UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET RAZREDNA NASTAVA I B,H,S I KNJIEVVNOST

UPOTREBA RAUNALA U PREDMETU PRIRODA I DRUTVO

SEMINARSKI RAD IZ PRIRODE I DRUTVA

Kandidatkinja: Edisa Idrizovi

Mentor: doc.dr.Hazim Selimovi

UVOD
U nastavi je najvanije djetetu informaciju prenijeti i doarati na pravi nain. Postoje razliite metode i naini , i svako informaciju i spoznaju o nekom pojmu i temi usvaja na sebi svojstven nain. Dananje generacije djece , ive u vremenu kada su im dostupna razna pomagala, a dosad najvee moglo bi se rei otkrie , a i korisna stvar su raunala.Zato raunala ? Na koji nain u predmetu Priroda i drutvo? Naravno , trebam naglasiti , da sam ja bila ba i pomalo skeptina kada sam trebala napisati seminarski rad drustvo.Zato? Mislima matematikom,fizikom itd. Profesorica Azra Kadi je promijenila moju percepciju te teme, jer sam na vjebama kod profesorice uvidjela i spoznala vanost raunala u nastavi , pa i u predmetu Priroda i drutvo. Pregledali smo ogledni as koji je ona odrala u svom razredu i ostala impresionirana , kako uz pomo raunala moemo toliko toga napraviti , da djeci nastava bude zanimljiva, da svi uestvuju aktivno u samoj realizaciji nastavne jedinice,da se raduju dok ue , i na kraju da su svi zadovoljni i sretni zavrili as , a ujedno gradivo koje su trebali da naue usvojili su. vezano za upotrebu raunala u samom predmetu Priroda i da je svako bie raunalo povezuje sa informatikom,

1.UPOTREBA RAUNALA U PREDMETU PRIRODA I DRUTVO Djeca koja u najranijoj dobi imaju pristup raunalu i proniu u njegove tajne, imaju sve preduvjete za izniman razvoj inteligencije, a moda i akademsku karijeru u budunosti! Premda bi ta tvrdnja mogla motivirati sve nevjerne roditeljske Tome na 'paljbu' o tome kako raunala stvaraju male 'asocijalce' , iz SAD-a stie znanstveni dokaz o dobromu koje ova plastina kutija moe uiniti za mentalni razvoj djeteta. Pristup raunalu, upozorava voditeljica istraivanja Melissa Atkins, zapravo je klju uspjeha, jer vrijeme provedeno pred kutijom nije utjecalo na rezultate testiranja djece. ini se, pojednostavljeno reeno, kao da i sama volja za malo rada na raunalu tjera mozak na trening. Istina, jasno, lei u sredini, u pravoj mjeri koju samo roditelji znaju, a na to znanost ipak ne moe dati odgovor. Dobro je, preporua kanadska pedijatrica Sarah Shea, dijete ne ostavljati bez nadzora pred PC-jem, ne smjestiti ga u djeju sobu te ograniiti vrijeme za bavljenje raunalom, kako ono zaista ne bi postalo medijem otuenja. Raunalo djetetu zato treba predstaviti kao pomono sredstvo u uenju, ak i od najranije dobi, u treoj godini. Djeca vole uiti kroz igru, ali, stoga, neka te raunalne igre budu obrazovne. Raunalo moe odraditi dobar posao u vezi s razvojem intelegencije kod djece, ali glavninu 'posla' i razvoj emocionalnog kvocijenta inteligencije, ipak nose roditelji, a razvojem i unapreenjem nastavnog procesa i nastavnici. Stvaraju li, dakle, roditelji koji djeci ne postavljaju granice u prouavanju raunala male otuenike iz drutva, ili male genijalce visoke inteligencije?Odgovore jo uvije nismo dobili mislim , jer svako dijete je individualac i ono ivi u nekom svom svijetu , pa tako nekom djetetu , stvarno utoite postane raunalo, dok drugom djetetu predstavlja sredstvo relaksacije , ili treem izvor informacije.

1.1 Nastavna pomagala Nastavna pomagala predstavljaju orua za rad u koli sa nastavnim sredstvima ili za rad u nastavi uope. Od nastavnih pomagala(a ima ih zaista mnogo) ovaj put govorimo o raunalu kao nastavnom pomagalu. Nastavna pomagala su ustvari orua za rad i i razlikuju se od nastavnih sredstava. Upotreba nastavnih pomagala doprinosi razvijanju radnih sposobnosti uenika i ostvarivanju funkcionalnih zadataka nastave. Prema dr. Peri imlei (1983) uloga nastavnih pomagala u ostvarivanju nastavnog procesa ogleda se u sljedeem: -Skreu panju uenika na pojedinosti -Omoguuju istodobno promatranje svim uenicima u razredu -Omoguuju promatranje pojedinim uenicima 1.2 Multimedijalna nastava(raunar kao sredstvo) Povezano /zajedniko/integrirano koritenje razliitih medija (nastavnih sredstava) u ovom sluaju raunala , u realizaciji nekog nastavnog zadatka (npr. Obrada nastavne jedinice , ponavljanje i utvrivanje nekog sadraja naziva se multimedijalnim pristupom nastavi. Npr. Pri opisu nekog doivljaja moe se koristiti rije usmena i pisana (auditivna i tekstovna nastavna sredstva ).Meutim u dananje vrijeme i samim razvojem tehnike pa tako i njenim povezivanjem i primjenom u nastavnom procesu raunar se sve ee koristi Radom uz pomo raunara u nastavi puno lake djeca usvajaju odreena znanja; a. nastavno gradivo usklaeno sa programskim zahtjevima; b. razliiti izvori znanja; c. razliiti suvremeni oblici rada; d. aktivne nastavne metode; e. izmjenjena uloga nastavnika; f. uenici su subjekti nastavnog rada. Upotreba raunara u predmetu Priroda i drutvo ima veliku pedagoku vrijednost. Doprinosi brem i efikasnijem stjecanju znanja .

2. VIZUELNA NASTAVNA SREDSTVA Komuniciranje uenika i nastavnika pomou raunalne opreme Nastavni sadraji se izrauju i distribuiraju pomou raunala. Uenje se odvija kao vid komunikacije uenika i nastavnika preko raunalnih mrea. Uenici mogu rjeavati probleme i traiti informacije , dok nastavniku raunala mogu posluiti kao pomo u nastavi.

Razina implementacije Vrlo je fleksibilna razina implementacije .Pomou raunala moemo iz korijena promijeniti nastavu ili ga goristiti kao djelominu potporu za ve postojei sustav, ovisno o naim eljama. Treba , samo naglasiti da uenje uz pomo raunala nije zamjena za nastavnike ve alat za poboljanje nastave. Zato je dobro koristiti uenje uz pomo raunala Nema jednostavnog odgovora na ovo pitanje , ali najloginiji koji se meni namee je taj, da se drutvo konstantno mijenja , pa samim tim i tehnologija , jaa svijest ovjeka .Sam ovjek stalno se razvija , jer ga na to tjerasavremeno drutvo i brz nain ivota , a naravno i intelektualna svijest ovjeka se iri. Ne razmiljamo isto kao prahisorijski ovjek , kao to i generacije iza nas nee razmiljati kao mi .Sad u ovom vremenu raunalo nam je dostupno.Prua puno mogunost i zato snatram da je dobro koristi sve da nam olaka da doemo do ptrebnih spoznaja , a ako je to raunalo, onda ga svakako trebamo koristiti.

Drutvene promjene Promjenama u drutvu znaajno su se se promijenila znanja koja su jednoj osobi potrebna da bi se uspjeno obavljao neki posao , pa tako i u nastavnom procesuPotrebe su se promijenie zbog promjena u samoj nastavi.Djeca su postala samostalnija i samim tim eljnii stjecanja novih znanja.Raunalo je na prvom mjestu kod djece. Mislim, kada bi se napravila anketa medju djecom od 6-12 godina , o znaaju raunala , rangirali bi ga na prvo mjesto. Raunalo im popunjava sve slobodno vrijeme , stvara virtualne prijatelje , razvija kreativnost... 3. PREDAVA U NASTAVI Svaki predava u nastavnom procesu treba biti: a. dobar savjetnik b. dobar navigator c. kompjuterski pismen. Smatram , da ako predava ne ispunjava ova tri minimalna uvjeta ne moe na pravi nain prezentovati djeci to je potrebno da naui u nastavi. Djeca ue od svijih predavaa , nastavnika , uitelja i koriste funkciju oponaanja. Gotovo je sigurno , da e dijete na isti nain demonstrirati ono to je nauio ili vidio od uitelja tj. predavaa Nove potrebe i uvjeti

Zbog stalnog poveanja potreba djece pa samim tim i stvaranja uslova za to bolje usvajanje gradiva , potrebno je koristiti raunare u nastavi zbog; 1.poveana koliina informacija 2.suradnja i timski rad 3.demografija uenika se promijenila 4.selektivnost pri odabiru nastavni sadraja i tema 5.poveana potranja za znanjem.

Potrebne vjetine za rad i koritenje raunala Naravno , da bismo koristili raunalo moramo savladati osnovne vjetine . Prvo i najosnovnije , kako upaliti raunar , koji su dijelovi raunara ,kao i kako doi do odreene informacije .To se postie praktinim radom . Problemi u nastavi Kao i u svakom poslu pa tako i u nastavui se susreemo sa raznim problemima .Ekonomska situacija nije dobra nigdje u svijetu pa tako i kod nas . Jako je teko kupiti osnovne stvari za kolu , pa je zato upotreba raunala u nastavi olakala bar malo .Profesori, koji su zaista portvovani, koriste raunalo na razne naine . Pokazuju put kako doi do informacije i kako je koristiti . Kako uz to manje sredstava ( novanih) nauiti .

4.UPOTREBA RAUNALA KAO TEST ZNANJA KOD UENIKA Raunalo moe posluiti kao izvrsno pomagalo za porovjeru znanja kod uenika.Najei nain je u vidu printanih testova za provjeru znanja. Test znanja u predmetu Prirod i drutvo On objedinjuje sustav za praenje uenika (praenje uspjeha , vie testova provjere znanja . izvjea...), te same teajeve kojima se uenici koriste. Povezivanja predmeta Pirode i drutva kroz testove sa drugim predmetima u nastavi , kroz igru Ovo je veoma korisna informacija i naravno praktina upotreba raunala u nastavnom predmetu Znamo da predmet Priroda i drutvo spada u red pedagokih disciplina , jer je njen predmet odgoj i obrazovanje u najirem smislu rijei, kao i svih drugih pedagokih disciplina(Vukasovi,1986).

Praktini zadatak metodike nastave prirode i drutva Tu je veoma vana upotreba raunala .Moe se gotovo sve demonstrirati preko raunala , pa bilo kao crtez , ili reportaa snimnljena na CD. Pa ak i film bilo kojeg sadraja , a da ima edukativni karakter. Kroz testove znanja povezujemo predmete matematik, knjievnosti , likovno , muziko , slagalice , ukrtenice , anagrame , rebuse ... A sve u cilju to lakeg usvajanja znanja . Pri tom se misli od najjednostavnijih jedinica predvienih planom i programom I razred U prvom razredu se ui sljedee: 1.Sredina u kojoj ivim 2.kola 1.2.Ja na putu od kue do kole 1.3.Moja porodica 1.4.Moje mjesto i okolina 2.Priroda 2.1.Vrijeme 2.2.Biljke i ivotinje 2.3.ovjek i priroda 2.4.Nae mjesto 3.Sredina u kojoj ivim Primjena raunala u nastavnom planu i programu za 1.razred Sve navedeno , poevi od srdine u kojoj ivimo pa do objanjena djeci pojmova i nastavnih jedinica koje rebaju obraditi u 1. razredu puno je jednostavnije uz koritenje raunala. Djeca, kao i odrasli informaciju lake usvajaju ako im se prikae vizualno. Zbog toga to je to dokazano , razvojem tehnolgije razvili su se raunari odnosno raunarski programi , treba to vie koristiti rauanalo kao pomono sredstvo u nastavnom procesu . Tako moemo izvrsno uz pomo raunala objasniti djeci pojamMoje mjesto i okolina uz niz projekcija, crtea ...

Vrijeme , kao nastavnu jedinicu isto tako , jer samim tim uvodimo i uenje i provjeru znanja iz matematika na zanimljiviji nain. Biljke i ivotinje isto tako . Svjesni smo da ivimo u vremenu kada mnoga djeca ne znaju kako neka ivotinja izgleda pa i biljka. Nisu je vidjeli. Uz pomo raunala moemo reproducirati sliku , pa ak i boju i na kraju zvuk. Dijete , na taj nain stvara kompletnu sliku onoog to treba nauiti. 2.razred programa prirode idrtva Nastavnim programom predvieno je da se obrae sadraji 1.kola 1.2. Put od kue do kole 1.3. Moja porodica 1.4.Moje mjesto i okolina 1.5.Praznici 1.6.Prolost,sadanjost i budunost 2.Priroda 2.1.iva bia 2.2.ovjek i priroda 2.3. Biljke i ivoinje 3.3.Kretanje tijela

Kako djeca postaju starija , tako zrelija , pa je i nastavni program prilagoen njihovom uzrastu . Tako , na isti nain je prilagoena upotreba rauna u Prirodi i drutvu. U prvom razredu su to slike , crtei , to jednostavniji , sa to vie slika i objanjeja velikim tampanim slovima , dok u narednim razred

a se ve dodaju komplikovaniji testovi , crtei, upotreba malih slova , matematikih zadataka , a onda i animiranih , dokumentarnih i igranih filmova sa poukom na kraju. 9 ZAKLJUAK Upotreba raunala u predmetu Priroda i druzvo je jako vana i znaajana. U dananje vrijeme , svako dijete koje ima priliku ili ima vlastiti raunar sigurno pola svoga dana provede za raunarom. Naalost , moglo bi se rei , ako govorimo da to nije u smislu edukacije. Ali , kad ve govorimo o ovoj temi to je irok pojam , jer i u ivotu bez raunara ne radimo sve samo da bismo uili. Znai , da bi ovjek bio zadovoljan treba da budu zadovoljeni razni aspekti . Pa tu spada: uenje ,rad , odmor, rekreacija .Tako u tom smislu mislim da ne bi bilo dobro da je raunar zastupljen u uenju u koli u itavoj mjeri. Treba da postoji odnos , kolko treb akoristiti raunalo u predmetu. Nastavnik je taj koji vodi as , a raunalo treba da bude pomono sredstvo u smislu da se bolje shvati gradivo i nastavna jedinica, da as bude zanimljiviji i da svi uenici zajedno sa nastavnikom uestvuju u realizaciji asa.

10

LITERATURA 1. IVAN DE ZAN ;Metodika nastave priroda i drutvo , Zagreb 2005. 2.TOMI R.;Obiteljski odgoj,Tuzla 2008. 3. http://www.roda/article/read/uticaj-kompjuter 4.E- PREDAVANJA , INTRENET

11