Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/2 (2010.

UDK 811.163.1373.45:811.11 Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 20. XII. 2010. Prihvaen za tisak 25. I. 2011.

Saskia Pronk-Tiethoff

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb spronk@ihjj.hr

SEMANTIKA POLJA GERMANSKIH POSUENICA U PRASLAVENSKOME1

U ovom lanku razmatraju se dokazi koje posuenice nude za vrste kontakata izmeu Praslavena i njihovih germanskih susjeda, Gota i razliitih zapadnogermanskih naroda. Germanske posuenice u praslavenskome uglavnom pripadaju odreenom skupu semantikih polja. Posuene rijei mogu se podijeliti u nekoliko semantikih polja: vlast i vojska, tehnika terminologija, novac i trgovinska razmjena, mjesta za pohranu (bave, kutije itd.), kranska terminologija i imanje. Tehnike rijei i kranske rijei vjerojatno su zapadnogermanskoga podrijetla, dok sve ostale semantike kategorije sadre i gotske i zapadnogermanske posuenice.

1. Uvod
U ranom razdoblju svoga irenja iz pradomovine, Slaveni su bili u dodiru s razliitim germanskim plemenima. Zbog tih kontakata Praslaveni su upoznali nove pojmove i preuzeli nepoznate predmete. Preuzimajui predmete od Germana, Praslaveni su esto posuivali i njihove germanske nazive, to je rezultiralo desetcima germanskih posuenica u praslavenskom. Prouavanje posuenica u praslavenskome daje nam, dakle, bolji uvid i u praslavenski drutveni ivot. Praslaveni su prvi put doli u dodir s germanskim narodima u prvim stoljeima poslije Krista kada su se selili iz svoje pradomovine. Pradomovina je vje1 Ovi materijali temelje se na radu koji je sufinancirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Miljenja, nalazi i zakljuci ili preporuke navedene u ovom materijalu oznaavaju miljenje autora i ne reflektiraju nuno stajalita NZZ-a.

317

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

rojatno bila smjetena na podruju jugoistono od movara Pripet, koje se nalaze sjeveroistono od Karpata (u blizini granice dananjih republika Ukrajine i Bjelorusije). Pretpostavlja se da su Praslaveni bili u jezinom kontaktu s Gotima na podruju sjeverno od Crnog mora (od kraja 3. stoljea do 5. stoljea) te s jednim ili vie zapadnogermanskih plemena u srednjoj Europi (usp. Kiparsky 1934.). Germani su prije toga ve dugo bili pod utjecajem Rimskoga Carstva i sami su preuzeli mnoge predmete od Rimljana. Glavni kontakt izmeu Rima i germanskih naroda dogodio se u 3. i 4. stoljeu. Oko 400 posuenica posueno je iz latinskog jezika (uglavnom iz vulgarnoga latinskog) u germanske dijalekte. Posuivanje tih rijei moe se datirati prije anglosaksonske migracije u Veliku Britaniju u 5. i 6. stoljeu (Wild 1976: 60). Latinske posuenice u germanskom obuhvaaju nazive za tehnike ureaje, prehrambene proizvode te trgovaku (npr. trite, mjere za teinu i kovanice) i vinogradarsku terminologiju. Posuenice pokazuju da su germanski narodi preuzeli neke proizvode i vjetine, kao npr. staklo, keramiku, metalne bave i koritenje novca, od Rimljana. Rimljani su, s druge strane, preuzeli znatno manje predmeta od germanskih naroda. Jedna od germanskih posuenica u latinskom je rije glaesum jantar (Wild 1976.), koja se mogue i nalazi kao germanska posuenica *glaz kuglica u praslavenskome. To bi pokazalo da se jantarom trgovalo i u slavenskim zemljama.2 U svojim meusobnim dodirima Slaveni su preuzeli mnoge predmete i pripadajue rijei od germanskih naroda, dok su Germani preuzeli vrlo malo rijei od Slavena. Prema Birnbaumu nije mogue dokazati i ak nije uope vjerojatno da su Germani posuivali iz praslavenskog (1984: 9). Holzer takoer smatra postojanje praslavenskih posuenica u germanskim jezicima kontroverznim (1990: 61). Kiparsky navodi pet moguih praslavenskih posuenica u germanskome (1934: 96101). Za veinu tih rijei razlog je za posuivanje jasan: psl. *drop- velika droplja (njem. Trappe) je ptica koja se preteno nalazi u pretpostavljenoj pradomovini Slavena; *krzno krzno (njem. Krsch) i *sorka koulja ili torba za krzna (staronordijski serkr) posuene su u vezi s trgovinom krznom, kojim su se bavili Slaveni; *plx puh (njem. Bilche) vjerojatno je takoer posuena zbog trgovanja krznom. Veliki umski mi se lovio za krzno, meso i mast. U Sloveniji se lov na puhove jo uvijek prakticira (Peri 1998.). Semantika motivacija za posuivanje *plsati plesati (got. plinsjan plesati) manje je jasna, ali ta rije moe biti i praslavenska posuenica u germanskome. injenica da su Germani manje rijei preuzeli od Slavena nego obrnuto moe se objasniti time to je razina tehnikog i drutvenog razvoja german2

Etimologija rijei *glaz meutim nije potpuno jasna, vidi biljeku 6.

318

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

skih naroda bila via nego slavenskih (usp. npr. Uhlenbeck 1893: 481). To je, izmeu ostaloga, rezultat dugogodinjeg utjecaja Rimskog Carstva na germanska plemena, o emu Wild pie da the vocabulary of an advanced [Roman] society made an impact on the languages of less advanced [Germanic] peoples. (1976: 57).3 Predmeti koje su Germani preuzeli od Rimljana mahom su bili nepoznati i Slavenima pa nije neobino da rijei za te predmete nalazimo meu germanskim posuenicama u praslavenskome.

2. Semantiko razvrstavanje posuenica

U nekoliko radova germanske su posuenice u praslavenskome podijeljene u semantike kategorije. Prema meni dostupnim podatcima, prvu semantiku klasifikaciju germanskih posuenica u praslavenskome napravio je Kluge. On razlikuje pet semantikih polja: 1. dravno-ratnika terminologija; 2. izrazi za trgovaki promet; 3. rijei za zemljoradnju, stoarstvo, polje i umu, kuu i dvorite; 4. rijei za umjetnost i obrt; 5. crkveni i vjerski termini (1913: 4142). Green se, u svojoj knjizi Language and History in the Early Germanic World, bavi gotskim posuenicama u praslavenskom i razvrstava ih u pet kategorija iz kulturnoga gledita: 1. trgovina; 2. politika vlast; 3. zemljoradnja; 4. ratovanje; 5. umjenosti (1998: 173). Green samo uzima u obzir odnose izmeu Slavena i Gota, a ne odnose Zapadnogermana sa Slavenima. Prema Matasoviu glavne su semantike kategorije koje pokrivaju germanske posuenice u praslavenskome ona [polja] koja sadre rijei koje se esto posuuju: 1. graditeljstvo; 2. konfiguracija zemljita; 3. termini iz socijalne sfere; 4. nazivi za ivotinje i stoku (2008: 51). Najrazraeniju je klasifikaciju napravio Stender-Petersen, koji raspravlja o germanskim posuenicama u praslavenskome iz kulturnog i povijesnog gledita u svojoj knjizi Slavisch-germanische Lehnwortkunde (1927.). On uoava dva sloja germanskih posuenica u praslavenskome: a) stariji sloj posuenica, koji datira u posljednja stoljea prije Krista, a sastoji se od posuenica iz pragermanskog jezika; b) mlai sloj posuenica, koji se sastoji od gotskih rijei, a datira ga u razdoblje izmeu 213. godine (kada su Goti doli u Daciju) i 376. godine (kada je bio prvi prodor Huna u Europu) (1927: 171). Stender-Petersen je razvrstao posuenice u veliki broj semantikih kategorija. Starije su posuenice prema njemu proistekle iz pragermanskoga i pokrivaju mnoga semantika polja: nazive za 1. narode, 2. vladare i vlast, 3. oruje,
3

vokabular naprednoga drutva utjecao je na jezike manje naprednih naroda

319

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

4. graevinarstvo, 5. gospodarstvo, 6. oznake za geografska podruja, 7. alate i mjesta za pohranu, 8. hranu, kao i 9. ekonomsku terminologiju, izraze za 10. drutvene obveze te 11. umjetnost i obrt. Gotske posuenice pokrivaju prema Stender-Petersenu sljedea polja: 12. regionalne nazive (npr. za Rimljane i cara), 13. faunu i floru, 14. novac i trgovinsku razmjenu, 15. oznake za luksuzne robe, 16. kransku terminologiju i 17. pisanje (1927: ixx). U nekoliko aspekata moja je interpretacija korpusa drukija od interpretacije Stender-Petersena. Stender-Petersen pretpostavlja da se najranije posuenice iz germanskoga u slavenski datiraju u pragermansko vrijeme. On datira najraniji dodir vielleicht schon einige Jahrhunderte vor unsrer Zeitrechnung, sptestens aber um Chr. Geb. (1927: 178).4 Kiparsky se slae s tim gleditem (1934: 168 f.). To je datiranje prvoga dodira slavenskih i germanskih plemena vjerojatno prerano. U svojoj pradomovini, Praslaveni nisu doli u dodir s govornicima germanskih jezika. Nema dokaza da je teritorij na kojem su ivjeli Germani (a time i Pragermani) na poetku kranske ere dosegnuo sjeveroistoni dio Karpata.5 Prvi dodiri slavenskih i germanskih plemena vjerojatno su tek zapoeli krajem 3. stoljea, kada je zapoela migracija Praslavena iz svoje pradomovine prema jugu i zapadu. Kortlandt pretpostavlja da je do prvog dodira Slavena i Gota dolo u vrijeme kada su Goti ve stigli na podruje Crnoga mora, jer on ne vidi nikakvih dokaza o migracijama Gota preko slavenske pradomovine (2002: 2). To znai da gotske posuenice pripadaju starijim a ne kako misli Stender-Petersen mlaim posuenicama u praslavenskome. Dodiri s Gotima prestali su u 5. stoljeu, kada su Goti izgubili svoju dominaciju na podruju Crnoga mora pa je zato malo vjerojatno da su Slaveni posuivali iz gotskoga nakon 5. stoljea. Prve su posuenice iz zapadnogermanskih jezika ule u praslavenski kada su se Slaveni preselili na zapad, ali dodiri s govornicima zapadnogermanskih jezika ostali su do samoga kraja praslavenskoga doba (pa i kasnije). Najstariji su zabiljeeni zapadnogermanski jezici starovisokonjemaki jezik i starosaksonski jezik, ali najraniji su dokumenti na tim jezicima iz sredine 8. stoljea. Poetak kontakta Slavena s govornicima zapadnogermanskih jezika moemo datirati u vrijeme prije prvih pisanih spomenika zapadnogermanskih jezika. Zbog toga nije jasno koji je jezik ili jezici izvor zapadnogermanskih posuenica u praslavenskome. Posuenice iz zapadnogermanskih jezika mogle su ui u prasla moda i stotine godina prije nae ere, ali najkasnije oko roenja Kristova Germanska se pradomovina povezuje s arheolokom Jastorfskom kulturom, koja obuhvaa junu vedsku, Dansku, Schleswig-Holstein, Mecklenburg i susjedno podruje (Mallory; Adams 1997: 218219; 321).
4 5

320

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

venski do poetka 9. stoljea. Andersen pripisuje dodir izmeu govornika praslavenskog i zapadnogermanskih jezika, koji je prema njemu uglavnom dodir s govornicima visokonjemakog jezika, irenju kranstva prema istoku i kasniju ekspanziju Franake u istom smjeru (2003: 47). U prilog toj teoriji ide i niz germanskih posuenica s kranskom vjerskom tematikom u praslavenskome. Germanske posuenice pripadaju nizu semantikih kategorija. Stender-Petersen germanske posuenice u praslavenskome prema podrijetlu dijeli na pragermanske i gotske. Sa semantikog stajalita razlikuje sedamnaest kategorija. Mislim da moemo razlikovati manji broj jasnih semantikih kategorija posuenica zapadnogermanskoga i/ili gotskoga podrijetla. Grau na kojoj se temelji moja analiza prikupio je Kiparsky u svojoj knjizi Die gemeinslavischen Lehnwrter aus dem Germanischen (1934.). Obradila sam rijei koje su potvrene barem u dvije grane slavenskoga. Ako je rije potvrena samo u jednoj grani slavenskog (tj. samo u zapadnoslavenskome, istonoslavenskome ili junoslavenskome), teko je utvrditi vrijeme posuivanja i esto ostaje nejasno moe li se posuivanje datirati u praslavensko doba. Radi itljivosti, u ovom lanku ne u dati popis germanskih rijei koje su moda izvor slavenskih rijei. Te se rijei mogu nai u Kiparskome (1934.). Nekoliko rijei iz toga korpusa moe meutim proizlaziti iz latinskoga, a ne germanskoga. Matasovi smatra da je *vino posuenica izravno iz (vulgarnog) latinskoga, a ne gotskoga, kako, na primjer, misli Kiparski (1934: 224 f.). Razlog tome je da je ta rije srednjega roda u slavenskim jezicima, dok je mukoga roda u germanskim jezicima (Matasovi 2007: 109; usp. takoer 2000: 132). Na temelju rekonstrukcije naglaska Meillet smatra da su *osl, *kotl i *kbl posuenice iz latinskoga asllum, catllum odnosno *cuplleum (1902: 186).6 Prema mojim podatcima glavne semantike kategorije posuenica su: 1. vlast i vojska 2. tehnika terminologija 3. novac i trgovinska razmjena 4. mjesta za pohranu 5. kranska terminologija 6. imanje.
6 Germansko podrijetlo nekih drugih rijei takoer je sporno: psl. *tjudj moe primjerice biti i naslijeena rije izvedeno iz praindoevropskog *teut- narod, pleme i psl. *remy iz *Hregwh-men- (za etimologiju *remy upuujem na lanke Tijmena Pronka i Ranka Matasovia u ovom broju Rasprava Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje). Etimologija rijei *glaz nije jasna (usp. npr. Derksen 2008: 163, ESSJa 6 1979: 117118), ali ima sumnje da je rije zaista posuenica iz germanskog.

321

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

1. Vlast i vojska Rijei koje su u praslavenski ule iz germanskoga ukljuuju niz rijei u vezi s vojskom i ratovanjem te s upravom i drutvenim poloajem: vladari: *csar car; *korlj kralj; *knd knez; bojovnici: *vitd vitez i *plk puk, pjeatvo; vojnika oprema i oruje: *bordy bradva, sjekira; *brnja oklop (hrv. brnjica) i *elm kaciga (hrv. ljem). 2. Tehnika terminologija U ovu semantiku kategoriju svrstala sam niz rijei koje oznauju tehnike inovacije: vrste alata: *pila pila i *stpa stupa; ratarske alate *plug plug, *grdel os na plugu (hrv. gredelj sredinji dio pluga) te kemijske inovacije: *klj glina, ljepilo (hrv. klija gluten), i *lug luina (hrv. lug). Druge rije i u ovoj skupini su *petlja petlja, *remy remen i *retd remen, lanac (zadnje rijei nema u hrvatskome). 3. Novac i trgovinska razmjena Izmeu Slavena i germanskih naroda postojala je trgovinska razmjena. To je potvreno u mnogim posuenicama koje se odnose na novac i trgovinu. Praslavenske rijei *pnd (hrv. pjenez) i *skld (hrv. clez u Povaljskoj listini iz 1250. godine), koje oznaavaju vrste kovanica, pokazuju da su Slaveni doli u dodir s (metalnim) novcem zbog trgovine s germanskim narodima u ranome srednjem vijeku te da se prije toga vjerojatno nisu koristili (metalnim) novcem u trgovinskoj razmjeni. Druge rijei u vezi s trgovinom su, na primjer, *vaga vaga i *kupiti kupiti. Rije za magarca posuena je u germanskim jezicima iz latinskog zbog trgovanja jer su se Rimljani koristili magarcima kao sredstvom za prijevoz svoje robe i time su uveli ivotinje u sjevernu Europu (Green 1998: 204). Kasnije, ta je rije bila posuena iz germanskog u praslavenski kao *osl magarac (hrv. osao). Rijei *lixva lihvarenje (hrv. lihva) i *myto porez (hrv. mito) ukazuju na trite novca. Nekoliko rijei odnose se na predmete kojima se trgovalo: *lk lijek; *nuta stoka (nema u hrvatskome); *skot stoka; *glaz kamen; kuglica (nema u hrvatskome) i *stklo aa, staklo. 4. Mjesta za pohranu Trgovinski odnosi izmeu Slavena i germanskih naroda potvreni su i u mnogobrojnim rijeima, koje oznauju mjesta za pohranu: *bi bava, *lagy bava (hrv. lagva); *bor(k) vedro, koliina ita (hrv. uborak mjera za ito ili 322

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

brano); *bljudo zdjela (crnog. bljudo patina, zdjela); *bdnja bava, kada (hrv. badanj); *kotl kotao; *kbl kabao; *orky; raka i *skrinja krinja. Rijei za bave, kade, abre, kutije i sl. esto se posuuju. Veina rijei u ovoj skupini posuena je iz latinskog u germanski prije ulaska u praslavenski. 5. Kranska terminologija Niz rijei koje se odnose na kransku tematiku posuene su iz germanskoga: *krst/*xrst Krist i kri, *krstiti/*xrstiti krstiti, *crky crkva, *pop pop, *post post odnosno *postiti s postiti. To pokazuje da je barem dio Slavena bio pokrten prije misije apostola irila i Metoda 863. godine. Rije *mur(in) crnac (nije potvrena u hrvatskome) moda je ula u slavenski krajem procesa pokrtavanja uz legende o Sveta tri kralja, Baltazaru, Melkioru i Gaparu. 6. Imanje Rijei za oznaavanje dijelova imanja ili sela su *istba (grijana) soba (hrv. izba), *tyn7 ograda, *xlv tala (hrv. hlijev staja) i *xyz kua (hrv. hia kua). 7. Ostale rijei Ne pripadaju sve posuenice jednoj od gore navedenih kategorija. Ostale rije i su: *avor javor; *buky, *buk bukva, bukvica ili slovo; *duma savjet, prosudba (srp. duma; hrv. dumati duboko razmiljati); *gobg/*gobig bogat(stvo); *kusiti kuati; *lik vjerojatno pjevaki zbor, kor (hrv. lik); *luk luk, Allium; *lst lukavost (hrv. last); *ovotj voe; *tjudj tu, stran; *trba truba; *vino vino; *volx Roman (hrv. Vlah); *xlb kruh (hrv. hljeb); *xlm hum, breuljak; *velbld deva (nema u hrvatskome). Semantika polja koja razlikuju Kluge, Green, Matasovi i Stender-Petersen u nekoliko se elemenata preklapaju s mojom klasifikacijom. Zajedniko slaganje vidljivo je u postojanju semantikih kategorija koje se odnose na ratovanje ili politiku te na trgovinu.8 S obzirom na materijal, mislim da ipak ne postoje indicije za pretpostavku o posebnoj kategoriji rijei koje se odnose na umjetnost i obrt (Kluge, Stender-Petersen) ili umjenosti (Green), niti osnova za seman7 U hrvatskome refleks praslavenskog *tyn nije zabiljeen, ali se rije uva u toponimu Tinj (naselje u Zadarskoj upaniji, koje se prvi put spominje 1069. godine). 8 U Matasovievu radu pripadaju u kategoriju termina iz socijalne sfere.

323

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

tiku kategoriju konfiguracije zemljita (Matasovi), oznake za geografska podruja (Stender-Petersen) ili polja i ume (Kluge, kao dio 3. kategorije). Razlog zato su znanstvenici predloili ovu semantiku kategoriju vjerojatno je pretpostavka da je psl. *berg obala posuenica iz germanskog. Ta ideja nije ope prihvaena, te je u nju sumnjao npr. Derksen (2008: 37) i odbili su ju Kiparsky (1934: 101) i Vasmer (1964: 153). Jedinstvena rije u ovom korpusu povezana s konfiguracijom zemljita je *xlm. Prema mojim podatcima vrlo oitu skupinu rijei formira tehnika terminologija.

3. Podrijetlo rijei u svjetlu semantikih kategorija

esto je teko utvrditi jesu li posuenice preuzete iz gotskoga ili iz zapadno germanskoga. Na temelju fonologije moe se utvrditi podrijetlo samo nekoliko rijei: *lk, *plk, *xlm, *stklo, *velbld, *osl, *lixva, *kusiti te *xlv su iz gotskoga, dok *myto, *vaga, *petlja i *elm po svoj prilici su zapadnogermanskoga podrijetla. Podrijetlo rijei moe se utvrditi ako se uzme u obzir raspored rijei u germanskim jezicima. Ako je posuenica potvrena samo u gotskome, ali ne i u zapadnogermanskim jezicima, vjerojatno je gotskoga podrijetla. Ako, s druge strane, rije nije potvrena u gotskome, to nije apsolutni dokaz da rije nije iz gotskoga jer je korpus sauvanih gotskih tekstova ogranien. Podrijetlo posuenica mogue je pretpostaviti na temelju fonologije posuenica i distribucije odgovarajuih rijei u germanskome. Kad podrijetlo rijei usporeujemo sa semantikim kategorijama, dobiva se uvid u vrste odnosa koji su postojali izmeu Slavena i njihovih razliitih germanskih susjeda. Dvije semantike skupine sastoje se samo od rijei koje su vjerojatno zapadnogermanskog podrijetla: skupina tehnikih rijei i skupina rijei s kranskom vjerskom tematikom. To moe ukazivati na to da su Slaveni preuzeli tehnike stvari od zapadnogermanskih naroda, a ne od Gota. Slaveni su takoer vjerojatno doli u dodir s kranstvom kroz dodire s govornicima zapadnogermanskih jezika. Dok Stender-Petersen smatra da su Slaveni primili kranstvo od Gota, koji su preli na kranstvo tijekom 3. stoljea poslije Krista, posuenice nam pokazuju kako je vjerojatnije da su doli u dodir s kranstvom pod utjecajem Franaka i drugih zapadnogermanskih skupina, pod ijim su utjecajem Praslaveni bili u zapadnom dijelu svoga teritorija u ranom srednjem vijeku. Sve ostale semantike kategorije sadre gotske kao i zapadnogermanske posuenice. U skupini rijei koje se odnose na vladare i ratovanje rije *csar, na primjer, vjerojatno je gotskoga podrijetla, dok su *korlj, *knd i *vitd 324

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

zapadnogermanske posuenice. Meu rijeima koje oznauju oruje, *elm i *bordy vjerojatno su zapadnogermanskoga podrijetla, dok je *plk posuenica iz gotskoga. Rije *brnja moe fonoloki i na temelju raspodjele biti gotskoga ili zapadnogermanskoga podrijetla. Rijei koje se odnose na novac i trgovinsku razmjenu te na mjesta za pohranu oito su gotskoga kao i zapadnogermanskoga podrijetla, to ukazuje na to da su Slaveni imali komercijalne poslove sa svim svojim germanskim susjedima. Podatke o tome kakve su rijei Slaveni posudili iz germanskih jezika moemo koristiti u identifikaciji posuenica u slavenskom. Kada na temelju fonologije i distribucije nije jasno je li rije posuenica, vjerojatnost da je posuenica se poveava ako se radi, na primjer, o tehnikom izrazu ili vrsti oruja. Primjer za to je praslavenski oblik *me/m ma.9 Ta se rije esto smatra posuenicom iz gotskog *mkeis ma, iako se kratki samoglasnik u slavenskome teko objanjava iz dugog vokala u germanskom obliku. Meutim, na temelju semantike zbog toga to rije oznaava oruje ne bi bilo neoekivano da je rije posuenica iz germanskoga.

9 Hrvatsko -- i starocrkvenoslavenski oblik m ukazuju na jer, ali starocrkvenoslavenski me, ruski me i slovenski m upuuju na praslavenski oblik *me.

325

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

Literatura:
ARj = Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, IXXIII. Zagreb: JAZU, 1881. 1976. Andersen, Henning (ur.) 2003. Language Contacts in Prehistory: Studies in Stratigraphy (Current Issues in Linguistic Theory 239). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Company. Birnbaum, Henrik 1984. Zu den ltesten lexikalischen Lehnbeziehungen zwi schen Slaven und Germanen. Festschrift fr Gerta Httl Folter zum sechzig sten Geburtstag. Wiener Slawistischer Almanach, 13, 719. Derksen, Rick 2008. Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon. Leiden, Boston: Brill. ESSJa = Trubaev, Oleg N. (ur.) 1974.. Etimologiceskij slovar slavjanskix jazykov. Moskva: Nauka. Green, Dennis Howard 1998. Language and history in the early Germanic world. Cambridge: Cambridge University Press. Holzer, Georg 1990. Germanische Lehnwrter im Urslavischen: Methodologisches zu ihrer Identifizierung, Croatica Slavica Indoeuropaea. Wiener Slavistisches Jahrbuch Ergnzungsband, 8, 5967. Kiparsky, Valentin 1934. Die gemeinslavischen Lehnwrter aus dem Germanischen. Helsinki: Univ. Helsinki. Kluge, Friedrich 1913. Urgermanisch. Vorgeschichte der altgermanischen Dialekte (Grundri der germanischen Philologie II). Strassburg: K. J. Trbner. Kortlandt, Frederik H. H. 2002. The origin of the Goths; http:www.kortlandt.nl. Mallory, James P.; Douglas Q. Adams (ur.) 1997. Encyclopaedia of IndoEuropean Culture. London Chicago: Fitzroy Dearborn. Matasovi, Ranko 2000. Germanske posuenice u praslavenskome: pitanja relativne kronologije. Filologija, 34, Zagreb, 129137. Matasovi, Ranko 2007. On the Accentuation of the Earliest Latin Loanwords in Slavic. Tones and Theories: Proceedings of the International Workshop on BaltoSlavic Accentology, eds. M. Kapovi, R. Matasovi. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 105120. Matasovi, Ranko 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska. Meillet, Antoine 1902. Etudes sur letymologie & le vocabulaire du vieux slave. Paris: Librairie mile Bouillon. Peri, Magda 1998. Dormouse hunting as part of Slovene national identity. Natura Croatica, Vol. 7, No. 3, Zagreb, 199211. 326

Saskia Pronk-Tiethoff: Semantika polja germanskih posuenica u praslavenskome Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 36/2 (2010.), str. 317327

StenderPetersen, Adolf 1927. Slavischgermanische Lehnwortkunde. Gteborg: Elanders boktryckeri aktiebolag. Uhlenbeck, Christianus C. 1893. Die germanischen Wrter im Altslavischen. Archiv fr slavische Philologie, 15, 481492. Vasmer, Max 1964.1973. Etimologieskij slovar russkogo jazyka, reprint (2003.). Moskva: Izdatelstvo Progress. Wild, John P. 1976. Loanwards and Roman Expansion in North-West Europe. World Archaeology, Vol. 8, No. 1, 5764.

The Semantic Distribution of Germanic Loanwords in Proto-Slavic

Abstract In this article, the author reviews the evidence supplied by loanwords for the nature of contacts between the Proto-Slavs and their Germanic neighbours, i.e. the Goths and various western Germanic peoples. Germanic loanwords in Proto-Slavic can be divided into a limited number of semantic fields: power and warfare, technological terminology, money and trade, words for containers (boxes, cases etc.), Christian terminology and words regarding land hol dings. Technological and Christian loanwords are probably of western Germanic origin, while the other semantic categories appear to contain Gothic as well as western Germanic loanwords.
Kljune rijei: praslavenski jezik, germanski jezici, semantika, posuenice Key words: Proto-Slavic, Germanic languages, semantics, loanwords

327