i Sjedinjenih američkih država dali najveći doprinos.Uz Kotruljevića i Križanića najznačajniji autori u našim krajevima su F.Krajčević, M.Mirković i Š.Babić.
REZULTATI POSLOVANJA PODUZEĆA
Temeljni cilj poslovanja poduzeća je ostvariti što povoljniji odnos između prihoda i rashoda. Rezultatom se također može smatrati određena količina proizvodnje, robe u prometu ili određeni opseg usluga. Ovako promatran rezultatmože biti pozitivan ili negativan. Rezultat treba promatrati tako da se od prihoda odbiju rashodi i dobije pozitivnarazlika:P – R = D Krajem svake godine poduzeće utvrđuje svoj
račun dobiti ili gubitka
. O raspoređivanju dobiti odlučuje fizička osobaili organi upravljanja poduzeća. Pojednostavljeni račun dobitka izgleda ovako:Prihodi- Troškovi___ Bruto dobitak- Porez i druge obveze (kamate)Neto dobitakPored toga, poduzeće godišnje iskazuje i
bilancu stanja
. Ona se sastoji od aktive (kratkoročna i dugoročna imovina)i pasive (obveze, vlastiti kapital)Na ukupni rezultat međutim, djeluje i čitav niz unutarnjih (rad i njegov udio, trošenje materijala…) i vanjskih uvjetaposlovanja (cijene, uvjeti kreditiranja…). Određeni iznos rezultata može imati različitu relativnu vrijednost s obziromna različitost uvjeta u kojima je ostvaren. Pravu vrijednost rezultata dobit ćemo preciznim mjerenjem učinkovitostiposlovanja stavljanjem u odnos ostvarenog rezultata i svih elemenata koji su na njega utjecali. To ćemo izvestimjerenjem: rentabilnosti, ekonomičnosti i proizvodnosti rada:
RENTABILNOST 
Opći obrazac mjerenja rentabilnosti. Zove se račun rentabiliteta ili
rentabilnost ulaganja
:
 
Ru = P (Profit) * 100K (Kapital)Drugi obrazac se zove
rentabilnost poslovanja
:Rp = P (Profit) * 100R (Rashodi)Poduzeća ne raspolažu s bruto nego s neto dobiti (profit). Ako se rentabilnost računa pomoću neto dobiti, od brutodobiti se moraju odbiti porezi i slično te dodati rashodima.Rentabilnost je dinamička pojava. Ako se želi usporediti promjena rentabilnosti između dva razdoblja, računaju se
indeksi rentabilnosti 
.IR = R1 * 100R2
Prag rentabilnosti 
Prag rentabilnosti je situacija kada su troškovi taman pokriveni prihodima. Tada vrijedi da jePr = Ra Ako je Pr = KP (količina proizvoda) * PC (prodajna cijena)a Ra = FT (fiksni trošak) + VT (varijabilni trošak) * KPonda vrijedi ako tražimo
količinu proizvoda
(X) koju treba proizvesti da bi se dostigao prag rentabilnosti:PC * X = FT + VT * Xiz čega proizlaziX = FT__ PC - VTOdnosom praga rentabilnosti i punog kapaciteta izračunavamo koliki postotak kapaciteta trebamo iskoristiti zapostizanje praga:X * 100kapacitetPrag rentabilnosti se može izračunati i
 pomoću prihoda
. Postavlja se pitanje koji prihod treba ostvariti:D = P (planirani prihod) - UT (ukupni troškovi) UT = (fiksni + var. troškovi)
EKONOMIČNOST 
To je odnos između prihoda i svih troškova koji su nastali u cilju stvaranja tog prihoda.E = Pr Tr Rezultat pokazuje koliko je kuna prihoda ostvareno na svaku kunu troškova. Ako je kvocijent veći od 1, poslovanje jeekonomično. Recipročan izraz nam govori koliko je kuna troškova učinjeno za svaku kunu prihoda. To se zove
globalna ili ukupna ekonomičnost 
jer mjeri odnos učinaka prema svim troškovima.Doprinos svakog pojedinog troška ukupnom koeficijentu ekonomičnosti mjeri se
 parcijalnom ekonomičnošću 
:E = _____________KP______________ M (Materijal) + R (Rad) + Re (Režija)Zbog različitosti u jedinicama tih elemenata preostaje nam jedino da se oni izraze novčano. Ovdje se javlja problempromijenjivosti cijena. Stupanj ekonomičnosti može biti rezultat ekonomiziranja u poduzeću (količinska ekonomičnost)i rezultat vanjskih kretanja (vrijednosna ekonomičnost) cijena. Zato primjenjujemo dvije metode:
Količinsko mjerenje ekonomičnosti:
E = ______učinci (potpuni) * stalne prodajne cijene________ utrošci (materijala, rada ili režije) * stalne nabavne cijene
Vrijednosno mjerenje ekonomičnosti:
E = _______učinci (potpuni) * tekuće prodajne cijene______ 
 
utrošci (materijala, rada ili režije) * tekuće nabavne cijeneEkonomičnost postaje jasna teka kada vršimo usporedbe s drugim vremenskim razdobljima ili drugim poduzećima.Zato ekonomičnost promatramo kroz
dinamiku ekonomičnosti 
i to vremenski, prostorno i programsko-planski.
Vremensku dinamiku
izražavamo indeksima:IE = E1 (koeficijent ekonomičnosti tekućeg razdoblja) * 100E0 (koeficijent ekonomičnosti baznog razdoblja)
Prostorna dinamika
proizlazi iz usporedbe ekonomičnosti s drugim poduzećima a
 programsko planska
usporedba jerezultat uspoređivanja predviđenih (programiranih) i stvarno postignutih prihoda i troškova.Ekonomiziranje predmetima rada, sredstvima za rad i radom postići će se nastojanjem da se za jedinicu učinka trošimanje sirovina, materijala i dr. (npr. manje škarta). Kod sredstava za rad mogućnosti ekonomiziranja su u boljemiskorištenju sredstava (manje zastoja i kvarova, potpunije iskorištenje kapaciteta). Kod rada to je manje rada u jednom proizvodu.Racionalno gospodarenje, izbor najpovoljnijeg tehnološkog procesa i druge mjere koje poboljšavaju odnos prihoda itroškova predstavljaju moguće mjere za povećanje ekonomičnosti. 
PROIZVODNOST RADA (PRODUKTIVNOST)
To je utjecaj ljudskog rada na učinkovitost poduzeća. Izražava odnos između količine učinaka i količine radautrošenog za stvaranje tih učinaka. Polazna točka za izračunavanje proizvodnosti je:proizvodnost rada (PR) = količina učinaka (KP) / utrošena količina rada (KR)Rezultat izražava količinu proizvoda po jedinici rada. U upotrebi je i recipročan izraz.Npr. U jednom danu je 5 radnika proizvelo 250 komada nečega. Kolika je proizvodnost rada?PR = 250 / 5 = 50 <--- to znači da produktivnost iznosi 50 komada po radniku na danPR = 5 / 250 = 0,02 <--- za jedan komad proizvoda potrebno je 0,02 radnika ili radnih dana.Vrlo je malo prilika za ovakvo jednostavno izračunavanje produktivnosti jer se rezultati rada većine poduzeća uvelikerazlikuju. Zato postoje metode koje izražavaju raznovrsnu proizvodnju:
Naturalna metoda
Primjenjiva je kada se proizvodnja može izraziti fizičkim veličinama (komadi, metri..). Ova je metoda objašnjena gore.
Naturalno-uvjetna metoda
U postupku izračunavanja proizvodnosti rada javljaju se problemi mjerljivosti kada se radi o proizvodnji više vrstarazličitih proizvoda. Tada je potrebno naturalnu metodu modificirati što je moguće kada se radi o proizvodnji nepreviše različitih proizvoda. Između njih mora postojati određena sličnost, tj. razlike samo u dimenzijama, brojevima,kvaliteti. Na te su proizvode potrošene različite količine rada pa se te vrijednosti ne mogu jednostavno zbrajati. Zatose uvode uvjetovane jedinice. To je računski postupak u kojem se svi proizvodi svode na jedan uvjetni proizvod.K = _____________________radno vrijeme svakog proizvoda_________________________ radno vrijeme uvjetnog proizvoda (misim da se računa a.s. norme sati od svih vrsta proiz.)Pomoću koeficijenta K se množenjem sa stvarnom količinom nekog proizvoda dobije količina proizvedenog uvjetnogproizvoda. Proizvodnost rada se tada dobije djeljenjem ukupnog zbroja količina proizvedenog uvjetnog proizvodasa zbrojom ukupnog utrošenog vremena na te proizvode.Pr = QT
Radna metoda
Zasniva se na normiranju vremena potrebnog za izradu jedinice proizvoda. Pošto uvijek ima odstupanja odnormiranog, stvarno kretanje proizvodnosti rada dobit ćemo odnosom normiranog i stvarno utrošenog vremena.Pr = NsEsTo nam pokazuje i koliko je stvarno istrošeno radno vrijeme. Ova metoda nam služi i za mjerenje proizvodnosti radakod raznovrsnih proizvoda.
Novčana metoda
Koristi se kada je asortiman proizvoda jako širok. Tada nam preostaje jedino da se poslužimo novčanim izrazom kaouniverzalnim mjerilom. Pošto je proizvodnost mjerilo koje izražava uspješnost poslovanja unutar poduzeća, moratćemo za mjerenje uzeti stalne cijene.Pr = ______KP * stalne cijene______ KR (količina rada) * stalne plaće
Dinamika proizvodnosti 
rada proučava se pomoću indeksa.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->