• Embed Doc
  • Readcast
  • Collections
  • 1
    CommentGo Back
Download
 
EPISKOP NIKOLAJ
JEVAN\EQE O OPRA[TAWU
1
Mt. 18, 23–35
ad je Gospod Isus Hristos umirao na Krstu, On se i u samrtnim mu-kama trudio, da bude od koristi qudima. Ne misle}i o sebi nego oqudima, On je izdi{u}i izrekao jednu od najve}ih pouka, koju jeuop{te dao ~ove~ijem rodu. To je nauka o opra{tawu.
O~e oprosti im, jer neznaju {ta rade
!
 
Nikad ni sa jednog gubili{ta nije se do tada ~ula takva re~.Na protiv, oni koji su do tada ginuli na gubili{tima, bili pravi ilikrivi, prizivali su bogove i qude na osvetu. „Osveti me“, to je re~, koja se doHrista naj~e{}e ~ula na gubili{tima, pa na `alost i danas ~uje me|u mnogimplemenima, ~ak i onim koji se krste svetim Krstom Hristovim. A Hristospri posledwem dahu opra{ta Svojim rugateqima i mu~iteqima i ubicama,moli Svoga Oca nebeskog, da im i On oprosti, i jo{ povrh toga nalazi izvi-wewe za wih —
ne znaju
, veli,
 
{ta rade!
Za{to ba{ ovu pouku o opra{tawu da ponovi Gospod na Krstu? Odbezbroj drugih pouka, koje je On na zemqi dao qudima, za{to izabra ba{ ovupouku, a ne neku drugu, da izrekne Svojim bo`anskim ustima na kraju, ba{ nasamome kraju? Nesumwivo zato, {to je naro~ito hteo, da se ova pouka zapamtii ispuni. U nezaslu`enim mukama na Krstu, veli~anstven nad svakimveli~anstvom sveta i uzvi{en nad carevima i sudijama zemnim, nad mu-dracima i u~iteqima, nad bogatim i siroma{nim, nad dru{tvenim reforma-torima i bunxijama. Gospod Isus je primerom opra{tawa zape~atio SvojeJevan|eqe. Da poka`e time, da bez opra{tawa niti carevi mogu carovati,niti sudije suditi, ni mudraci mudrovati, ni u~iteqi u~iti, ni bogata{i isiromasi `iveti `ivotom ~ove~anskim a ne skotskim, ni plahi reformatorii bunxije {to korisno u~initi. A pre svega i posle svega da poka`e, da bezopra{tawa qudi ne mogu Wegovo Jevan|eqe ni razumeti niti — jo{ mawe —ispuniti.S re~i o pokajawu Gospod je po~eo Svoju nauku, a s re~ima pra{tawazavr{io je. Pokajawe je seme, opra{tawe je plod. Nikakvu hvalu nema seme,koje ne donosi ploda. Nikakvo pokajawe nema vrednosti bez opra{tawa.[ta bi bilo dru{tvo qudi bez opra{tawa? Jedan zveriwak usred pri-rodnog zveriwaka.[ta bi bili svi zakoni qudski na zemqi do nepodno{qivi lanci, da ihne bla`i opra{tawe? 
1
Sabrana dela, kw. ¤£, str. 212
K
 
2Zar bi se bez opra{tawa mogla majka nazvati majkom, i brat bratom, iprijateq prijateqem, i hri{}anin hri{}aninom? Ne; opra{tawe ~iniglavni sadr`aj svih ovih nazvawa.Da ne postoje re~i: oprosti mi! i: neka ti je prosto! qudski `ivot biobi savr{eno nepodno{qiv. Nema te mudrosti na zemqi, koja bi mogla zasno-vati red i utvrditi mir me|u qudima bez primene opra{tawa. Niti ima te{kole i toga vaspitawa, koje bi moglo stvoriti qude velikodu{nim i ple-menitim bez ve`bawa u opra{tawu.[ta poma`e ~oveku sva wegova svetska u~enost, ako on nije u stawuoprostiti svome bli`wem jednu uvredqivu re~, ili jedan uvredqiv pogled?Ni{ta. I {ta poma`e ~oveku sto oka zejtina pred oltarom, ako svaka oka nijesvedok bar jedne opro{tene uvrede? Ni{ta.O, kad bismo mi znali, koliko se nama pre}utno opra{ta svaki dan isvaki ~as ne samo od strane Boga, nego i od strane qudi, i mi bismo sa stidompo`urili, da drugima oprostimo! Koliko nehatnih, uvredqivih re~i mi iz-bacimo, na koje se odgovori }utawem; koliko jarosnih pogleda; koliko ne-prili~nih pokreta; pa ~ak i nedozvoqenih dela! I qudi prelaze preko toga,ne vra}aju}i nam oko za oko, i zub za zub. A {ta tek da ka`emo o opra{tawuBo`jem? Za ovo je nedovoqna svaka qudska re~. Re~ bogovska potrebna je, daopi{e neizmerivu dubinu Bo`ijeg milosr|a i Bo`ijeg opra{tawa. Takvu re~iskazuje nam dana{we jevan|eqe. Ko bi drugi na nebu i na zemqi i mogaoiskazati i opisati ono {to je u Bogu, osim jednoga Gospoda Isusa, preve~nogaSina Bo`ijega?
Niko ne zna oca do sin, i ako kome sin ho}e kazati
(Mat. 11,27). Bezmerno pra{tawe Bo`je Gospod Isus izrazio je pri~om o velikomdu`niku. Za ovu Mu je dao povoda apostol Petar, koji Ga je upitao, kolikoputa treba oprostiti uvrede bratu svome, da li
do sedam puta
? Na ovo je Go-spod odgovorio znamentiom re~ju:
ne velim ti do sedam puta, nego do sedamputa sedamdeset.
Uporedite i ova dva iskaza, i vide}ete razliku izme|u~oveka i Boga. Petar je mislio, da je dodirnuo vrhunac milosti, kada je rekao
do sedam puta.
Gospod Isus odgovara —
do sedam puta sedamdeset!
I kao daMu se u~inila i ta mera nedovoqna, Gospod, da bi jasniji bio, ispri~ao jeslede}u pri~u.
Carstvo je nebesko kao ~ovek car, koji namisli, da se obra~una sa svojimslugama.
Nebesko carstvo ne da se re~ima iskazati niti bojama opisati; onose samo da upodobiti donekle onome {to se doga|a u ovome svetu. Gospod go-vori u pri~ama zato, {to je mu~no druk~ije izraziti ono {to nije od ovogasveta. Ovaj svet je pomra~en i onaka`en grehom, no on ipak nije sasvim izgu-bio sli~nost sa onim stvarnim svetom. Ovaj svet nije duplikat onoga sveta —daleko od toga — nego samo bleda slika i sen onoga. Otuda se i mogu pravitiupodobqewa izme|u ta dva sveta, kao izme|u stvari i wene senke.Po`urimo se, bra}o, da oprostimo svima grehe i uvrede, da bi i namaBog oprostio bezbrojne grehe i uvrede na{e. Po`urimo se, dok smrt nije za-kucala na vrata i viknula: dockan! Iza vrata smrti niti }emo mi mo}i vi{eopra{tati, niti }e se nama oprostiti. Slava i hvala bo`anskome U~itequ iGospodu na{em Isusu Hristu, zajedno sa Ocem i Duhom Svetim — trojici jednobitnoj i nerazdelnoj, sada i navek, kroza sve vreme i svu ve~nost.
 Amin.
 
3
KROZ TAMNI^KI PROZOR
Posilili se qudi. Pogordili se zbog dela ruku svojih: zbog svojih ra-dova, drumova, `eleznica, parobroda, parnih plugova, elektri~nih ma{ina,podzemnih i podvodnih i vazdu{nih ma{ina, pogordili se veoma. I uzdiglisebe iznad Boga Svevi{wega, i po~eli obo`avati sami sebe i svoju kulturu,dela ruku svojih. Aj, bra}o, novi Navukodonosori digli nas iznad prestolaBo`jega; novi Vavilonci opijeni smrdqivim mirisom novog Vavilona. I Bogim uze pamet. I polude{e. I podeli{e se. I udari{e jedni na druge. Iproli{e krv bez mere i po~ini{e bezakowe bez broja. I baci ih Svevi{wi upra{umski mrak me|u skotove, jer ispovedahu da nisu od Boga svevi{wega,nego rod skotovski, zverski i majmunski. I evo sada se hrane hranom zver-skom; pasu travu i nokti im rastu kao u zveriwa i ptica. Dokle, Gospode?Dokle se ne ponize i ne priznaju kao car Navukodonosor da Svevi{wi vladacarstvom qudskim i da ga On daje kome ho}e. Bra}o moja, novi vaviloncibili su zaludeli i nas Srbe i od Hrista odvojili. Zato sad idemo sa poveza-nom glavom i privijenim ranama. Pitawe je za nas od `ivotne va`nosti:ho}emo li i daqe sa Vavilonam ili sa Hristom? Ho}emo li sa kulturom ilisa Bogom i du{om? Birajmo, ali pazimo da ne izaberemo ju~o{we. Boguna{emu slava na vek. Amin.* * *Zgr~en ~ovek ne gleda u nebo nego u zemqu. Be{e tako u ono vreme jedna`ena zgr~ena. Osamnaest punih godina glava wena be{e spojena s kolenimawenim, te moga{e gledati samo pra{inu zemnu, i crve u pra{ini, i udisatipra{inu i svaki smrad od zemqe. Sa`ali se na wu Hristos i viknu joj:
 @enoopro{tena si od bolesti svoje i metnu na wu ruke i odmah se ispravi islavqa{e Boga
(Lk. 13, 2).Moderno tuma~ewe: Od svih kontinenata na ovome svetu Evropa najvi{epredstavqa zgr~enu `enu. Od kako se verske stare{ine evropske, bez znawa ivoqe naroda evropskih odeli{e od prave crkve Hristove, koja je na Istoku,od tada se evropsko ~ove~anstvo po~elo sve vi{e i vi{e zgr~avati i glavu kzemqi spu{tati. Dvadeseti vek je najbolesniji vek u `ivotu evropskog~ove~anstva. Jer u tom veku glava toga ~ove~anstva spustila se tako nisko dase spojila s kolenima. Otuda je pred o~ima toga ~ove~ansva samo zemqa, icrvi zemaqski, i pred nosom wegovim smradovi zemni. Govoriti mu o nebu,to zna~i govoriti mu o onom {to ono ne mo`e da vidi, jer je celo bi}e wegovozgr~eno tako da mo`e svojim ~ulima da oseti samo ono {to je dole, {to je odzemqe, {to je ni`e od ~oveka. Pod tim uglom zgr~ene `ene mora se posmatratii ceniti sav `ivot Evrope za mnoga minula stole}a. Pod tim uglom svetlostikoju vidi zgr~ena `ena gledaju}i u zemqu, razvijala se nauka, umetnost, eko-nomija, politika i sav `ivot qudski, privatni i dru{tveni, i op{te~ove~anski. Gledala se samo zemqa i obja{wavalo se sve zemqom. Videla sesamo zemqa, i borilo se samo za zemqu. ^ula se samo zemqa i sva nuka qudskaupravqala se prema {u{tawu vla`ne zemqe. Ose}ao se samo miris trule`izemaqske, i taj miris je, potpuno nadvladao sve blagouhane mirise nebesne.Razum qudski predao se ispitivawu onoga {to je oko videlo i uho ~ulo i nosmirisao, tj. predao se zemqi, jer je to bio razum zgr~ene `ene. Stotineaparata izumeo je um zgr~ene `ene da ispita zemqu i ono {to je u zemqi. I
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
12 / 20 / 2010This doucment made it onto the Rising List!
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...