Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
0Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Anarhizam i Nasilje

Anarhizam i Nasilje

Ratings: (0)|Views: 5|Likes:
Published by bambusic

More info:

Published by: bambusic on Jun 25, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/25/2013

pdf

text

original

 
 1
ANARHIZAM I NASILJE
UVOD U ELEKTRONIČKO IZDANJE
 
Prije nešto više od četiri godine, točno u trenutku odvijanjademonstracija u Genovi, objavljena je ova knjiga, točnije, njena
tiskana
 
 2
verzija. Već tada je bilo jasno kako je potrebno određenonadopunjavanje novim tekstovima, prvenstveno zbog činjenice da su seokolnosti radikalno promijenile nakon događaja u Genovi, a cijeli nizdogađaja koji su se odvijali sljedećih godina otvorili su mogućnost
stvaranja prave male enciklopedije na temu nasilja i nenasilja.
Ipak, to je nije dogodilo. Ponekad je naprosto nemoguće pratitidinamiku društvenih zbivanja, pogotovo kada ih ţelimo opisati i
odrediti kroz knjigu, koja je ipak medij prilag
ođen dokumentiranjunekog određenog razdoblja, a ne praćenju aktualnih zbivanja.
 
Uostalom, motivacija za objavljivanje ove knjige je činjenica da seanarhizam ili anarhija često koriste kao sinonim za nasilje idestrukciju, pa moţemo reći da je ovdje riječ
o kratkom presjeku nekih
pogleda na tu temu, kao i svojevrsnom određivanju pozicija pojedinihskupina unutar anarhizma. Taj presjek je napravljen kronološki itematski, pokušavajući time dobiti što jasniju sliku o tome kakvo je
stvarno stanje stvari, kako u odnosu na povijest i tradiciju anarhizma,tako i prema aktualnim zbivanjima.
Kroz odabir tekstova sam pokušao izbjegavati tekstove koji bi odveli u
puko moraliziranje na temu nasilja, jer takav deklarativan stav (astavovi koji proizlaze iz morala su nu
ţno deklarativni) ne bi dao slikuodnosa anarhizma (odnosno osoba unutar pokreta) prema nasilju, većbi knjiga završila u moralističkom laprdanju i nadmetanju izmeđunekoliko moralno suprotstavljenih pozicija. To je model koji političkimoćnici koriste tij
ekom svojih javnih rasprava unutar kojih zapravo
nema mogućnosti promjene, već je jedini cilj predstava za javnost,
kojom se stvara privid demokratskih procesa. U stvarnosti se razgovor
vodi o ničemu.
 No, vratimo se samom pitanju anarhizma i njegovog odnosa premanasilju... Ova tema je postala opet aktualna kroz revitalizaciju ili
ponovno oţivljavanje anarhizma u devedesetima, kada je uspavani
pokret dobio novi polet zbog globalnih procesa i promjena koje uvelike
obiljeţavaju vrijeme u kojem ţivimo. Ne
oliberalni kapitalizam, globalneekonomske institucije i korporacije su svojim djelovanjem uzrokovale
tu revitalizaciju, jer je postalo sasvim jasno da dominantne političkeideje i modeli djelovanja ne ostavljaju mnogo mogućnosti za obranu"malog čovjeka" od pokrenutih procesa. Ne treba posebno naglašavatida su ostali nemalo iznenađeni takvim razvojem situacije i uopćečinjenicom da anarhističke skupine mogu djelovati vrlo organizirano,
koordinirano i argumentirano. Razvoj globalne komunikacije (koja sera
zvila prvenstveno zbog povezivanja svijeta u svrhu povećanja trţišta)povezao je lokalne pokrete i stvorio ono što moţemo nazvati globalnim
 
 3
pokretom, koji je time dobio mogućnost koordinacije svojih akcija. To je rezultiralo naglim širenjem ideja, organiziranjem zajedničkihglobalnih akcija i demonstracija kakve još nisu viđene u povijesti...Naravno, masovnost je uzrokovala i veću vidljivost različitih taktika istrategija unutar pokreta, čime je nasilje, kao najspektakularniji činizbilo na površinu i na naslovnice svih novina ţeljnih senzacija (u ovomslučaju krvi, razbijenih izloga i ostalih posljedica).
 
Nasilje je postalo dio velike predstave, barem u očima medija, anjegova pojava bi uvijek posluţila kao dobro opravdanje za institucije
vlasti kada god bi posegnule za represivnim mjerama. Sprega
korporacija, vlasti i medija (koji su u vlasništvu korporacija)uzrokovala je kontinuiranim pokušajima kriminalizacije pokreta, baš
kao mnogo puta u povijesti. A prodaja novina je rasla...I dok mediji prate nasi
lje i sustavno rade na povećanju naklade iprodaje, s druge strane se sustavno šuti o konstruktivnoj dimenzijipokreta, koja zapravo čini najvaţniji dio aktivnosti.
 
Ovdje se moţda moţemo dotaknuti jednog od argumenata čestoiznošenog u raznim raspravama, g
dje se nasilje na demonstracijama
smatra kontraproduktivnim zbog odvlačenja paţnje s bitnih pitanja izbog svog tek simboličnog učinka, čija je svrha više osobne prirode,nego recimo "nanošenja ekonomske štete kapitalistima", kako se čestoargumentira uniš
tavanje imovine korporacija.
U toj raspravi zapravo nije bitno osuđuje li netko nasilje ili ne. To jepitanje taktike i uopće smisla nasilnog čina, koji ništa nećepromijeniti. Čak i glasni zagovornici insurekcionizma, kojipretpostavljaju nuţnost kontinui
rane pobune, smatraju da je
sudjelovanje na demonstracijama tek način za oslobađanje od osobnihfrustracija i izbacivanje bijesa, dok bi samo teţište borbe moralo leţati
negdje drugdje.
 Jedan od vaţnih argumenata, a koji ipak graniči s moraliziranjem (iako
 
uglavnom ne pada u to) je pitanje moţe li se nasiljem doći donenasilnog društva? Taj argument se bazira na ideji da današnjedruštvo počiva na nasilju i da bi se nasilnim djelovanjem samo izazvalo
novo nasilje, koje bi izazvalo novo nasilje... To smo puno puta moglividjeti u povijesti, jer nasilje funkcionira po principu spirale, koja
nakon nekog vremena nema vidljiv početak, ali niti kraj... Zvuči poputdanašnjice, zar ne?
 
Ali što svi ovi argumenti znače? Da je anarhizam nasilan? Nenasilan?
Zapravo, ana
rhizam sam po sebi ne moţe biti nasilan, jer riječ je o

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->