3na po
č
etku knjige, ali obara ju to,
š
to se protiv knjige obratio
č
ak hrvatski
Glas koncila,
jer je po njegovom puna antikatolicizma, i zato veoma antihrvatska, tako da je njenopredvi
đ
eno izdanje u SAD zabranio
č
ak tada
š
nji predsednik D
ž
ord
ž
Bu
š
stariji.Odre
đ
eni krugovi u Beogradu autorstvo knjige pripisivali su
č
ak dvojici pisaca, dodu
š
eliterarnom istori
č
aru i germanisti prof. dr. Peri Slijep
č
evi
ć
u i istori
č
aru prof. dr.Radoslavu Gruji
ć
u.
Č
ak se javlja mi
š
ljenje, da samo dva autora ne bi bila dovoljna, istoga misao, da je knjigu napisala grupa istori
č
ara. Jo
š
jedno ime se javlja u vezi sa ovomknjigom, i to Bogunovi
ć
, inspektor za prosvetu izme
đ
u dva rata, rodom iz Psunja.Ali ipak je, po mi
š
ljenju ve
ć
ine ozbiljnih istra
č
iva
č
a, pseudonim Psunjski pripadao Veli
š
iRai
č
evi
ć
u koji je, pored pomenute knjige, pod istim pseudonimom izdao jo
š
i knjigu
U ime Hrista – svetinje u plamenu.
Uprkos tome
š
to knjiga opisuje istorijske doga
đ
aje, kojise ti
č
u Srba od najstarijih vremena pa sve do (skora
š
njeg) kraja usta
š
ke tvorevineNezavisne dr
ž
ave Hrvatske, pronicljiv
č
italac
ć
e na
ć
i
č
ak ceo niz paralela sa doga
đ
ajimaiz vremena kada smo sa Hrvatima imali zajedni
č
ku istoriju. I te ga paralele mogu ispunitistrepnjom
š
ta nam se sve jo
š
mo
ž
e desiti.
Hrvati u svetlu slovena
č
ke istine
Nakon raspada austrougarske monarhije, Hrvati su se na brzinu organizovali iMe
đ
umurje ubrzo proglasili za svoje.
Š
tavi
š
e, ubrzo je odre
đ
ena politi
č
ka frakcija po
č
elada se zauzima za odcepljenje od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i za povezivanje saMa
đ
arskom i za zajedni
č
ki savez sa Italijom. U Kraljevini Jugoslaviji se ovo razmi
š
ljanjekasnije manifestovalo ubistvom kralja Aleksandra 9. oktobra 1934. u Marseju, koje su uzpomo
ć
Italijana organizovali hrvatski usta
š
e.U vezi sa drugim svetskim ratom, nikako se ne mo
ž
e prevideti
č
injenica, da su Hrvatiodmah nakon napada 6. aprila 1941. i kapitulacije Kraljevine Jugoslavije ve
ć
10. aprilaproglasili NDH, skoro odmah zatim pristupili nacifa
š
isti
č
koj koaliciji i tako sa ministrominostranih poslova nema
č
kog rajha Ribentropom (Otto von Ribbentrop) zavr
š
ili zapo
č
etuoperaciju. Ve
ć
26. avgusta 1939. su proglasili Banovinu Hrvatsku, koja je srpskim ibosanskim teritorijama oduzela srezove Dubrovnik,
Š
id, Ilok, Br
č
ko, Grada
č
ac,Derventu, Travnik i Fojnicu, priklju
č
ila ih svojoj teritoriji i stvar dovr
š
ila sa nastankomnacisti
č
ke dr
ž
avne tvorevine, za koju je nekada
š
nji predsednik Tu
đ
man izjavio, da jeprethodnica dana
š
nje Hrvatske. Odmah nakon prekrajanja slovena
č
ke teritorije, Hrvatska je tako
đ
e uzela svoj deo krvavoga plena, u hrvatskim logorima smrti izginuo je nemalibroj Slovenaca. U najve
ć
em kolja
č
kom projektu usta
š
a, kako su nazvali logor Jasenovac,usmrtili su i osamdeset sve
š
tenika iz
Š
tajerske.Nakon drugog svetskog rata hrvatska vlast se na brzinu preokrenula i zaboravila, da jebila do zadnjega dana na strani nacista i da ju je samo velika
ž
elja Josipa Broza - Tita zavelikom dr
ž
avom, koju su mu saveznici i omogu
ć
ili, spasla od denacifikacije, koja ni dodanas nije izvr
š
ena. Odmah su nastavili akcije, zapo
č
ete na zasedanju ZAVNOH-a 1944.godine, i pripojili si Istru, razume se, uz drugarsko odobravanje slovena
č
kih partijaca.Jedan od ve
ć
ih obmanjuju
ć
ih prikaza demografskog stanja Istre onoga vremena je
Leave a Comment