Kako Radi EU

Kako radi EU
Va vodi kroz institucije Europske unije
Europska unija
Ovu brouru i druga kratka i jasna objanjenja o EU moete pronai na: ec.europa.eu/publications Europska komisija Opa uprava za informiranje Publikacije B-1049 Bruxelles Ilustracija na naslovnici: EK Podaci za katalogiziranje se nalaze na kraju ove publikacije. Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica, 2006. Europske zajednice, 2007. Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor. Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u RH, 2009. Tiskano na bijelom papiru koji ne sadri klor.
Kako radi EU
Sadraj
Uvod u Europsku uniju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Kako EU donosi odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Europski parlament: glas naroda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Vijee Europske unije: glas drava lanica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Europska komisija: promicanje zajednikog interesa. 21
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Europski revizorski sud: kontrola pravilnog troenja financijskih sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Europski gospodarski i socijalni odbor: glas civilnoga drutva. . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Odbor regija: glas regionalne i lokalne vlade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Europska investicijska banka: financiranje ekonomskog razvoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Europska sredinja banka: upravljanje eurom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Europski puki pravobranitelj: istraivanje vaih pritubi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Europski nadzornik zatite podataka: zatita vae privatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Agencije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Uvod u Europsku uniju

Europska unija (EU) obitelj je demokratskih europskih drava koje zajedniki rade kako bi poboljale ivot svojih graana i izgradile bolji svijet. Iako u novinske naslove najee dospijevaju vijesti o obiteljskim prepirkama i povremenim kriznim situacijama do kojih dolazi u radu Europske unije, daleko od oiju javnosti Unija je zapravo vrlo uspjena. U samo neto vie od pola stoljea, ona je ostvarila mir i napredak u Europi, jedinstvenu europsku valutu (euro), te jedinstveno trite bez granica i prepreka za kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Postala je glavna trgovaka sila, te svjetski lider u podrujima kao to su zatita okolia i razvojna pomo. Ne udi stoga to je narasla sa est na 27 lanica, dok jo zemalja eli biti njenim dijelom. Europska unija svoj uspjeh uvelike duguje neobinom nainu na koji djeluje. Neobinom zato to drave koje ine Uniju (njezine drave lanice) ostaju neovisne suverene nacije, no ujedinjuju svoj suverenitet kako bi stekle snagu i svjetski utjecaj koji niti jedna od njih sama za sebe ne bi mogla imati. Ujedinjavanje suvereniteta u praksi znai da drave lanice prenose neke od svojih ovlasti donoenja odluka na zajednike institucije koje su stvorile kako bi se odluke o specifinim pitanjima od zajednikog interesa mogle donositi demokratski na europskoj razini. Tri glavne institucije koje donose odluke su: Europski parlament (EP) koji zastupa graane EU-a i koji ga izravno biraju;
UVOD U EUROPSKU UNIJU
Corbis
Vijee Europske unije koje zastupa pojedinane drave lanice; Europska komisija koja zastupa interese Unije kao cjeline. Ovaj institucionalni trokut kreira politike i zakone koji se primjenjuju irom EU-a. U naelu, Komisija predlae novo zakonodavstvo, a Parlament i Vijee ga donose. Komisija i drave lanice ga zatim implementiraju, a Komisija ga provodi. Sud Europskih zajednica je krajnji arbitar u sporovima koji se tiu Europskog prava. Revizorski sud kontrolira financiranje aktivnosti Unije. Brojna druga tijela takoer imaju kljune uloge u funkcioniranju EU-a: Europski gospodarski i socijalni odbor zastupa kljune ekonomske i drutvene faktore organiziranog civilnog drutva, kao to su poslodavci i zaposlenici, sindikati i drutva za zatitu potroaa; Odbor regija zastupa regionalne i lokalne vlasti; Europska investicijska banka financira investicije u ekonomski razvoj, projekte unutar i izvan EU-a, te pomae malim poduzetnicima putem Europskog investicijskoga fonda;
3
KAKO RADI EU
Europska sredinja banka odgovorna je za europsku monetarnu politiku; Europski puki pravobranitelj istrauje pritube vezane uz loe upravljanje u institucijama i tijelima EU-a; Europski nadzornik zatite podataka uva privatnost vaih osobnih podataka. Nadalje, specijalizirane agencije bave se odreenim tehnikim, znanstvenim ili upravljakim zadacima.
UVOD U EUROPSKU UNIJU
Ovlasti i odgovornosti institucija EU-a, te pravila i postupci koje moraju potivati, propisani su osnivakim ugovorima na kojima se EU temelji. S osnivakim ugovorima suglasili su se predsjednici drava i vlada svih drava lanica EU-a, te su ih ratificirali njihovi parlamenti. U sljedeim poglavljima opisani su osnivaki ugovori i europske institucije, objanjavajui to svaka institucija radi i kako one meusobno djeluju.
4
KAKO RADI EU
Ceremonija potpisivanja Rimskih ugovora izmeu est zemalja, 1957.
Reporters
EC
Ugovori
EU se temelji na etiri osnivaka ugovora: Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik (ECSC), koji je potpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te je istekao 23. srpnja 2002. Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan 25. oujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijenja 1958. Ovaj se ugovor esto navodi kao Rimski ugovor. Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom), potpisan je u Rimu, zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljae 1992. i stupio je na snagu 1. studenoga 1993. esto se navodi i kao Ugovor iz Maastrichta. ECSC, EEZ i Euratom stvorili su tri Europske zajednice tj. sustav zajednikoga donoenja odluka o ugljenu, eliku, atomskoj energiji i drugim vanim sektorima gospodarstava drava lanica. Zajednike institucije, osnovane kako bi upravljale ovim sustavom, spojene su 1967. te je tako nastala zajednika Komisija i zajedniko Vijee. EEZ, osim svoje gospodarske uloge, postupno je preuzela iroki raspon odgovornosti koje ukljuuju socijalne, ekoloke i regionalne politike. Obzirom da to vie nije bila iskljuivo gospodarska zajednica, etvrtim ugovorom (onim iz Maastrichta) jednostavno je preimenovana u Europsku zajednicu (EZ). Budui da je istek prvog ugovora (ECSC) bio 2002., odgovornosti za ugljen i eljezo polako su preuzimali ostali ugovori. U Maastrichtu, vlade drava lanica takoer su se sloile da zajedniki rade na vanjskoj i sigurnosnoj politici, te u podruju pravosua i unutarnjih poslova. Dodajui ovu meuvladinu suradnju postojeem sustavu Zajednice, Ugovor iz Maastrichta stvorio je novu strukturu s tri stupa, koja je politika, koliko i gospodarska. To je Europska unija (EU). Osnivaki ugovori temelj su za sve to EU radi. Oni su izmijenjeni i dopunjeni svaki puta kada je Uniji pristupila nova drava lanica. S vremena na vrijeme, osnivaki su ugovori bili izmijenjeni kako bi omoguili reformu institucija Europske unije i kako bi se Uniji dale nadlenosti u novim podrujima. Takve su promjene uvijek rezultat rada posebne konferencije nacionalnih vlada EU-a (Meuvladina konferencija). Kljune meuvladine konferencije imale su sljedee
EUROPSKA UNIJA
Nadlenost Zajednice (veina podruja zajednikih politika)
Zajednika vanjska i sigurnosna politika
Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima
OSNIVAKI UGOVORI
Europska unija temelji se na svojim ugovorima. Njena tri stupa predstavljaju razliita podruja kreiranja politike s razliitim sustavima donoenja odluka.
KAKO RADI EU
UGOVORI
rezultate: Jedinstveni europski akt (SEA) potpisan je u veljai 1986. i stupio je na snagu 1. srpnja 1987. Njime je izmijenjen Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici i otvoren put za dovretak jedinstvenoga trita. Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2. listopada 1997. godine, a stupio je na snagu 1. svibnja 1999. Njime se zajedniki suverenitet proirio na dodatna podruja koja ukljuuju prava graana te bliu suradnju na drutvenim pitanjima i politici zapoljavanja. Ugovor iz Nice, potpisan 26. veljae 2001., stupio je na snagu 1. veljae 2003. Njime se otilo jo dalje u izmjenama drugih ugovora, ime je unaprijeen nain donoenja odluka u EU kako bi mogao nastaviti uinkovito funkcionirati i nakon prikljuenja novih drava lanica.
Nacrt Ustava, potpisan u listopadu 2004., ali nije stupio na snagu jer ga nisu ratificirale sve zemlje lanice EU-a. Lisabonski ugovor, koji je potpisan 2007., ali nee stupiti na snagu dok ga ne ratificiraju sve drave lanice, uiniti e EU demokratinijom i transparentnijom, uvesti pojednostavljene radne metode i glasaka pravila, osigurati osnovna prava kroz povelju, te omoguiti da EU jednoglasno govori o globalnim pitanjima.
KAKO RADI EU
UGOVORI
ist okoli samo je jedno od podruja u kojem su se drave lanice dogovorile da ujedinjavanje sredstava ima vie smisla.
Picture-alliance/dpa/Zucchi
Kako EU donosi odluke

Proces donoenja odluka na razini Europske unije ukljuuje razne institucije EU-a, posebice: Europski parlament (EP/Parlament), Vijee Europske unije, i Europsku komisiju. U naelu, Europska komisija predlae novo zakonodavstvo, dok Vijee i Parlament usvajaju zakonodavstvo. U nekim sluajevima, Vijee moe djelovati na svoju ruku. Ostale institucije takoer imaju svoje uloge. Glavni oblici zakona EU-a su direktive i odredbe. Direktive ustanovljuju zajedniki cilj za sve zemlje lanice, ali preputaju odluku o formama i metodama postizanja cilja nacionalnim vlastima. Najee drave lanice imaju godinu do dvije kako bi implementirale direktivu. Odredbe su izravno primjenjive diljem EU-a im stupe na snagu, bez daljnjih postupaka drava lanica. Pravila i postupci za donoenje odluka u EU-u propisani su u ugovorima. Svaki prijedlog za novi europski pravni akt mora se temeljiti na odreenome lanku ugovora, koji se navodi kao pravni temelj za odreeni zakonodavni prijedlog. Time se utvruje koji se zakonodavni postupak mora slijediti. Tri glavna postupka su suodluivanje, savjetovanje, pristanak. 1. Postupak suodluivanja Ovo je postupak kojim se sada donosi veina europskoga zakonodavstva. U postupku suodluivanja, Parlament dijeli zakonodavnu ovlast s Vijeem. Ako se Vijee i Parlament ne mogu sloiti oko dijela predloenoga zakonodavstva, on nee biti usvojen. Procedura predvia dva itanja prijedloga zakona, u svakoj od te dvije institucije jedanput. Ako se na jednom od itanja postigne dogovor, zakon moe biti usvojen. U suprotnom se stavlja pred Odbor za usuglaavanje, sastavljen od jednakoga broja predstavnika Vijea i Parlamenta. Kada se odbor usuglasi, usuglaeni tekst jo se jednom alje Parlamentu i Vijeu kako bi ga konano usvojili kao zakon. Usuglaavanje postaje sve rjee. Veina zakona usvojenih postupkom suodluivanja se zapravo donese nakon prvog ili drugog itanja kao posljedica dobre suradnje izmeu ove tri institucije. Dijagram donosi detaljan prikaz postupka. Vie informacija moete pronai na: ec.europa.eu/codecision
EC
KAKO RADI EU
KAKO EU DONOSI ODLUKE
Postupak suodluivanja
1a. Miljenje Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija
1. Prijedlog Komisije 2. Prvo itanje u Parlamentu-miljenje 4. Prvo itanje u Vijeu 9. Zajedniko stajalite Vijea 10. Obavijest Komisije o zajednikome stajalitu 3. Izmijenjeni prijedlog Komisije
5. Vijee odobrava sve izmjene i nadopune EP-a

7. EP je odobrio prijedlog bez izmjena i nadopuna 8. Vijee moe usvojiti akt
6. Vijee moe usvojiti akt s izmijenjenima i nadopunama
11. Drugo itanje u Parlamentu 12. Parlament odobrava zajedniko stajalite ili ne daje nikakve komentare 13. Smatra se da je akt usvojen 16. Parlament predlae izmjene i nadopune zajednikome stajalitu
8
KAKO RADI EU
14. Parlament odbija zajedniko stajalite 15. Smatra se da akt nije usvojen
17. Miljenje Komisije o izmjenama i nadopunama Parlamenta
18. Drugo itanje Vijea 19. Vijee odobrava izmijenjeno i dopunjeno zajedniko stajalite: (i) kvaliciranom veinom (ii) jednoglasno ako je ako je Komisija dala Komisija dala negativno pozitivno miljenje miljenje 20. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama 23. Postupak usuglaavanja 29. Odbor za usuglaavanje ne slae se glede zajednikoga teksta 30. Akt nije usvojen
21. Vijee ne odobrava izmjene i nadopune zajednikoga stajalita
22. Sazvan je Odbor za usuglaavanje
24. Odbor za usuglaavanje donosi zajedniki tekst 25. Parlament i Vijee usvajaju akt u skladu sa zajednikim tekstom 27. Parlament i Vijee ne odobravaju zajedniki tekst
26. Akt je usvojen
28. Akt nije usvojen
Tri vijea: koje je koje? Lako je zbuniti se u pogledu toga koje europsko tijelo je koje - osobito kada vrlo razliita tijela imaju vrlo slina imena, kao to su ova tri vijea. Europsko vijee Ono podrazumijeva elnike drava ili vlada svih drava EU-a, plus predsjednika Europske komisije. O politikom sustavu pojedine zemlje ovisi je li elnik predsjednik i/ili predsjednik vlade. Europsko vijee sastaje se, u naelu, etiri puta godinje kako bi se usuglasilo oko cjelokupne politike EU-a i kako bi revidiralo njezin napredak. To je tijelo koje na najvioj razini kreira politike u Europskoj uniji pa se zato njegovi sastanci esto nazivaju sastanci na vrhu.
Vijee Europske unije Prethodno poznato kao Vijee ministara, ova institucija sastoji se od vladinih ministara svih drava lanica EU-a. Vijee se redovito sastaje kako bi donosilo detaljne odluke i usvajalo europske zakone. Potpuniji opis njegova rada nalazi se dalje u ovoj knjiici. Vijee Europe Ovo uope nije institucija EU-a. To je meuvladina organizacija iji je cilj (izmeu ostalog) zatita ljudskih prava, promicanje europske kulturne razliitosti i borba protiv socijalnih problema kao to su rasne predrasude i nesnoljivost. Osnovano je 1949., a jedno od njegovih ranijih postignua bilo je sastavljanje Europske konvencije o ljudskim pravima. Kako bi omoguilo graanima da provode svoja prava u okviru Konvencije, Vijee je osnovalo Europski sud za ljudska prava. Vijee Europe sada ima 46 drava lanica, ukljuujui 27 drava Europske unije, a njegovo sjedite nalazi se u Palai Europe u Strasbourgu (Francuska).
9
KAKO RADI EU
2. Postupak savjetovanja Postupak savjetovanja koristi se u podrujima poput poljoprivrede, poreza i trinog natjecanja. Na temelju prijedloga Komisije, Vijee se savjetuje s Parlamentom, kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (ECSC) i Odborom regija (CoR). Parlament moe: odobriti prijedlog Komisije, odbiti ga, ili zatraiti njegove izmjene i nadopune. Ako Parlament zatrai izmjene i nadopune, Komisija e razmotriti sve izmjene koje je predloio Parlament. Ako prihvati bilo koju od tih izmjena
i nadopuna, poslat e Vijeu izmijenjeni i nadopunjeni prijedlog. Odluka je na kraju na Vijeu, koje usvaja izmijenjeni prijedlog, ili ga dalje mijenja. U ovome postupku, kao i u svim drugima, ako Vijee mijenja prijedlog Komisije, ono mora to uiniti jednoglasno.
10
KAKO RADI EU
Prevoditelji EU-a imaju kljunu ulogu u radu Unije.
3. Postupak davanja pristanka Postupak davanja pristanka znai da Vijee mora dobiti pristanak Europskog parlamenta prije nego li donese neke vrlo vane odluke. Postupak je isti kao u sluaju savjetovanja, osim to Parlament ne moe izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatiti ili odbiti. Pristanak (odobrenje) zahtjeva apsolutnu veinu glasova.
Tko radi za institucije EU-a? Slubenici koji rade za institucije EU-a dolaze iz svih drava lanica. Njihove aktivnosti i vjetine pokrivaju irok raspon; od kreatora politika i menadera, do ekonomista, odvjetnika, lingvista, tajnika i osoblja za tehniku potporu. Oni moraju biti sposobni i voljni raditi u multikulturalnom i viejezinom okruju, obino prilino daleko od svoje domovine. Da biste postali slubenik EU-a, morate proi zahtjevnu provjeru strunosti. Europski ured za odabir osoblja (EPSO) ima sredinju ulogu u organizaciji takvih ispita. Vie informacija na: europa.eu/epso
EC
Europski parlament: glas naroda

KLJUNE INJENICE
EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA
ULOGA // SLJEDEI IZBORI // SASTANCI // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Izravno izabrana zakonodavna ruka EU-a Lipanj 2009. Mjesena plenarna zasjedanja u Strasbourgu, sastanci odbora i dodatna zasjedanja u Bruxellesu. Plateau du Kirchberg, BP 1601, L-2929 Luksemburg (352) 4300-1 europarl.europa.eu
11
KAKO RADI EU
Europski parlament (EP) biraju graani Europske unije kako bi zastupao njihove interese. Njegovi poeci datiraju iz 1950-ih i osnivakih ugovora, a od 1979. njegove lanove izravno biraju graani koje zastupaju. Izbori se odravaju svakih pet godina, a svaki graanin EU-a ima pravo glasovati, i kandidirati se, bez obzira na to u kojoj dravi lanici ivi. Parlament na taj nain izraava demokratsku volju 500 milijuna graana Unije, te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama EU-a. Posljednji su izbori odrani u lipnju 2004., a Parlament broji 785 lanova iz svih 27 drava EU-a. Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima, nego predstavljaju europske politike skupine. Zajedno predstavljaju sva stajalita o politikim pitanjima i europskim integracijama, od snano pro-europskih do otvoreno euroskeptinih.
Hans-Gert Pttering izabran je za predsjednika Parlamenta 2007., a na toj e se poziciji zadrati do izbora 2009.
Gdje je sjedite Parlamenta?

Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Bruxellesu (Belgija), Luksemburgu i Strasbourgu (Francuska). Luksemburg je sjedite administrativnih ureda (Glavnog tajnitva). Sastanci cjelokupnoga Parlamenta, poznati kao plenarna zasjedanja, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad u Bruxellesu. Sastanci odbora takoer se odravaju u Bruxellesu.
Broj mjesta po politikim skupinama, od 1. rujna 2007.
Neovisnost/ demokracija (ID) 24 Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) 42
Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) 104 Europska narodna stranka (Kranski demokrati) i Europski demokrati (EPP-ED) 278
Socijalistika stranka (PES) 216
Unija za Europu nacija (UEN) 44 Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (EUL/NGL) 41 Identitet, tradicija i suverenitet (ITS) 23
12
KAKO RADI EU
Ukupno: 785
Nezavisni (NI) 13
Broj mjesta prema dravi

Austrija Belgija Bugarska Cipar Danska Estonija Finska Francuska Grka Irska Italija Latvija Litva Luksemburg 18 24 18 6 14 6 14 78 24 13 78 9 13 6 Maarska Malta Nizozemska Njemaka Poljska Portugal Republika eka Rumunjska Slovaka Slovenija panjolska vedska Ujedinjeno Kraljevstvo Ukupno 24 5 27 99 54 24 24 35 14 7 54 19 78 785
1. Donoenje europskih zakona Najuobiajeniji postupak za usvajanje (donoenje) zakonodavstva EU-a je suodluivanje (vidi gore: Kako EU donosi odluke). Taj postupak stavlja Europski parlament i Vijee na istu razinu te se primjenjuje na zakonodavstvo u nizu podruja. U nekim podrujima (primjerice poljoprivreda, gospodarska politika, vize i imigracija), Vijee samo donosi zakone, ali se mora konzultirati s Parlamentom. Pristanak Parlamenta potreban je za donoenje nekih vanih odluka, kao to je pristupanje novih drava Uniji. Parlament takoer daje poticaj za novo zakonodavstvo s obzirom na godinji radni program Komisije, razmatrajui koji bi novi zakoni bili prikladni, i potiui Komisiju da daje prijedloge.
EC
2. Demokratski nadzor Parlament provodi demokratski nadzor nad ostalim institucijama EU-a na nekoliko razliitih naina. Kada se izabere nova Komisija, njezine lanove imenuju vlade drava lanica EU-a, no oni ne mogu biti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlament intervjuira svakog od njih pojedinano, ukljuujui buduega predsjednika Komisije, a potom glasuje o tome hoe li odobriti Komisiju kao cjelinu. Tijekom trajanja mandata, Komisija je politiki odgovorna Parlamentu koji moe predloiti izglasavanje nepovjerenja, zahtijevajui kolektivnu ostavku Komisije. Openito govorei, Parlament provodi kontrolu redovito kontrolirajui izvjea koja mu alje Komisija (godinje ope izvjee, izvjea o provedbi prorauna, itd.). tovie, lanovi Europskoga parlamenta redovito postavljaju Komisiji pitanja na koja povjerenici zakonski moraju odgovoriti. Parlament takoer nadzire rad Vijea: zastupnici Europskoga parlamenta redovito postavljaju pitanja Vijeu, a predsjednik Vijea sudjeluje na plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamenta i vanim raspravama.
13
KAKO RADI EU
Hans-Gert Pttering, Predsjednik Europskog parlamenta.
to radi Parlament?
Parlament ima tri glavne uloge. 1. Usvajanje europskih zakona zajedno s Vijeem u brojnim podrujima politika. injenica da EP izravno biraju graani EU-a dodatno je jamstvo demokratskoga legitimiteta europskoga zakonodavstva. 2. Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, a osobito nad Komisijom. Ima ovlasti odobriti ili odbiti imenovanje povjerenika Komisije, te ima pravo zatraiti Komisiju kao cjelinu da odstupi. 3. Utjecaj na proraunska sredstva - Parlament s Vijeem dijeli ovlast nad proraunom EU-a, te prema tome moe utjecati na nain na koji EU troi proraunska sredstva. Parlament usvaja ili odbija proraun u cijelosti. Ove su tri uloge detaljnije opisane nie.
Parlament moe provoditi daljnju demokratsku kontrolu razmatrajui peticije graana i osnivajui odbore za postavljanje upita. Na kraju, Parlament pridonosi svakom sastanku na vrhu EU-a (sastancima Europskog vijea). Na otvaranju svakoga sastanka na vrhu, predsjednik Parlamenta pozvan je izraziti stajalita i pitanja Parlamenta o aktualnim pitanjima i tokama na dnevnom redu Europskoga vijea.
3. Utjecaj na proraunska sredstva O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju Parlament i Vijee. Parlament o njemu raspravlja tijekom dva uzastopna itanja, a proraun ne stupa na snagu dok ga ne potpie predsjednik Parlamenta. Parlamentarni odbor za proraunski nadzor nadzire kako se proraun troi. Osim toga, Parlament svake godine odluuje o tome hoe li odobriti upravljanje Komisije proraunom. Taj proces odobrenja struno se naziva davanje razrjenice.
14
KAKO RADI EU
Plakat koji poziva stanovnike Luksemburga da glasuju na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979.
Kako je organiziran rad Parlamenta?

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze. Pripremanje plenarnoga zasjedanja. Zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima koji su specijalizirani za odreena podruja aktivnosti EU-a raspravljaju o prijedlozima Komisije na temelju izvjea (rapporteur) koje priprema jedan od lanova odbora. Izvjee daje pozadinu i razloge za i protiv prijedloga. O tim prijedlozima raspravljaju i politike grupe. Plenarno zasjedanje. Dvanaestodnevne plenarne sjednice odravaju se jednom godinje u Strasbourgu, a est dvodnevnih sjednica odrava se u Bruxellesu. Na tim sjednicama Parlament ispituje predloeno zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego donese odluku o tekstu kao cjelini. Ostale toke na dnevnome redu mogu ukljuivati priopenja Komisije koja objanjavaju njene namjere u odreenom podruju ili pitanja Vijeu ili Komisiji o onome to se zbiva u Europskoj uniji ili irom svijeta.
European Communities European NAvigator, www.ena.lu
Vijee Europske unije: glas drava lanica

KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // PREDSJEDNITVO // SASTANCI // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Zakonodavna (u nekim podrujima izvrna) ruka EU-a; zastupa drave lanice. Jedan ministar iz svake drave EU-a Rotira se svaki est mjeseci U Bruxellesu (Belgija), osim u travnju, lipnju i listopadu (Luksemburg) Rue de la Loi/wetstraat 175, B-1048 Bruxelles (32-2) 285 61 11 consilium.europa.eu
15
KAKO RADI EU
Vijee je glavno tijelo Unije za donoenje odluka. Kao i Europski parlament, Vijee je osnovano osnivakim ugovorima 1950-ih godina. Ono zastupa drave lanice, a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU-a. Koji ministar e sudjelovati na kojem sastanku ovisi o tome koje su teme na dnevnome redu. Ako, primjerice, Vijee odlui raspravljati o ekolokim pitanjima, na sastanku e sudjelovati ministar zatite okolia iz svake drave lanice EU-a te e se zvati Vijee za zatitu okolia. Odnosima EU-a s ostatkom svijeta bavi se Vijee za ope poslove i vanjske odnose. No, taj sastav Vijea takoer ima iru odgovornost za opa pitanja politike pa tako na njegovim sastancima sudjeluje onaj ministar ili dravni tajnik kojeg odabere svaka vlada.
Sveukupno postoji devet razliitih sastava Vijea: Opi poslovi i vanjski odnosi, Ekonomska i financijska pitanja (Ecofin), Pravosue i unutarnji poslovi, Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zatita potroaa, Konkurentnost,
Promet, telekomunikacije i energija,

Poljoprivreda i ribarstvo, Zatita okolia, Obrazovanje, mladi i kultura. Svaki ministar u Vijeu obvezuje svoju vladu, tj. potpis ministra je potpis cijele vlade. tovie, svaki ministar u Vijeu odgovoran je svojem nacionalnom parlamentu te graanima koje Parlament
VIJEE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRAVA LANICA
zastupa, to odlukama Vijea daje demokratski legitimitet. Predsjednici drava i/ili predsjednici vlada drava lanica, zajedno s predsjednikom Europske komisije sastaju se do etiri puta godinje u okviru Europskoga vijea. Na tim sastancima na vrhu utvruje se cjelokupna politika EU-a i rjeavaju se pitanja koja se nisu mogla rijeiti na nioj razini (primjerice izmeu ministara na redovitim sastancima Vijea). S obzirom na vanost rasprava Europskoga vijea, sastanci esto traju do kasno u no i privlae veliku pozornost medija.
zajedniki. To se zove meuvladina suradnja i ona ukljuuje drugi i trei stup Europske unije. Rad Vijea detaljno je opisan nie. 1. Zakonodavstvo Velik dio posla Vijea je usvajanje zakona u podrujima u kojima je EU ujedinio suverenitet. Najei je postupak u tom sluaju suodluivanje, pri emu zakone EU-a zajedniki usvajaju Vijee i Parlament na temelju prijedloga Komisije. U nekim podrujima, Vijee ima zadnju rije, ali samo na temelju prijedloga Komisije i tek nakon to uzme u obzir stajalita Komisije i Parlamenta (vidi gore: Kako EU donosi odluke). 2. Koordiniranje politika drava lanica Drave EU-a odluile su kako ele sveobuhvatnu gospodarsku politiku koja se temelji na bliskoj suradnji izmeu njihovih nacionalnih gospodarskih politika. Tu koordinaciju provode ministri gospodarstva i financija koji kolektivno sainjavaju Vijee za ekonomska i financijska pitanja (Ecofin). Takoer ele stvoriti vie poslova i poboljati obrazovanje, zdravstvo i sustave socijalne skrbi. Iako je svaka drava EU-a odgovorna za svoju vlastitu politiku na ovim podrujima, one se mogu sloiti glede zajednikih ciljeva i uiti iz uzajamnog iskustva. Ovaj se proces zove otvorena metoda koordinacije, a odvija se u okviru Vijea.
to radi Vijee?
Vijee ima est kljunih uloga: 1. Usvajati zakone EU-a zajedno s Europskim parlamentom na mnogim podrujima; 2. Koordinirati ire gospodarske i socijalne politike drava lanica; 3. Sklapati meunarodne sporazume izmeu EU-a i drugih drava ili meunarodnih organizacija; 4. O dobravati proraun EU-a, zajedno s Europskim parlamentom; 5. Definirati i provoditi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (CFSP) na temelju smjernica koje je postavilo Europsko vijee, te 6. Koordinirati suradnju izmeu nacionalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima. Veina navedenih odgovornosti odnosi se na podruje Zajednice, tj. na podruja djelovanja gdje su drave lanice odluile ujediniti svoj suverenitet i prenijeti ovlasti donoenja odluka na institucije Unije. Ovo podruje je prvi stup Europske unije. Meutim, posljednje dvije odgovornosti uvelike se odnose na podruja u kojima drave lanice nisu prenijele svoje ovlasti, nego jednostavno rade
16
KAKO RADI EU
Javier Solana, ef vanjske politike EU-a, iz prve ruke saznaje o ivotima izbjeglica.
17 3. Sklapanje meunarodnih sporazuma Svake godine Vijee sklapa, tj. slubeno potpisuje odreeni broj sporazuma izmeu Europske unije i zemalja nelanica, kao i s meunarodnim organizacijama. Ti sporazumi mogu ukljuivati iroka podruja kao to su trgovina, suradnja i razvoj ili se pak mogu baviti specifinim temama kao to su tekstil, ribarstvo, znanost i tehnologija, promet itd. Nadalje, Vijee moe sklapati konvencije izmeu drava lanica EU-a na podrujima kao to su porezi, trgovako pravo ili konzularna zatita. Konvencije se takoer mogu baviti pitanjima slobode, sigurnosti i pravosua (vidi nie). 4. Odobravanje prorauna Europske unije O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju Vijee i Europski parlament. 5. Zajednika vanjska i sigurnosna politika Drave lanice Unije rade na razvijanju zajednike vanjske i sigurnosne politike. No vanjska politika, sigurnost i obrana pitanja su nad kojima pojedinane nacionalne vlade zadravaju neovisnu kontrolu. Meutim, drave EU-a su prepoznale prednost zajednikog rada na ovim pitanjima, a Vijee je glavni forum na kojem se odvija takva meuvladina suradnja. Suradnja ne pokriva samo pitanja obrane nego i zadatke upravljanja kriznim situacijama, kao to su humanitarne akcije i akcije spaavanja, mirovne operacije i odravanje mira na kriznim podrujima. Drave EU-a mobiliziraju i koordiniraju vojne i policijske snage kako bi ih se moglo koristiti uz diplomatske i ekonomske akcije. Uz ovakav sustav, Unija je pomogla odrati mir, uspostaviti demokraciju i potai gospodarski razvoj u podrujima kao to su Indonezija, Demokratska Republika Kongo i zemlje jugoistone Europe.
KAKO RADI EU
EC
6. Sloboda, sigurnost i pravosue Graani EU-a slobodni su ivjeti i raditi u bilo kojoj dravi EU-a koju odaberu pa bi trebali imati jednak pristup pravosuu bilo gdje u Europskoj uniji. Nacionalni sudovi bi, prema tome, trebali suraivati kako bi osigurali, primjerice, da se sudska presuda donesena u jednoj dravi EU-a u predmetu rastave ili skrbnitva nad djecom prizna u svim drugim dravama EU-a. Sloboda kretanja unutar Unije uvelike je korisna graanima koji potuju zakon, no to takoer iskoritavaju meunarodni kriminalci i teroristi. Rjeavanje prekograninoga kriminala zahtijeva prekograninu suradnju izmeu nacionalnih sudova, policijskih snaga, carinskih djelatnika i imigrantskih slubi svih drava EU-a. Oni, primjerice, moraju osigurati: da na vanjskim granicama EU-a policija djeluje na uinkovit nain; da carinski djelatnici i policija izmjenjuju informacije o kretanju sumnjivih krijumara drogom ili ljudima te
da se traitelje azila procjenjuje i s njima postupa na isti nain irom Unije kako bi se sprijeilo kupovanje azila. Pitanja kao to su ova rjeava Vijee za pravosue i unutarnje poslove, tj. ministri pravosua i unutarnjih poslova. Cilj je stvoriti jedinstveno podruje slobode, sigurnosti i pravosua unutar granica Europske unije.
Kako je organiziran rad Vijea?

Predsjednitvo Vijea Predsjednitvo Vijea mijenja se svakih est mjeseci; drugim rijeima, svaka drava lanica Unije naizmjenino preuzima odgovornost nad poslovanjem Vijea i predsjeda svim sastancima tijekom estomjesenoga razdoblja, promovirajui zakonodavne i politike odluke i posredujui u kompromisima izmeu drava lanica.
18
KAKO RADI EU
Slobodno kretanje ljudi i dobara unutar EU-a uinilo je ovakve provjere prolou.
Reuters
Glavno tajnitvo Predsjednitvu pomae Glavno tajnitvo koje priprema i osigurava glatko funkcioniranje rada Vijea na svim razinama. U 2004. godini, Javier Solana bio je ponovno imenovan glavnim tajnikom Vijea. On je takoer visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te u tome svojstvu pomae koordinirati akciju Unije na svjetskoj sceni. U okviru novoga Ustavnog ugovora, visoki predstavnik bio bi zamijenjen ministrom vanjskih poslova EU-a. Glavnome tajniku pomae zamjenik glavnog tajnika zaduen za upravljanje Glavnim tajnitvom. Coreper U Bruxellesu, svaka drava Europske unije ima stalno predstavnitvo koje je zastupa i brani njene nacionalne interese na razini EU-a. elnik svakoga predstavnitva je zapravo veleposlanik svoje zemlje pri Uniji. Ti veleposlanici (ili stalni predstavnici) sastaju se svaki tjedan u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper). Uloga ovog odbora jest pripremati rad Vijea, uz iznimku veine poljoprivrednih pitanja koje rjeava Posebni odbor za poljoprivredu. Coreperu pomae odreeni broj radnih skupina koje ine slubenici predstavnitava ili nacionalnih uprava. Sigurnost i obrana Vijeu pomau slijedee zasebne strukture kad se radi o pitanjima sigurnosti i obrane: Odbor za politiku i sigurnost (PSC), koji je ovoj suradnji ono to je Coreper ostalim vrstama odluka; Vojni odbor Europske unije (EUMC), sastavljen od ministara obrane drava lanica, te Vojni stoer Europske unije (EUMS), sastavljen od vojnih strunjaka pridruenih Tajnitvu Vijea od strane drava lanica.
Odbor za civilni aspekt upravljanja kriznim situacijama.
Koliko glasova za svaku zemlju?

Odluke u Vijeu donose se glasovanjem. to je vei udio stanovnitva neke zemlje, to ona ima vie glasova, no glasovi se broje u korist manje naseljenih zemalja:
Francuska, Njemaka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo Poljska i panjolska Rumunjska Nizozemska Belgija, eka, Grka, Maarska i Portugal Austrija, Bugarska i vedska Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg i Slovenija Malta Ukupno 29 27 14 13 12 10 7 4 3 345
19
KAKO RADI EU
Kvalificirano veinsko glasovanje U nekim osobito osjetljivim podrujima kao to su zajednika vanjska i sigurnosna politika, porezi, azil i imigracijska politika, odluke Vijea moraju biti jednoglasne. Drugim rijeima, svaka drava lanica ima pravo veta.
Kvalificirana veina je postignuta: ako je veina drava lanica (u nekim sluajevima dvotreinska veina) ZA; ako su najmanje 255 glasa ZA odnosno ukupno 73,9% glasova. Nadalje, drava lanica moe zatraiti potvrdu da glasovi ZA predstavljaju najmanje 62% ukupnoga stanovnitva Unije. Ako se utvrdi da to nije sluaj, odluka nee biti usvojena.
Za veinu pitanja, meutim, Vijee donosi odluke kvalificiranim veinskim glasovanjem.
20
KAKO RADI EU
EU pomae obuiti i izgraditi policijske snage u kriznim podrujima, naglaavajui vanost dobrih odnosa u zajednici.
European Union Police Mission
KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Izvrna ruka EU-a i inicijator zakonodavnih prijedloga 27: jedan iz svake drave lanice Pet godina (2004.2009.) B-1049 Bruxelles (32-2) 299 11 11 ec.europa.eu
21
KAKO RADI EU
Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijeu. Ona je takoer i izvrna ruka EU-a; drugim rijeima, odgovorna je za provedbu odluka Parlamenta i Vijea. To znai upravljanje svakodnevnim poslovima Europske unije: provedba njezinih politika i programa te troenje njezinih sredstava. Kao i Parlament i Vijee, Europska komisija osnovana je 1950-ih u okviru osnivakih ugovora EU-a.
Kao drugo, izraz Komisija odnosi se na samu instituciju i na njezino osoblje. Neformalno, imenovani lanovi Komisije poznati su kao povjerenici. Oni najee dolaze s politikih pozicija u svojim zemljama te su mnogi od njih bili vladini ministri, no kao lanovi Komisije posveeni su tome da djeluju u interesu Unije kao cjeline, ne slijedei instrukcije nacionalnih vlada. Nova Komisija imenuje se svakih pet godina, u roku od est mjeseci od izbora za Europski parlament. Postupak je kako slijedi: Vlade drava lanica zajedno se usuglase o tome koga e imenovati za novoga predsjednika Komisije. Imenovanoga predsjednika Komisije potom odobrava Parlament.
to je Komisija?
Izraz Komisija rabi se na dva naina. Kao prvo, odnosi se na mukarce i ene po jednog iz svake drave lanice Unije imenovane da upravljaju institucijom i donose odluke.
EUROPSKA KOMISIJA: PROMICANJE ZAJEDNIKOG INTERESA
Europska komisija: promicanje zajednikog interesa
I menovani predsjednik Komisije, u raspravi s vladama drava lanica, odabire druge lanove Komisije.
Gdje je smjetena Komisija?

Sjedite Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali ona takoer ima urede u Luksemburgu, predstavnitva u svim dravama lanicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima irom svijeta.
Novi Parlament zatim intervjuira svakoga lana i daje svoje miljenje u vezi s cijelim sastavom. Nakon to je odobrena, nova Komisija moe slubeno zapoeti s radom. Trajanje mandata sadanje Komisije je do 31. listopada 2009. godine, a njezin predsjednik je Jos Manuel Barroso. Komisija je politiki odgovorna Parlamentu koji ima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usvajanjem odluke o cenzuri. Pojedinani lanovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatrai predsjednik, pod uvjetom da drugi povjerenici to odobravaju. Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlamenta na kojima mora pojasniti i opravdati svoje politike. Ona takoer redovito odgovara na pisane i usmene upite zastupnika Europskoga parlamenta. Za svakodnevno funkcioniranje Komisije odgovorni su njezini administrativni dunosnici, strunjaci, prevoditelji, tumai i tajniko osoblje: otprilike 23.000 europskih slubenika. To se moda ini puno, no zapravo je manje od broja osoblja zaposlenoga u tipinome gradskom vijeu srednje veliine u Europi.
to Komisija radi?
Europska komisija ima etiri glavne uloge: 1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeu; 2. upravljati i provoditi politike i proraun Unije; 3. provoditi zakone EU-a (zajedno sa Sudom Europskih zajednica); 4. zastupati Europsku uniju na meunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem o sporazumima izmeu EU-a i drugih zemalja. 1. Predlaganje novog zakonodavstva Komisija ima pravo inicijative. Drugim rijeima, samo je Komisija odgovorna za sastavljanje prijedloga za novo europsko zakonodavstvo koje predstavlja Parlamentu i Vijeu. Ti prijedlozi moraju imati za cilj obranu interesa Unije i njezinih graana, a ne pojedinih zemalja ili gospodarskih grana.
22
KAKO RADI EU
Za svaku dravu lanicu postoji jedan povjerenik.
EC
Komisija e predloiti akciju na razini Unije jedino ako smatra da se problem ne moe rijeiti uinkovitije nacionalnom, regionalnom ili lokalnom akcijom. To naelo rjeavanja stvari na najnioj moguoj razini zove se naelo supsidijarnosti. Ukoliko, meutim, Komisija zakljui da je potrebno zakonodavstvo EU-a, ono tada sastavlja prijedlog za koji vjeruje da e uinkovito rijeiti problem i zadovoljiti najiri mogui raspon interesa. Kako bi dobila ispravne tehnike detalje, Komisija se savjetuje sa strunjacima putem svojih raznih odbora i skupina. esto objavljuje Zelene i Bijele knjige, odrava sasluanja, trai miljenja pripadnika civilnog drutva i naruuje izvjea strunjaka, te se savjetuje izravno s javnou kako bi dobila potpunu sliku prije nego to donese prijedlog. 2. Provedba politika i prorauna EU-a Kao izvrno tijelo Europske unije, Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu prorauna EU-a. Veinu tekuih trokova naprave nacionalna i lokalna tijela, no Komisija je odgovorna za njihovo nadziranje pod budnim okom Revizorskoga suda. Obje institucije imaju za cilj osigurati dobro financijsko upravljanje. Tek kada je zadovoljan godinjim izvjeem Revizorskoga suda, Europski parlament daje Komisiji dozvolu za provedbu prorauna. Komisija takoer mora provoditi odluke koje donesu Parlament i Vijee, kao to su na primjer
23
KAKO RADI EU
EU financira nadogradnju telekomunikacijske infrastrukture u manje razvijenim podrujima EU.
one koje se odnose na zajedniku poljoprivrednu politiku, ribarstvo, energiju, regionalni razvoj, zatitu okolia, obrazovanje mladih i dokolovanje te programe razmjene studenata kao to je Erasmus. Takoer igra vanu ulogu u politici trinog natjecanja kako bi osigurala da tvrtke posluju u jednakim uvjetima. Komisija ima ovlast zabraniti spajanja tvrtki ako misli da e to dovesti do nepotene konkurencije. Komisija takoer mora osigurati da drave lanice Unije ne naruavaju konkurentnost dajui prevelike subvencije svojim gospodarskim granama.
EC
EUROPSKA The European KOMISIJA: Commission: PROMICANJE promoting ZAJEDNIKOG the common INTERESA interest
Prije nego iznese bilo kakve prijedloge, Komisija mora biti svjesna novih situacija i problema koji se razvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakonodavstvo Unije najbolji nain za njihovo rjeavanje. To je razlogom zato je Komisija u stalnom dodiru sa irokim rasponom interesnih skupina i s dva savjetodavna tijela Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Ona takoer uzima u obzir miljenja nacionalnih parlamenata i vlada.
3. Provedba europskih zakona Komisija djeluje kao uvar ugovora. To znai da je Komisija, zajedno sa Sudom Europskih zajednica, odgovorna da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u svim dravama lanicama. Ukoliko utvrdi da neka drava EU-a ne primjenjuje zakone Unije, Komisija pokree proces koji se zove postupak protiv krenja. Prvi korak je slanje slubenoga pisma vladi u kojem se navodi zato Komisija smatra da je ta zemlja prekrila zakone Unije, utvrujui rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji. Ako drava lanica ne da zadovoljavajue objanjenje i ne ispravi krenje, Komisija e joj poslati jo jedno pismo kojim e ustanoviti da je prekren zakon EU-a i odrediti rok za ispravak. Ako drava lanica i dalje ne udovoljava tom zahtjevu, Komisija e predmet uputiti na odluku Sudu Europskih zajednica. Presude Suda obvezujue su za drave lanice i institucije EU-a. U sluajevima u kojim drave lanice nastave djelovati suprotno presudi, Sud moe nametnuti novane sankcije. 4. Zastupanje EU-a na meunarodnoj razini Europska komisija je vaan glasnogovornik Europske unije na meunarodnoj sceni. Ona je glas EU-a na meunarodnim forumima kao to je Svjetska trgovaka organizacija, u pregovorima o meunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, Sporazumu iz Kyota, te u vanom partnerstvu EU-a u pomoi i trgovini sa zemljama u razvoju u Africi, na Karibima i Pacifiku, poznatim i pod imenom Sporazum iz Cotonoua. Komisija takoer zastupa i pregovara u ime EU-a u podrujima gdje su drave lanice ujedinile suverenitet. To ini na temelju unaprijed sklopljenih sporazuma.
Kako je organiziran rad Komisije?

Na predsjedniku je Komisije odluiti koji povjerenik e biti odgovoran za koje politiko podruje i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tijekom trajanja mandata Komisije. Komisija se naelno sastaje jednom tjedno, obino srijedom i najee u Bruxellesu. Svaku toku na dnevnome redu predstavlja povjerenik zaduen za to politiko podruje, a cijeli sastav potom donosi kolektivnu odluku. Osoblje Komisije organizirano je u odjele koji se zovu Ope uprave (DG) i slube (kao to je Pravna sluba). Svaka Opa uprava odgovorna je za odreeno politiko podruje i na njezinu se elu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordinaciju obavlja Glavno tajnitvo koje takoer upravlja tjednim sastancima Komisije. Na njezinu elu nalazi se Glavni tajnik koji odgovara izravno predsjedniku. Ope uprave osmiljavaju i sastavljaju zakonodavne prijedloge, no ti prijedlozi postaju slubeni tek kad ih usvoji Komisija na svojim tjednim sastancima. Postupak je kako slijedi: Pretpostavimo, primjerice, da Komisija uvidi potrebu za zakonom koji bi sprjeavao oneienje europskih rijeka. Opa uprava za zatitu okolia sastavit e prijedlog temeljen na detaljnim konzultacijama s europskim gospodarskim granama, poljoprivrednicima i ekolokim organizacijama, te ministrima okolia u dravama lanicama. O prijedlogu e se raspraviti s drugim odjelima Komisije, a provjerit e ga i Pravna sluba i Glavno tajnitvo.
24
KAKO RADI EU
25
EC
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uvjerio se u dramatine posljedice koje klimatske promjene ve imaju po Grenland.
Nakon to je prijedlog u potpunosti spreman, stavit e se na dnevni red sljedeega sastanka Komisije. Ako barem 14 od 27 povjerenika odobri prijedlog, Komisija e ga usvojiti te e dobiti bezuvjetnu potporu cijeloga sastava. Dokument
se zatim alje Vijeu i Europskome parlamentu na razmatranje. Komisija e moda naknadno napraviti izmjene u skladu s komentarima tih dviju institucija, a zatim poslati prijedlog natrag na konano odobrenje.
KAKO RADI EU
EUROPSKA The European KOMISIJA: Commission: PROMICANJE promoting ZAJEDNIKOG the common INTERESA interest
SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA: OSIGURANJE PROVEDBE PRAVA ZAJEDNICE
Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice

KLJUNE INJENICE ULOGA // SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA // PRVOSTUPANJSKI SUD // EUROPSKI SUD ZA DRAVNU SLUBU // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Donoenje pravnih presuda za sluajeve koji su mu upueni Jedan sudac iz svake drave EU-a; osam glavnih odvjetnika Barem po jedan sudac iz svake drave EU-a (27 u 2007.) Sedam sudaca est godina, s mogunou produljenja Boulevard Konrad Adenauer, L-2925 Luksemburg (352) 43 03-1 curia.europa.eu
26
KAKO RADI EU
Sud Europskih zajednica (esto ga se jednostavno naziva samo Sud) osnovan je prvim od ugovora EU-a, Ugovorom o ECSC-u iz 1952. godine. Sjedite mu je u Luksemburgu. Njegov zadatak jest osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumai i primjenjuje na isti nain u svim dravama lanicama EU-a, kako bi zakonodavstvo bilo jednako za sve. On primjerice osigurava da nacionalni sudovi ne donose razliite presude o istome pitanju. Sud takoer brine da drave lanice i institucije Unije ine ono to zakoni od njih zahtijevaju. Sud ima ovlasti rjeavati pravne sporove izmeu drava lanica EU-a, institucija EU-a, poslovnih subjekata i pojedinaca. Sud se sastoji od po jednoga suca iz svake drave lanice, tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnih pravnih sustava EU-a. Meutim, radi uinkovitosti, Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Obino zasjeda kao Velika komora koja se sastoji od samo 13 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca.
Sucima pomae osam glavnih odvjetnika. Njihova je uloga izlagati miljenja o predmetima koji su podneseni Sudu, to moraju initi javno i nepristrano. Suci i odvjetnici osobe su ija je nepristranost neupitna: imaju kvalifikacije i kompetenciju potrebnu za imenovanje na najvie sudske pozicije u svojim domovinama. Njih imenuje Sud Europskih zajednica suglasnou izmeu vlada i drava lanica Unije. Svaki od njih imenovan je na mandat od est godina s mogunou produljenja. Kako bi se pomoglo Sudu Europskih zajednica u rjeavanju velikoga broja sluajeva koje zaprimi, a graanima ponudila bolja pravna zatita, 1988. godine osnovan je Prvostupanjski sud. Taj Sud (koji je pridruen Sudu Europskih zajednica) odgovoran je za donoenje presuda o nekim vrstama predmeta, osobito u parnicama koje pokrenu pojedinci, poduzea i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na Zakon o trinome natjecanju. Sud se takoer sastoji od jednog suca iz svake drave lanice.
Sud za dravnu slubu donosi presude u sporovima izmeu Europske unije i njene dravne slube. Ovaj sud ima sedam sudaca i pridruen je Prvostupanjskom sudu. Sud Europskih zajednica, Prvostupanjski sud i Europski sud za dravnu slubu svaki imaju predsjednika kojeg izabiru njegovi kolege suci na mandat od tri godine koji se moe produljiti. Vassilios Skouris izabran je za predsjednika Suda Europskih zajednica 2003. godine; Marc Jaeger predsjednik je Prvostupanjskoga suda. Paul J. Mahoney predsjednik je Suda za dravnu slubu od 2005.
Svaki od njih nie je detaljnije opisan. 1. Postupak za preliminarno rjeenje Nacionalni sudovi u svakoj dravi lanici Unije duni su osigurati da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u toj dravi. No postoji rizik da sudovi u razliitim zemljama protumae zakone Unije na razliite naine. Kako bi se to sprijeilo, postoji tzv. postupak za preliminarno rjeenje. To znai da, ako nacionalni sud ima ikakvu sumnju glede tumaenja ili primjenjivosti nekoga zakonodavstva Unije, on moe, a ponekad i mora, zatraiti savjet od Suda Europskih zajednica. Taj savjet daje se u obliku preliminarnoga rjeenja. 2. Tuba zbog neispunjenja obveze Komisija moe pokrenuti ovaj postupak ako ima razloga vjerovati da odreena drava lanica ne ispunjava svoje obveze sukladno zakonima Unije. Te postupke moe pokrenuti i druga drava lanica EU-a.
to radi Sud?
Sud donosi presude o predmetima koji su mu podneseni. Pet najeih vrsta predmeta su: 1. postupak za preliminarno rjeenje; 2. tuba zbog neispunjenja obveze; 3. zahtjev za ponitenje; 4. tuba zbog proputanja 5. zahtjev za naknadu tete.
27
KAKO RADI EU
Domaice aviona ve su nekoliko puta imale koristi od presuda Suda Europskih zajednica o jednakoj plai i pravima.
Alamy/Imageselect
The Court of Justice: upholding the law
SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA: OSIGURANJE PROVEDBE PRAVA ZAJEDNICE
U bilo kojem sluaju, Sud istrauje navode i daje svoju presudu. Optuena drava lanica, utvrdi li se da zaista ne ispunjava svoje obveze, mora to odmah ispraviti. Ukoliko Sud utvrdi da se drava lanica nije pridravala presude, moe nametnuti globu toj dravi. 3. Zahtjev za ponitenje Ukoliko bilo koja drava lanica, Vijee, Komisija ili (pod odreenim uvjetima) Parlament vjeruju da je odreeni zakon Unije protuzakonit, moe zatraiti od Suda da ga poniti. Zahtjevima za ponitenje takoer se mogu koristiti pojedinci koji ele da Sud poniti odreeni zakon jer izravno i tetno utjee na njih kao pojedince. Utvrdi li Sud da zakon o kojemu je rije nije bio ispravno usvojen ili da nije ispravno temeljen na ugovorima, moe ga proglasiti nitavnim. 4. Tuba zbog proputanja Ugovor zahtjeva od Europskoga parlamenta, Vijea i Komisije da donesu odreene odluke pod odreenim okolnostima. Ako to ne uine, drave lanice, druge institucije EU-a i (pod odreenim uvjetima) pojedinci ili poduzea mogu podnijeti tubu Sudu kako bi se slubeno zabiljeilo proputanje djelovanja neke institucije.
5. Zahtjev za naknadu tete Svaka osoba ili tvrtka koja je pretrpjela tetu kao posljedicu djelovanja ili proputanja Zajednice ili njenih zaposlenika zahtjev za naknadu tete moe podnijeti Prvostupanjskom sudu.
Kako je organiziran rad Suda?

Predmeti se podnose registru, a svakim predmetom bave se posebni sudac i glavni odvjetnik kojima je predmet dodijeljen. Postupak koji slijedi odvija se u dvije faze: prvo slijedi pisana, a zatim usmena faza. U prvoj fazi, sve predmetne stranke podnose pismene izjave, a sudac kojem je sluaj dodijeljen sastavlja izvjee u kojemu rezimira izjave i pravnu pozadinu sluaja. Zatim slijedi druga faza javno sasluanje. Ovisno o vanosti i sloenosti predmeta, ovo sasluanje moe se odrati pred komorom od tri, pet ili trinaest sudaca ili pred punim sastavom Suda. Na sasluanju, odvjetnici stranaka izlau njihov predmet pred sucima i odvjetnicima koji ih mogu ispitivati. Zatim glavni odvjetnik daje svoje miljenje, a nakon toga suci vijeaju i donose svoju presudu. Presuda ne mora slijediti miljenje glavnog odvjetnika. Presude Suda donose se veinom glasova i objavljuju na javnom sasluanju. Izdvojena se miljenja ne izraavaju. Odluke se objavljuju na dan kad su donesene. Postupak na Prvostupanjskom sudu je slian, osim to glavni tajnik ne daje svoje miljenje.
28
KAKO RADI EU
KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Nadzor ispravnog koritenja sredstava EU-a. Po jedan iz svake drave EU-a. lanovi se imenuju na mandat od est godina s mogunou produljenja 12 rue Alcide de Gasperi, L-1615 Luksemburg (352) 43 98-1 eca.europa.eu
29
KAKO RADI EU
Revizorski sud osnovan je 1975. godine, a sjedite mu je u Luksemburgu. Zadatak Suda jest provjeravati da se sredstva EU-a ispravno prikupljaju i troe namjenski na zakonit i ekonomian nain. Sud ima pravo provesti reviziju bilo koje osobe ili organizacije koja upravlja sredstvima Unije. Sud ima po jednoga lana iz svake drave lanice Unije kojega imenuje Vijee na mandat od est godina s mogunou produljenja. lanovi izmeu sebe izabiru predsjednika na produljiv mandat od tri godine. Hubert weber predsjednik je Revizorskog suda od sijenja 2005. godine.
Kako bi provodio svoje zadatke, Sud moe ispitati administrativni posao bilo koje osobe ili organizacije koja upravlja prihodima ili rashodima Unije. esto provodi provjere na licu mjesta. Nalaze navodi u izvjeima koja skreu pozornost Komisije i vlada drava lanica EU-a na bilo kakve probleme. Kako bi taj zadatak uinkovito ispunio, Revizorski sud mora ostati potpuno neovisan od ostalih institucija, no istovremeno mora biti u stalnome kontaktu s njima. Jedna je od kljunih funkcija pomaganje Europskome parlamentu i Vijeu tako da im svake godine podnosi revizorsko izvjee za prethodnu financijsku godinu. Parlament detaljno pregledava izvjee Suda prije nego to odlui hoe li Komisiji odobriti upravljanje proraunom. Ukoliko je zadovoljan, Revizorski sud takoer alje Vijeu i Parlamentu izjavu o osiguranju da se novac europskih graana koristio na ispravan nain.
to radi Sud?
Glavna je uloga Suda provjeravati da se proraun Unije ispravno koristi drugim rijeima, da su prihodi i rashodi EU-a zakonito steeni, potroeni i zabiljeeni te osigurati razumno financijsko upravljanje. Rad Suda zapravo jami da sustav Unije djeluje ekonomino, uinkovito i otvoreno.
EUROPSKI REVIZORSKI SUD: KONTROLA PRAVILNOG TROENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA
Europski revizorski sud: kontrola pravilnog troenja nancijskih sredstava
EUROPSKI REVIZORSKI SUD: KONTROLA PRAVILNOG TROENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA
Na kraju, Revizorski sud obavjetava graane o rezultatima svojeg rada u izvjeima o temama od osobitog interesa.
uvelike odnosi na sredstva za koja je odgovorna Komisija, za vie od 80% ovih prihoda i rashoda odgovorne su nacionalne vlasti. Revizorski sud sam po sebi nema pravne ovlasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti, moraju o tome izvijestiti OLAF Europski ured za borbu protiv prijevare. OLAF je odjel Europske komisije s posebnim statusom koji mu daje potpunu autonomiju.
Kako je organiziran rad Suda?

Revizorski sud ima otprilike 800 zaposlenih, ukljuujui prevoditelje i administratore te revizore. Revizori su podijeljeni u revizorske skupine i pripremaju nacrte izvjea o kojima Sud donosi odluke. Revizori esto idu u inspekciju u druge institucije Europske unije, drave lanice ili u bilo koju zemlju koja dobiva pomo od EU-a. Iako se rad Suda
30
KAKO RADI EU
Une markice za stoku pomau revizorima EU-a pratiti na to je potroen novac Unije.
Van Parys Media
KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // TRAJANJE MANDATA // SASTANCI // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Zastupa organizirano civilno drutvo 344 etiri godine Bruxelles, mjeseni Rue Belliard 99, B-1040 Bruxelles (32-2) 546 90 11 eesc.europa.eu
31
KAKO RADI EU
Osnovan 1957. godine u okviru Rimskog ugovora, Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) savjetodavno je tijelo koje daje udrugama poslodavaca, sindikatima, i drugim interesnim skupinama koje sainjavaju organizirano civilno drutvo kao to su udruge potroaa, formalnu platformu s koje mogu izraziti svoja stajalita o pitanjima kojima se bavi EU. EESC ima 344 lana, a broj predstavnika iz svake drave EU-a okvirno odraava udjel stanovnitva te zemlje. Brojevi po zemljama su kako slijedi: Francuska, Njemaka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo
Poljska i panjolska Rumunjska Austrija, Belgija, Bugarska, eka, Grka, Maarska, Nizozemska, Portugal i vedska Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka Estonija, Latvija i Slovenija Cipar i Luksemburg
Malta Ukupno
5 344
lanove biraju vlade Unije, ali oni rade u potpunoj politikoj neovisnosti: imenuju se na etiri godine i mogu biti ponovno izabrani. Odbor se sastaje na plenarnoj skuptini, a njegove rasprave priprema est pododbora poznatih kao sekcije, od kojih se svaka bavi odreenim politikim podrujem. Odbor bira svojeg predsjednika i dva potpredsjednika na mandat od dvije godine. Dimitris Dimitriadis postao je predsjednikom EESC-a u listopadu 2006.
24
21 15
12 9 7 6
EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR: GLAS CIVILNOGA DRUTVA
Europski gospodarski i socijalni odbor: glas civilnoga drutva
to radi EESC?
EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR: GLAS CIVILNOGA DRUTVA
Tko su lanovi EESC-a?

Radei uglavnom u zemljama svojega podrijetla, lanovi Odbora sainjavaju tri skupine koje zastupaju poslodavce, zaposlenike te ostale gospodarske i socijalne interese. Skupina poslodavaca sastoji se od lanova iz privatnoga i javnog sektora gospodarskih grana, malih i srednjih poduzea, gospodarskih komora, sektora veleprodaje i maloprodaje, bankarstva i osiguranja, prometa te poljoprivrede. Skupina zaposlenika zastupa sve kategorije zaposlenika, od radnika do izvrnih djelatnika. Njezini lanovi dolaze iz nacionalnih sindikalnih organizacija. Skupina pripadnika raznih interesnih grupa zastupa nevladine organizacije, organizacije poljoprivrednika, mala poduzea, obrte i slobodna zanimanja, zadruge i neprofitne organizacije, potroake i ekoloke organizacije, znanstvene i akademske zajednice te drutva koja zastupaju obitelj, ene, osobe s invaliditetom itd.
Europski gospodarski i socijalni odbor ima tri glavne uloge: savjetovati Europski parlament, Vijee Europske unije i Europsku komisiju, bilo na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu; poticati civilno drutvo da se vie ukljui u stvaranje politike Unije te podupirati ulogu civilnoga drutva u dravama koje nisu lanice EU-a kako bi pomogao osnovati savjetodavne strukture. Miljenja odbora moraju se proslijediti veim institucijama Vijeu, Komisiji i Parlamentu, i s njime se mora konzultirati prije nego se donose odluke o socijalnoj, regionalnoj i gospodarskoj politici. Odbor igra kljunu ulogu u procesu odluivanja EU-a. EESC je most izmeu Unije i njezinih graana te promovira drutvo koje e biti vie ukljueno u zbivanja, sveobuhvatnije i koje e prema tome biti demokratskije drutvo u Europi.
32
KAKO RADI EU
Organizacije koje zastupaju interese obitelji samo su neke od mnogih drutvenih skupina iji se glas uje zahvaljujui Gospodarskom i socijalnom odboru (EESC).
Van Parys Media
KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // TRAJANJE MANDATA // SASTANCI // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Zastupa regionalne i lokalne vlasti 344 etiri godine Bruxelles, pet plenarnih sastanaka godinje Rue Belliard 101, B-1040 Bruxelles (32-2) 282 22 11 cor.europa.eu
33
KAKO RADI EU
Osnovan 1994. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji, Odbor regija je savjetodavno tijelo koje se sastoji od predstavnika europskih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor regija mora se konzultirati prije nego to se donesu odluke Unije o pitanjima kao to su regionalna politika, zatita okolia, kultura, obrazovanje i promet pitanja koja se tiu lokalne i regionalne vlasti. Odbor ima 344 lanova. Broj lanova iz svake drave EU-a okvirno odraava udio stanovnitva te zemlje, kako slijedi: Francuska, Njemaka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo
Poljska i panjolska Rumunjska Austrija, Belgija, Bugarska, eka, Grka, Maarska,Nizozemska, Portugal i vedska Danska, Finska, Irska, Litva i Slovaka
Estonija, Latvija i Slovenija Cipar i Luksemburg Malta Ukupno
7 6 5 344
24
21 15
lanovi su Odbora izabrani opinski i regionalni politiari, esto lideri regionalnih vlasti ili gradonaelnici. Njih nominiraju vlade EU-a, a imenuje Vijee Europske unije na etiri godine, i mogu biti ponovno birani. Svaka zemlja lanica bira svog predstavnika na svoj nain, ali presjek mora odraavati politiku i zemljopisnu ravnoteu. Ako lan izgubi mandat u svojoj matinoj dravi, mora odstupiti i iz Odbora. U Odboru su zastupljene etiri politike skupine: Europska narodna stranka, Socijalistika stranka, Savez liberala i demokrata za Europu i Unija za Europu nacija-Europski savez. Odbor regija bira predsjednika meu svojim lanovima na razdoblje od dvije godine. Michel Deleabarre izabran je za predsjednika 2006. godine.
12 9
ODBOR REGIJA: GLAS REGIONALNE I LOKALNE VLADE
Odbor regija: glas regionalne i lokalne vlade
to Odbor radi?
Uloga je Odbora regija iznositi lokalna i regionalna stajalita o zakonima EU-a: to ini tako da izdaje izvjea, ili miljenja, na prijedloge Komisije.
ODBOR REGIJA: GLAS REGIONALNE I LOKALNE VLADE
Popis pitanja nije sveobuhvatan, pa Komisija, Vijee i Europski parlament mogu pitati Odbor za miljenje i o drugim temama. Odbor moe usvajati miljenja na svoju vlastitu inicijativu i iznositi ih Komisiji, Vijeu i Parlamentu.
Komisija i Vijee obvezni su savjetovati se s Odborom regija prije nego donesu odluke o pitanjima koja su izravno vana za lokalne i regionalne vlasti. To mogu biti politika zapoljavanja, zatita okolia, obrazovanje, kultura, strukovno obrazovanje, mladi, energija, transport, telekomunikacije i javno zdravstvo.
Kako je organiziran rad Odbora?

Svake godine, Odbor regija odri pet plenarnih zasjedanja tijekom kojih se utvruje opa politika te se usvajaju miljenja. Postoji est komisija iji je zadatak razmatrati razliita podruja i pripremati miljenja za raspravu na plenarnim zasjedanjima.
34
KAKO RADI EU
Pristup programima dokolovanja i cjeloivotnog uenja diljem Europe glavna je briga Odbora regija.
Bilderbox
KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Financiranje projekata Europske unije Drave lanice Izvrni odbor 28, Upravni odbor 9 100, Boulevard Konrad Adenauer, L-2950 Luksemburg (352) 43 79-1 www.eib.org
35
KAKO RADI EU
Europska investicijska banka (EIB) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom. Njezina je glavna zadaa davati zajmove za projekte od europskog interesa, kao to su eljeznike i cestovne veze, zrane luke ili ekoloki programi. EIB takoer daje kredite za ulaganje u mala poduzea te ekonomski razvoj drava kandidatkinja i zemalja u razvoju. Philippe Maystadt postao je predsjednikom EIB-a 1. sijenja 2000. godine.
konkurentnim uvjetima. To zauzvrat omoguuje Banci ulaganje u projekte od javnog interesa koji inae ne bi dobili novac ili bi ga morali posuditi puno nepovoljnije. Projekti u koje Banka ulae paljivo se odabiru. Prioriteti EIB-a su podupirati: koheziju i konvergenciju malo i srednje poduzetnitvo odrivost inovaciju razvoj transeuropskih prometnih mrea, i odrive, konkurentne i sigurne izvore energije. I izvan EU-a, EIB podupire politike Unije o razvoju i suradnji u dravama kanditatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, zemljama na Mediteranu i u istonoj Europi (ukljuujui Rusiju) koje su ukljuene u politiku susjedstva EU-a, te u Africi, na Karibima i Pacifiku, u Latinskoj Americi i Aziji. Posuivanje ovim zemljama ima sljedee prioritete:
to Banka radi?
EIB je neprofitna i neovisna o sredstvima iz prorauna Unije. Financira se kroz posuivanje na financijskim tritima. Dioniari Banke drave lanice Europske unije zajedniki potpisuju kapital, a doprinos svake zemlje odraava njezinu gospodarsku vanost unutar Unije. Ta podrka od strane drava lanica daje EIB-u najveu moguu kreditnu poziciju (AAA) na novanim tritima na kojima, prema tome, moe podizati velike iznose kapitala po vrlo
EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA: FINANCIRANJE EKONOMSKOG RAZVOJA
Europska investicijska banka: financiranje projekata Europske unije
razvoj privatnog sektora,

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA: FINANCIRANJE EKONOMSKOG RAZVOJA
Odluke Banke donose ova tijela: Vijee guvernera sastoji se od ministara (obino ministara financija) iz svih drava lanica. Ono definira glavnu politiku davanja zajmova Banke, odobrava bilance i godinja izvjea, ovlauje Banku da financira projekte izvan Unije i odluuje o poveanju kapitala. Odbor direktora odobrava operacije zajmova i osigurava da se s EIB-om ispravno upravlja. Sastoji se od 28 direktora po jednoga imenuje svaka drava lanica EU-a, a jednog imenuje Europska komisija. Upravni odbor je izvrni upravitelj banke: bavi se svakodnevnim poslovanjem EIB-a i ima devet lanova.
razvoj infrastrukture, osiguranja izvora energije, te odrivost zatite okolia Na kraju, EIB je veinski dioniar Europskog investicijskoga fonda s kojim sainjava Grupu EIB. Europski investicijski fond ulae u poduzetniki kapital i daje jamstva za mala i srednja poduzea. Fond ne posuuje izravno poslovnim subjektima i ne ulae izravno u poduzea. Umjesto toga, radi zajedno s bankama i drugim financijskim posrednicima pruajui im jamstva da pokriju zajmove za mala poduzea. Fond je aktivan u dravama lanicama Europske unije, i u dravama koje se kandidiraju za lanstvo.
36
KAKO RADI EU
Kako je organiziran rad Banke?

EIB je autonomna institucija koja donosi svoje vlastite odluke glede zajmova iskljuivo na temelju meritornosti projekta i mogunostima koje se nude na financijskim tritima. Svake godine, ona podnosi izvjee o svim svojim aktivnostima. Banka surauje s institucijama EU-a. Primjerice, njezini predstavnici sudjeluju u odborima Europskoga parlamenta, a predsjednik EIB-a sudjeluje na sastancima Vijea kad se sastaju ministri financija i gospodarstva zemalja EU-a.
Europska investicijska banka posudila je Republici ekoj novac za bolju obranu od poplave.
Belga
KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Odravanje stabilnosti cijena u europodruju i provoenje monetarne politike EU-a Upravljako vijee - 19, Ope vijee - 29, Izvrni odbor - 6 Kaiserstrasse 29, D-60311 Frankfurt am Main (49) 691 34 40 www.ecb.eu
37
KAKO RADI EU
Europska sredinja banka (ECB) osnovana je 1998. Sjedite joj je u Frankfurtu (Njemaka), a zadaa upravljati eurom jedinstvenom valutom Europske unije, i ouvati stabilnost cijena za vie od dvije treine graana EU-a koji koriste euro. ECB je takoer odgovoran za utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike Unije. Kako bi provodila svoju ulogu, Centralna banka radi s Europskim sustavom sredinjih banaka (ESCB). Drave koje su dosad usvojile euro zajedniki ine europodruje, a njihove sredinje banke, zajedno s Europskom sredinjom bankom, ine tzv. Eurosustav. ECB je potpuno neovisna: ni ECB ni nacionalne sredinje banke Eurosustava, niti bilo koji lan njihovih tijela koja donose odluke ne moe traiti ili prihvaati upute od bilo kojega drugoga tijela. Institucije EU-a i vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati na ECB ili na nacionalne sredinje banke.
Jean-Claude Trichet postao je predsjednikom ECB-a u studenome 2003. godine.
to Banka radi?
Jedna od glavnih zadaa ECB-a jest odravati stabilnost cijena u euro podruju, kako kupovna mo eura ne bi bila ugroena inacijom. Cilj je ECB-a osigurati da poveanje potroakih cijena iz godine u godinu bude manje od 2%, ali jo uvijek blizu tog postotka, kroz prosjeno razdoblje. ECB to ini putem utvrivanja referentnih kamatnih stopa na temelju analize ekonomskih i monetarnih kretanja. Podie kamatne stope kad eli zaustaviti inaciju, a sputa ih kad procjeni da je rizik inacije ogranien.
EUROPSKA SREDINJA BANKA: UPRAVLJANJE EUROM
Europska sredinja banka: upravljanje eurom
Kako je organiziran rad banke?

Izvrni odbor ECB-a odgovoran je za provedbu monetarne politike, kako je definirano u Upravljakome vijeu (vidi nie) te za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama. Odbor takoer priprema sastanke Upravljakoga vijea i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECB-om. Izvrni odbor ine predsjednici ECB-a, potpredsjednici i etiri druga lana koji su svi imenovani zajednikom suglasnou predsjednika ili predsjednika vlada koje se nalaze u monetarnom sustavu EU-a. lanovi Izvrnog odbora imenuju se na razdoblje od osam godina bez mogunosti produljenja.
EUROPSKA SREDINJA BANKA: UPRAVLJANJE EUROM
Upravljako vijee je najvie tijelo Europske sredinje banke koje donosi odluke: ine ga est lanova Izvrnog odbora i guverneri sredinjih banaka europodruja. Njime predsjeda predsjednik ECB-a. Primarna mu je misija utvrditi monetarnu politiku europodruja, a posebice utvrditi kamatne stope po kojima poslovne banke mogu dobiti novac od Sredinje banke. Ope vijee ine predsjednici ECB-a i potpredsjednici te guverneri nacionalnih sredinjih banaka svih 27 drava lanica EU-a. Ope vijee pridonosi funkcioniranju ECB-a u pogledu savjetodavnog rada i koordinacije te pomae u pripremi buduega proirenja europodruja.
38
KAKO RADI EU
Zemlje EU-a koje koriste euro od sijenja 2008: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovenija i panjolska. Zemlje EU-a koje ne koriste euro: Bugarska, eka, Danska, Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovaka, vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
KLJUNE INJENICE ULOGA // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Otkrivati sluajeve loeg upravljanja i predlagati rjeenja Pet godina s mogunou produljenja 1, Avenue du Prsident Robert Schuman, BP 403 F-67001 Strasbourg (33) 388 17 23 13 ombudsman.europa.eu
39
KAKO RADI EU
Pozicija Europskog pukog pravobranitelja stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji 1992. Puki pravobranitelj djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela Europske unije: ima pravo primati i istraivati pritube graana, poslovnih subjekata i organizacija Unije te od bilo koga tko ima prebivalite ili prijavljen ured u nekoj od drava lanica EU-a. Pukog pravobranitelja bira Europski parlament na mandat od pet godina s mogunou produljenja, to odgovara zakonodavnome mandatu Parlamenta. Nikiforos Diamandouros zauzeo je mjesto Europskoga pukog pravobranitelja u travnju 2003. i bio je ponovno izabran na mandat od pet godina u sijenju 2005. godine.
Neki primjeri su: nepravedni postupci, diskriminacija, zloporaba ovlasti, nedostupnost ili odbijanje davanja informacija, nepotrebna odgoda te neispravni postupci. Pravobranitelj provodi istrage nakon to je podnesena prituba ili na svoju vlastitu inicijativu. On djeluje potpuno neovisno i nepristrano ne zahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vlade ili organizacije.
to radi pravobranitelj?
Puki pravobranitelj istrauje loe upravljanje u institucijama i tijelima Europske unije. Loe upravljanje znai da neka institucija ne djeluje u skladu sa zakonom ili ne potuje naela dobrog upravljanja, ili kri ljudska prava.
EUROPSKI PUKI PRAVOBRANITELJ: ISTRAIVANJE VAIH PRITUBI
Europski puki pravobranitelj: istraivanje vaih pritubi
Kako podnijeti pritubu pravobranitelju?

EUROPSKI PUKI PRAVOBRANITELJ: ISTRAIVANJE VAIH PRITUBI
Kakav rezultat moete oekivati?

Ukoliko Puki pravobranitelj ne moe rijeiti vau pritubu primjerice, u sluaju da je prituba ve bila predmetom sudskog spora on e napraviti najvie to moe kako bi vam savjetovao koje bi vam drugo tijelo moglo pomoi. Kako bi rijeio va problem, Puki pravobranitelj moda samo mora o njemu izvijestiti instituciju ili tijelo o kojima je rije. No ako problem nije rijeen tijekom njegovih istraga, pokuat e pronai prihvatljivo, zadovoljavajue rjeenje. Ako pak to ne uspije, Puki pravobranitelj moe dati preporuke za rjeavanje tog pitanja. Ukoliko institucija o kojoj je rije ne prihvati preporuke, on moe sastaviti posebno izvjee za Europski parlament kako bi ovaj mogao poduzeti bilo koju potrebnu politiku akciju. Svake godine Europski puki pravobranitelj podnosi Europskome parlamentu izvjee o svojemu radu.
Ukoliko elite podnijeti pritubu zbog loeg djelovanja neke institucije ili tijela Unije, prva stvar koju treba uiniti jest kontaktirati s tom institucijom ili tijelom putem uobiajenih administrativnih kanala i pokuati ih navesti da rijee problem. Ukoliko taj pristup ne uspije, moete podnijeti pritubu Europskom pukom pravobranitelju. Pritubu pravobranitelju morate podnijeti u roku od dvije godine od datuma kada ste saznali za in loeg upravljanja. Morate jasno navesti tko ste, na koju se instituciju ili tijelo alite i zbog kojega problema podnosite pritubu, no moete zatraiti da prituba ostane povjerljiva. Za praktine savjete o tome kako podnijeti pritubu, posjetite Web stranice Europskog pukog pravobranitelja: ombudsman.europa.eu
40
KAKO RADI EU
Ako je va predmet zanemaren, Europski puki pravobranitelj tu je kako bi vam pomogao.
Van Parys Media
KLJUNE INJENICE ULOGA // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //
Zatita povjerljivosti osobnih podataka kojima se koriste institucije EU-a Pet godina s mogunou produljenja Rue wiertz 60, MO 63, B-1047 Bruxelles (32-2) 283 19 00 edps.europa.eu
41
KAKO RADI EU
Institucija Europskoga nadzornika zatite podataka (EDPS) stvorena je 2001. godine. Obveza te institucije jest osigurati da sve institucije i tijela Europske unije potuju prava ljudi na privatnost pri obradi njihovih osobnih podataka.
to radi Europski nadzornik zatite podataka?

Kada institucije ili tijela Unije obrauju osobne podatke neke osobe, oni moraju potivati pravo te osobe na privatnost. Europski nadzornik osigurava da to i ine. Obrada ukljuuje aktivnosti kao to su prikupljanje informacija, njihovo biljeenje i pohranjivanje te ponovno pronalaenje radi usporedbe; slanje ili stavljanje na raspolaganje drugim ljudima, ali i blokiranje, brisanje ili unitavanje podataka.
Bilderbox
Postoje stroga pravila privatnosti koja reguliraju ove aktivnosti. Primjerice, institucije i tijela Europske unije ne smiju obraivati osobne podatke koji
Europski nadzornik zatite podataka (EDPS) brine da ne doe do povrede prava na tajnost podataka pri uzimanju otisaka prstiju ilegalnih useljenika ili azilanata.
EUROPSKI NADZORNIK ZATITE PODATAKA: ZATITA VAE PRIVATNOSTI
Europski nadzornik zatite podataka: zatita vae privatnosti
EUROPSKI NADZORNIK ZATITE PODATAKA: ZATITA VAE PRIVATNOSTI
otkrivaju vae rasno ili etniko podrijetlo, politika miljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, ili lanstvo u sindikatima. Europski nadzornik zatite podataka radi s djelatnicima zatite podataka u svakoj instituciji ili tijelu Unije kako bi osigurao da se potuju pravila o privatnosti podataka. Europski nadzornik savjetuje po svim pitanjima koja se tiu obrade osobnih podataka, bilo da se radi o obradama koju obavljaju institucije i tijela EU-a ili o prijedlozima novih zakona o zatiti osobnih podataka. Surauje s nadlenim tijelima za zatitu podataka u dravama lanicama, kao i drugim imbenicima u tom podruju. U 2004. godini, Peter Johan Hustinx imenovan je za Nadzornika.
Kako vam Europski nadzornik zatite podataka moe pomoi?

Ako imate razloga vjerovati da je vae pravo na privatnost prekreno od strane neke institucije ili tijela EU-a ili da se vai osobni podaci zloporabe, prvo biste trebali kontaktirati osobe odgovorne za takvu obradu podataka. Ako niste zadovoljni ishodom, trebali biste stupiti u kontakt s dravnim nadlenim tijelima za zatitu podataka (iji je popis dostupan na internetskoj stranici Europskog nadzornika). Takoer se moete aliti Europskome nadzorniku zatite podataka koji e istraiti vau pritubu i, to je prije mogue, izvijestiti vas o ishodu. Nadzornik primjerice moe naloiti instituciji ili tijelu o kojem je rije da ispravi, blokira, izbrie ili uniti bilo koje vae osobne podatke koji su nezakonito obraeni. Ako se ne slaete s njegovom odlukom, moete se obratiti Sudu Europskih zajednica.
42
KAKO RADI EU
EC
Agencije
Agencija nije institucija Europske unije, ve tijelo koje je osnovano posebnim zakonom Unije kako bi provodilo odreen zadatak. Nemaju sve agencije EU-a rije agencija u svojem slubenom nazivu: umjesto toga, one se mogu zvati centar, zaklada, institut, ured itd.
Eurojust
Ured: Den Haag, Nizozemska eurojust.europa.eu Eurojust pomae istraiteljima i tuiteljima irom Unije da zajedniki rade u borbi protiv prekograninoga kriminala. Kljunu ulogu ima pri izmjeni podataka i izruenjima.
Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice (CFCA)

Ured: Vigo, panjolska (privremeno sjedite: Bruxelles, Belgium), ec.europa.eu/cfca/index_en.htm Ova agencija promie i koordinira uinkovito i jednako primjenjivanje zakona o ribarstvu, a naroito o zatiti zaliha ribe.
Europska agencija za upravljanje operativnom koordinacijom na vanjskim granicama drava lanica EU-a (Frontex)
Ured: Varava, Poljska frontex.europa.eu Frontex pomae dravama lanicama EU-a dosljedno provoditi pravila Unije o kontroli vanjskih granica, te u povratku ilegalnih imigranata u zemlje njihova podrijetla.
43
KAKO RADI EU
Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO)

Ured: Angers, Francuska www.cpvo.europa.eu CPVO daje prava zatite industrijskoga vlasnitva za nove biljne vrste, to odgovara patentu za nove biljne vrste. Ta su prava valjana za razdoblje od 25 do 30 godina, ovisno o vrsti biljke.
Europska agencija za obnovu (EAR)

Ured: Solun, Grka ear.europa.eu EAR upravlja programima Unije za pruanje pomoi u obnovi i gospodarskom i socijalnom razvoju ratom zahvaenim zemljama balkanske regije.
Izvrna agencija za izobrazbu, audiovizualne medije i kulturu (EACEA)

Ured: Bruxelles, Belgija eacea.ec.europa.eu Ova agencija upravlja praktinim dijelovima programa EU-a koji financiraju programe za mlade, studente i nastavnike, te kulturne i medijske aktivnosti.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA)

Ured: Bilbao, panjolska osha.europa.eu Ova agencija okuplja i podie svijest o saznanjima i informacijama o zdravlju i zatiti na radu, s naglaskom na stvaranje kulture uinkovite prevencije.
Agencies AGENCIJE
Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA)

Ured: Kln, Njemaka easa.europa.eu EASA promie najvie standarde o sigurnosti i zatiti okolia u civilnom zrakoplovstvu EU-a te izdaje potvrde za zrakoplovne proizvode.
Europska agencija za okoli (EEA)

Ured: Kopenhagen, Danska eea.europa.eu EEA daje ekolokim tijelima i meunarodnim organizacijama te iroj javnosti informacije o odrivom razvoju i poboljanjima u pitanjima zatite okolia Europe.
Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop)

Ured: Solun, Grka cedefop.europa.eu Centar promie razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. To je centar strunosti za podruje irenja znanja i podrku pri donoenju zakona o strukovnom obrazovanju.
agencije
Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA)

Ured: Parma, Italija efsa.europa.eu EFSA prua Komisiji i javnosti neovisne znanstvene savjete o sigurnosti prehrambenih proizvoda i rizicima u hranidbenom lancu od polja do tanjura.
44
KAKO RADI EU
Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC)

Ured: Stockholm, vedska ecdc.europa.eu ECDC identificira, procjenjuje i daje informacije o trenutnim i moguim prijetnjama ljudskom zdravlju poput zaraznih bolesti kao to su gripa, SARS, HIV i AIDS.
Europska zaklada za poboljanje radnih i ivotnih uvjeta (Eurofound)

Ured: Dublin, Irska eurofound.europa.eu Zadaa ove fundacije je biti izvorom informacija o pitanjima socijalne politike, od zaposlenja i ivotnih uvjeta, odnosa unutar industrija i partnerstvima, te socijalnoj povezanosti.
Europska agencija za kemikalije (ECHA)

Ured: Helsinki, Finska ec.europa.eu/echa Ova agencija upravlja tehnikim, znanstvenim i administrativnim aspektima europskog sustava za registraciju kemikalija REACH.
Europsko nadzorno tijelo za sustav globalne navigacije pomou satelita (GSA)

Ured: Bruxelles, Belgija (privremeno sjedite) ec.europa.eu/transport/gsa Ova agencija upravlja europskim programima satelitske navigacije (posebice Galileo and EGNOS), koji Europi daju vlastite navigacijske mogunosti te najnoviju tehnologiju na tom podruju.
Europska obrambena agencija (EDA)

Ured: Bruxelles, Belgija eda.europa.eu EDA pomae da se, umjesto individualnog, postigne koordiniraniji pristup obrambenim i sigurnosnim mogunostima drava lanica EU-a, kao i nabavi oruja i obrambene opreme te obrambenim istraivanjima i operacijama.
Europski institut za jednakost spolova

Ured: Vilnius, Litva Ovaj novi institut promie jednakost spolova ukljuujui pitanja spolnih stereotipa, te potie borbu protiv diskriminacije.
Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)

Ured: Lisabon, Portugal emsa.europa.eu EMSA prua Komisiji i dravama lanicama tehnike i znanstvene savjete za poboljanje pomorske sigurnosti te sprjeavanje pomorskih nezgoda i oneienja od brodova
Europski policijski ured (Europol)

Ured: Den Haag, Nizozemska europol.europa.eu Cilj je Europola pomoi organima provedbe zakona drava lanica Unije da ue i uinkovitije surauju u spreavanju i borbi protiv organiziranoga meunarodnoga kriminala.
Europska agencija za eljeznice (ERA)

Ured: Lille/Valenciennes, Francuska era.europa.eu Ova agencija radi na zajednikom pristupu sigurnosti eljeznica i zajednikim standardima meusobne operativnosti eljeznica u Europi, kako bi se postupno mogla uvesti potpuno integrirana europska eljeznika mrea.
Europska agencija za lijekove (EMEA)

Ured: London, Ujedinjeno Kraljevstvo emea.europa.eu Ova agencija savjetuje Komisiju o tome jesu li ljudski ili veterinarski lijekovi spremni za prodaju u zemljama EU-a. Ona nadzire tetne uinke te nudi znanstvene savjete.
Ured: Lisabon, Portugal emcdda.europa.eu Zadaa je Centra prikupljati i iriti objektivne, pouzdane i usporedive podatke o drogama i ovisnosti o drogama koji pomau zakonodavnim tijelima drava lanica identificirati zajednike probleme i ciljeve.
Europska zaklada za struno obrazovanje (ETF)

Ured: Torino, Italija etf.europa.eu ETF pomae poboljati struno obrazovanje za nove poslove u zemljama nelanicama, veinom na Mediteranu, u istonoj Europi i Rusiji.
45
KAKO RADI EU
Europska agencija za sigurnost mrea i podataka (ENISA)

Ured: Heraklion (Kreta), Grka enisa.europa.eu ENISA pomae u nastojanju da informacijske mree i podaci koje prenose budu sigurni, a to ini prikupljanjem podataka, analiziranjem rizika, podizanjem svijesti i promoviranjem najboljih praksi za upravljanje rizikom.
Izvrna agencija za temeljna prava (FRA)

Ured: Be, Austrija fra.europa.eu Ova agencija prikuplja i iri nepristrane i usporedive podatke o pitanjima temeljnih prava, te savjetuje kako ih promicati. To moe biti vezano uz rasizam i ksenofobiju, ali uz druga temeljna prava.
Europska policijska kola (CEPOL)

Ured: Bramshill, Ujedinjeno Kraljevstvo cepol.net Europska policijska kola je akademija za obrazovanje viih policijskih djelatnika Europske unije i pripremu programa za obrazovanje srednjih policijskih djelatnika, s osobitim naglaskom na borbu protiv prekograninoga kriminala.
Europski institut za sigurnosne studije (EUISS)

Ured: Pariz, Francuska iss-eu.org Cilj instituta je pomoi stvoriti zajedniku europsku sigurnosnu kulturu, obogatiti rasprave o strategiji, te sustavno promicati sigurnosne interese EU-a.
Agencies agencije
Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
Europski satelitski centar (EUSC)

Ured: Torrejn de Ardoz, panjolska eusc.europa.eu EUSC prikuplja i analizira podatke i slike iz zemaljskih opservacijskih satelita i rabi te informacije kako bi pomogao Uniji u donoenju odluka u okviru vanjske i sigurnosne politike i humanitarnih akcija.
Ured za usklaivanje na unutarnjem tritu (zatitni znakovi i dizajn) (OHIM)

Ured: Alicante, panjolska oami.europa.eu Zadaa je OHIM-a provoditi postupke registracije za zatitne znakove i dizajne koji zatim vrijede irom EU-a. Ovaj sustav postoji usporedno s nacionalnim sustavima registracije drava lanica.
Izvrna agencija za program javnoga zdravstva (PHEA)

Ured: Luksemburg ec.europa.eu/phea PHEA upravlja praktinom stranom programa financiranja javnog zdravstva EU-a te daje povratne rezultate dioniarima institucija javnog zdravstva i zakonodavnim tijelima.
agencije
Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CDT)

Ured: Luksemburg cdt.europa.eu Centar obavlja prevoditeljske usluge za specijalizirane agencije Europske unije.
46
KAKO RADI EU
Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost radi na tome da letenje bude jo sigurnije i odrivije za okoli.
Van Parys Media
Europska komisija
Kako radi Europska unija

Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica 2007 50 str. 16.2 x 22.9 cm ISBN 978-92-79-07969-6
Europska unija (EU) je jedinstvena. Ona nije savezna drava, kao to su to Sjedinjene Amerike Drave, jer njene drave lanice ostaju neovisne suverene nacije. Nije niti iskljuivo meuvladina organizacija kao to su to Ujedinjeni narodi jer drave lanice ujedinjuju svoj suverenitet i tako postiu puno veu kolektivnu snagu i utjecaj nego to bi postigle da djeluju pojedinano. Suverenitet ujedinjuju kako bi donosile zajednike odluke putem zajednikih institucija kao to su Europski parlament, ije zastupnike biraju graani EU-a, i Vijee Europske unije, koje zastupa nacionalne vlade. Odluuju na temelju prijedloga Europske komisije, koja zastupa interese EU-a u cjelini. No to svaka od tih institucija radi? Kako one zajedniki rade? Tko je za to odgovoran? Ova knjiica nudi odgovore izreene jasnim i jednostavnim jezikom. Ona takoer donosi pregled agencija i drugih tijela koja su ukljuena u rad Europske unije. Cilj je pruiti vam koristan vodi kroz proces donoenja odluka u EU.
Ostale informacije o Europskoj uniji

Online
Informacije na svim slubenim jezicima u Europskoj uniji i prilika da nam kaete svoje miljenje nalaze se na: europa.eu
Posjetite nas
Diljem Europe postoje stotine lokalnih informacijskih centara Europske unije. Adresu vama najblieg centra moete pronai na internetskoj stranici: europedirect.europa.eu
Zovite ili nam piite

EUROPE DIRECT je servis koji odgovara na vaa pitanja o Europskoj uniji. Servis moete kontaktirati putem besplatnog telefona: 00 800 6 7 8 9 10 11 (ili preko telefona koji se plaa ako zovete izvan EU-a: (32-2) 299 96 96), ili elektronskom potom preko: europedirect.europa.eu
itajte o Europi
Publikacije o EU dostupne su u internetskoj knjiari EU-a: bookshop.europa.eu
U Hrvatskoj
Vie informacija o Europskoj uniji dostupno je pri Informacijskom centru Europske unije, Trg rtava faizma 6 u Zagrebu, internetskim stranicama www.delhrv.ec.europa.eu ili na e-mail adresi euinfocentar@euic.hr. elite li primati mjeseni elektronski bilten Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj moete se prijaviti putem gore navedenih adresa. Postoje predstavnitva i uredi Europske komisije i Europskog parlamenta u svimzemljama lanicama Europske unije. Europska komisija takoer ima Delegacije u ostalim dijelovima svijeta.
Gledajte najnovije isjeke o europskim temama na EUTube-u: www.youtube.com/eutube Delegacija Europske komisije u RH Informacijski centar Europske unije Trg rtava faizma 6 Tel: +385 1 4896-500 Fax: +385 1 4896-555 E-mail: euinfocentar@euic.hr Web: www.delhrv.ec.europa.eu
Europska unija
Kako radi EU
JC-AK-06-482-HR-C
Europska unija (EU) je jedinstvena. Ona nije savezna drava, kao to su to Sjedinjene Amerike Drave, jer njene drave lanice ostaju neovisne suverene nacije. Nije niti iskljuivo meuvladina organizacija kao to su to Ujedinjeni narodi jer drave lanice ujedinjuju svoj suverenitet i tako postiu puno veu kolektivnu snagu i utjecaj nego to bi postigle da djeluju pojedinano. Suverenitet ujedinjuju kako bi donosile zajednike odluke putem zajednikih institucija kao to su Europski parlament, ije zastupnike biraju graani EU-a, i Vijee Europske unije, koje zastupa nacionalne vlade. Odluuju na temelju prijedloga Europske komisije, koja zastupa interese EU-a u cjelini. No to svaka od tih institucija radi? Kako one zajedniki rade? Tko je za to odgovoran? Ova knjiica nudi odgovore izreene jasnim i jednostavnim jezikom. Ona takoer donosi pregled agencija i drugih tijela koja su ukljuena u rad Europske unije. Cilj je pruiti vam koristan vodi kroz proces donoenja odluka u EU.

Kako Radi EU

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Radi EU

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kako radi EU

Va vodi kroz institucije Europske unije

Uvod u Europsku uniju

Ceremonija potpisivanja Rimskih ugovora izmeu est zemalja, 1957.

Nadlenost Zajednice (veina podruja zajednikih politika)

Zajednika vanjska i sigurnosna politika

Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima

Kako EU donosi odluke

KAKO EU DONOSI ODLUKE

1a. Miljenje Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija

5. Vijee odobrava sve izmjene i nadopune EP-a

7. EP je odobrio prijedlog bez izmjena i nadopuna 8. Vijee moe usvojiti akt

6. Vijee moe usvojiti akt s izmijenjenima i nadopunama

17. Miljenje Komisije o izmjenama i nadopunama Parlamenta

21. Vijee ne odobrava izmjene i nadopune zajednikoga stajalita

22. Sazvan je Odbor za usuglaavanje

26. Akt je usvojen

28. Akt nije usvojen

KAKO EU DONOSI ODLUKE

Prevoditelji EU-a imaju kljunu ulogu u radu Unije.

Europski parlament: glas naroda

ULOGA // SLJEDEI IZBORI // SASTANCI // ADRESA // TEL. // INTERNET //

Gdje je sjedite Parlamenta?

Broj mjesta po politikim skupinama, od 1. rujna 2007.

Neovisnost/ demokracija (ID) 24 Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) 42

EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA

Socijalistika stranka (PES) 216

Broj mjesta prema dravi

Hans-Gert Pttering, Predsjednik Europskog parlamenta.

EUROPSKI PARLAMENT: GLAS NARODA

Kako je organiziran rad Parlamenta?

European Communities European NAvigator, www.ena.lu

Vijee Europske unije: glas drava lanica

Promet, telekomunikacije i energija,

VIJEE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRAVA LANICA

VIJEE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRAVA LANICA

VIJEE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRAVA LANICA

VIJEE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRAVA LANICA

Kako je organiziran rad Vijea?

Odbor  za civilni aspekt upravljanja kriznim situacijama.

Koliko glasova za svaku zemlju?

VIJEE EUROPSKE UNIJE: GLAS DRAVA LANICA

Za veinu pitanja, meutim, Vijee donosi odluke kvalificiranim veinskim glasovanjem.

European Union Police Mission

KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //

EUROPSKA KOMISIJA: PROMICANJE ZAJEDNIKOG INTERESA

Europska komisija: promicanje zajednikog interesa

Gdje je smjetena Komisija?

Za svaku dravu lanicu postoji jedan povjerenik.

EU financira nadogradnju telekomunikacijske infrastrukture u manje razvijenim podrujima EU.

Kako je organiziran rad Komisije?

EUROPSKA KOMISIJA: PROMICANJE ZAJEDNIKOG INTERESA

SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA: OSIGURANJE PROVEDBE PRAVA ZAJEDNICE

Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice

The Court of Justice: upholding the law

SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA: OSIGURANJE PROVEDBE PRAVA ZAJEDNICE

Kako je organiziran rad Suda?

KLJUNE INJENICE ULOGA // LANOVI // TRAJANJE MANDATA // ADRESA // TEL. // INTERNET //

EUROPSKI REVIZORSKI SUD: KONTROLA PRAVILNOG TROENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Europski revizorski sud: kontrola pravilnog troenja nancijskih sredstava

EUROPSKI REVIZORSKI SUD: KONTROLA PRAVILNOG TROENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Kako je organiziran rad Suda?

Van Parys Media

EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR: GLAS CIVILNOGA DRUTVA

Odbor za civilni aspekt upravljanja kriznim situacijama.