Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
55Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Simo Lukin Lazic - Kratka Povjesnica Srba

Simo Lukin Lazic - Kratka Povjesnica Srba

Ratings:

4.0

(1)
|Views: 4,253 |Likes:
Published by sarcel

More info:

Published by: sarcel on Apr 29, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/22/2013

pdf

text

original

 
 
 
KRATKAPOVJESNICA SRBAOD POSTANjASRPSTVA DO DANAS
 Pisac:
Sima Lazi
ć
Lukin
 »Kratka povjesnica Srba od postanja Srpstva do danas« je kratak pregled srpske istorije popularnog karaktera. Isprva je objavljivana tokom 1894. kao serija
č 
lanaka u zagreba
č 
kom Srbobranu, a kao zasebna knjiga 1895. godine.
 
 
Rije
č
dvije
 
Doba predistorijsko
 
Doba odro
đ
avanja
 
Doba županisko
 
Doba državnog sazrevanja
 
Zlatno doba srpsko
 
Doba rasula državnog
 
Doba stradanja i
č
eli
č
enja
 
Doba svanu
ć
a i slobode
 
Rije
č
dvije.
 
Istorija je gr 
č
ka rije
č
, a srpski se to kaže povjest ili povjesnica iliti pametarnica — sve je to jedno isto.Poslije
č
itanja, pisanja, ra
č
unanja i o
č
enaša, svakome
č
ovjeku rodoljubu najpre
č
e je znanje: povjesnicaroda i naroda njegovog.
Č
ovjek, koji ne zna, a ne
ć
e da pozna povjesnicu svoga naroda, to je nesvjesno
č
eljade bez roda i imena, bez ljubavi i ponosa. Takvo
č
eljade li
č
i na siro
č
e nahod
č
e sa ulice, koje ne zna:ni kako je ni otkuda je došlo na svijet, ni ko mu je bio otac,
đ
ed i pra
đ
ed. Povjesnica narodna, dakle, u
č
ise za to: da poznamo svoj rod i porjeklo svoje; da znamo, ko smo,
č
iji smo i otkale smo; da znamo, kosu i kakvi su nam bili naši preci, naši stari, pa ili da se ponosimo njima i da se ugledamo na njih, ili da se pou
č
imo njihovom patnjom, pa da se
č
uvamo, pogrješaka njihovih.Prošlost je vodilja budu
ć
nosti svakome pametnom i razboritom
č
ovjeku, Tako i narod, koji poznaje iljubi svoju prošlost— svoju povjesnicu — pouzdano ide na susret budu
ć
nosti, jer 
ć
e tako mo
ć
i daizbjegne one pogrješke, sa kojih je patio u prošlosti. Kad znamo povjesnicu svoga naroda, i duhom smo ja
č
i, ne osje
ć
amo se sirotni i samohrani, jer onda znamo, da imamo u svijetu još puno bra
ć
e svoje, pa
č
isto osje
ć
amo, kako nad nama vazda stražare veliki dusi slavnih nam predaka i
č
uvaju nas, da nam usrcu nikad ne ugasne sveti oganj rodoljublja, zajedni
č
kog srodstva i ljubavi bratinjske. Tako se
č
eli
č
iduh- naroda, te postaje silan i nesavladljiv, da mu ne može nauditi ni unutrašlji ni spoljni zlotvor.Rekao sam i kažem: narodi, makar kako bili silni i veliki, umiru i nestaju,
č
im izgube svoj ponos:
č
imzanemare i zaborave svoju prošlost, svoju — narodnu povjesnicu. I, zaista, mnogi silni i slavni narodi,kad zaboraviše na se i na svoju prošlost narodnu, — onda i nestadoše sa lica zemlje, te ih sad ljudi jošsamo po imenu kazuju.Pa ho
ć
emo li i mi, Srbine i srpski sine, da prezremo svoj najviši ponos? Ho
ć
emo li i mi nogama da pogazimo hiljadugodišnje muke i tekovine pra
đ
edova naših: ho
ć
emo li da zaboravimo srbinjsku prošlostsvoju, svoju povjesnicu narodnu, pa da se živi bacimo u nesitu
č
eljust tu
đ
inštine? Smiju li to da u
č
ine potomci Miloša i Marka i svetoga Nemanji
ć
a Save? I po koju cijenu, za kakvu razmjenu bismo mi tomogli u
č
initi — bez goleme štete svoje? Ta na zemlji ovoj prljavoj nema tog dostojanja i nema te slave,koja bi mogla pretegnuti slavu Srbinovu, jer njoj nema ravne pod nebom ovim, pa stoga nam na njojzavide i bra
ć
a i nebra
ć
a naša.Ali: kako
ć
e Srbin sa
č
uvati i njegovati svoj ponos, svoju povjesnicu narodnu? Sa
č
uva
ć
e je tako, ako jesvesrdno prigrli, ako je ljubi svim srcem. A kako
ć
e je zavoljeti? 3avolje
ć
e je, ako je upozna. A kako
ć
e je poznati, ako je ne prou
č
ava, ako je ne u
č
i i ne pamti? I kako
ć
e drugi tu
đ
svijet znati za Srbina, akoSrbin sam za se no za i sam na se zaboravlja ? I po
č
emu
ć
e nas tu
đ
in voljeti i poštovati, ako se mi samine volimo i ne poštujemo?Mudri su bili pra
đ
edovi tvoji, Srbine moj, a još mudrije oni rekoše:
 Nenano— nepitano; znano —voljeno".
 Zagreb, na dan svetog Stefana Milutina, kralja srpskog 1894.Pisac.

Activity (55)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Nenad Belic liked this
Emina Pašić liked this
ml_kaldana liked this
Slobodan Radovic liked this
cetbat liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->