1.

UVOD
Topao dom, u pravom smislu te rijei, osnovna je odlika ivota savremenog ovjeka, a prije svega i potreba. Centralno grijanje sistem je pomodu kojeg se u cijelom stanu ili kudi, odnosno odreenom prostoru, odrava stalna temperatura. Prostor se zagrijava pomodu tople vode ili zraka koji struje kroz cijevi i radijatore iz centralnog kotla ili slinog sistema za grijanje. Ureaji centralnog grijanja su ustvari energetska postrojenja, poto objedinjavaju vie elemenata razliitih osnovnih funkcija, meusobno spojenih u cjelinu. Ovi elementi proizvode, transportuju i odaju toplotu na mjestima gdje je to potrebno a kombinuju se sa pomodnim ureajima koji samo dopunjuju postrojenja utiudi na njegov pravilniji, ekonominiji i bezbjedniji rad. U ove pomodne ureaje spadaju regulacioni, kontrolni i sigurnosni ureaji. Centralna grijanja dijelimo prema: pritisku u sistemu (gravitacijsko, posredstvom pumpe) izvedbi cijevne mree (jednocjevni ili dvocijevni) razvodu cijevne mree (donji ili gornji razvod) prema vrsti goriva (kruto, tekude, plinovito ) Tema ovoga rada je dvocijevni sistem grijanja pa de u nastavku rada biti izloen opti dio o dvocijevnom sistemu grijanja, njegovim sastavnim dijelovima, nainu montae te na osnovu dobijenih prorauna za dvocijevni razvod centralnog grijanja sa kotlom na vrsta goriva dati listu materijala sa cijenama te ekonomsku kalkulaciju.

2. PREDNOSTI I NEDOSTACI CENTRALNOG GRIJANJA

U odnosu na zagrijavanje lokalnim ureajima - pedima centralno grijanje ima itav niz prednosti. Samim tim to se toplota prizvodi u jednom jedinom loitu postie se mnogo bolje tehniko izvoenje. Posluivanje je svedeno na najmanju mjeru izbog jednog loita i zbog blizine smjetanja goriva, koje je neposredno pored loita. Takoe i regulisanje je mnogo jednostavnije a iskoritavanje toplote povoljnije, naroito ako postoji mogudnost primjene automatske reguiacije (npr. loenje sa gasovitim ili tenim gorivom). Kod manjih i srednjih pogona loenje je takoe iskljuivo bilo kvalitetnim ugljem koje je moglo obezbediti sagorevanje sa malo dima i ai. U novije vrijeme ba za manje pogone naroito se koristi gasovito ili teno gorivo. Kotlovski ureaji se izvode po pravilu sa mnogo vie strunosti nego pojedinana ognjita. Dalje kod centralnog grijanja u grijnim prostorijama nema prljanja usljed upotrebe (loenja) goriva i iznoenja pepela a i radijatori zauzimaju manje prostora to je naroite izraeno kod panelnog grijanja. Sve prostorije, i glavne i sporedne se po elji ravnomerno zagrijavaju (kupatila, hodnici, stepenita i dr.) i danju i nodu. Ravnomjernija je i temperatura prostorija jer se radijatori mogu postaviti u povo ljnije poloaje (ispod prozora) gde obine pedi ne mogu. Manja je mogudnost izbijanja poara. Ekonominije je grijanje po jedinici zapremine prostorija tj. specifina potronja goriva je manja. I pored izvjesnih nedostataka, koje demo navesti, ipak kada je u pitanju zagrijavanja vedeg broja prostorija odnosno neke malo vede zgrade, onda dolazi u obzir centralno grijanje. Pored gornjih prednosti centralna greijanja ima i svojih nedostataka. Nedostaci centralnog grejanja su: vedi investicioni trokovi; neekonomino je u prelaznim periodima kada nije potrebno stalno loenje; tekode oko raspodjele trokova na vie stanara; opasnost smrzavanja kod niih temperatura. Pored drugih razloga i zbog ovog poslednjeg danas se ve d poinju upotrebljavati kao fluidi centralnog grijanja specijalna ulja (antifriz) koja pored niske take smrzavanja imaju i visoku taku kljuanja (i do 300C).

3. DVOCIJEVNI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA

Na osnovu izvedbe cijevne mree, to zavisi od samog projektanta i uslova za koje se vri projektovanje) centralno grijanje moe biti izvedeno na dva naina, kao jednoscijevni sistem centralnog grijanja i kao dvocijevni sistem centralnog grijanja. Kod jednocjevnih sistema centralnog grijanja grijna tijela se napajaju s razliitim temperaturama polazne vode ovisno o nainu izvedbe. Ovo ima za posljedicu vede potrebne povrine ogrjevnih tijela. Kod dvocijevnih sistema centralnog grijanja sva grijna tijela napajaju se toplom vodom iste temperature. Dvocijevni sistem centralnog grijanja je najede tzv. klasini sistem postavljanja cijevi centralnog grijanja. Dvije cijevi se paralelno vode od kotla po unutranjosti objekta do svakog grijnog tijela. Donedavno se ovaj sistem vrlo esto primjenjivao s prirodnom cirkulacijom (otvoreni sistem). U tom sluaju posebna panju treba pokloniti voenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od kotla do grijnih tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj lukova i armature, a cijevi su vedih dimenzija kako bi otpori u mrei bili to manji i bolja prir odna cirkulacija uslijed djelovanja gravitacije. Na starijim objektima mogu se vidjeti vrlo debele cijevi to je siguran znak da je primjenjen prirodan nain cirkulacije vode u sistemu. Ovakav nain postavljanja cijevi moe se primjeniti u kudama gdje se ispod stanova nalazi kotlovnica. Ispod grijanog prostora vodi se cijevna mrea prema svakom grijnom tijelu koje moe biti samo iznad razvodne vodoravne mree. Naime, gravitacijska cirkulacija bazira se na injenici da je topla voda laka od hladne. Uslijed toga ona se die uvis (ako moe), a na njezino mjesto pritjee ohlaena voda iz radijatora. Osnovna je prednost ovakvog sistema to nije vezan za elektrinu energiju (nema cirkulacijske pumpe), pa ako nestane struje moe zagrijavati stan. Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranienost voenja mree zbog potivanja zakona fizike. Upravo zbog toga najede se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom cirkulacijom. U sistemu postoji cirkulacijska pumpa koja tjera toplu vodu po cijevima kroz grijna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranienja u voenju razvodne mree. Grijna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mree (gornji razvod tzv. potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog pranjenja) ili iznad nje (donji razvod gdje su na gornjim najviim radijatorima odzrani ventili ili odzrana mrea s odzranim lonidem). Postavlja se pitanje kako dimenzionirati cijevi. Pokuat demo objasniti najjednostavniji nain dimenzioniranja za prosjenu obiteljsku kudu. Dimenzije cijevi ovise o koliini i brzini strujanja vode, odnosno raspoloivom pritisku ugraene cirkulacijske pumpe. elite li ugraditi jednu od uobiajenih pumpi za manji obiteljski objekt s dobavnim pritiskom od 3 do 4 m VS i protokom do 2 m3/h vode, cijevi de biti sljededih dimenzija u odnosu na toplinski uinak (koliinu vode) dijela mree iza raunanog mjesta :

do 2000W dimenzije cijevi promjera 1/2 odnosno NO15 od 6000 do 15.000W dimenzije cijevi cijevi promjera 3/4 - NO20 od 15.000 do 28.000W - dimenzije cijevi promjera 1 NO25 od 28.000 do 57.000W dimenzije cijevi promjera 1 1/4 NO32

NO nazivni otvor ND nazivni dijametar Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluiti kao vodi pri dimenzioniranju. Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, poloaj pojedinog grijnog tijela te njihov meusoban poloaj u odnosu na balans otpora u sistemu, no moe se zakljuiti da u sistemu uvijek postoji odreena rezerva te manje greke u dimenzioniranju nede poremetiti funkcioniranje sistema. Ako je na svakom radijatoru ugraen priguni ventil (prigunica, detentor) na povratnom vodu, moe se i naknadno balansirati mreu u cilju to pravilnije cirkulacije i raspodjele tople vode do svakog grijnog tijela. Osim voenja cijevi od samog kotla, najuinkovitiji nain je tzv. pauk mrea, voenj dviju cijevi do razdjelnika (kolektora), od kuda se prema svakom ogrjevnom mjestu vode dvije cijevi. Takav sistem na daje mogudnost dimenzioniranja cijevi da se do razdjelnika vode cijevi vedih dimenzija zavisno od sistema, a od razdjelnika manjih dimenzija prema grijnim tijelima. Ilustrativni prikaz dvocijevnog sistema centralnog grijanja dat je na slici ispod.

Slika 1. Ilustrativni prikaz dvocijevnog sistema grijanja

Slika 1 predstavlja skicu na osnovu koje de se vriti specifikacija potrebnog materijala sa cijenama i ekonomska kalkulacija.

4. OPIS DIJELOVA DVOCIJEVNOG SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA SA KOTLOM NA VRSTA GORIVA PRIKAZANOG NA SLICI 1
Prije svega potrebno je dati jednu napomenu da razvod dvocijevnog sistema grijanja na slici 1 je uraen kao kombinacija pumpnog i gravitacionog grijanja. Razlog tome je to to pri nestanku elektrine energije za pokretanje pumpe kao mjera sigurnosti na raspolaganju se nalazi upravo gravitacioni sistem kruenja fluida u mrei i grijnim tijelima. Pored toga poznata je pojava da se topla voda die u sistemu na visoije take kao laki fluid dok uslovno reeno hladna voda se kroz povratni vod kao tei fluid sputa do kotla i ide na ponovno dogrijavanje. Takoe na ovakav nain je rijeeno pitanje osiguranja cirkulacije fluida toplonoe u dvocijevnoj mrei centralnog grijanja. 4.1. Kotao na vrsta goriva

Kotlovi za vrsta goriva su slini i ostalim pedima tj. imaju loita, reetke, dimne kanale, sakuplja pepela i ostala. Mogu biti prema vrsti loita sa gornjim ili donjim sagorijevanjem. Jedina razlika od obinih pedi je to se kod pedi tei to vedem odavanju toplote okolnoj sredini dok se kod kotlova ima za cilj da se toplota preda toplonoi, tj, fluidu koji vri prenos toplote od kotla na odreene prostorije preko vodova do radijatora. Usljed toga se grejne povrine nalaze u unutranjosti kotla a u vedini sluajeva se ba tei da se izolacijom spolja sprijei odavanje toplote okolini, to bi za sluaj da je kotao smjeten u podrumu ili drugoj prostoriji ije zagrijavanje nije potrebno, predstavljalo samo gubitak. Pored ovoga kotla za vrsta goriva kod dvocijevnog razvoda centralnog grijanja mogude je koristiti i koltove na tena, gasovita goriva. Za razvod dvocijevnog sistema grijanja prikazanog na slici proraunom je dobijeno da kotao treba da ima minimalno 50 kW pa se iz toga razloga usvaja kotao sa karakteristikama prikazanim ispod.

Slika 2. Izgled kotla na vrsta goriva VIADRUS U 53

Slika 3. Specifikacija osobina kotla VIADRUS U 50

4.2.

Cirkulacona pumpa

Cirkulacione pumpe HST specijalno su dizajnirane za sisteme grijanja. Ove pumpe su takoe pogodne za cirkulaciju potrone tople vode u domadinstvima. Za sisteme centralnog grijanja koristi se pumpa tipa HST koja moe raditi sa tri brzine. Pumpe se prvenstveno koriste za jednocijevne i dvocijevne sisteme grijanja. Program HST cirkulacionih pumpi prepoznatljiv je irom svijeta. Dokazao je svoju pouzdanost mnogo puta u nebrojeno mnogo domadinstava. Dizajn HST pumpi je konstruisan da eliminie sve faktore rizika. Iz tog razloga moemo pouzdano redi da HST pumpe skoro i ne zahtijevaju odravanje. Takoe, vrst dizajn i paljivo izabrani materijali u skladu sa obladu primene znae da HST cirkulacione pumpe traju izuzetno dugo. Konstrukcija i karakteristike HST pumpe su sa mokrim rotorom, tj. pumpa i motor formiraju integrisanu jedinicu bez zaptivanja na vratilu sa samo dva zaptivna prstena. Leajevi se podmazuju pumpanom tenodu. Odravanje nije potrebno. Pumpe su sa neophodnim fitingom i holenderima Ono to karakterie pumpe je: karbonsko uporno leite, keramika osovina i radijalni leajevi, kudite rotora i ploa leaja od nehrajudeg elika, radno kolo od materijala otpornih na koroziju, kudite pumpe od livenog gvoa, bronze ili nehrajudeg elika, tri stepena izbora brzine, temperatura tenosti od +2 0C do +110 0C, monofazna struja 1 x 230 V / 50 Hz

holenderi i zaptivai su ukljueni u cijenu, max pritisak u sistemu 10 bara, klasa izolacije F / H, visoka sigurnost, 3 opcije podeavanja : 32W / 48W / 62W, duina : 180 mm, CE - testirano, teina : 2,9 kg, maksimalni pritisak 10 bar, zatita IP44.

Ono to je bitno naglasiti da se postavljanje pumpe vri na nain da se postavi na sporedni vod sa ventilim ispred i iza pupe a taj vode se nalazi na glavnom vodu. Ovo se vri iz razloga nesmetanog skidanja pumpe zbog zamjene, remonta i odravanja.

Slika 4. Cirkulaciona pumpa HST

4.3.

Ekspanziona boca

Ekspanzioru sudovi, pored uloge da kompenzuju irenje vode pod razliitim temperaturskim uslovima, imaju jo jedan znaajan zadatak da sa drugim regulacionim organima utiu na odravanje radnog pritiska u postrojenju u odreenim granicama. Za grijanje toplom vodom zatvorenog sistema ekspanzioni sud ima istu ulogu kao i ekspanzioni sud otvorenog sistema samo jo mnogo ire mogudnosti u pogledu povedanja radnog pritiska u sistetmu. Kod ovih sistema pritisak dostie do 0,5 bara, to odgovara temperaturi od 110. Ovi sudovi su cilindrinog iIi jajastog oblika, uspravno postavljeni. U unutranjosti su hermetino razdvojeni elastinom membranom na gornji (A) i donji dio (B). Dio A je spojen preko prikljuka C sa vodenom instalacijom. U dijelu B je vazduh ili neki inertan gas. Iz dela A se prilikom punjenja vodom vazduh ispusti kroz specijalni ventil. Veza C je na dovodnoj strani kotla. Da pritisak kotla (p) ne pree najvdi dozvoljeni (Pmax) izmeu suda i kotla stavlja se sigurnosni ventil ili U cijev ("hidraulini ventil"). Pritisak u najvioj taki sistema treba da zadovolji dva zahtjeva:

radi efikasnog izbacivanja vazduha treba da je pod nadpritiskom od 15 kPa u hladnom stanju tj.

u toplom stanju pri radnim temperaturama vode do 110 0C radni pritisak (P) treba da je uvjek vedi od pritiska zasidenja (p), tj. p > p.

Slika 5. Shematski prikaz ekspanzione boce

Ovaj uslov koji treba ispuniti pri svakoj temperaturi sistema nede dozvoliti kljuanje i isparavanje vode. Ovi sudovi imaju sledede prednosti u odnosu na otvorene sudove:

nemaju direktnog kontakta sa vazduhom pa je sistem izolovan od atmosfere mnogo manje izloen koroziji a time je i trajniji, na ravnim krovovima nije potrebna kudica sa izolacijom za smjetaj suda, smanjenje cijevovoda izmeu kotla i suda, time je instalacija jeftinija, nadzor je pristupaniji jer je kontrola koncentrisana u kotlarnici i preglednija , sistem moe raditi sa temperaturom vedom od 100.

Slika 6. Ekspanziona boca

Ovi sudovi pored svojih prednosti imaju i svoje nedostatke:

temperatura vode u sadanjim sudovima je ograniena zbog osetljivosti membrane. Gdje se predviaju vede temperature mora se staviti u vod izmeu kotla i suda rezervoar za temperiranje vode. Zbog ovoga sud ne s mije biti smjeten na mestu koje je izloeno zagrijavanju. Potreba za ovim "meusudom" nastaje i kada se primenjuje ,,kratki spoj" pri emu se dio tople vode vrada direktno u povratni vod bez hlaenja (,,recirkulacija"), u svakom sluaju treba prije izbora zatvorenog ekspanzionog suda zaht ijevati precizne podatke od proizvoaa,

Ekspanzioni sud za dvocijevni sistem razvoda centralnog grijanja prikazanog na slici 1 je dat ispod. 4.4. Elementi regulacije ventili na ulazu i izlazu grijnih tijela i na potrebnim mjestima u cijevnoj mrei Kao organi za zatvaranje vodova u mrei uglavnom su u upotrebi peurkasti i klizni ("iber") ventili. Rijee se upotrebljavaju klapne i slavine zbog vedeg otpora i nedovoljnog zaptivanja. Klizni ventili imaju najmanje otpore i omogu davaju otvor praktino blizu 100%. Propusni ventili se mogu izraivati i tako da im je vreteno pod manjim uglom od 90 u odnosu na pravac prikljunih cijevi. Ovaj nain izvoenja umanjuje njihov otpor. Za radijatore centralnog grijanja upotrebljavaju se ventili sa dvostrukom regulacijom radi regulisanja ujednaenog zagrijavanja (kod vodenog grijanja) ili priguivanja pritiska (kod parnog grijanja), koje vri strunjak prilikom probnog loenja, radi zagrijavanja po elji samog korisnika. Radi spreavanja odlaska pare u odvodni prikljuak za kondenzat, upotrebljava se membranski separator. Kada prolazi kondenzat, koji je hladniji, membrana se skuplja proputa ga podizanjem koninog zatvaraa. im naie para, usljed vede temperature membrana se iri i zatvara prolaz.

Slika 7. Ventil sa dvostrukom regulacijom za radijatore a navojna ahura, b ep

Slika 8. Membranski separator pare A membrana, B otvor za prolaz kondenzata, C zavrtanj za regulisanje

Slika 9. Ventil na cijevnoj mrei kugla ventil

4.5.

Cijevna mrea

Za transport toplonoe (fluida) centralnog grijanja od proizvoaa toplote - kotla ili solarnog radijatora slui razvodna mrea. Glavni elementi mree su cijevi odgovarajudih dimenzija. Pored cevi dolaze jo i drugi razliiti spojni elementi, koljena, reducireri, T komadi, prelazi itd. Ilustrativni prikaz navedenih elemenata je prikazan ispod.

Slika 10. Cu cijevi razliitih prenika

Slika 11. Cu reducirer

Slika 12. Cu spojnica

Slika 13. Cu T komad poluluk

Slika 14. Cu koljeno 90 C

Slika 15. Cu obilazni luk

Slika 16. Cu obilazni

4.6.

Grijna tijela radijatori

5. LISTA MATERIJALA SA CIJENAMA ZA RAZVOD DVOCIJEVNOG SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA ZA SKICU PRIKAZANU NA SLICI 1
Napomena koju je potrebno navesti ovde jeste da su duine glavnog i povratnog voda iste izuzev dionice 1, 2, 43, i 44. Iz toga razloga de se za iste dionice u tabeli raunati dupla duina dionice.
Tabela 1. Tabelarni prikaz dionica cijevne mree

NAZIV DIONICE Dionica 1 Dionica 2 Dionica 3 Dionica 4 Dionica 5 Dionica 6 Dionica 7 Dionica 8 Dionica 9 Dionica 10 Dionica 11 Dionica 12 Dionica 13 Dionica 14 Dionica 15 Dionica 16 Dionica 17 Dionica 18 Dionica 19 Dionica 20 Dionica 21 Dionica 22 Dionica 23 Dionica 24 Dionica 25 Dionica 26 Dionica 27 Dionica 28 Dionica 29 Dionica 30 Dionica 31 Dionica 32 Dionica 33 Dionica 34 Dionica 35 Dionica 36 Dionica 37

DUINA DIONICE [m] 0,50 1,50 1,80x2=3,60 1,50x2=3,00 0,20x2=0,40 2,00x2=4,00 2,00x2=4,00 1,00x2=2,00 1,00x2=2,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 2,00x2=4,00 1,00x2=2,00 1,00x2=2,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 2,00x2=4,00 1,00x2=2,00 1,00x2=2,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 2,00x2=4,00 1,00x2=2,00 1,00 2,00x2=4,00 1,00x2=2,00 1,00x2=2,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 1,50x2=3,00 2,00x2=4,00

PRENIK DIONICE [mm] 22 22 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

Dionica 38 Dionica 39 Dionica 40 Dionica 41 Dionica 42 Dionica 43 Dionica 44

1,00x2=2,00 1,00x2=2,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 0,50x2=1,00 1,50 1,00

15 15 15 15 15 22 22

Tabela 2. Specifikacija materijala alata i pomodnog pribora sa cijenama sa ukljuenim PDV UKUPNA NAZIV ELEMENTA KOLIINA JEDININA CIJENA CIJENA 2390.91 KM/kom. Kotao na vrsto gorivo VIADRUS U53 1 kom. 2390,91 KM Cirkulaciona pumpa 1 kom. 101,53 KM/kom. 101,53 KM Ekspanziona boca 1 kom. 43,97 KM/kom. 43,97 KM Kuglasti ventili 16 kom. 5,43 KM/kom. 86,88 KM Ugaoni radijatorski ventil 15 kom. 7,94 KM/kom. 119,1 KM Priguni ventil 15 kom. 13,61 KM/kom. 204,15 KM Cu cijev 22/1 6m 7,1 KM/m 42,6 KM Cu cijev 15/1 80 m 5,75KM/m 460 KM Cu T komad 15-22-15 2 kom. 1,51 KM/kom. 3,02 KM Cu T komad 15-15-15 26 kom. 0,58 KM/kom. 15,08 KM Cu T komad 22- 22- 22 1 kom. 2,26 KM/kom. 2,26 KM Cu koljeno 90 15/1 14 kom. 0,38 KM/kom. 5,32 KM Cu koljeno 90 22/1 2 kom. 0,92 KM/kom. 1,84 KM Poluspojnica 15/1/2 31 kom. 0,65 KM/kom. 20,15 KM Poluspojnica 22/1/2 5 kom. 0,98 KM/kom. 4,90 KM Holender 5 kom. 2,19 KM/kom. 10,95 KM Radijator 10 lanaka 15 kom. 150 KM/10 lanaka 2250 KM ep za radijator 15 kom. 0,75 KM/kom. 11,25 KM Mehanika ozraka 15 kom. 1,79 KM/kom. 26,85 PVC Shelne 15 50 kom. 0,80 KM/kom. 40 KM CPS Shelne 15 50 kom. 1,45 KM/kom. 72,5 KM Guma za shelne 50 kom. 0,35 KM/kom. 17,5 KM Univerzalni stojedi Al nosa za radijat. 15 kom. 15,47 KM/kom. 232,05 KM Odbojnik distancer za radijator 30 kom. 2,80 km/kom. 84 KM Kalaj za meki lem 3,0 mm 250 g 2 kom. 9,58 KM/kom. 19,16 KM Plamenik 1 kom. 15 KM/kom. 15 KM Plinska boca mala 3 kom. 1,50 KM/kom. 4,50 KM Pasta 250 g 1 kom. 19,70 KM/kom 19,70 KM Teflon traka 2 kom. 2 KM/kom. 4 KM Spuvica za idenje Cu cijevi 5 kom. 1 KM/kom. 5 KM 6314,17 KM