Pripremanje nastave prirode i drutva Planiranje i pripremanje je svojstveno svakoj Ijudskoj djelatnosti, a posebno tako sloenoj kakva je nastava.

Planiranje je aktivnost u kojoj nastavnik priprema, promilja organizuje nastavu svih nastavnih predmeta, pa tako i nastavu prirode i drutva. Pripremanje za nastavu prlrode i drutva nastavnik zapoinje jo za vrijeme studija u kojem stie iroku metodiku kulturu: temeljno poznavanje zadataka, strunih sadraja, strategije nastave, materijalno-tehnikih temelja, socijalnlh oblika rada nastave i drugo. Pripremanje nastavnika za organizovanje nastave prlrode i drutva neprekidan je proces koji traje dokle god nastavnik radi u tom zvanju. Upravo zato nastavniku su priznati posebni sati za redovno pripremanje nastave. Nastavnikovo pripremanje zapoinje odmah nakon zavretka neposrednog rada s uenicima pri emu zapisuje svoje primjedbe u vezi s upotrebom izvora znanja, posebno tampanih materijala, napredovanjem uenika u saznavanju, uenikim pitanjima, rezultatom takvog rada i dr. Nastavnik svakog dana, nakon neposrednog rada s uenicima, ralanjuje svoj rad i pritom uoava djelotvorne e metodike postupke, unapreuje svoj svakidanji rad i sebi olakava pripremanje nastave za iduu kolsku godinu. U usporedbi s ostalim nastavnim predmetima pripremanje nastave prirode i drutva ima i niz specifinosti, koje treba naglasiti. Okvirni nastavni plan i program za nastavu prirode i drustva napisan je za cijelu Republiku Srpsku, a nastavnik ga treba oblikovati za primjenu u odredenom uenikovom okruenju (specifinoj okolini) i specifinostima odredenog odjeljenja. Kako svaki nastavnik radi u posebnom okruenju i u specifinom odjeljenju, znai da treba samostalno programirati i planirati svoj rad, brinui se za nastavni plan i program i okruenje u kojem se ostvaruje. To mu omoguava da stvaraiaki pristupi programiranju nastavnih sadraja. U pripremanju nastavnika za organizovanje nastave prirode i drutva tokom kolske godine moemo razlikovati tri etape: pripremanje za novu kolsku godinu, izvedbeno - tematsko pripremanje i neposredno pripremanje nastave. Pripremanje za novu kolsku godinu Pripremanje za novu kolsku godinu esto se naziva jo i godinje, orijentaciono, globalno pripremanje te godinje planiranje ili
1

makroplaniranje. Iz samog je naziva vidljivo da je ono usmjereno prema izradi izvedbenog programa na temelju zadanog okvirnog programa programiranje, i broja nastavnih asova potrebnih za njihovo ostvarivanje - planiranje. Pripremanje za novu kolsku godinu zapoinje prouavanjem okvirnog nastavnog plana i programa za odreeni razred, kao i uputstva za nastavnike koje sadravaju temeljne metodika uputstva za ostvarivanje zadataka i sadraja nastave prirode i drutva. Nastavnik e poetkom godine kritiki prouiti rajrazliitije tekstovne izvore znanja: udbenike, vjebanke, prirunike za nastavnike, kontrolne zadatke, vieizvorni sklop i ostalu prateu naunopopularnu literaturu. Dobro je prouiti svoja prethodna iskustva, kao i iskustva ostalih nastavnika. U posebnoj su situaciji nastavnici koji prvi put dolaze u neko mjesto. Oni svakako trebaju prouiti neposredno okruenje (istorijska, prirodoslovna, geografska i druga obiljeja) mjesta svog slubovanja. Njima su posebno dragocjeni zapisi o planiranju i ostvarivanju nastave prirode i drutva, kao i izmjene iskustva s nastavnicima koji rade u paralelnim razrednim odjeljenjima. Godinji makroplan i program rada izrauje se na temelju okvirnog nostavnog plana i programa, regionalnih sadraja i programa kole. Pri godinjem planiranju treba poi od prigodnih tema, koje se obrauju u vezi s odreenitn znaajnim datumima, ili u vezi s programom rada kole (Dan kole - Dan uenikih postignua). U godinjem planiranju i programiranju posebno se treba brinuti za princup godinjih doba kako bi se osigurala upotreba neposredne izvorne stvarnosti kao izvora znanja. Povezivanje sadraja nastave prirode i drutva s godinjim dobima esto moe iznenaditi nastavnike (zima bez snijega, proljee dolazi vrlo rano ili vrlo kasno) i zato ne treba robovati datumima, ve pojave u prirodi treba spoznavati u vremenu njihovog pojavljivanja. Isto tako, treba obraditi prigodno zanimljivosti iz prirode" i pojave koje se rijetko pojavljuju (pomrina Sunca, izgradnja tvornice, otkrivanje spomenika) bez obzira na to to ih nismo programirali na pocetku kolske godine. Ako u godinjem planiranju i programiranju polazimo od prirode i drutva kao sredinjeg nastavnog predmeta, s lakoom moemo uspostaviti meusobne veze meu sadrajima razliitih nastavnih predmeta - korelaciju. U tome nastojanju sadraji jednoga nastavnog predmeta pomau ostvarivanju sadraja drugoga nastavnog predmeta. Ipak, treba imati na umu da su takav
2

izbor i povezivanje samo jedna strana planiranja, i zato treba uzimati u obzir posebnu logiku svakog nastavnog predmeta, a prema tome, i specifian raspored programiranih sadraia. U godinjem planu dobro je predvidjeti i izvanuoniku nastavu, posebno onu koja je vezana uz materijalne trokove (obilazak regije autobusom, kola u prirodi). 0 nainu planiranja i programiranja stavovi su razliciti. Prepisivanje gotovih godinjih programa nema smisla jer ne potie samostalnost ni odgovornost nastavnika za njegov rad i zato je potrebno nastavniku osigurati stvaralakl pristup u procesu planirania i programiranja. Godinji makroplan i program obuhvata raspored ukupnog broja asova po nastavnim cjelinama i temama. U njemu su programski sadraji nastavnog predmeta prirode i drutva rosporedeni po mjesecima. Tako uraen godinji program omoguava lako uoavanje korelacije izmeu sadraja pojedinih nastavnih predmeta. GODINJI MAKROPLAN I PROGRAM Re d br. Nastavna tema Dogovor Spozna- Ponav- Provje- Ukupno moti- vanje ljanje, ravanje vacija novih uvjebasadraja vanje

Nastavnik treba i uenike uvditi u razumijevanje programa, u aktivan odnos prema sadrajima prirode i drutva pomou njihove saradnje u planiranju i programiranju na poetku kolske godine, a tokom godine postepeno ih osamostaljivati u toj aktivnosti posebnim zadacima i primjerenim oblicima rada. U prvom razredu, na temelju slike na naslovnoj strani udbenika i radnog lista te njihovog naziva, uenici mogu saznati o nastavnom predmetu, a listanjem i posmatranjem slika moemo ih uvesti u sadraj predmeta i udbenika. Nakon egzemplarnog rada na prvim stranicama moemo omoguiti uenicima da
3

radom u paru posmatraju ta e uiti u ovoj kolskoj godini iz svoga okruenja. U drugom razredu moemo uvesti uenike u planiranje cjelina i praktinih radova preko malih slika i tekstova u udbeniku i radnom listu, a u samostalnom radu oni mogu nastaviti planiranje prema primjerenim zadacima, npr: - prva grupa uenika (slabiji) itaju naslove teksta iz udbenika, a radom u parovima povezuju glavne naslove za slike - druga grupa (prosjeni) u samostalnom radu povezuju tekst za slike, a u parovima pronalaze u udbeniku lanke koji su vezani za sadraj teksta i slike - trea grupa uenika (dobri - daroviti) u samostalnom radu povezuje tekst i sliku u udbeniku, a njihov sadraj uz lanke udbenika. U parovima planiraju izlete i posjete. U treem razredu, na temelju slika na naslovnoj strani i uvodnog teksta u udbeniku, zapoinjemo rad na planiranju cjelina, a nastavljamo prema podijeljenim zadacima. Slabiji uenici radom u parovima povezuju sadraj cjeline s naslovima teksla u udbeniku. Prosjeni uenici samostalnim radom rjeavaju zadatke prve grupe, a zatim radom u paru planiraju praktine radove. Dobri i daroviti uenici samostalno rade prema zadacima druge grupe, a zatim u paru povezuju sadraj cjeline sa zadacima u radnom listu s lancima prirunika za zaviajnu nastavu, na primjer, Grad Banja Luka i Banjaluka regija; planiraju posjete i izvanuioniku nastavu. Na kraju uvodnog nastavnog asa uenici treeg razreda mogu u svesku napisati svoje vienje plana i programa rada u ovom obliku: U etvrtom razredu rad uenika moemo organizovati na slian nain kao i u treem razredu. Tokom kolske godine s uenicima treba provjeravati ostvarivanje takvog planiranog i programiranog sadraja nastave prirode i drutva. Program svih nastavnih cjelina od prvoga do etvrtoga razreda zasniva se uglavnom na zaviajnim, tipinim, prigodnim, egzemplarnim i ivotno vanim sadrajima. Kako bismo udovoljili izboru sadraja i drugim zahtjevima, treba od mnogo sadraja odabrati one koji e, prema nastavnikovom miijenju, u odreenom odjeljenju dati najvei vaspitno-obrazovni rezultat i omoguiti razvoj stvaralakih sposobnosti svih uenika.

Izvedbeno - tematsko pripremanje Izvedbeno - tematski nastavnik se priprema na poetku i tokom kolske godine. To zapoinje temeljitim prouavanjem nastavne cjeline - teme u nastavnom programu, razmiljanjem i zamiljanjem njezinog ostvarivanja u nastavi prirode i drustva u odreenom odjeljenju. Opta koncepcija svake nastavne cjeline odreena je zadacima i sadrajem u nastavnom programu, dok joj speclfinost rada u odreenom okruenju, odjeljenju te metodika kultura nastavnika daju posebnu zamisao, ozraje svakog nastavnika. Prouavajui zadatke i sadraje svake nastavne cjeline, nastavnik e razmisllti o metodama, uoiti kljune pojmove, odrediti aktivnosti uenika kojima e ostvariti postavljene zadatke i sadraje i tako postaviti temelje za izgraivanje svoje koncepcije rada u nastavi prirode i drutva. U izvedbenom tematskom pnpremanju nastavnik e ralaniti nastavnu cjelinu - temu na nastavne jedinlce, planirati broj asova za spoznavanje novih nastavnih sadraja, uvjebavanje, ponavljanje i provjeravanje, odrediti temeljne zadatke nostave, izvore znanja - medije i praktine radove. Tematskim pripremanjem nastavnik dolazi do nivoa nastavnih jedinica. Izvedbeno - tematsko pripremanje moe se izvoditi u sveskama, na posebno napravljenim tabelama ili u tematskim mapama. Pripremanje u sveskama pokazalo se neprikladno jer se takve pripreme teko dopunjavaju i aktualiziraju. Pripremanje na posebno napravljenim tabelama esto spreava stvaralatvo pojedinih nastavnika. Najprikladniji je nain tematskog pripremanja pomou tematskih mapa. Na svakoj se tematskoj mapi naznai naziv cjeline- teme, a s unutranje lijeve strane moe se napisati lli zalijepiti tematska razrada nastavne cjeline. IZVEDBENl TEMATSKl NASTAVNI PLAN I PROGRAM PRIRODE I DRUTVA Red br. asa NASTAVNA TEMA Nastavna jedinica Zadaci za uenike Izvori znanja i pomagala - ZapaaIZIP Izvanuionika nja nastava - IN Praktini radovi - PR

U izvedbenom - tematskome nastavnom planu i programu treba istaknuti, npr: vrijeme obrade, redni broj nastavne jedinice, cilj i zadatke nastave (materijalne, funkcionalne, vaspitne), broj nastavnih asova za spoznavanje novog gradiva, ponavljanje, uvjebavanje i vrednovanje nastavnog procesa, osnovne izvore znanja, posebno praktine radove i obvezno zapaanja o ostvarivanju tematskog pripremanja. Uz navedene dijelove tematskog pripremanja nastavnici esto navode i mjesto izvoenja nastave, pripremanje nastavnika i uenika, zadatke za individualizovani rad uenika i kontrolne zadatke. Tematskim pripremanjem nastavnici e raianiti nastavnu cjelinu, tj. temu na nastavne jedinice, odrediti osnovne zadatke nastavne cjeline i povezati njezin sadraj sa sadrajima ostalih nastavnih predmeta. Pri planiranju nastavnog vremena treba predvidjeti potrebno vrijeme za uvod, spoznavanje novog nastavnog sadraja, ponavljanje, uvjebavanje, vrednovanje i rezervu, te vrijeme za ostvarivanje zadataka i sadraja nastavne cjeline i teme u cjelini. Posebnu panju treba posvetiti odnosu vremena za spoznavanje novog nastavnog sadraja i vremenu za ponavljanje, uvjebavanje i provjeravanje gradiva. Taj se vremenski odnos ne moe vidjeti samo iz odnosa broja nastavnih asova spoznavanja novoga nastavnog sadraja i asova predvienih za ponavljanje, uvjebavanje i vrednovanje rezultata nastave jer u organizovanju nastave u poetnim razredima osnovne kole prevladava raznolika nastavna djelatnost u kojoj se oko 50% nastavnog vremena ponavlja, uvjebava i provjerava nastavni sadraj. U tematskom pripremanju nastavnik e predvidjeti najvanije izvore znanja. Posebnu panju treba obratiti na organizovanje praktinih radova (priprema materijala i pribora, postavljanje i praenje eksperimenta), odreenih posmatranja u prirodi, praenje televizijskih emisija, pripremu i izbor tekstova i ostaiih izvora znanja. Pri tematskom pripremanju nastavnici mogu predvidjeti i mjesto izvoenja nastave (uionicu ili odreeni prostor izvan uionice), nain pripremanja nastavnika i uenika za ostvarivanje pojedine nastavne jedinice, zadatke za individualizovani rad pojedinih uenika, kao i kontrolne zadatke za vrednovanje uenikih postignua u ostvarivanju zadataka i sadraja pojedine nastavne cjeline i teme. Obvezni sastavni dio tematskog pripremanja su zapaanja nastavnika tokom ostvorivanja planirane i programirane nastavne cjeline i teme. U tim e zapaanjima nastavnik svakodnevno zapisivati ostvarivanje nastave, teskoe u ostvarivanju, prednosti nekih metodikih postupaka, prijedloga za podizanje rezultabilnosti nastave i sl. Temeljitim ralanjivanjem svog cjelokupnog nastavnog toka nastavnik e izmijeniti uoene nedostatke i sistematski
6

podizati svoju metodiku izobrazbu i kulturu. Svoje zabiljeke o realizovanju u tematskog programa nastavnik moe zapisati i na poseban papir i uloiti ga u mapu za pojedinu nastavnu cjelinu ill temu. Ako nastavnik tematsko pripremanje zavri samo planiranjem i programiranjem spoznavanja, ponavljanja, uvjebavanja i vrednovanja, a zanemari ispravljanie uoenih nedostataka, niegov rad nee biti metodiki kompletan ni u organizovanju nastave ni u ostvarivanju zadataka i sadraja nastave prirode i drutva. U tematskim se mapama, osim cjelovitog pregleda nastavne cjeline, odlae, uz pripreme za neposredan rad s uenicima, i sav prikupljeni tampani materijal o sadraju te cjeline i teme, to, uz zabiljeke o ostvarivanju nastave odreene teme, osigurava njezinu djelotvorniju obradu u budunosti. Neposredno pripremanje nastave Neposredno pripremanje nastavnika za nastavnu djelatnost zarni je in planiranja i programiranja nastave prirode i drutva, to se odnosi na izradu metodikih postavki za nastavnu djelatnost u sklopu: petominutne nastave, nastavne jedinice (koja se osivaruje u jednom nastavnom asu, odnosno u dvostrukom predmetnom asu ili tzv. blok-asu) i projektnoga, istraivakog dana (kad je vie nastavnih jedinica u najveoj tematskoj i organizacionoj vezi s jednim nastavnim, istraivakim danom). Ono obuhvata sadrajnu, pedagoku, organizovanu, materijalno-tehniku i psiholoku sastavnicu koje se tokom pripremanja umreavaju i proimaju. U nastavnikoj se praksi neposredno pripremanje nastavnika, mikroprogramiranje ostvaruje: - postavljanjem zamisti nastavne djetatnosti - izradom pisanih metodikih postavki za nastavnu djelatnost. Postavljanje zamisli nastavne jedinice obuhvata razmiljanje o njezinim temeljnim problemima, npr: poloaju nastavne jedinice u programu, odjelotvorenju zadataka i sadraja, odabiru mjesta izvoenja nastave, preciznom organizovanju nastavnog vremena, izboru i upotrebi nastavne tehnologije, odabiru i umreavanju nastavnih metoda, odreivanju zajednikih i posebnih aktivnosti nastavnika i uenika vrednovanju uenikoga postignua i nastave u cjelini. U pripremanju nastavne djelatnosli treba ujediniti pripremanje nastavnika i ucenika jer, kao to se priprema nastavnik, treba se pripremiti i uenik. Zato ucenika treba ravnopravno ukljuiti u neposredno pripremanje nastave raznovrsnirn posmatranjima pojava u okruenju, prikupljanjem materijala i pribora za rad, izvoenjem samostalnih praktinih radova, itanjem odabranih tekstova, sluanjem radioemisija, gledanjem televizijskih emisija i dr.
7

U postavljanju koncepcije nastavne jedinice nastavnik e ugraditi sutinu te nastavne jedinice, pri emu se uspjeno proimaju opte i zajednike strukturalne komponente s posebnim obiljejima svake nastavne jedinice. Mikroprogramiranje nastavne jedinice je zavreno kada njezina opta didaktika struktura postane metodiki odjelotvorena, tj. kada nastavnik uspjeno sjedini zadatke i sadraj nastavne jedinice s aktivnostima uenika. Neposredno pripremanje nastavnika zavrava izradorn pisanih metodikih postavki za nastavu. U pisanju metodikih postavki za nastavnu djelatnost razlikujemo detaljnu, razraenu pripremu, odnosno skicu za izvoenje nastavne djelatnosti. Detaljnu pripremu izrauju studenti i nastavnici s manjim iskustvom, dok skicu izrauju nastavnici u svim nastavnim djelatnostima koje ne zahtijevaju temeljnu metodiku razradu i u kojima se ne pojavijuju novi metodiki problemi u radu. Pisana priprema za izvoenje nastave prirode i drutva najee sadri ove metodike dijelove:

1.Opti podaci Ime i prezime nastavnika, Datum izvenja nastavne djelatnosti Razred u kojem se ostvaruje nastava - struktura odjeljenja: broj uenika po polu, optem uspjehu i uspjehu u nastavi prirode i drutva. Suradnici pri izradi pripreme - mentori 2.Opti metodiki podaci: Nastavni predmet priroda i drutvo Nastavna cjelina i tema Nastavna jedinica Funkcionalni poloaj nastavne jedinice - prethodna i idua nastavna jedinica. Koriteni izvori u izradi pripreme - struna, didaktika, metodika literatura, udbenici, prirunici, nastavna dokumentacija. Zadaci nastavne jedinice Operacionalizovani zadaci -spoznajni -funkcionalni -vaspitni -Nastavni objekti,
8

-Izvori znanja, -Nastavni mediji, -Nastavne strategije i metode, -Socijalni oblici rada 3. Struktura nastavne djelatnosti - priblina vremenska ralanjenost 4. Tok nastavne djelatnosti - s preciznim prikazom Nastavnikovih i uenikovih djelatnosti u svim etapama, poevi od pripremanja, dogovora-motivacije, najave cilja, plana nastavne djelatnosti, osnovnih pitanja, uputstava uenicima za podsticanje samostalne djelatnosti, do zadataka za vrednovanje nastavnog procesa. 5. Plan table ili grafofolija, ili nekog drugog pomagala, 5. Zabiljeke o ostvarivanju nastavne aktivnosti.

Navedeni dijelovi pisane pripreme za neposrednu nastavnu djelatnost podjednako se odnose za metodike postavke oblikovanja cjelokupne nastave prirode i drutva od nastavnog i blok-asa, istraivakog dana do rada na projektu. U pisanoj pripremi treba sistematski, ukratko i jasno opisati sve djelatnosti nastavnika i uenika kako bi ih svaki nastavnik lako razumio i nedvosmisleno mogao prilagoditi i stvaralaki primijeniti u svojoj nastavnikoj praksi. Skica za nastavne djelatnosti, za razliku od detaljne pripreme, obuhvata samo osnovne metodike dijelove. Skica nastavne djelatnosti je saetija od pisane priprave, ali i ona treba sadravati dovoljno metodikih postavki na temeiju kojih nastavnik moe uspjeno organizovati nastavnu djelatnost. Skica obvezno treba sadravati operacionalizovane zadatke nastave i njima odgovarajue zadatke za provjervanje uenikih postignua na kraju nastavne djelatnosti. Naziv nastavne jedinice treba preuzeti iz okvirnog nastavnog plana i programa za nastavu prirode i drutva, esto iz udbenika, ali se on moe, prema potrebi, i izmijeniti i prilagoditi uenicima. Zadatke nastavne jedinice nastavnik paljivo odruje u odnosu prema prethodnoj i iduoj, prema logikom sistemu nastavnih jedinica u nastavnoj cjelini, odnosno nastavnom predmetu. Operacionalizaciji zadataka nastave (materijalni, funkcionalni i vaspitni zadaci) treba pokloniti posebnu panju. Pridravajui se navedenih principa treba izbjegavati uoptene zadatke i provesti potpunu operacionalizaciju zadataka nastave prema Megerovim principima i uskladiti ih sa zadacima za
9

vrednovanje uenikoga postignua. Pri operacionalizaciji zadataka treba posebno naglaavati funkcionatne i vaspitne zadatke u odnosu prema spoznajnima. Nastavnici, naime, esto u nastavi prlrode i drutva optereuju uenike injenicama i generalizacijama - formalnim znanjima, umjesto da u uenika razvijaju njihove razliite, prije svega intelektualne sposobnosti i opte vaspitne vrijednosti. U pripremi nastave potrebno je navesti mjesto izvodenja nastave, npr: uionicu, kolski vrt, muzej i dr. Izvore znanja, nastavne medije- treba pojedinano navesti. Tehnikom njihove upotrebe u nastavi nastavnik treba svakako ovladati prije njene primjene na nastavi jer nastavna tehnologija ne priznaje nikakvu improvizaciju. Paljivo umreavanje nastavnih strategija, metoda i izmjene socijlinih oblika rada uveliko prldonosi dinaminosti nastave, to nastavnik treba istaknuti u pisanoj pripremi za izvoenje nastave. Pojedini oblici nastavnikovih pisanih priprema naglaavaju i istiu redoslijed nastavnih metoda i izvora znanja tokom nastavnog procesa. Sadraj nastavne jedinice nastavniku je vidljiv iz programa. On treba, u saglasnosti s operacionalizovanim zadacima, odrediti njegovu irinu i dubinu, brinui se za uenike psihike sposobnosti i njihov sistematski razvoj. Ralanjujui sadraj svake nastavne jedinke, nastavnik odreuje etape, korake - strukturu nastavnog procesa, metodiki sinopsis, npr: dogovor, podsticanje zanimanja za temu - motivaciju; spoznavanje novih sadraja, istraivanje -traenje odgovora na pitanja: male spoznajne korake i stvaranje zakljuaka i vrednovanje rezultata; uvjebavanje, ponavljanje i vrednovanje. Svakl dio - korak nastavnog procesa - treba ralaniti i opisati. U pripremnom dijelu asa uenike treba motivisati, podstaknuti njihovu intelektualnu radoznalost. Glavni dio nastavnog rada treba raclanlti na niz manjih spoznajnih koraka i postepeno rasporeenih sve do cjelovite spoznaje odreenog sadraja. Pritom treba jasno istaknuti nivoe, kakvou odreenih spoznaja. U zakljunom dijelu rada treba materijalne zadatke ponoviti, a funkclonalne uvjebati. Zadacima za vrednovanje uinkovitosti nastavnog procesa i uenikovih postignua treba utvrditi djelotvornost nastave i znanja uenika odrediti zadatke za uklanjanje eventualnih nedostataka. Plan table ili grafofolija, kako smo ve naveli, ima vano mjesto u nastavnom procesu jer sadri najcee pisanu poruku nastavnika ueniku. Dobar plan ploe ili grafofolije napravie samo onaj nastavnik koji u tu izradu uloi odreeni intelektualni napor. Zapaanja o neposrednoj nastavnoj djelatnosti obavlja sam nastavnik neposredno nakon njezina zavretka. Zapaanja su vana za poetnika i za
10

iskusnog nastavnika. Ralanjujui tek zavrenu nastavnu djelatnost prema odreenim kriterijumima, nastavnik samoprocjenjuje i samovrednuje kakvou i djelotvornost svojih metodikih postupaka i rjeenja. Istiui propuste (koje treba ukloniti), kao i dobre metodike postupke, nastavnik obogauje svoju nastavnu praksu i struno se osposobljava za njeno stvaralako unapreivanje. Tehnike pripremanja nastavnika u izradi metodikih postavki za nastavu u izradi pisane pripreme ili skice za nastavnu djelatnost u naim su kolama vrlo razliite. U upotrebi su razliite vie-manje sline tampane podloge koje nastoje cjelovito obuhvatiti nastavnu djelatnost, a nastavniku olakati pripremanje i popunjavanjem i zaokruivanjem traenih podataka. Bez obzira na nain pisanja, pokazalo se djelotvornim pripreme za neposrednu nastavnu djelatnost izraditi na jednom listu papira, to poveava njezinu funkcionalnost (lako se premee, nosi, odlae u mapu, dopunjuje i mijenja prema potrebi). Kako se u posljednje vrijeme sve vie smanjuje nastavnikov zadatak kao izvora znanja, a poveava znaenje njegovog rada na pripremanju i organizovanja nastave, tako se poveava i vanost pisane pripreme. Vrednovanje nastavne djelatnosti Veina nastavnika mnogo razmilja i zamilja svoju neposrednu nastavnu djelatnost, ali pouzdano ih mnogo vie ralanjuje i prosuuje svoju tek zavrenu nastavnu djelatnost kako bi je djelotvornije obavljali u budunosti. Nastavnikovo vrednovanje i prosuivanje vlastitog rada nastoji odgovoriti koliko je tok nastave bio djelotvoran, to je u njemu potrebno mijenjati i usavriti kako bi se poveala njegova djelotvornost. Vrednovanje nastavne djelatnosli najjednostavnije je obaviti tako da se posebno procjenjuje priprema za izvoenje i samo izvoenje u razredu. Tokom samog vrednovanja, kako bi ono bilo to objektivnije, moemo primijeniti ove kriterije: 1. Pri vrednovanju pisane pripreme za nastavnu djelatnost treba odgovoriti na pitanja: jesu li operacionalizovani zadaci nastave, je li sadraj nastave primjeren sposobnostima uenika u tom razrednom odjeljenju, kako je postavljena struktura nastavne djelatnosti, jesu li zadaci za vrednovanje djelotvornosti nastave u saglasnosti s operacionalizovanim zadacima nastave. 2. Kako je provedena materijalno-tehnika priprema nastave, npr:, jesu li osigurane sve materijalno-tehnike pretpostavke za djelotvornu nastavu (nastavna sredstva i pomagala, izvori znanja, pribor i materijal za praktian rad uenika i dr.).
11

3. Pri raslanjivanju nastavne djelatnosti treba utvrdili jesu li operacionalizovani zadaci ostvareni u nastavi i ta se jo moglo uiniti. 4. Tokom nastave upotrebljavamo savremenu nastavnu tehnologiju, koja ujedinjuje nastavna sredstva, pomagala i metodike postupke. Potrebno je procijeniti nastavnikov izbor i uspjenost kombinovanja nastavnih sredstava i pomagala te njihov doprinos kakvoi uenikove spoznaje u nastavi. 5. Ralanjivanjem upotrebe nastavnih metoda treba utvrdili: adekvatnost njihovog izbora, svrsishodnost prevladavajue metode, kakvou umreavanja koritenih metoda i dr. 6. Pri ralanjivanju socijalnih oblika rada treba odgovoriti na pitanja jesu li primijenjeni oblici rada dobro odabrani i primijenjeni u nastavi, koji su sadraji obraeni pojedinim oblikom rada, jesu li se mogli koristiti i drugi oblici rada. 7. Posebnu panju treba pridati sadraju nastave: je li on struno pravilno obraen, je li sadraj prilagoen uenikovim sposobnostima (ispodprosjenim, prosjenim i natprosjenim sposobnostima), kako je metodiki to obavljeno. 8. Ralanjivanjem treba utvrditi odnos nastavnikovog poduavanja i samostolnog rada uenika. Treba utvrditi koliki je dio nastavne djelatnosti trajalo nastavnikovo poduavanje, a koliko je trajao samostalan rad uenika, koliko je nastavnik uputstvima, pitanjima, podsticajima pridonio aktiviranju svih uenika u razredu. 9. Plan table treba posebno procijeniti s obzirom na to koliko on odgovara operacionalizovanim zadacima, uzrastom uenika, doprinosu procesu ucenja, tehnici pravljenja biljeki, kako je napisan s obzirom na preglednost, jasnost, itljivost i dr. 10. Odnos nastavnika i uenika u nastavi rezultuje posebnim ozrajem koje treba opisati. Potrebno je odgovoriti na pitanje kako nastavnik podstie i prati uenika, kako nadzire i odrava red potreban za uenje, kako nastavnikov lini stav utie na pripremu, organizaciju i izvoenje nastavne djelatnosti. U vrednovanju nastavne djelatnosti mogu nastavnika upozoriti i sami uenici. Zato im se moe podijeliti listi za vrednovanje nastavne djelatnosti na kojem oni mogu anonimno iznijeti svoje miljenje o dananjoj nastavnoj djelatnosti. To je posebno vrijedno ako se uenici prvi put susreu s novim strategijama, metodama i tehnikama uenja. Listi za vrednovanje nastavne djelatnosti mogao bi biti ovakvog oblika.
12

Izrazi svoje miljenje o dananjoj nastavnom rad. 1.Ovakav nain nastavnog rada: a) za mene je nov, sasvim nepoznat, b) ponekad smo koristili ovakav nain rada u koli, c) dobro mi je poznat jer tako esto radimo. 2. Ovakav mi se nain rada: a) svia, b) ne svta, c) nema prednosti u odnosu na dosadanji nain rada. 3. Ubudue bih: a)_______________________volio/voljela da ee ovako uimo jer_________________________.___ _____________ b)______________________________________volio/voljela da tako ne uimo jer___________________________. 4.Ocijeni svoje zalaganje na dananjem nastavnom radu: a) zalagao/zalagala sam se iznad oekivanja, b) pokazao/pokazala sam dosljedno zalaganje, c) uobiajeno sam se zalagao/zalagala, d) povremeno sam se zalagao/zalagala, e) nisam se dovoljno zalagao/zalagala. 5.U kojoj je mjeri dananji nastavni rad ispunio tvoja oekivanja? 1 gotovo nimalo 2 3 4 5 ispunila sva oekivanja

6. Kakav je tvoj opti utisak o dananjem nastavnom radu ? 1 2 3 4 5 nekoristan jako konstan 7. Predloi teme koje bi rado uio/uila na slian nain. Samo osvrtom, ralanjivanjem, procjenjivanjem i vrednovanjem svoje line nastavne djelatnosti nastavnik moe dobiti cjelovit uvid u nju, poboljavati je i postepeno usavravati. Zato je potrebno sistematski prosuivati svoje metodike postupke s obzirom na uenike reakcije i initi neophodna prilagoavanja poveavajui tako njihovu djelotvornost.

13

Rezime Kao svaku Ijudsku djelatnost, i nastavu treba paljivo pripremiti. U pripremanju nastave prirode i drutva razlikujemo: pripremanje na poetku kolske godine (godinje, orijentacijsko, globalno pripremanje) i pripremanje tokom kolske godine (izvedbeno - tematsko i neposredno pripremanje). U sklopu godinjeg pripremanja razlikujemo: planiranje - predvianje potrebnog nastavnog vremena za njegovo ostvarivanje i programiranje priblian raspored nastavnog sadraja, Godinji makroplan i program izraujemo na osnovu okvirnog nastavnog plana i programa, regionalnih sadraja i programa rada kole, a obuhvata raspored ukupnog broja nastavnih asova po nastavnim cjelinama i temama. Izvedbeni - tematski nastavni plan i program sadri ralanjene nastavne cjeline-teme do nivoa nastavnih jedinica, planirani broj nastavnih asova za uvod, spoznavanje novog nastavnog sadraja, uvjebavanje, ponavljanje, i vrednovanje djelotvornosti nastave. U njemu odreujemo osnovne ciljeve i zadatke, izvore znanja, praktine radove, izvanuioniku nastavu. materijal i pribor za nastavu. U neposrednom pripremanju nastave razlikujemo postavljanje koncepcije i izradu pisanih metodikih postavki za nastavnu djelatnost. Metodike postavke moemo izraditi kao temeljitu pisanu pripremu za nastavnu djelatnost, odnosno skicu za nastavnu djelatnost. Pisana priprema za nastavu najee sadri: opte podatke o nastavniku i odjeljenju, opte metodike postavke, strukturu nastavne djelatnosti, tok nastavne djelatnosti, plan table ili grafofolije i zabiljeke o ostvarivanju nastavne djelatnosti. U praksi susreemo raziiite tehnike priprernanja nastave. Svaki nastavnik odabire takav nain pripremanja koji omoguava potpuni razvoj njegovih sposobnosti i sklonosti. Uenike treba ukljuiti u sve oblike pripremanja nastave poevi od godinjeg, preko izvedbenog - tematskog do neposrednog pripremanja u skladu s njihovim sposobnostima. Svaku nastavnu djelatnost potrebno je ralaniti, procijeniti i vrednovati radi dobijanja cjelovitog uvida u nju, vrednovanja pojedinih metodikih postupaka i njenog sistematskog unapreivanja.

14

15