You are on page 1of 16

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005.

Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

O TRIGAMA, TRIGUNIMA I KRSNICIMA U ISTRI

TOMO VINAK Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju 10000 Zagreb, Luia 3

UDK 398.47(497.5-3 Istra) Pregledni rad Review Prihvaeno: 15. 6. 2006.

Rad je nastao na temelju istraivanja koje je u razdoblju od 2003. do 2005. godine provela istraivaka skupina sastavljena od studenata etnologije i kulturne antropologije, kojoj se pridruio kolega Zmago mitek iz Ljubljane i kolegica Suzana Marjani iz Zagreba, pod vodstvom Tome Vinaka. Studentsku su skupinu sainjavali Mihaela Babi, Vanja Lovri, Ivana Galeti, Tibor Komar, Korana Radman i Romana Hansal. Cilj je istraivanja bio zabiljeiti vjerovanja o nadnaravnim biima, kao i tradicijske metode lijeenja i skidanja uroka s oboljelih ljudi ili stoke na podruju unutranje Istre. Prilikom istraivanja otkriveno je kako se upravo u naoj najrazvijenijoj upaniji, Istri, sauvalo obilje vjerovanja koja su u drugim hrvatskim regijama potpuno nestala. Otkrivene su i konkretne osobe koje se jo uvijek bave amanskim poslom. U analizi grae pokazat e se amanski elementi u tehnikama koje se koriste kod lijeenja oboljelih ljudi. Kljune rijei: trige, triguni, krsnici, amanizam, tradicijska medicina Istraivanja su provedena na irokom prostoru sredinje Istre, u sljedeim gradovima i selima: Motovun, Bale, Gronjan, Hum, Kotli, Graie, Dragu, Vrh, Sovinjak, ulci, Zamask, Zamaski Dol, Bartolii, Brka, Buzet, Moenice, Moenika Draga, Trebia, Potoki. Prigodom istraivanja najtee je bilo pridobiti povjerenje kazivaa, koji su nekada bolovali od pojedinih bolesti, kako bi govorili o tome tko ih je i kako izlijeio. Budui da su nas neki kazivai zamolili da njihova imena ne objavljujemo, u radu e se pojavljivati samo inicijali imena. Neki su kazivai
221

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

pristali na objavljivanje njihova imena i prezimena kao i na izvoenje pojedinih postupaka pred nama kako bismo ih vizualno dokumentirali. Kako bismo doli do podataka vezanih uz trige i krsnike, intervju bismo zapoinjali s pitanjima koja, u prvi mah, nisu imala veze s tom pojavom u Istri. Za potrebe znanstvenih istraivanja, podaci o kazivaima mogu se dobiti u Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naa prva kazivaica, gospoa J. (76 god.), nerado je govorila o bilo kakvom lijeenju koje nije imalo veze s modernom medicinom. Na nae brojne upite samo je odmahivala glavom i smjekala se, no ipak je spomenula kako je postojao jedan ovjek, jo dok je ona bila mala djevojica u Medveji (odakle je rodom), ki je neto gleda i namjeta kosti molitvom. Na na upit kako su zvali tog ovjeka, odgovorila je: a bilo je to na svake vie, ali konkretniji odgovor o imenu i nazivu tog ovjeka od gospoe J. nismo mogli dobiti. U razgovoru o tradicijskom lijeenju spomenula je jednu enu iz Pazintine koja je lijeila reumu spravljanjem posebnog lijeka u obliku praha koji bi se posuo po tijelu oboljeloga i na taj nain izvlaio bol iz zglobova. Ista se ena bavila i skidanjem uroka zavaroka. Kad bi ovjeka boljela glava, vjerovalo se da je na njega baen urok. ena bi bacila uarene ugarke u vodu, oboljeli bi tu vodu popio i na taj se nain oslobodio uroka. Kazivaica je spomenula kako je najopasnije hodati nou po kruerama, raskrijima. Na upit gdje se trige najee okupljaju, spomenula je Zamask i Zamaski Dol, jer su ljudi ondje znali vidjeti letea svjetla u umi i po gori koja tada nisu mogli logiki objasniti. Ispriala nam je i staro vjerovanje vezano uz Pazinsku jamu u koju bi, kad bi se napunila do vrha, bacili ivu rtvu, nakon ega bi se jama otvorila. Nije nam znala rei jesu li i ljude bacali u jamu kao rtve ili samo ivotinje. Kao dopunu naoj temi, spomenula je jo i fete od blaga koje su se odravale 17. sijenja na Sv. Antuna i 3. svibnja na Sv. Krisa (Kri). Na te dane nije bilo dozvoljeno diranje u zemlju i blago tj. nije se oralo ni vozilo. Njezin je sin, gospodin S., takoer bio suzdran pri spomenu triga i krsnika, iako su nas uputili k njemu kao vrsnom poznavatelju te teme. Rekao je samo da se trige prema prianju starijih okupljaju kod tekue vode i na raskrima. Spomenuo je jo i enu u Zamaskom Dolu koja pomae ljudima skidati uroke. Naglasio je kako on ne vjeruje u trige i kako su takve prie priali stariji suseljani ne bi li zaplaili djecu.
222

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Na je sljedei kaziva iz okolice Motovuna bio konkretniji i otvoreniji, ali tek nakon naeg dogovora da neemo otkriti njegovo ime i mjesto koje smo posjetili. Dobili smo mnotvo zanimljivih informacija koje su kaziva i njegovi suseljani iskusili u mjestu u kojemu ive. Poeo je priom o djevojci iz sela koja deset godina nije izlazila iz kue nakon to joj je prijateljica odrezala uperak kose. Izlazila je samo za vrijeme etve, a bila je blijeda kao smrt, bez imalo ivosti u sebi, hodala je poput zombija. Svako je jutro na njezin prozor slijetala svraka koja je nasilno htjela ui u kuu. Djevojini su je roditelji svaki put uspjeno otjerali. Nakon deset godina odvezli su je u Zagreb kod neke iscjeliteljice, nakon ega je djevojka ozdravila. Tih se deset godina svojega ivota uope ne sjea. Danas ivi uobiajenim ivotom, udana je i ima djecu. Ovaj je kaziva potom spomenuo svoju susjedu koja ima oko pedeset godina i petkom nou, obuena u crveno, odlazi na seosko groblje. Jednog su dana suseljani pronali kuhano jaje u vau na grobu njegove obitelji. Pretpostavljaju kako je to ona ostavila, a kad smo kazivaa upitali zato se boje kuhanog jaja, rekao nam je kako se svata loe moe izlei iz tog jajeta. Dalje nam o tome nije elio govoriti. No, kad bi iao u vinograd ili u polje i nju sreo putem, vratio bi se kui i taj dan ne bi nita radio jer vjeruje da mu se moe neto loe dogoditi i da posao kojeg bi se uhvatio sigurno ne bi uspio. Nakon nekog vremena, kaziva se potpuno opustio u naem drutvu. Priao nam je o svojim problemima u kui, kojima su svjedoili svi ukuani: paljenje i gaenje svjetla nou, otvaranje i zatvaranje vrata, lupanje iz podruma i udni zvukovi u glavnom hodniku kue (glasanje teleta kao da ga kolju), a i sam kaziva, koji je inae snaan ovjek, pao je u krevet potpuno iznemogao i bio uvjeren kako je doao kraj njegova ivota. Zbog svih su ovih problema pomo potraili od jedne ene iz Trsta koja je profesionalka u tome poslu. Koristila je zemlju s groblja, tamjan i eljezne eljeve. Kaziva je rekao da je ujutro znala izgledati kao da se borila s tisuu betija. Skinula je uroke s kue i rijeila gazdine probleme. Uzroke ne znamo, ali je ena iz Trsta upozorila naeg kazivaa na duh ene koju je prije trideset godina u tali pored njegove kue ubio vol. Naalost, nismo upoznali enu iz Trsta, iako je ba taj dan ponovno trebala doi u goste.
223

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Kao i gospoa J., i kaziva iz okolice Motovuna nam je rekao da prije nou nije bilo poeljno izlaziti van, sve dok ujutro prvi puta ne zapjeva pijetao. Jo je nadodao kako mu je otac jednom rekao da, kad pukne guva na jarmu, neka je zakopa jer se time mlate trige nou na raskrijima, a kad smo ga pitali protiv koga su se borile trige, rekao je da su se borile dobre protiv zlih. Na upit o mjestima na kojima se trige okupljaju, i ovdje smo dobili isti odgovor - na raskrijima i izvorima vode. Za razliku od gospoe J., koja o krsnicima nije htjela previe govoriti, na nam je kaziva ispriao kako su krsnici ljudi roeni u bijeloj posteljici te da mogu biti i muke i enske osobe koje imaju nadnaravne moi, a iscjeljuju molitvom i ljude i stoku. Uputio nas je do naeg sljedeeg kazivaa za kojeg nam je sa sigurnou tvrdio da je on krsnik. Upozorio nas je na dogovor o utnji tj. da ne smijemo otkriti njegovo ime niti rei gospodinu kod kojeg nas je uputio da nas on alje, jer emo ispatati svakojake posljedice. Na je sljedei kaziva bio krsnik iz Motovuna star osamdeset i dvije godine. U poetku nije elio razgovarati s nama o svojim iscjeliteljskim sposobnostima. Pokuao nas je odvratiti, govorei nam kako ne zna dobro govoriti hrvatski, meutim, zahvaljujui upornosti i dobroj upuenosti u zadanu problematiku, na se kaziva krsnik otvorio i time smo doli do vrlo vanih i zanimljivih podataka. Saznali smo da je iscjeliteljski dar dobio na misi Polnoki dok je gledao u sveenika koji je ispijao kale koji simbolizira krv Isusovu. Krsnik nam je potvrdio kako krsnici mogu biti i mukarci i ene, koji ive u vjeri i potenju, lijee stoku i ljude iskljuivo molitvom, te za izljeenje nikada ne uzimaju, niti trae bilo kakvu naknadu. Kod teih bolesti, uz bolesnog mole jo barem dva do tri krsnika. Mole se Bogu, ali i svecu zatitniku. Sveenici su prema ovom nainu iscjeljivanja skeptini, na to se na krsnik ne obazire previe, jer kae: Ja inim dobro i ivim u vjeri u Boga. Svoju je sposobnost lijeenja prenio na jednu enu iz Motovuna koja je postala krsnikom na Badnjak 2003. godine. Ta je ena bila iz obitelji u kojoj je nekada jedan lan bio krsnik. Ako bi prenio svoje znanje na nekoga tko nije iz obitelji gdje je prije bilo krsnika, tada bi on zauvijek izgubio svoju mo. Na na upit o enama koje skidaju uroke ugarcima i vodom, potvrdio je kako zna da postoje i samo odmahnuo rukom.
224

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Istraivanja smo nastavili u selu Bartolii u blizini Motovuna gdje su nas u kui Elia Benia doekali gotovo svi stanovnici malenog sela. Ispriali su nam kako je vlasnik kue u kojoj oni sad ive bio trigun, koji je zaklao desetoro od dvanaestoro svoje djece, a nou je znao muiti i sisati prsa i ostaloj djeci u selu. Na se kaziva sjea, dok je bio dijete, kako je nou znao osjetiti da mu netko sjedi na prsima i mori ga, a ujutro, kad bi se probudio, imao je nateene bradavice. Kad je taj trigun umro, a to je bilo u prvoj polovici 20. stoljea, djed naeg kazivaa stavio mu je pet avala u usta, pokopali su ga s licem prema dolje i stavili mu teki kamen na lijes, zbog vjerovanja da se nakon smrti ne povampiri i dalje nastavi napadati ljude. Ovi kazivai su nam takoer rekli da se dobri krsnici raaju s bijelom posteljicom, a ako se rode u crnoj i s repom, nazivaju ih trigunima. Kazivaica iz iste kue nam je rekla kako su se kao djeca bojali krsnika iz susjednih sela. Krsnik vlastitog sela je dobar za stanovnike svoga sela, ali ne i za susjedno selo te ga oni iz susjednog sela mogu smatrati trigunom. Prema kazivanju ljudi u tom selu, znalo se dogoditi da trigun, kako ne bi naudio ljudima, nosi u depu jaje koje bi popio kada bi ga uhvatila elja da naudi ljudima. Takoer bi se znalo vidjeti kako trigun ee selom grickajui granicu samo da odvrati elju od zlih namjera. Prema vjerovanjima i kazivanjima ljudi iz vie istarskih sela1, krsnici imaju sposobnost naputanja tijela za vrijeme sna ili prilikom gubitka svijesti. Tada im iz usta izlazi neki insekt, gusjenica, bakula ili triga. Kazivaica nam je ispriala dogaaj koji je doivio njezin djed dok je bio mlad. Djed kazivaice kosio je sijeno sa svojim prijateljem koji je bio krsnik. Nakon obavljenog su se posla legli odmoriti. Djed se prvi probudio i primijetio da nekakva bakula ili gusjenica ide prema prijateljevim ustima koji je jo uvijek spavao. Pokuao je maknuti bakulu, no ona se uporno vraala; pokuao je probuditi prijatelja, no ni to mu nije uspjelo. Nakon to je bakula ipak ula u krsnikova usta, ovaj je otvorio oi i rekao djedu nae kazivaice: da nisi pustio bakulu da mi ue u usta ne bi se nikad bio probudio. Kazivaica nam je takoer rekla da se bijeli krsnici sastaju na raskrijima gdje se bore protiv crnih krsnika s ruicama od jarma ili guvama i trtama. Takve smo podatke dobili u veini sela u Istri. Borba na raskrijima za
1

Zamask, Zamaski Dol, Bartoli, Sovinjak, Vrh, ulci

225

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

obine je ljude nevidljiva, ali ono to se za vrijeme borbe osjeti, to su udni zvukovi koji plae svakog tko ih uje. Na pitanje o tome to su sve trige radile, naa nam je kazivaica ispriala o jednom dogaaju, kojeg je njoj ispriala njezina majka. Ona se tog dogaaja sjea iz svog djetinjstva dok su ivjeli u kui njihove susjede. Majka nae kazivaice imala je mlaeg brata koji je bio jako slab i nije mogao jesti. Obitelj je poslala djeda po pomo krsniku. Krsnik je izmolio odreeni broj molitvi i poslao djeda kui, rekavi mu da e ga putem kui pratiti veliki pas te da se ne okree, ve da ide ravno kui i da e djetetu sutradan ujutro biti bolje. Tako se i dogodilo. No, za dva dana dijete je opet prestalo jesti. U meuvremenu je prabaka nae kazivaice, u pregradi izmeu soba, pronala komad robe od susjede u ijoj su kui ivjeli. Potom je uzela djetetovu potkoulju i taj komad robe i zajedno ih stavila u lonac kipue vode i kuhala. Za vrijeme kuhanja je drvenom vilicom probadala i mijeala, zatim je to izvadila i razrezala noem i ponovno bacila u lonac. Sutradan je njihovoj susjedi bilo loe. Ona je upalila vatru na ognjitu jer se tresla od zimice, legla na ognjite i zapalila se. uli su njezine jauke i krenuli joj pomoi. Stradala susjeda nije htjela da pozovu doktora ve njezina sina. Oni ju nisu posluali ve su poslali po doktora, ali je i sin doao, bez da ga je itko pozvao. U trenutku kad je doao doktor susjeda je izdahnula. Odjea u loncu je bila itava iako ju je prabaka izrezala na rezance dan prije. Obitelj kazivaice vjerovala je, kao i sama kazivaica, da im je susjeda bila triga i da je zato tako nesretno skonala. Nakon to je triga umrla, dijete je poelo normalno jesti. Jednom su trigunu stavili avle u usta kako vie ne bi imao moi. Kasnije je tijekom kazivanja kazivaica jo jednom spomenula avle koji su se takoer stavljali u usta kako bi se sprijeilo da mo triguna bude prenesena nekom drugom tj. da ne ide u nasljedstvo. triguni su nekad dolazili preko noi i ispijali ljudima krv iz prsa. Prema vjerovanjima i kazivanjima, trigun moe biti u obliku bakula koji mu izlazi iz usta dok spava, zatim kao vlas kose ili kao maka. Za zatitu od triguna ljudi su nosili kri, stavljali ogledalce ispod jastuka, jer se smatralo da bi se trigun preplaio kad bi vidio svoj odraz. Prije odlaska na spavanje bilo je dobro zabiti no u ulazna vrata kako trige i triguni ne bi mogli ui. Takoer, pod prag se stavljala neka amajlija, a u
226

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

depu se nosila vreica iji je sadraj znao samo krsnik, budui da ju je on pripravljao. Prema kazivanjima, i trigun moe pomoi ako eli, ali ukoliko pomogne, za par dana napravi neko zlo. Prema vjerovanjima, triguna treba dobro prestraiti, pa vie nee initi zlo. Vjerovanja u trige i trigune vrlo su zastupljena u okolici Motovuna o emu nam je govorio kaziva iz Livada. Dok smo se upoznavali s naim kazivaem, nismo primijetili da ima potekoa u govoru. im smo naeli temu, kaziva je poeo zamuckivati, gutati slinu, mirkati oima i cijelo se vrijeme vrpoljio. Bilo je vie nego oito da mu je teko prisjeati se svog djetinstva i govoriti o trigama i problemima za koje vjeruje da su mu one nanijele. Naime, na njega su trige prvi put bacile urok jo dok je bio novoroene, to je moglo zavriti kobno. Majka mu je otila u drugo selo krsniku po pomo koji je, prema kazivanju, uspjeno skinuo urok s djeteta i spasio ga od sigurne smrti. Rekao nam je i kako trige najvie napadaju nemone i dobre osobe. Jedanput su mu prevrnule kola puna sijena na ravnoj cesti. Za zatitu od triga kaziva stavlja no pod krevet. Osim triga, dok je bio dijete, nou su ga grizle morine, no s njima se borio i nisu mu uspjele ostaviti otisak. Njegova bi se mlaa sestra, koja nije imala snage boriti se, ujutro probudila preplavljena modricama na rukama, prsima i drugim dijelovima tijela. Kaziva nas je uvjeravao kako ga trige tlae cijeli ivot. Nisu ga muile jedino kad bi bio daleko od svog rodnog kraja, npr. na odsluenju vojnog roka, no, im bi se pribliio svom rodnom kraju problemi bi ponovno poeli. Jo od osme godine ivota svaki put kad prolazi kruerama osjeti strane glavobolje, a kad doe kui sav je iscrpljen i padne u krevet. ene koje su trolige mogu skidati uroke na daljinu. Takoer, to mogu i krsnici, samo im je potrebno odnijeti osobni predmet oboljelog, pramen kose, sliku i slino. Naa nam je sljedea kazivaica rekla kako se na vrhu sela nalaze etiri staze, gdje su se nou sastajali krsnici iz triju sela. Nije znala rei to su tamo radili, ali je sigurna da su se tamo sastajali, jer su ih vidjeli ljudi iz sela. Kad smo je upitali za trige, odgovorila je da je triga bilo, a da ih ima i danas te da one ljudima i ivotinjama slabo rade. Kazivaica je navela kako su imali svinju koja nije htjela jesti, pa su je prodali nekom ovjeku u Pazinu. Nakon nekog vremena sreli su tog ovjeka,
227

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

koji im je rekao da je svinja dobro i da jede najvie u svinjcu. Njenom je ocu to bilo sumnjivo te je otiao nekoj eni, koja mu je rekla da je jedna baba u selu to napravila. Ona kod kue napravi istu hranu koju oni daju svinji, ali se iznad nje moli i iskria ju te kriomice daje svinji, koja nakon toga prestaje jesti. Rekla im je da nisu trebali prodati svinju, ve su trebali prvo doi k njoj. Prisjetila se kad ju je kao dijete, svu oteenu po vratu i licu, teta odvela na magarcu u Motovun nekoj eni koja dela vodu za kontraduru. Ta ena je molila, kriala i noem rezala vodu te joj dala piti iz alice s tri strane. Dala joj je i nekakav praak koji se stavi u vodu, kojim je ispirala grlo i usta dva puta na dan. Nakon etiri dana oteklina je splasnula. Htjela je popiti au vode, a iz usta joj je poeo curiti gnoj i ubar. Nadalje, kazivaica je ispriala kako je u selo jedanput doao neki nepoznati mladi. Legao je ispod stabla, a dok je spavao u usta mu je uletjela ovea muha. Svi su pomislili kako je on trigo. Nakon nekog vremena muha je izletjela iz njegovih usta i on se probudio. Bilo mu je neugodno to su ljudi vidjeli tko je on. Brzo je otiao iz sela. Kasnije su saznali da je taj mladi ubio trudnu enu na mostu u Kopru. Ispriala nam je kako su i oni u svom selu imali triga. On je sa sobom uvijek nosio jaje u koje bi puhnuo tri puta kad bi sreo neko dijete pa bi ga bacio. Jedanput je sreo samu kazivaicu, puhnuo u jaje tri puta i bacio ga. Ona je uzela jaje i odnijela ga kui. Pokazala je jaje majci, a majka joj je rekla kako bi ju trigo pojeo da nije bilo tog jajeta. Kad su razbili jaje, iznutra je bilo crno. Takoer nam je rekla kako su postojali krsnici, ali nam nije htjela vie priati o njima, te kako su se vile nou sastajale na raskrima. Kako su nam ljudi s kojima smo razgovarali vie puta spomenuli Zamask kao mjesto gdje ima najvie triguna, krenuli smo prema Zamasku. Selo se sastoji od desetak kua a ima i tri crkvice. Glavna je posveena Sv. Mihovilu. Po dolasku, ispred nas se pojavila skupina mukaraca, koji kao da su jedva doekali da se netko nov pojavi u njihovu selu. Kad smo naim domainima rekli to je tema naega istraivanja, najstariji se od njih nasmijao i rekao kako su njihovi stari vjerovali u trige i krsnike, ali da oni danas
228

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

postoje samo kao pria za malu djecu. Nakon nekog vremena nastavio je priati o tome kako su prije u selu postojali krsnici koji su se raali u bijeloj posteljici koju bi mu onda zaili ispod pazuha. Onaj koji se rodi s repom i u crnoj posteljici taj je bio trigo. Nekada je, u vrijeme prije Drugoga svjetskog rata, u selu uvijek bio samo jedan krsnik, koji je titio suseljane od trigona. Taj je znao tko je sve trigo u selu. Kad bi ga suseljani upitali da im pokae trigone, uputio bi ih da, ako se usude, odu nou na raskrije putova te stave vile ispod brade. Oko njih bi tad prolazili trigoni i zapitkivali ih: to radi ovdje tiu objeeni? Na to im nije smio odgovoriti, niti ih ita pitati, jer bi umro. Prema vjerovanju, vile koje je drao pod bradom probile bi mu glavu. Ako bi ostao priseban i cijelo vrijeme utio, tada bi svima mogao vidjeti lica i znati tko je sve trigo u selu. Prema kazivanjima, trigone su pokapali s licem prema dolje i avlima u ustima. Znali su im koji put okovati usta i lice eljeznom brnjicom, jer su vjerovali kako se trigoni mogu povampiriti nakon smrti. Taj smo podatak pokuali provjeriti kod arheologa koji su u to vrijeme imali iskapanja na srednjovjekovnim lokalitetima u blizini Bala. Kolega Miloevi iz Splita, koji je bio voditelj iskapanja, nije mogao potvrditi da su igdje naili na grob gdje bi pokojnik bio pokopan s okovanom glavom. Oito je kako se ovdje vie radilo o vjerovanjima nego o stvarnom inu okivanja triguna. Kako smo se opratali s naim kazivaima iz Zamaska, oluja je bila sve tia i tia da bi na kraju potpuno prestala. U blizini Zamaska, u Zamaskom Dolu ivjela je teta Roa. Tada je imala oko sedamdeset i pet godina, bila je vrlo susretljiva. Naalost, teta Roa je umrla krajem 2005. godine ne doekavi objavljivanje ovoga teksta. U Zamaskom Dolu ivjela je preko pedeset godina, a trideset se godina bavila skidanjem uroka s ljudi i ivotinja. Prije nego li je nauila skidati uroke, ila je jednom ovjeku moliti za ozdrvljenje svoga mua. On joj je rekao da e na povratku kui vidjeti tri predmeta koja ne smije uzeti a mu e joj ozdraviti kad doe kui. Putem kui, uz cestu je vidjela dva facola za na glavu, ljepe vidjela nisan, treeg predmeta se ne sjea, a kada je dola kui mu je bio zdrav. Prisjetila se prie iz djetinjstva, o ovjeku iz susjedstva za kojega su vjerovali da je trigo. Jednoga je dana osjetila njegov dodir na ramenu, sruila se na pod, a kada je dola kui saznala je da je on upravo umro.
229

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Skidanje uroka uila je tri godine od jedne ene iz Zrenja kojoj je to znanje prenio njezin mu. Kako bi nekome pomogla ne mora ga vidjeti niti biti s njim, mora samo znati njegovo ime i biti sama dok moli kako se ne bi zabunila pri molitvi. Time je pomogla dvadeset i etirima enama u jednom starakom domu. Molitve za ljude i ivotinje gotovo su iste, a razlikuje se utoliko to se za ivotinje moli njihovim zatitnicima, sv. Antunu opatu i sv. Roku te se na kraju molitve ne kae amen, jer, kako je navela, ivotinje nisu krtene. Ona moli trinaest Oenaa, trinaest Zdravomarija i trinaest Slavaocu, a dok moli Oenae baca ugljene u vodu. Nakon svakog Oenaa baci jedan ugljen u vodu pa ga prekrii. Ako ugljeni zacvile i padnu na dno znai da je urok baen i ona onda moe toj osobi pomoi. Ugljen baca tamo gdje stoka ne moe doi, a voda se daje ureenima i oni je moraju okusiti s tri kraja prije nego sunce zae. Ovdje donosimo tekst molitve kojom je teta Roa lijeila ljude, kojeg nam je dopustila prepisati i objaviti: Prekriit se: u molit Oena i Zdravo Marijo zo one due ki so od tega zla. u glet za kontraduro sveti Kuzam i Dumjan i sveti Benedit i Majka Boja od zdravlja ki ima trinaest gracij pre Bogom. Sad u molit trinaest Oenaa za tega sveca (ime osobe) za svaki Oena jedan ugljen hitit u vodu trinaest Zdravehmarij za tega sveca (ime osobe) trinaest Slavaocu za tega sveca (ime osobe) Sad u molit pet Oenaa pet Zdravehmarij za se one due ki so u mukah pregatrskehki (purgatorijskih) ki se nikad nijedan zanje ne domisli
230

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Sad u molit jeno Vero za tega sveca ( ime osobe) I na kraju prekriit se - ne nosit vodo a pole sonce zad. I vodu nosit po dlanu I sa njom se malo podije i umije lice. Stavlja se u kavu. Gospoe Roe vie nema meu ivima, a svoja znanja nije uspjela prenijeti na nasljednika. Drago Orli je jo prije dvadesetak godina (Orli, 1986) prikupio i tiskao vrlo zanimljivo gradivo o ukorijenjenosti i ivotnosti tradicije vezane uz trige i trigune u Istri. Ovdje donosimo izbor iz tog gradiva te torice koje se uklapaju u kontekst kazivanja zabiljeenih u zadnjih pet godina istraivanja u Istri. trige i triguni su najblii pojmu vjetica. trigun se rodi u rnem mihuru koji se potom saije pod pazuh. Bez tog rnog mihura ili u drugoj varijanti crne kugle s kojom se raa, gubi mo. trige i triguni su opaki i vrlo opasni i po ivot ljudi, a piju i krv. triga se rodi s repom. Pojavljuje se u raznim ivotinjskim oblicima. Sijela i obavezna sastajalita su im poslije 11 sati naveer (ali i u 11 sati ujutro) na raskrima (kriine, kruere, kroerije). Djelatnost triga i triguna se oituje u tri vida: tuku se meusobno, ine zlo ljudima, i tre, kao najbitnije, tuku se sa svojim zakletim neprijateljima krsnicima (Orli 1986:10). Najbolja obrana od triga i trigina je kri-kriina, kri salamun, salamunski kri, kri-papali. Treba ga nacrtati iz jednog poteza. Takav ucrtani ili zakucani kri na vratima titi kuu od triga i triguna (Orli 1986:10). Postoje i osobe koje se zovu trolige. Premda su po nazivu sline trigama njihova se djelatnost razlikuje od one koje izvode trige. troliga je vraara. esto moe pomoi, i tim enama se redovito odlazi po savjet ili lijek. No, neke mogu zaarati troligati i na zlo uinuti. One su u osnovi ipak, posrednik izmeu zla i dobra. Znaju nainiti, to nainiti vrlo je esto u svim tim priam, u smislu nalaenja rjeenja i lijeka za bolest ili nevolju. trolige najee gase roke, ubacujui glenje u ikaru s blagoslovljenom vodom ili vodom izmijeanom s uljem (Orli 1986:8).
231

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Glenje je gorui ar koji se uzima s ognjita i ubacuje u posudu s vodom. Svaka eravica dobije ime po nekom od moguih neprijatelja koji su stavili uroke. Ukoliko na spomen imena eravica ubaena u vodu ispusti karakteristian zvuk, to je znak da je taj stavio urok. Najvei uinak ima ona voda koja je uzeta sa sedam razliitih izvora. Voda se prilikom uzimanja ne smije okrenuti unazad. Kada bi se okrenulo, voda vie ne bi imala nikakvu mo. Takvom je vodom dobro umivati lice, a preporuuje se malo je popiti za zdravlje. Ponekad je na terenu teko razlikovati govore li kazivai o trigama ili troligama. Za nekoga u selu, kojemu je troliga pomogla ona je dobra, a za drugog iz istog sela ona je triga jer misli da mu moe nauditi. U Kanfanaru je zabiljeeno vjerovanje o znacima raspoznavanja hoe li tko biti trigun, krsnik ili mora. Kueljaju u Kanfanaru da se krinjak rodi u biloj koulji, ili s crlenom beritom. trigun se rodi u crnem mihu, a more i trige se rode z repom. Povidaju jo da ene, ke nimaju dlak na pizdi, su more (Orli 1986:39). Krsnik (krnjak, krinjak, grinjak) veliki je protivnik, neprijatelj trig i triguna. On brani ljude. Svakodnevno, odnosno svake noi na raskre u borbu sa trigama. U borbi i on poprima isti lik kao trige i triguni (pas, maak, vol) ali je bijele boje ili aren, dok su njegovi protivnici crne boje. Jak je za 12 trig (Orli 1986: 10). Krsnik se raa u bijeloj kouljici, ili sa crvenom kapicom. I kouljica i kapica se zakrpaju pod pazuhom ili objese oko vrata kao kolajna. To se zove janju. Ako babica po porodu povie: Rodija se je krsnik!, on to nee biti, ali ako ga babica zataji, preuti, on e to postati u sedmoj godini. Tada dou drugi krsnici i pozivaju ga poimenice. Ako ga roditelji ne otkriju i kau Ni ga doma! Na tri poziva, djeak nee postati krsnik. Njegovi nesueni drugovi tada uzvikuju: Da ga nebi bilo doma nikad ve! i odlaze. Krsnik i lijei. U nekim priama zna biti i zao (Orli 1986: 10-11). Krsnik lijei ljude i stoku. Krsnici imaju najveu mo u vrijeme ljetnog solsticija tj. oko Ivanja. Za ubu iz Orlia su govorili da je krsnik, da se je zlega u mihuru s beritom i da ga je babica zatajila. A on je, pak, govorija da su za Svetog
232

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

Ivana krsnici najmoniji, najei, a trige da se zapru u crne kulje i ne laze z hi. 4. pomajia tamo zgorun tri puta po devet komuni daleko i jo dalje, povidaju stariji, da teg dana sunce sviti i dan i no. Za Ivanje dan tue no, a dobro slabo (Orli 1986:115). Ovdje se vidi veza izmeu krsnika i sunca. Kada je sunce najjae i krsnik je najjai, on je solarni junak. Ako krava epa smatra se da je ureena, te se zove krsnik. Kravu gospodar popelja na njivu. Kadi krava stane s boson nogon, poli te stope klekne krsnik i z kosirom po tragu od stope zrie tu zemlju. Zvadi je van i ti busen zemlje ubrne znaopako. Blago je zlieno, ne eplje vie (Orli 1986:27). ZAKLJUNA RAZMATRANJA Podrijetlo imena triga i triguna Eliade (1983:118) trai u latinskoj rijei striga, vjetica. U rumunjskome je rije striga postala strigoi to znai vjetica. ivi strigoi roeni su s kouljicom, a kada dou u zrelo doba, stavljaju je na sebe i postaju nevidljivi. Posjeduju nadnaravne sposobnosti i mogu prolaziti kroz zatvorena vrata. Zli su kao i vjetice i nanose zlo ljudima i stoci. Predaja o krsniku poznata je u Istri, Hrvatskom primorju i Kvarnerskim otocima. Javljaju se pod nazivima krsnik, kresnik, krnjak, krisnik, skrisnik, grinjak (eo 2002/2003). Podrijetlo i pojavu triga i krsnika u Istri moemo traiti iz vie izvora. To mogu biti preitci starih pretkranskih poganskih kultova i vjerovanja. to se slavenskoga svijeta tie, poznati su pod istim ili slinim nazivima kod svih Junih Slavena. Zbog toga bi im se podrijetlo moglo traiti u pretkranskim vremenima. Krsnike iz Istre i njihovu borba protiv triguna, putovanja u snu, roenja u kouljici, buku za vrijeme borbe koja plai ljude moemo staviti u kontekst pretkranskih indoeuropskih kultova. U svojoj raspravi o pojavi kresnika u Sloveniji, mitek se oslanja na radove Mikailova, Ivanova i Toporova. Polazei od osnovnog mita o dvoboju nebeskoga boga gromovnika Peruna i njegova suparnika, htonskog boanstva Velesa, dolazi do zakljuka kako mjesto
233

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

krsnika/kresnika treba traiti u samoj jezgri protoslavenske i baltoslavenske mitologije (mitek 2004:139-141). Prema tome, krsnik bi zamijenio Peruna u vjenoj borbi sa zmijskim kraljem, zmajem Velesom. To bi bila degeneracija osnovnoga mita pod utjecajem kranstva. Ta bitka traje od poetka svijeta i nikada ne prestaje. Kad god zmija napusti svoje mjesto i krene na goru, tada je Perun udara kamenom munjom i vraa dolje u duplje uz vodu, gdje joj je i mjesto. To je vjena borba izmeu dobrog i slabog, Peruna i Velesa, krsnika i triga. Tako bi krsnik imao tri kronoloke sekvencije: vrhovno boanstvo, dobri demon, a na kraju je postao dobronamjerni heroj.

LITERATURA ELIADE, Mircea (1983): Okultizam i pomodne kulture. Eseji s podruja komparativne religije. Zora, GZH, Zagreb. ORLI, Drago (1986): torice od trig i trigun. Istarska naklada, Pula EO, Luka (2002-2003): O krsniku: od tradicijske pojave u predajama do stvarnog iscjelitelja. Studia ethnologica croatica, vol 14/15, 23-53. Zagreb. MITEK, Zmago (2004): Mitoloko izroilo Slovencev. Svetinje preteklosti. tudentska zaloba, Ljubljana.

234

Stud. ethnol. Croat., vol. 17, str. 221-235, Zagreb, 2005. Tomo Vinak: O trigama, trigunima i krsnicima u Istri

ON TRIGE, TRIGUNI AND KRSNICI ON ISTRIAN PENINSULA Summary This paper presents ethnographic material collected during recent eld research on Istrian peninsula in the period from 2000 to 2005. trige, triguni and krsnici can be anthropologically analyzed in different ways. They can be observed as parts of traditional medical practice, since trige and krsnici can heal people and cattle. Stories of trige and other mythical creatures also form a part of oral traditional literature. And thirdly, trige, triguni and krsnici are mythical creatures linked to pre-Christian, pagan times, before Croats accepted Christianity. They are traces of memory of the mythical battle between sunny, celestial, thunder god Perun, and the giant snake from the underworld, coming from the dark part of the year. This battle is continual since the beginning of time, and every time the snake abandons its place and starts its journey upwards, up the hill, Perun strikes it with his stone lightning and sends it back deep into the water, where it belongs. This is the eternal battle between good and evil, Perun and Veles, krsnik and triga. Key words: triga, trigun, krsnik, shamanism, traditional medicine

235

You might also like