Technoeduca2008 - Zbornik Radova

UNIVERZITET U ZENICI MAINSKI FAKULTET
Centar za inovativnost i preduzetnitvo

u saradnji sa / in cooperation with:
with funding from
Austrian Development Cooperation
WUS AUSTRIA URED BIH SARAJEVO ADA- AUSTRIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA BUSINESS START-UP CENTAR ZENICA ATA-ACADEMIC TRAINING ASSOCIATION AMSTERDAM REZ - REGIONALNA EKONOMSKA ZAJEDNICA REGIJE CBIH - ZENICA
Zbornik radova
''TECHNO-EDUCA 2008''
Proceedings
Studentska nauno-struna konferencija
u okviru sajma ZEPS Intermetal
Students' Scientific and Expert Conference within

the ZEPS Intermetal Fair Urednik/Editor: prof. dr sci. Darko Petkovi
Zenica, maj- May, 2008.
Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta
Izdava: UNIVERZITET U ZENICI

tel. + 387 32 444 430, 444 420 fax. + 387 32 444 431 e-mail: rektorat@unze.ba www. unze.ba Fakultetska 1, 72 000 ZENICA Bosna i Hercegovina
Za izdavaa: Rektor prof. dr sci. Sabahudin Ekinovi, dipl.in.ma. Urednik : V. prof. dr sci. Darko Petkovi, dipl.in.ma. Korice: Dervi Dervievi DTP: mr. Ibrahim Plani, dipl.in.ma. Izdato u: 300 primjeraka (tampane + CD verzije) tampa: Feta-Grand Zacarina 1 Za tampariju: Ing. Samir Feti
ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina
PREDGOVOR
Potovani, Pratee strune manifestacije Sajma ZEPS Intermetal 2008. u Zenici su kvalitativna dopuna osnovnoj sajamskoj manifestaciji koja je profilisana kao specijalizovani sajam proizvoaa maina i opreme za obradu metala. Svakako da u ovim prateim manifestacijama II studentska konferencija TECHNO-EDUCA 2008: Inovativnou I preduzetnitvom do radnih mjesta zauzima posebno mjesto. U vremenu kada BIH I zemlje regiona imaju premanentni nedostatak tehniki obrazovane radne snage koja e biti garant budueg privrednog razvoja BIH ova konferencija ima svoje posebno mjesto i znaaj. elimo da vjerujemo I da se nadamo da e u godinama koje dolaze ovaj problem biti sve manje izraen te da e studenti koji na ovoj konferenciji izlau svoje radove biti nosioci nekog novog razvoja BIH I regiona. U ovom Zborniku su predstavljeni radovi studenata i njihovih mentora nastalih kao rezultat seminarskih, projektnih ili diplomskih istraivanja. Kako je ovo jedna od prvih manifestacija ovakve vrste u BIH namjera organizatora i izdavaa je bila da se to vie promovie studentski istraivaki, nauni i struni rad. Naravno, vodilo se rauna o kvalitetu samih radova ali jo vie raduje injenica da su u vrlo kratkom roku od prvog poziva autorima stigli brojni radovi. Kako od predstavnika akademske zajednice - studenata iz BIH, univerziteta iz regiona Zapadnog Balkana (Novi Sad, Zagreb, Beograd) do radova iz zemalja EU. Sigurno je da organizaciju TECHNO-EDUCE 2008 prate brojni problemi i propusti koje e organizator nastojati da u godinama koje dolaze ispravi te da svaka nova TECHNO-EDUCA postane respektabilna manifestacija okupljanja profesora i studenata i mjesto njihovog viednevnog susretanja sa privrednicima, poslodavcima, ljudima iz resornih ministarstava, privrednih komora i brojnih drugih. U tom smislu elimo Vam uspjean rad tokom manifestacije te izraavamo nadu e e publikovani radovi pobuditi Vau naunu znatielju. Zenica, maj, 2008. Urednik Zbornika Prof.Dr sci. Darko Petkovi
ORGANIZACIJSKI ODBOR SE ZAHVALJUJE SVIMA KOJI SU NA BILO KOJI NAIN POMOGLI DA SE MANIFESTACIJA ''TECHNO-EDUCA 2008'' ODRI A POSEBNO HVALA DUGUJEMO:
GRAD ZENICA REZ - REGIONALNA EKONOMSKA ZAJEDNICA REGIJE CBIH ZENICA MINISTARSTVO PRIVREDE VLADE ZE-DO KANTONA MINISTARSTVO OBRTA, RAZVOJA I PREDUZETNITVA VLADE FBIH WUS AUSTRIA URED GRAZ WUS AUSTRIA URED SARAJEVO BUSINESS START-UP CENTAR ZENICA SPARK AMSTERDAM POSLOVNI SISTEM RMK ZENICA MCE INDUSTRIETECHNIK GMBH LINZ, AUSTRIA TEXIMP, CIRIH, VICARSKA TEHNIKI RAZVOJNI CENTAR, KRANJ-NOVI SAD ECONOMIC D.O.O. VITEZ ECOS D.O.O. VITEZ ALFA-THERM D.O.O. MOSTAR EKONOMSKI FAKULTET UNIVERZITETA U ZENICI FIS D.O.O. VITEZ ITC D.O.O. ZENICA WUS AUSTRIA URED BIH SARAJEVO KLASTER PLASTIARA GRAANICA
Nauni odbor konferencije: Prof.Dr Sabahudin Ekinovi, rektor, Univerzitet u Zenici, predsjednik Prof.Dr Demo Tufeki, rektor, Univerzitet u Tuzli Prof.Dr Vlado Majstorovi, rektor, Sveuilite u Mostaru Prof.Dr Stanko Stani, rektor, Univerzitet u Banjoj Luci Prof.Dr Darko Petkovi, prorektor, Univerzitet u Zenici Prof.Dr Sead Pai, prorektor, Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru Prof.Dr Petar Mari, prorektor, Univerzitet u Banjoj Luci Prof.Dr Ostoja Mileti, prorektor, Univerzitet u Banjoj Luci Prof.Dr Zoran Ljuboja, prorektor, Univerzitet u Istonom Sarajevu Prof.Dr Miroslav Planak, prorektor, Univerzitet u Novom Sadu Prof.Dr Draena Tomi, prorektor, Sveuilite u Mostaru Prof.Dr Vojo Viekruna, prorektor, Sveuilite u Mostaru Prof.Dr Duan Vukojevi, dekan Mainskog fakulteta Zenica Doc.Dr Izet Ali, dekan Mainskog fakulteta Tuzla Prof.Dr Smail Klari, dekan Mainskog fakulteta Mostar Prof.Dr Miljenko Obad, dekan FSR Mostar Prof.Dr Ejub Daferovi, dekan Mainskog fakulteta Sarajevo Prof.Dr Joe Duhovnik, dekan Mainskog fakulteta Ljubljana Prof.Dr Milan Mari, dekan Mainskog fakulteta Maribor Prof.Dr Izvor Grubii, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb Prof.Dr Ivan Budi, dekan Strojarskog fakulteta Slavonski Brod Prof.Dr Milo Nedeljkovi, dekan Mainskog fakulteta Beograd Prof.Dr Miroslav Babi, dekan Mainskog fakulteta Kragujevac Prof.Dr Ilija osi, dekan Fakulteta tehnikih nauka Novi Sad Prof.Dr Toni Mikac, dekan Tehnikog fakulteta Rijeka Prof.Dr Isak Karabegovi, dekan Tehnikog fakulteta Biha Prof.Dr Desimir Markovi, dekan Tehnikog fakulteta Bor Prof.Dr Jeroslav ivani, dekan Tehnikog fakulteta aak Prof.Dr Suljo Muhamedigi, dekan FMM Zenica Prof.Dr Ivanka Popovi, dekan Tehnoloko-metalurkog fakulteta Beograd Prof.Dr Devad Zei, dekan Ekonomskog fakulteta Zenica Prof.Dr Ivan Pavlovi dekan Ekonomskog fakulteta Mostar Doc.Dr Nedim Hodi, prodekan Mainskog fakulteta Zenica Doc.Dr efket Goleti, prodekan Mainskog fakulteta Zenica Prof.Dr Slavko Dolinek, prodekan Fakulteta za menadment Kopar
SADRAJ
1. Adis Muminovi, Aktivni magnetni leajevi ..........................................................................................7 2. Aleksander Jane, Slavko Dolinek, Sabahudin Ekinovi, Assessment of the technological capability: technology audit model .......................................................................................................15 3. Aleksander Jane, Slavko Dolinek, Institucionalne zunanje evalvacije visokega olstva v Sloveniji 25 4. Anida Mei, Nermin Mujezinovi, Hasan Avduinovi, Neke teholoke karakteristike domaeg bentonita leita ipovo .......................................................................................................................34 5. V. esnik, T. Opetuk, G. uki, Analiza ruta komisioniranja u skladitima s prostornim rasporedom ''riblja kost''.......................................................................................................................39 6. Bajri Dijana, Huseinspahi Majda, Selektivno prikupljanje korisnih komponenti otpada na javnim mjestima u opini Zenica .....................................................................................................................47 7. Dervi Emruli, Nadija Harai, Ispitivanje drveta zateza njem u pravcu i upravno na pravac drvnih vlakana56 .............................................................................................................................................56 8. Edin Gari, Adnan Lihi, Ismar Alagi, Darko Petkovi, Harun Yazgan, Primjena savremenog CIM i JIT koncepta u proizvodnji namjetaja...............................................................................................63 9. Midhat Subai, Mirsad Halilovi, Korporativno upravljanje i njegov uticaj na zapoljavanje .............74 10. Tjaa Zupani Hartner, Rebeka Rudolf, Miodrag oli, Ivan Anel, Stomatoloki materiali in metode za preiskavo biokompatibilnosti teh materialov- Biokompatibilonost stomatolokih materialov in metode za njihovo preiskavo..........................................................................................84 11. Ibrahim Turinovi, Dragi Tiro, Izrada silikonsko gumenih kalupa i Room Temperature Vulcanizing (RTV) postupak brzog livenja ...........................................................................................88 12. Nihad Vejzovi, Produkcija i zatita okolia od praine na povrinskim kopovima nemetalnih mineralnih sirovina ...............................................................................................................................97 13. Nihad Vejzovi, Petar Petrovski, Mediha esti, Proizvodnja veziva cementa i krea, sa osvrtom na emisiju polutanata SOx, NOx i CO2 ...............................................................................................105 14. Almir Plani, Ismar Alagi, Darko Petkovi, Edin Rizvi, Optimizacija CNC obrade drvenih bubnjeva u firmi Stanex d.o.o. Zenica .................................................................................................115 15. Enis Osmanovi, Rapid prototyping Comparative analysis of various RP systems .........................125 16. Maja Djogo, Mirjana Vojinovi Miloradov Kvantifikacija perzistentnih organskih polutanata gasnom hromatografijom sa MS detektorom u uzorcima vazduha ...................................................................134 17. Vedran Avdi, Hajrudin Dafo, Emir Avdi, Semiz ii, Konstrukcija crossflow turbine za mikrohidroelektranu Laanica..............................................................................................................143 18. Hodi Arnela, Mujin Amer, Naija Harai, Titan i njegove legure ..................................................149 19. Emir Salki, Sejad Velispahi, Naija Harai, Bakar i njegove legure...............................................158 20. Ali Ena, Ibrakovi Lejla, Naija Harai Livena gvoa .....................................................................166 21. Tihomir Opetuk, Predrag osi, Mogunost procjene vremena izrade rotacijskih dijelova.................176 22. Mladen Karivan, Muamer Trako, Denis Spahi, Josip Kamarik, dr. Senad Bali, Razvoj turistiko-ekolokog vozila ...................................................................................................................187 23. Piljug Edin, Dr. Naija Harai, Bakar i njegove legure bronze...........................................................198 24. Kemal Gutli, Dr Naija Harai Dinamiko ispitivanje materijala.......................................................207 25. Mirnes Alic, Mladen Jecmenica, Effect of thermal cycling at the gluing stage on an assembly of materials used for silicon wafering......................................................................................................219 26. Ervina Meri, Medina Poturak, Ensar Dafi, Leo Katz, Zoran Lemaji, Boris Mijanovi, Edin Turkui, Eksperimentalna ispitivanja aeroprofila NACA 4406 ...........................................................223 27. Peri Magdalena, Dr. Naija Harai, Aluminij ....................................................................................231 28. Armin Nurki, Analiza transporta materijala u industriji plastinih dijelova ..........................................243 29. Gorazd Kosec, Effect Of Reheat Temperature On Charpy Notch Toughness Of Martensite And Lower Bainite ....................................................................................................................................250
AKTIVNI MAGNETNI LEAJEVI
Adis Muminovi Univerzitet Demal Bijedi, Mainski fakultet, Marala Tita bb. 88 104 Mostar e-mail: adis.muminovi@student.unmo.ba; adis_mumin@yahoo.com
Abstrakt:
Rad obrauje aktivne magnetne leajeve, kao tehnologiju koja u svijetu zauzima sve vie prostora i
ije se pojavljivanje moe uskoro oekivati i na domaem tritu. Opisan je historiski nastanak ovih leajeva, obraen nain rada, te njihova konstruktvna izvedba. Prezentovani su rezultati eksperimenta jednog aktivnog magnetnog radijalnog leaja, te obraene prednosti i nedostatci ovakvih leajeva u odnosu na klasine leajeve, na kraju se navode mjesta gdje se ovakvi leajevi mogu upotrijebiti. Radom se eli skrenuti panja na ovu jo uvijek nepoznatu tehnologiju u Bosni Hercegovini. Kljune rijei: Leaj, aktivni magnetni leaj, senzor, kontrolni ureaj.
1.
Uvod
U Bosni i Hercegovini a i ire pojam aktivnog magnetnog leaja je jo relativno nepoznat. Gotovo je nemogue nai literaturu na bosanskom jeziku o ovoj temi, jer se ne spominje u literaturama srednjih kola, kao ni u fakultetnim literaturama. To je jedan od razloga nastanka ovog rada, koji je prije svega informativnog karaktera. Sa ovim radom elimo upoznati iru javnost o ovoj novoj tehnologiji u svijetu leajeva, koja jako puno obeava. Rad se sastoji iz etiri dijela. Da bismo mogli pisati o aktivnim magnetnim leajevima, u drugoj selekcji smo opisali leajeve kao zasebne mainske elemente. Ukratko opisali razloge nastanka leajeva, te definisali leajeve. Dali smo osnovne osobine koje svaki leaj mora ispunjavati, te odredili parametre koje je potrebno definisati kod svakog posebnog leaja. Naveli smo podjele leajeva u odnosu na konstruktivnu izvedbu i smjer djelovanja sile. Trea sekcija obrauje temu aktivnih magnetnih leajeva, obraena je historija nastanka ovih leajeva,te prva istraivanja koja su pokrenula tezu upotrebe magnetizma u ove svrhe. Zatim je objanjen prinicip rada ovih leajeva, te data ema jednog aktivnom magnetnog radijalnog leaja. Navedeni su faktori koji definiu osobine jednog ovakvog leaja, te su spomenute vrste ovih leajeva koje se danas mogu nai na tritu. Ukratko su objanjeni osnovni dijelovi kompletnog sistema ovakvog leaja (senzori i klontrolni ureaji). Zatim smo prezentovali rezultete eksperimenta izvedenog sa radijalnim aktivnim magnetnim leajem, koji je pokazao zavisnost vrijednosti sile u odnosu na promjenu struje ili poloaj vratila. U dijelu koji usporeuje ove leajeve sa klasinim leajevima, navedene su sve pozitivne, kao i negativne osobine ovih leajeva. Kroz analizu prednosti ovih leajeva spomenuli smo i mjesta gdje se ovi leajevi mogu upotrijebiti. Dati su osnovni principi kojih se treba pridravati pri odluci da li upotrijebiti ovakve leajeve ili ne.
ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina 7
2.
Leajevi
Trenje koje se javlja u mainskim konstrukcijama vrlo esto moemo iskoristiti u pozitivne svrhe (frikcione spojnice, frikcioni prenosnici itd.), ali nam takoer esto stvara velike probleme. Problemi su naruito izraeni kod mainskih elemenata koji posjeduju odreeni obrtni moment a da su pritom optereeni nekim optereenjem i u direktnom su dodiru sa drugim elementom koji miruje ili se kree nekom drugom brzinom u istom ili suprotnom smjeru u odnosu na prvi element. Upravo iz potrebe eliminacije trenja u ovakvim sluajevima javila se potreba za leitima. Leita bi mogli nazvati posrednim elementom izmeu druga dva elementa koja su u dodiru (rukavca i vratila, vratila i kuita itd.). Jedna od definicija je i ta, da su to elementi na kojima se oslonjaju rukavci, vratila i osovine. Osim funkcije eliminacije trenja na dodirnim povrinama, leita imaju i ulogu smanjenja otpora kretanju vratila, u to veoj mjeri, jer samim tim smanjujemo gubitke odreene maine, poto znamo da svaka maina u sebi sadri jako puno leita. Leita moraju to bolje apsorbovati vibracije, biti to bolje otporni na promjenu temperature, te moraju dobro podnositi udare. Takoer je jako bitan faktor broja obrtaja koje leite moe izdrati. Ovo se posebno istie kod leita koja se koriste u mainama za preciznu obradu metalnih komada. Ovdje se takoer od leita zahtijeva precizno dranje vratila u zadanom poloaju. Pri definisanju jednog leita potrebno je: definisati geometrijske karakteristike leita, definisati nosivost leita, definisati broj obrtaja ili ugaonu brzinu koju leite moe izdrati, definisati opseg temperatura pri kojima leite moe raditi,
Prema konstrukciji leita moemo podjeliti na tri grupe: - klizna leita, - kotrljajna leita, - beskontaktna leita (zrana i magnetna leita). Prema pravcu djelovanja sile sve konstruktivne izvedbe leita moemo podjeliti na tri grupe: - radijalna (poprena) kod kojih sila djeluje normalno na osu leita, - aksijalna (uzduna) kod kojih sila djeluje du ose leita, - kombinovana (aksijalno-radijalana) kod kojih istovremeno djeluju uzdune i poprene sile.
a)
b)
c)
d)
8
Slika 1. Leajevi: a) leaj sa valjcima b) leaj sa kuglicama c) igliasti leaj d) magnetni leaj
3.
Aktivni magnetni leajevi
3. 1. Historija nastanka aktivnih magnetnih leajeva

Magnetizam u mainskoj industriji zauzima sve vie prostora, ljudi su uspjeli iskoristiti magnetne osobine za poboljanje i napredak tehnologije (npr. u proizvodnji magnetnih ina kod vozova). Ideja o podravanju objekata sa magnetizmom prvi put se javlja jo za vrijeme drugog svjetskog rata na University of Virginia, od ovjeka pod imenom Jasse Beams [2], i bila je u konceptu ultracentrifugalnih maina za proiavanje izotopa i opasnih elemenata kod izrade prve atomske bombe. U desetljeima poslije bilo je mnogo pokuaja izrade ovakvih leajeva od kojih emo spomenuti samo neke: Stader 1972. godine [3] i Robinson 1981. godine [3]. Meutim svi oni su imali probleme sa stabilizacijom rotora, a rjeenje tog problema dali su tek moderni senzori i raunari, koji se razvijaju krajem 80-tih godina, a poetkom 90-tih godina nastaju prvi moderni digitalni ureaji za kontrolu rotora. Prvi internacionalni simpozijum na temu aktivnih magnetnih leajeva je odran 1988. godine, te se od tada i poinju upotrebljavati. Prvu upotrebu su doivjeli u Kanadskoj industriji plina, mada su komercijalnu premjeru doivjeli nekoliko godina prije, tanije 1976. godine u Francuskoj.
Slika 2. Magnetni leaj testiran od strane NASE 1994. godine. Tehnologija ovakvih aktivnih magnetnih leajeva se intenzivno razvija posljednih godina, i smatra se da e doprinjeti smanjenju potronje energije u budunosti. 3. 2. Princip rada aktivnog magnetnog leaja Aktivni magnetni leajevi su tehniko rjeenje kontrole rotirajueg tijela, gdje treba kontrolisati svih est stupnjeva slobode. Ovo nije mogue postii sa trajnim magnetima, ve sa elektromagnetima, poto kod njih moemo mjenjati vrijednost fluksa tj. privlane sile, zbog ega su i dobili naziv: Aktivni magnetni leajevi. Za kontrolu navedenih est stupnjeva slobode veinom se koristi sistem magnetnih leajeva, koji u sebi sadri nekoliko leajeva, to zavisi od mjesta primjene tj. od zahtjeva maine. Imamo vie konstrukcionih rjeenja ovakvih leajeva, meutim svi oni rade na istom principu. Njihov princip rada emo objasniti na sistemu koji se sastoji od dva radijalna aktivna magnetna leaja i jednog aksijalnog leaja. Radijalni leajevi su postavljeni pod uglom od 90 stepeni jedan u odnosu na drugog. Tako da kontroliu kretanje u horizontalnom i vertikalnom pravcu, dok aksijalni leaj kontrolie aksijalno pomijeranje.
Slika 3. ema radijalnog aktivnog magnetnog leaja. Jedan radijalni leaj je sastavljen od jednog para elektromagneta koji su postavljeni na suprotnim stranama rotora (slika 3). Oni predstavljaju stator radijalnog aktivnog magnetnog leaja. Na vratilu se nalazi feromagnetini materijal koji se obre zajedno sa vratilom. Elektromagneti stvaraju privalanu silu kojom se djeluje na rotor. Sve gore navedeno jo uvijek ini nestabilan sistem, te rotor nee biti stabilan zbog raznih vibracija i minimalnih promjena optereena. Da bismo ostvarili stabilan sistem ovakvom leaju moramo dodati jo dvije komponente, a to su senzori i ureaji za kontrolu sile. Senzori prete poloaj vratila (rotora), te njegovo minimalno pomjeranje javljaju ureaju za kontrolu, koji zatim poveava struju, a samim tim i fluks tj. privlanu silu i popravlja poloaj vratila. Princip je prikazan na slici 4. Regulacija poloaja rotora je vrlo precizna, jer senzori rade sa preciznou od nekoliko m, sa rezolucijom od 30 nm, dok se u ureajima za kontrolu koriste moderni raunarski programi.
Slika 4. Princip rada aktivnog magnetnog leaja Poloaj senzora je najkritini dio jednog ovakvog leaja, poto su oni osjetljivi na visoke temperature, pa se o tome mora posebno voditi rauna pri konstrukciji. O preciznou ovih leajeva govori i injenica da ureaji za kontrolu imaju mogunost mjenjanja magnetnog fluksa i do 10 000 puta u sekundi. Kontrolni ureaj se sastoji od digitalnog signalnog procesora, djela za isporuku energije i pojaala, ija se snaga kree i do 50 A. Zrani prostor izmeu rotora i statora se kree izmeu 0.5 mm do 2 mm (oznaen sa na slici 3). Svaki od ovih leajeva ima i tehniko rjeenje za sigurnost usljed nestanka energije, koje inae slui i za preuzimanje optereenja prilikom pokretanja i zaustavljanja leaja. Pokretanje i zaustavljanje leaja se vri laganim poveanjem ili smanjenjem dovoda energije, uzimajui u obzir da je, pritom, brzina obrtanje jednaka nuli. Najvani faktori koji utjeu na nosivost i veliinu jednog magnetnog leaja su: - broj polova i njihova veliina, - materijal statora i rotora,
- broj namotaja, - zrani prostor, - maksimalna struja koju moe podnijeti, - prenik rotora. Karakteristike aktivnih magnetnih leajeva zavise i od vrste leaja. Vrste koje su trenutno zastupljene na tritu, zajedno sa opisanim karakteristikama, su : - radijalni aktivni magnetni leajevi Imaju nosivost od 50 do 25.000 N, sa unutranjim prenikom od 9 do 230 mm. Inae se koriste kod maina koje imaju brzinu obrtanja od 1.800 do 100.000 obrtaja u minuti, a mogu raditi na temperaturama i do 220C (slika 5. a) - popreni aktivni magnetni leajevi Imaju nosivost od 130 do 24.500 N, sa unutranjim prenikom od 9 do 130 mm. Takoer mogu raditi sa brzinama obrtanja od 1.800 do 100.000 obrtaja u minuti. Temperatura im je ograniena na 220C (slika 5. b) - konini - aksijalni aktivni magnetni leajevi Imaju karakteristiku da mogu nositi optereenje i u radijalnom i u aksijalnom pravcu. Nosivost u aksijalnom pravcu im je 17.800 N a u radijalnom 8.900 N (slika 5. c)
a) radijalni
b) popreni Slika 5. Aktivni magnetni leajevi
c) konini
Karakteristike ovih leajeva se mogu mjenjati zavisno od potrebe. Ovo su standardne vrjednosti za nosivost, prenik i temperatura, koje se trenutno nalaze na tritu.
3. 3 Stabilizacija aktivnog radijalnog magnetnog leaja

Sabilizaciju aktivnog magnetnog radijalnog leaja objasnit emo uz pomo eksperimenta koji je izvren na leaju prikazanom na slici 6, a eksperiment je uraen u suradnji Fakulteta za elektrotehniku, raunarstvo i informatiku pri Univerzitetu u Mariboru i Univerziteta Luven Belgija. Ovdje emo se bazirati samo na rezultate ovog eksperimenta. Eksperimentalna izvedba ovog leaja se satojala od dva radijalna i jednog aksijalnog leaja. Dok se obrtni moment dobijao uz pomo elektromotora. Na leaj se dovodila struja u razliitim vrijednostima, te se za svaku vrijednost struje mjerila vrijednost sile na dva naina: analitiki metodom konanih elemenata i mjernjem uz pomo Maxwellovog tenzometra.
11
Slika 6. Laboratoriska izvedba radijalnog magnetnog leaja. Najvanija stvar koju pokazuju rezultati ovog eksperimenta ja ta da se izmjerene vrijednosti sile ne razlikuju mnogo od raunski izraunatih vrijednosti, sto se vidi na dojnjim dijagramima. Stabilizaciju rotora radijalnog aktivnog magnetnog leaja ostvarujemo upravo uz pomo programa koji radi na pricipu donjih dijagrama. Program na osnovu datog pomjeranja vratila vri poveanje ili smanjenje dovoda energije i vraa vratilo u poetni poloaj. Ovakav eksperiment je potrebno izvesti za svaki konstruktivni oblik magnetnog leaja, da bi se dobili dijagrami na osnovu kojih e nastati programi za njihovu stabilizaciju.
a) b) Slika 8. Rezultati eksperimenta a) raunske vrijednosti sile b) izmjerene vrijednosti sile
4.
Prednosti i nedostatci aktivnih magnetnih leajeva u odnosu na klasine klizne i kotrljajne leajeve
Najvanije prednosti ovakvih leajeva u odnosu da klizne i kotrljajne leajeve su: - Trenje svedeno na nulu Kao to smo naveli na poetku, jedan od glavnih problema kod klasinih leajeva je trenje, koje smanjuje vijek trajanja samog leaja i zbog toga takav leaj trai zamijenu nakon odreenog vremena, to dovodi do gubitaka u proizvodnom procesu. Sve ovo ne vrijedi za magnetni leaj, poto kod njega ne dolazi do direktnog dodira dva materijala tj. ne dolazi do trenja, pa samim tim ovakav leaj ima prektino neogranien vijek trajanja, to mu daje jako veliku prednost kod upotrebe u svemirskoj industriji. Poto nema trenja, ovakav leaj ne zahtjeva jako male tolerancije izrade kao ni upotrebu skupih materijala, otpornih na habanje. Takoer, zbog eliminacije trenja, ovi leajevi ne proizvode nikakvu toplotnu energiju pri radu. - Bez podmazivanja Ova prednost proizilazi iz injenice da je trenje eliminisano, pa je tako i podmazivanje nepotrebno. Ovo poveava efikasnost proizvodnog procesa, poto je
klasine klizne leajeve potrebno esto podmazivati. Takoer daje prednost ovakvim leajevima za upotrebu u vakumu i mjestima gdje se trai velika istoa, kao to je prehrambena industrija, i industrija laboratoriskih instrumenata. Takoer, zbog nepostojanja maziva, imaju nazavisnost od temperature u kojoj rade. Ovom prednou eliminiemo postojanje sistema za podmazivanje, a samim tim tedimo energiju, te smanjujemo cijenu. Tehika izvedba im omoguava upotrebu u fluidima pod pritiskom, gdje se u specijalnim sluajevima moe doputati proticanje fluida izmeu rotora i statora ukoliko je to potrebno. - Uteda energije poto nemaju trenja, ovakvi leajevi ne stvaraju nikakve gubitke energije, to im daje prednost za upotrebu kod maina koje u sebi sadre dosta leajeva, jer se na taj nain poveava efikasnost maine. Uteda energije se ogleda i u tome to se izbacuje nekoliko sistema iz maina, kao to su : rashladni sistemi i sistemi za podmazivanje. Sve to ini veim stepen automatizacije maine. Podatci govore da se upotrebom ovih leajeva kod gasnih kompresora koji rade sa snagom do 1 MW godinje utedi i do 90.000 Eura [1]. - Postizanje velikih brzina magnetni leajevi praktino nemaju ogranienje kod broja obrtaja vratila, poto brzina nema nikakav utjecaj na magnetni fluks, a time i silu, tako da mogu postii obodnu brznu i do 250 m/s. Ova prednost se moe iskoristiti kod raunarski upravljanih maina za obradu materijala, te kod raznih centrifugalnih maina: vakumske pumpe, vazduni i gasni kompresori, turbogeneratori itd. - Pouzdanost pouzdanost ovakvih leajeva se temelji na tome da imaju malu ansu da doe do kvara nakon odreenog broja radnih sati, te to sa njima upravlja raunarski program. - Preciznost i eliminacija vibracija zbog senzorskog praenja poloaja vratila, ovakvi leajevi imaju veliku preciznost odravanja vratila u eljenom poloaju. Ova prednost se moe iskoristiti kod vratila na kojima se nalazi alat koji vri odreenu obradu, jer se samim tim poveava preciznost date obrade. Vibracije kod ovakvih leajeva su gotovo svedene na nulu (ispod 0. 01 m) tako da su i vibracije same maine u kojoj se koriste ovakvi leajevi jako smanjene, to im daje prednost za upotrebu kod turbo-molekularnih pumpi. Precizna kontrola vibracija se moe upotrijebiti i u suprotnom smjeru, tako da upotrebom ovih leajeva moemo prozvoditi precizno kontrolirane vibracije, koje moemo iskoristiti na raznim mjestima gdje su vibracije potrebne, npr. kod provoenja nekih vrsta testova na otpornost materijala ili djelova na vibracije. Naravno, vibracije ne rastu sa brojem radnih sati kao to je to sluaj kod kliznih ili kotrljajnih leajeva. Najvani nedostatci ovakvih leajeva u odnosu na klizne i kotrljajne leajeve su: - Potrebna im je energija za rad Da bi ovakvi leajevi ispunjavali svoju funkciju, potrebno im je dovoditi energiju na nain opisan u gornjem tekstu. Ovo je najvei nedostatak ovih leajeva, te se pri njihovom izboru treba voditi rauna da ukupna energija koja je potrebna za njihov rad ne prekorai energiju koja se utedi zamjenom klasinih kontaktnih leajeva. Ovo je inae i opi princip pri odluci da li upotrebiti ovakve leajeve ili ne, s tim to treba paziti da se vodi rauna o svim gore navedenim prednostima. - Prestavljaju kompleksan sistem Zbog postojanja senzora i kontrolnih ureaja, itav sistem magnetnih leajeva je, ipak, poprilino sloen. - Cijena cijena ovakvih leajeva je neto vea u odnosu na klasine leajeve, upravo zbog postojanja senzora i kontrolnih ureaja, koji se temelje na visokoj tehnologiji. - Nosivost Nisu preporuljivi za upotrebu kod ekstremno velikih optereenja poto se tada trai dovod velike energije potrebne na njihov rad.
5.
Zakljuak
Zamislite mainu bez trenja, bez gubika energije, bez vibracija i bez potrebe za podmazivanjem i estim prekidima rada zbog izmjene djelova. Da li nam magnetni leajevi mogu donijeti ovakvu mainu to e tek vrijeme pokazati, jer, iako su nastali prilino davno, jo uvijek trae dosta istraivanja i pokusnog perioda, jer svoju stvarnu vrijednost i pokazuju upotrebom na duge staze. Poto eksperimentalna ispitivanja pokazuju dobre rezultate, u budunosti, prilikom izbora leita, treba razmatrati upotrebu i magnetnih leajeva u aplikacijama kao to su: vakumske pumpe, kompresori, turbo generatori, raunarski upravljane maine za obradu materijala, razne centrifugalne maine, te na mjestima gdje se trai velika istoa, male vibracije i neosjetljivost na promjene temperature. Mjesto gdje e ovi leajevi dobiti veliku upotrebnu vrijednost je, svakako, i svemirska tehnologija, gdje je jako vaan dug vijek trajanja. Magnetni leajevi predstavljaju budunost u svijetu leajeva, te se moe oekivati njihovo pojavljivanje i na domaem tritu, ako ne u prodaji, onda bar u sklopu mnogih maina koje se uvoze iz drugih zemalja. Samim tim pojavit e se i potreba poznavanja date tehnologije uleitenja.
Literatura:
1. 2. 3. 4. 5. www.SKFmagneticbearings.com, Oficijalna stranica tvrtke za proizvodnju leajeva SKF, www.Wikipedia.com, Besplatna internet enciklopedija, Development of a Magnetic-Bearing Momentum Wheel for the AMSAT Phase 3-D Small Satellite, Michael SCHARFE, Karl MEINZER, Ralf ZIMMERMANN, International Symposium on Small Satellites, Annecy, France 1996. Analiza laboratorijske izvedbe radialnega aktivnega magnetnega leaja, Botjan POLAJER, Gorazd TUMBERGER, Drago DOLINAR, Kay HAMEYER, Elektrotehniki vestnik 68(1): 64-69, 2001. Skripta Mainski elementi II, Mirsad ELEBI, Univerzitet Demal Bijedi Mostar, Mainski fakultet. 2005.
14
ASSESSMENT OF THE TECHNOLOGICAL CAPABILITY: TECHNOLOGY AUDIT MODEL

Aleksander Jane Lecturer University of Primorska, Faculty of Management Koper Cankarjeva 5, Koper, SI-6104, Slovenia Phone: ++ <386 5 610 20 50>; Fax: ++ <386 5 610 20 15> E-mail: aleksander.janes@fm-kp.si Slavko Dolinek, Ph.D Associate Professor University of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering University of Primorska, Faculty of Management Koper Cankarjeva 5, Koper, SI-6104, Slovenia Phone: ++ <386 5 610 20 50>; Fax: ++ <386 5 610 20 15> E-mail: <slavko.dolinsek@fm-kp.si> Sabahudin Ekinovi, Ph.D Professor University of Zenica, Bosnia and Hercegovina sekinovic@mf.unze.ba
ABSTRACT
Manufacturing and service companies, while striving and fostering for their efficiency and effectiveness, often need to evaluate and improve their technological capabilities. Because there are no standard requirements about evaluating technological capabilities like for quality management system e.g. ISO 9000 standard family or MBNQA or EFQM model, the technology audit is often based on experiences of the employees. Companies for the purpose of internal technology audit engage employed experienced auditors who are trained for different types of evaluations. We can find some analogy between audits of the systems of quality management and audits of technology capabilities based on systems approach. However it seems that many companies are developing their own Technology Audit Model (TAM) through preparation of audit, accomplishment of audit and audit report with recommendations and corrective measures. Our main goal is to discuss applicability and benefits of the existing TAM for evaluation of company technological capabilities. On that basis we are further testing and developing applicability and supportability of the TAM model in relation to the technological capabilities of Slovenian companies. Keywords: Internal audit, TAM, Technological capabilities, Quality management, Evaluation
1. INTRODUCTION
Technology can be defined as the way we do things and it consists of the means by which we achieve objectives (Khalil 2000). The notion of Management of Technology (MOT) is continually evolving (Van Wyk 2004b, Dolinek 2006). MOT Knowledge management technological capabilities of the company (Jane, Dolinek, 2007)
Within this contribution, technology can be defined as: theoretical and practical knowledge and skills which can be used for development of products or services, their productive and providing systems, and which can be incorporated in processes, materials, equipment, and systems employed in the creation of goods or in providing services (Khalil 2000, Dolinek 2004, Thamhain 2005). Technology, as being identified by Porter (1998), is one of five forces that drive industry competition. MOT is an interdisciplinary field concerned with technological development, utilization and the impact of technology on companies and society. MOT can address the strategic and operational needs of the management system in the following ways by: Integrating business and technology strategies. Expanding utilization of quality standards, excellence models and Total Quality Management (TQM) philosophy into the field of MOT. Integrating the technology audit model into generic internal auditing practice of the company. Gaining support and benefits from the internal technology audit (Khalil 2000, Karapetrovic, Wilborn 2000, 2002).
The challenge to managers is to continuously and consciously manage their knowledge assets for the growth of technological capabilities of the company (Leonard 1998). In respect of that, the technology audit is defined as a tool to evaluate and identify the strengths and weaknesses of the technological capabilities of the company. The TAM model (developed by Garcia-Arreola in 1996) is supportive in the sense of determining current technological status, surviving areas of opportunity, and taking advantage of the companys strongest capabilities (Khalil 2000). One of the main goals is also to establish the technological position of the company in regard to its competitors and the state of the art. After the audit and assessment a company can develop objectives that form the core of its strategy (Khalil 2000). Technology strategy should be a part of the companys overall strategy. According to M.E. Porter (1996) a proper link between strategy and manufacturing operations is a key to developing sustainable competitive advantage. Companies while implementing the system of quality management are regularly practicing quality audits. However, there are no standard requirements about evaluating technological capabilities like quality audits that are one of the integral requirements of the ISO 9000 series. One of the important areas of a companys generic audit should be an evaluation of their technological capabilities by an internal technology audit. We can assume that many companies are developing their own TAM model through preparation of audit, accomplishment of audit and audit report with recommendations and corrective measures. Some companies have already adopted and included the TAM evaluation practice in their generic audit system. The pilot test of the TAM model applicability was performed for the Slovenian service and manufacturing companies. The methodology approach was a survey which consisted of a TAM evaluation form. Respondents were answering to the evaluation form, which consists of twenty assessment areas and a five-point Likert scale. The results on a five-point Likert scale are an average for most categories. Companies from both industries are evaluated as relatively equal but with some advantage for the manufacturing industry. From the results it is evident that further improvements are needed, above all in the categories of innovation processes, acquisition and exploitation of technology. Qualitative and quantitative analysis indicates the general applicability of the TAM model in both industries and a new viewpoint for some respondents and users. Although the paradigmatic orientation of this research is quantitative by its nature, it is too early to constitute if the research will further develop in a qualitative (e.g. ISO 9001) or quantitative model.
2. TECHNOLOGICAL CAPABILITIES AND STRATEGY

MOT is characterized as a unique combination of many constituent elements that links engineering, science and business management and emphasizes the multi-disciplinary nature of the field (Van Wyk 2004b). According to the US National Research Council (NRC), the MOT knowledge can make important contributions to industry, such as: Integration of technology into strategic objectives of the company. Efficient evaluation of the technology. Accomplishment of the technology transfer and new product development time. Management of interdisciplinary systems and internal use of technology (Li-Hua 2006).
In respect of that, technological capability of the company is the ability to effectively and successfully exploit the MOT knowledge. Technological capability has a strategic impact on companys competitive position in its business environment. With the increasing complexity of the business environment, MOT focuses more and more on managing the processes and employees who are involved with them (Thamhain 2005). A framework (model) of the technology management activities consists of identification, selection, acquisition, exploitation and protection. On that basis, a technology management assessment procedure has been developed. The main benefit of the Gregorys five process technology management model is in providing a conceptual framework that can be used to amalgamate all activities of the MOT and enable an assessment and management of this important area (Phaal 2001). The key factor of company competitiveness is the successful acquisition and/or absorption (Balbinot, Bignetti, von Zedtwitz, Jin 2007) of technology in order to enable R&D and manufacturing of the innovative products and services. Successful R&D calls combination of the right type of funding at the right time, excellent ideas and global networking. So investing in competiveness is critical success factor in the world of today (FACTE 2007). Here is room for further improvement of technological capability with management of innovations in the companys area of competitiveness. An integrated road-mapping methodology provides an opportunity for objective selection and assessment of a portfolio of the technology projects. Technology road-mapping is a management tool for improving strategic technology planning processes by linking the acquisition of technology to strategic objectives (Nabil 2006). The process of decision through which acquisition of the technologies is accomplished can significantly impact on a companys capabilities and performance (Baines 2004). Auditing practice is mostly bound to the quality audits, which are an independent and objective collection of evidence balanced against the audit criteria. Within the system approach, like standard ISO 9001, an audit is a set of interdependent activities using human, financial, information, technological, and technical resources (Karapetrovic, Wilborn 2000a). Audit systems can make use of the generic management guidelines, such as the ISO 9000 series of quality management system standards. Its effectiveness is modeled using the concepts of reliability, availability and suitability (Karapetrovic, Wilborn 2000a). Quality audits are one of the integral requirements of the ISO 9000 series. In the case of quality audits, the theory and practice of management systems must be of real value as well (Rajendran 2005). Auditors, while practising audits, encounter weak or non-existing linkages with business planning, narrow focus on quality assurance, inability to measure efficiency and lack of motivation. For that reason further improvement in efficiency of the methodology is required. One of the areas where quality audits are lacking is performance improvement. The study by Karapetrovic and Willborn shows that although they cannot replace quality audits, selfassessments have gained excellence in the performance improvement (Karapetrovic,
Wilborn 2002a, Leonard 2002, Bou-Llusar et al. 2003, Boys et al. 2005). When audits are used primarily for management control, it is likely that they are bound to cause dissatisfaction among employees and to result in failure. In such cases, the management gets what they want to hear. Quality audits should be encouraged to promote efficiency and economically favorable results. The main goal of the audit must be improvement, and the consecutive continuous process of improvement can correct most of the quality problems (Szakonyi et al. 1999). With the growth of global competition, management systems are becoming more complex and diverse. Management systems audits seem to be following the same path. According to Karapetrovic and Willborn, further research is suggested not only in quality auditing and selfaudit concept, but also in other areas of auditing practice e.g. health and safety, environmental, maintenance, financial, etc. (Karapetrovic, Wilborn 2000b,2002a). In this regard, we can append to the areas of auditing practice a technology audit as well. Khalil (2000) lists several issues which were identified and recommended to the National Science Foundation of America. The five enabler categories could be used for efficient utilization of technological resources, and the following areas are considered critical for the companys competitiveness: (1) methods of performance assessment, (2) measurements of technology performance, (3) measurements of benefits from R&D activities, (4) new tools for optimizing decisions and (5) alliances as alternatives to rivalry. Under the methods of performance assessment it is stated that traditional performance audits are biased against technological innovation. More holistic methodology is needed in order to integrate all the factors driving the company. There are several principles that can help management to deal with the MOT paradigm like: (1) value creation, (2) innovation, (3) integration and quality, (4) responsiveness and agility as well as (5) teaming and fairness (Khalil 2000). Value-creating activities for society are the basis of social responsibility of the company. The key to the long-term survival of the company lies in its products, services or processes nature. That means how they add value for the customer and how that value can be increased. After the audit and assessment a company can develop the core of its strategy. It should then select an optimal strategy for acquiring and exploiting technology. To achieve a sustainable competitive advantage in managing technologies an appropriate organizational structure and processes are also needed (Khalil 2000).
3. METHODOLOGY
The internal audit is in general intended for evaluation, determination, and providing a position statement of existing status in a company. Evaluation, gained through the internal technology audit, can be used for encouragement of technological development in the company. The internal technology audit is a tool for a gap determination between the existing and the desired technological situation and, respectively, offers an evaluation about possibilities for upgrading technological capabilities. The main reasons for having an internal technology audit are: Positioning of the technological development. Estimation of probabilities for change of the existing status.
The applicability of the TAM model was tested, for purposes of the internal technology audit, in more than fifty Slovenian service and manufacturing companies. That is expressed in percentage, 50% of the service companies and 50% of the manufacturing companies. The majority of these already have implemented quality system management and are certified according to the requirements of at least one of the following standards; ISO 9001, ISO 14001, ISO/IEC 17025, ISO TS 16949, QS 9000, etc. Our interest was in testing if this instrument (TAM) gives any useful answers about technological capabilities of the companies
and it can be used for purpose of the internal audit like in case of the ISO 9001:2000. The methodology approach was an inquiry which consisted of a TAM evaluation form and a review of the companys documentation (e.g. annual reports, AJPES, web pages). The TAM evaluation form includes important areas of technological capabilities of the company and is a holistic process oriented tool for the internal technology audit process. At the same time it makes possible a quantitative evaluation of the technological capabilities. The respondents were very different employees who are performing this function. They were responding to the quantitative evaluation form, which consists of twenty assessment areas and a five-point Likert scale. A score of 5 is outstanding, 4 is good, 3 is average, 2 is below average, and 1 is poor (Khalil 2000). They also presented their comments as well. Results from the TAM evaluation form are presented in findings below. Main benefits of the internal TAM evaluation are: Arrangement and review of existing relevant documentation of the quality system management and supportive key technologies. Identification of the technological assets and capabilities of the company. Determination of the key company competencies for strategy review and change support. Technology mapping support and portfolio of technology development projects.
4. DICUSSION AND EMPIRICAL FINDINGS

Discussion on the basis of the TAM evaluation form results With the comparison of the TAM evaluation form results for service and manufacturing companies we come to conclusions listed below. 4.1. Technological environment (TE): Service companies: Service companies have been evaluated by the highest average in technological environment category, which consists of the senior executive leadership and orientation, technology strategy, organizational structure, technology culture and employees as a companys most important assets. There is, however, still room for improvement in merging companys strategy with technological strategy, teamwork and reorganizations. That could mean changing the technological culture and treatment of people in the company, because the technological improvement could be based on the values and needs of all employees. Manufacturing companies: Manufacturing companies had been scored as average in this category, which is somewhat higher than in the case of service companies. The key strategic technologies for development and diminution of business threats are identified, organization structures are manufacturing oriented, and a critical number of high-skilled employees is maintained. All these encouraging facts are a good basis for achieving business excellence. On the other hand, some improvements should be made in the case of empowerment and the reward system. 4.2. Technologies categorization (TC): Service companies: Companys level of existing technologies, identification of external and basic technologies and technology trends were scored as average. Technologies categorization is mainly perceived as knowledge and information technology. More knowledge and awareness about ones own technologies and monitoring of important potentially competitive technologies are needed. Manufacturing companies: Technologies categorization was evaluated with a somewhat greater average for the manufacturing companies. They have been investing in technologies
for computer aided rapid product development, modeling, prototyping and manufacturing, and are expecting benefits from their investments. Some of them had received EU funds for the investments in education and qualification of employees. Process and marketing technologies should be subject to revision and improvement. 4.3. Markets and competitors (MC): Service companies: A more profound understanding of market needs with, in time, inclusion of market trends in the overall strategy, assessment and benchmarking of competitors status could be the answer to the average evaluation for the service companies in this category. Also a periodic benchmarking of the best internal and external practices is an issue for further improvement. Manufacturing companies: Average evaluation is higher for manufacturing companies, but there still remains room for improvement in productivity and the value added chain. Some good results are evident in a quality-price relation and flexibility, responsiveness and development support for the customers. In spite of that, foreign rivalry companies still have the advantage with their economy of scale. 4.4. Innovation process (IP): Service companies: Innovation process is a category scored with the lowest average. The challenge in this category is an awareness of one of the most important issues: to encourage all employees to offer suggestions of new ideas in services or processes. Reward systems must be reestablished to financially motivate innovations within the whole company. This lowest score among all categories of the service companies could be a consequence of the stated facts from the first three categories. Manufacturing companies: Innovation process is evaluated as average but still remains the lowest average between all evaluated categories of the manufacturing companies. Employees should be encouraged and rewarded to suggest new ideas for products or processes. More knowledge about market needs among employees is suggested. 4.5. Value/added functions (VAF): Service companies: Cross-functional teams, projects portfolio and measures of all important variables of the processes and technologies in harmony with the environment are the areas for further improvement. In this category service companies have reached average. From the score of this category we could assume that they are on a good path to further improvement. Manufacturing companies: Research and development is the key factor for planning and realizing strategic goals of the companies. With a proactive, preventive and systematic approach it is noticeable that harmonization with environment has been increasing and process effectiveness had significantly improved. This category has the highest average score among all categories and indicates some potential for achievement of business excellence for the manufacturing companies. 1.1. 4.6. Technology acquisition and exploitation (TAEP): Service companies: Effective adoption of technology is dependent on the process of implementation which is the opportunity for improvement in this category, evaluated as average. This requires more systematic, process oriented transfer of the adopted technology and knowledge flow from vendors to the buyers and users of technology. Manufacturing companies: The average score in this category indicates the need for further improvement for an investment in new technologies, development of global network, innovative manufacturing and protection of knowledge by patenting. Transfers of the new technologies and people are also an area to be given a greater significance in this category.
From the mostly average results one can recognize the increasing awareness of how important a part of the companys assets are the technological capabilities. With a higher average score are evaluated categories such as technological environment and value-added functions for the manufacturing companies, while there was no good evaluation between all categories. In all categories manufacturing companies have reached somewhat better scores than the service companies. This could be the consequence of the fact that technologies are more important to the manufacturing than to the service companies. Because of the latters outlook, technology is regarded as being more in the context of industrial engineering than as an asset. There are also some lower average results in innovation process and in acquisition and exploitation of technology. Companies from both industries are evaluated as relatively equal but with some advantage for the manufacturing industry. From the results it is evident that further improvements are needed, above all in the categories of innovation processes, acquisition and exploitation of technology. Discussion on the basis of the Factor Analysis From the factor analysis, which was conducted with standard statistical software SPSS 14.0 for Windows, is evident that correlation between variables is significant at 0,01 level (2 tailed). Between variables exists relatively strong correlations (from 0,417 up to 0,712) and the data used in the analysis are adequate. With use of principal axis factoring we can assume that we deal with one independent factor with strong influence on variables which explains the variance with approximately 67% (Table 4.1 below). Table 4.1: Total Variance Explained Facto r Initial Eigenvalues Cumulative Total % of Variance % 1 4,016 66,928 66,928
Extraction Sums of Squared Loadings Total 3,64 3 % of Variance 60,723 Cumulative % 60,723
2 ,680 11,330 78,258 3 ,428 7,141 85,399 4 ,359 5,977 91,376 5 ,271 4,516 95,892 6 ,246 4,108 100,000 Source: Jane, Dolinek, 2007 Commnet: Extraction Method: Principal Axis Factoring. Further analysis with method of maximum likelihood with no rotation and method of maximum likelihood with rotation brings us to a conclusion of having only one influent factor which could represent technological capability (Leonard 1998, Baines 2004, Van Wyk 2004b, Jane, Dolinek, 2007, Balbinot, Bignetti, von Zedtwitz, Jin 2007) of the Slovenian companies. Table 4.2: Factor Matrix(a) Factor 1 1. TE ,836 2. TC ,846 3. MC ,793 4. IP ,786 5. VAF ,595
6. TAEP ,793 Source: Jane, Dolinek, 2007. Commnet: Extraction Method: Principal Axis Factoring. a 1 factors extracted. 5 iterations required.
5. CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS

With the increasing complexity of the business environment, MOT (knowledge) focuses more and more on managing the processes and employees who are involved with them. While striving to effectively and successfully exploit the MOT knowledge companies often need to evaluate and improve their technological capabilities. The audit system is already accepted as an integrated part of the management system based on TQM. In the years of implementation and development of quality system management, many companies have stated that one generic audit consisting of different audit areas is a rational solution. Particularly in the area of technology management a lack of performance improvement was noted. For that reason, a more holistic approach is the challenge to support the implementation of the Integrated Management System (IMS) in order to encourage technological innovation, productivity, nourishment of common values, preservation of the environment and the commitment to excellence approach. As we can see from the literature review, cases, testing experiences and from model development if the companies wish to remain competitive in this globally strengthening world, and to improve their management system, they must increase awareness and exploitation of their technological capabilities. The TAM model could offer a basis for application and support of improvements in that area. It is a model which is relatively easy to integrate into the management system because of its complementing nature and also worth for further development. Interest of our investigation was in testing if this instrument (TAM) gives any useful answers about technological capabilities of the companies and it can be used for purpose of the internal audit like in case of the ISO 9000 series. From the literature review we didnt found out any similar research. It is important to know that is, on basis of this unexperienced model, very difficult to determine the assessment of the industry. Although the paradigmatic orientation of this research is quantitative by its nature, it is too early to constitute if the research will further develop in a qualitative (e.g. ISO 9001, ISO 14 001) or quantitative model. Qualitative and quantitative analysis indicates the general applicability of the TAM model in industry and a new viewpoint for some users. This quantitative oriented study has some limitations. First of all findings cannot be generalized because of the pilot test of the TAM model applicability. Another limitation is the fact that this investigation was conducted only for Slovenian companies. Comparison (benchmarking) and evaluation between different approaches and/or models to internal technology assessment should be an issue for further research. On that basis we are further testing and developing the applicability and supportability of the TAM model in relation to the technological capabilities of the industry.
Literature
1. Baines, Tim, (2004). An integrated process for forming manufacturing technology acquisition decisions. International Journal of Operations & Production Management 24 (5): 447-467. Balbinot, Zandra, Luiz, Paulo, Bignetti. (2007). Technological Capabilities of High Technology Firms in Cross Border Alliances. San Diego:Elsevier Ltd.
22
2.
3.
Bou-Llusar, Carlos J., Ana, B. Escrig-Tena, Vicente, Roca-Puig and Inmaculada, Beltran-Martin. (2003). To what extent do enablers explain results in the EFQM excellence model? International Journal of Quality & Reliability Management 22(4):337353. Boys, Kathryn, Anne, Willcock, Stanislav, Karapetrovic and May Aung. (2005). Evolution towards excellence: use of BE programs by Canadian organizations. Measuring Business Excellence 9(4): 4-25. Dolinek, Slavko. (2006). Definicija in pomen MOT. IRT 3000. 1(2): 60-62. Dolinek, Slavko. (2004). Management tehnologij: Uinkovito obvladovanje tehnolokih sprememb. Skripta. Koper: Fakulteta za management. FACTE, The Finnish Academies of Technology. 2007. High Technology in Finland: A world of ideas and innovations. Helsinki: Finland. Jane, Aleksander, Dolinek, Slavko. (2007). Assessing the applicability of the technology audit model for Slovenian firms. V: SHERIF, Hashem (ur.). Management of technology for the service economy. Miami: IAMOT, Karapetrovic, Stanislav, Walter, Wilborn, (2000a). Quality assurance and effectiveness of audit systems. International Journal of Quality & Reliability Management 17(6): 679703. Karapetrovic, Stanislav, Walter, Wilborn, (2000b). Generic audit of management systems: fundamentals. Managerial Auditing Journal 15(16): 279-294. Karapetrovic, Stanislav, Walter, Wilborn, (2002a). Self-audit of process performance. International Journal of Quality & Reliability Management 19(1): 24-45. Karapetrovic, Stanislav, (2002b). Strategies for the integration of management systems and standards. The TQM Magazine 14(1): 61-67. Khalil, Tarek, (2000). Management of Technology: The key to competitiveness and wealth creation. New York: McGraw - Hill. Leonard, Denis, Rodney, McAdam. (2003). Impacting organizational learning: the training and experiences of quality award examinrs and assessors. Journal of European Industrial Training. Vol. 27, No. 1, pp. 16-21. Leonard, Dorothy, (1998). Wellsprigs of Knowledge: Building and sustaining the sources of Innovation. Harvard Business School Press. Li-Hua, Richard, Tarek, M. Khalil, (2006). Technology management in China: a global perspective and challenging issues, Journal of Technology Management in China, Vol. 1, No. 1: 9-26. Nabil, N.Z. Gindy, Blent, Cerit and Alla, Hodgson, (2006). Technology road mapping for the next generation manufacturing enterprise, Journal of Manufacturing Technology Management, Vol. 17, No. 4: 404-416. Phaal, R., C.J.P., Farruk and D.R., Probert, (2001). Technology management process assessment: a case study, International Journal of Operations & Production Management, Vol. 21, No. 8: 1116-1132. Rajendran, M,. S.R., Devadasan, (2005). Quality audits: their status, prowess and future focus, Managerial Auditing Journal, Vol. 20, No. 4: 364-382. Porter, Michael E., (1998). On competition. Boston: Harvard Business School Press. Szakonyi, Robert, et al., (1999). Technology Management. Boca Raton, New York, Washington, D.C.: CRC Press LLC. Thamhain, Hans J., (2005). Management of Technology:Managing effectively in technology intensive organizations. New Yersey: John Wiley & Sons.
4.
5. 6. 7. 8.
9.
10. 11. 12. 13. 14.
15. 16.
17.
18.
19. 20. 21. 22.
23.
Van Wyk, Rias J. (2004b). Report to the education comitee International association for Management of Technology (IAMOT), http://www.iamot.org/homepage/2004MOTTemplate-Education.pdf [7 November 2006]. Von Zedtwitz, Mawimillian, Jun, Jin. (2007). Process of Technological Capability Development: Cases from China`s Mobile Phone Industry. San Diego:Elsevier Ltd.
24.
24
INSTITUCIONALNE ZUNANJE EVALVACIJE VISOKEGA OLSTVA V SLOVENIJI

Aleksander Jane Candidate doctor University of Primorska, Faculty of Management Koper Cankarjeva 5, Koper, SI-6104, Slovenia Phone: ++ <386 5 610 20 50>; Fax: ++ <386 5 610 20 15> E-mail: aleksander.janes@fm-kp.si Slavko Dolinek, Ph.D Associate Professor University of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering University of Primorska, Faculty of Management Koper Cankarjeva 5, Koper, SI-6104, Slovenia Phone: ++ <386 5 610 20 50>; Fax: ++ <386 5 610 20 15> E-mail: <slavko.dolinsek@fm-kp.si>
Abstrakt
Povezovanje in poenotenje meril v evropskem visokoolskem prostoru se odraa tudi v slovenskem visokem olstvu skladno s standardi in smernicami European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA 2007) in spremembami zakona o visokem olstvu. V Sloveniji se je vzpostavila najprej NKKV, ter v sedanjem asu Svet RS za visoko olstvo. Pod okrilje slednjega sodi Senat za evalvacije, katerega pristojnosti so spremljanje, ugotavljanje in zagotavljanje kakovosti visokoolskih zavodov, tudijskih programov ter znanstveno raziskovalnega, umetnikega in strokovnega dela. Zahteva za vlanitev evalvacijskega organa, Urada RS za visoko olstvo, v evropske povezave neodvisnih agencij za zunanje evalvacije (ENQA) je med drugim tudi, da se evalvacije izvajajo v dravi vsaj dve leti pred kandidiranjem za vlanitev. Namen zunanje institucionalne evalvacije je gotovo v odgovornosti visokega olstva do ire drube, podpora nartovanju v visokem olstvu, konkurennost, vpogled v kakovost, transparentnost, kredibilnost ter primerjanje kakovosti visokoolskih institucij kot morebitna osnova pri razporejanju dravnih sredstev. V prispevku je tako predstavljen pristop in primerjava dveh institucionalnih zunanjih evalvacij v visokem olstvu v Sloveniji, kot tudi ugotovitve udeleencev. Kljune besede: institucionalna zunanja evalvacija, Senat za evalvacijo, ENQA, EFQM, evalvator
Povzetek
Zaradi poenotenja meril v evropskem visokoolskem prostoru se je tudi v slovenskem visokem olstvu skladno s standardi in smernicami European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA) (2002, 2005, 2007) in spremembami zakona o visokem olstvu, vzpostavila NKKV za spremljanje, ugotavljanje in zagotavljanje kakovosti visokoolskih zavodov, tudijskih programov ter znanstveno raziskovalnega, umetnikega in strokovnega dela. Zahteva za vlanitev evalvacijskega organa Sveta RS za visoko olstvo v evropske povezave neodvisnih agencij za zunanje evalvacije (ENQA) je med drugim tudi, da se evalvacije izvajajo v dravi vsaj dve leti pred kandidiranjem za vlanitev. Namen prvih pilotnih zunanjih evalvacij v letu 2006 je bil vzpostavitev primerljivega sistema zagotavljanja
kakovosti, podpora izboljevanju VZ, vzpostavitev primerjalnih standardov delovanja v visokem olstvu, preverjanje prvih meril in modela v praksi, ter predlog sistema evalvacije, ki bo mednarodno primerljiv. Namen drugih zunanjih evalvacij pa je bil nadaljevanje dobre prakse prvih zunanjih institucionalnih evalvacij, spodbujanje in razirjanje skrbi za kakovost in identificiranje prednosti ter prilonosti sistema kakovosti evalviranih VZ. V prispevku je predstavljen pristop institucionalne zunanje evalvacije v visokem olstvu, ter primerjava med dvema evalviranima VZ in ugotovitve udeleencev.
1. Uvod
Ob spremenjenih razmerah v gospodarstvu, tranzicijskih spremembah in priblievanju Evropi, so se zahteve spremenile tudi na podroju izobraevanja. Potrebe po izboljanju kakovosti izobraevanja, znievanje sredstev za financiranje izobraevanja, zmanjanje vpisa na tehnikih tudijih, znaki krize upravljanja, vse to so faktorji, ki so vodili k predlogom sprememb zakona o visokem olstvu. Predlogi dajejo velik poudarek ocenjevanju kakovosti dela, uvajanju novih tudijskih programov, kreditnemu sistemu tudija in spremembam v notranji organizaciji posameznih lanic v smislu bolj demokratinega odloanja. Mnogi posamezniki in skupine na podroju vzgoje in izobraevanja so v preteklosti poskuali uveljaviti razline spremembe, vendar korenitih sprememb ni bilo. Na pragu 21. stoletja pa smo pria uvajanju nove filozofije tudi na podroju izobraevanja. Uvajanje kakovosti v izobraevalni proces prinaa drugaen pogled na to dejavnost, zahteva drugaen odnos in prinaa nove perspektive razvoja (Dolinek 1998, 2004). Dejavniki sprememb v visokem olstvu namre izvirajo predvsem iz globalizacije, in vseh spremljajoih pojavov, ki nedvomno vplivajo tudi na visoko olstvo. Temu vplivu dajejo pomembno podporo razvoj informacijskih in komunikacijskih tehnologij kot tudi sama marketizacija visokega olstva, napredek drube, znanja, socio - kulturoloki in demografski trendi (de Boer et al. 2002). Vincent-Lancrin (2004) pa navaja vplive dejavnikov, ki bodo oblikovali visoko olstvo v prihodnje. Ti dejavniki so predvsem vpraanja financiranja, liberalizacija in razlinost ponudbe, novi javni management (marketinki mehanizmi v javnem sektorju) ter vseivljenjsko uenje in intelektualno lastnitvo (Trunk 2006). Za nadaljnji razvoj visokoolskih zavodov v tem dinaminem okolju se je bilo potrebno prilagoditi tudi v slovenskem prostoru. Nacionalni evalvacijski sistem je bil vzpostavljen leta 1996 v obliki Nacionalne komisije za kvaliteto visokega olstva (NKKV) na pobudo Sveta za visoko olstvo RS (Trunk 2006). NKKV je pripravila in preizkusila merila za evalvacijo kakovosti, predloge za pilotske zunanje evalvacije, analizirala rezultate samoevalvacij in pripravljala predloge za spremembe o podrojih, kriterijih in postopkih zunanjih evalvacij (u 2006). Z Zakonom o spremembah in dopolnitvah Zakona o visokem olstvu, sprejetim dne 22.6.2006, je vlada podelila vlogo evalvacijskega organa Svetu RS za visoko olstvo (Trunk, u 2007). Namen evalvacije je gotovo v odgovornosti visokega olstva do ire drube, podpora nartovanju v visokem olstvu, konkurennost, vpogled v kakovost, transparentnost, kredibilnost visokega olstva ter primerjanje kakovosti visokoolskih institucij kot osnova pri razporejanju dravnih sredstev. Namen projekta prvih pilotnih institucionalnih zunanjih evalvacij v visokem olstvu pa je bil preverjanje prvih meril in metodologije za izvedbo zunanjih evalvacij in izdelava predloga sistema za evalvacijo, ki bo mednarodno primerljiv. Cilj zunanje evalvacije je lahko evalvacija za odloitev o financiranju ali o financiranju na doloeni ravni. Kot tudi evalvacija za namen izpopolnjevanja, ki vodi v evalvacijski program, kateri je lahko manj intenziven in zahteva manj sredstev in asa (u 2006). Zunanje evalvacije so potekale skladno z merili NKKV. NKKV je na podlagi 47. lena Zakona o spremembah in dopolnitvah Zakona o visokem olstvu (Ur.l. RS, t. 63/04) dne 25.10.2004 sprejela merila za spremljanje, ugotavljanje in zagotavljanje kakovosti visokoolskega zavoda (VZ), tudijskih programov ter znanstvenoraziskovalnega, umetnikega in strokovnega dela. Merila zajemajo tri podroja evalviranja: visokoolski zavod, tudijske programe in znanstvenoraziskovalno delo (u 2006).
26
2. Priprave na institucionalne zunanje evalvacije v visokem olstvu v letih 2006 in 2008

Za namen izvajanja pilotskih institucionalnih zunanjih evalvacij (v nadaljevanju zunanja evalvacija) je bil razvit instrumentarij, ki vsebuje pregledni vpraalnik za VZ in protokol obiska komisije pilotskih institucionalnih zunanjih evalvacij VZ-jev (v nadaljevanju KIZE). Pregledni vpraalnik je namenjen pripravi VZ-ja in komisije na obisk oz. zunanjo evalvacijo. Protokol obiska pa predstavlja podporo in napotke komisiji pri pripravi na izvedbo obiska (Faganel, Trunk, 2006). V okviru projekta pilotskih institucionalnih zunanjih evalvacij pod okriljem NKKV so se v decembru 2006 izvedle prve zunanje evalvacije v slovenskem visokem olstvu. Strokovno podporo je pri tem nudil Center za kakovost in evalvacije UP Fakultete za management Koper. Po pozivu rektorjem in dekanom VZ-jev, tudentskim svetom univerz in tudentski organizaciji Slovenije, ki so se eleli vkljuiti v zunanje evalvacije, je sledil izbor tirih VZjev. Pred obiskom komisij za zunanjo evalvacijo so VZ-ji, poslali izpolnjen pregledni vpraalnik in dokumentacijo VZ, na NKKV, ki je lanom KIZE predala prejeto dokumentacijo v novembru istega leta. Tudi druge institucionalne zunanje evalvacije, v letu 2008, so potekale po enakem protokolu kot prve, pilotne. Vendar tokrat pod okriljem Senata za evalvacijo pri Svetu RS za visoko olstvo. Tudi pri drugih zunanjih evalvacijah so bili izbrani tirje VZ, ki so poslali svojo dokumentacijo in izpolnjen pregledni vpraalnik Senatu za evalvacijo. lani KIZE so dokumentacijo VZ prejeli v decembru 2007. Prvo usposabljanje kandidatov za lane KIZE je potekalo na dveh strokovnih posvetih (Piskar, argi, Mihevc, Kern Pipan 2006), kjer so udeleenci spoznali merila, metodologijo in protokol zunanjih evalvacij. Usposabljanju kandidatov za lane komisij zunanjih evalvacij je po predhodnem soglasju izbranih VZ-jev, sledila sestava komisij za vsak VZ posebej. V komisije so bili imenovani strokovnjaki iz podroja visokega olstva, gospodarstva,i negospodarstva ter predstavniki tudentov (Trunk, Faganel, et al., 2006). lani komisij so pred evalvacijo prejeli dokumentacijo VZ-ja, ter si po pregledu dokumentacije in preglednega vpraalnika razdelili podroja glede na merila za zunanjo evalvacijo VZ-ja. Priprava lanov KIZE je potekala po naslednjem redu: Preuitev prejete dokumentacije VZ. Razdelitev podroij za zunanjo evalvacijo med lani KIZE. Izdelava vpraalnikov z odprtimi vpraanji (kako, na kaken nain, kateri, zakaj, ) kot pripomoek pri zunanji evalvaciji. Delovni sestanek komisije (pregled vpraalnikov, izmenjava mnenj, doloitev urnika obiska kdo, kje, kdaj). Uskladitev urnika obiska z vodstvom VZ. Izvedba obiska po usklajenem urniku (Jane, 2007a).
Priprava KIZE za druge zunanje evalvacije pa je potekala v obliki 2. seje Komisije za vodenje zunanjih evalvacijskih postopkov v visokem olstvu. Senat za evalvacijo je tudi pripravil in razdelil navodila za pripravo komisije na obisk visokoolskega zavoda, ki smo jih prejeli vsi lani KIZE. Za komunikacijo med lani KIZE, obeh zunanjih evalvacij, je bila uporabljana elektronska pota in en delovni sestanek, kjer smo pregledali pripravljene vpraalnike za obisk in osnutek poroila evalvacijske komisije. Po pripravi na evalvacijo, predlogu in uskladitvi urnika obiska VZ-ja, je sledila izvedba obiska, v trajanju dveh dni.
3. Zunanja institucionalna evalvacija kakovosti visokoolskih zavodov

Obisk VZ-ja je pomenil potrditev dejstev oz. dokazil, ki so bila navedena v pregledani dokumentaciji VZ-ja in razjasnitvi vpraanj, ki so se lanom KIZE pojavila ob pregledovanju dokumentacije in primerjanju vtisov med lani komisije. Pomembna je pri tem tudi zaznana
klima v VZ-ju, ki pomembno vpliva na percepcijo lanov komisije o vzpostavljenem sistemu kakovosti. lani KIZE so izvajali intervjuje z zaposlenimi na VZ t.j. z predstavniki vodstva, visokoolskimi uitelji in sodelavci, strokovnimi sodelavci in predstavniki tudentov. Vpraalniki so bili vnaprej pripravljeni po metodi lijaka in so se tudi razlikovali glede na vzorec iz populacije, ki je bila intervjuvana. Na koncu drugega dne obiska je bil izveden zakljuni sestanek v vodstvom VZ kjer so bile predstavljene kljune ugotovitve KIZE. Po obisku je komisija pripravila poroilo o zunanji evalvaciji in ga poslala na NKKV oz. Senatu za evalvacijo. Poroilo o zunanji evalvaciji na prvi strani vsebuje podatke o nazivu VZ-ja in dekanu, datumu in asu obiska, lanih komisije za zunanjo evalvacijo, ter kratko navedbo nadaljnjih korakov postopka. Tej sledi povzetek s kljunimi poudarki, prednostmi in prilonostmi za izboljanje ter uvod z kratkim opisom poteka obiska. Sledi kvalitativna ocena po merilih (Ur.l. RS, t. 124/2004, od 4. do 12. lena) s prednostmi in prilonostmi za izboljanje (Trunk, Faganel, et al., 2006): Strategija, organiziranost in vodenje zavoda, urejenost evidenc ter skrb za kakovost. Izobraevanje tudijska dejavnost, Znanstvenoraziskovalna, umetnika in strokovna dejavnost, Visokoolski uitelji in sodelavci ter znanstveni delavci in sodelavci, Upravni in strokovno-tehnini delavci, tudenti v visokoolskem zavodu, Prostori, oprema za izobraevalno ter znanstvenoraziskovalno, umetniko in strokovno dejavnost, knjinica, Financiranje izobraevalne oz. tudijske, znanstvenoraziskovalne, umetnike in strokovne dejavnosti, ter Sodelovanje z drubenim okoljem (Faganel, Trunk, 2006).
V zadnjem, tretjem, delu je zakljuek z opisom kljunih tem iz poroila obiska. Poroilo je pripravil vsak predsednik komisije za zunanjo evalvacijo VZ, ob soglasju vseh lanov KIZE. Evalvacijsko poroilo je prejela NKKV v decembru 2006, ter Senat za evalvacije v marcu 2008, ki je o tem seznanil dekane VZ-jev in Ministrstvo za visoko olstvo, znanost in tehnologijo (MVZT). Konno poroilo pa je bilo oddano NKKV v januarju 2007 oz. pri drugi zunanji evalvaciji marca 2008. K prejetemu konnemu poroilu so imeli VZ-ji monost podati pripombe, skladno z 28. lenom Meril NKKV v letu 2006 oz. Senata za evalvacijo v letu 2008,. Obiske KIZE so spremljali opazovalci, ki so opazovali delo komisij, organizacijo izvedbe zunanjih evalvacij, prepoznavanje dobrih praks in prilonosti za izboljanje metodologije (Trunk, Faganel, et al., 2006; Jane et al. 2007b). Proces zunanjih evalvacij (Slika 3.1) se lahko primerja z zunanjimi presojami po zahtevah standarda ISO (9001, 9004, IWA2, 19011, idr.) (argi 2006) ali z zunanjim ocenjevanjem po evropskem modelu odlinosti EFQM (Jane et al. 2007b). Podobnosti so predvsem pri izvedbi procesa evalvacije, ker komisija za evalvacije predhodno prejme gradivo VZ-ja, skladno z merili in konsenzom celotne komisije izdela osnutek poroila ter pripravi vpraanja za obisk VZ-ja. Sledi obisk po vnaprej dogovorjenem urniku, ter konno poroilo, ki je povratna informacija vodstvu VZ-ja o vzpostavljenem sistemu kakovosti. Poroilo komisije je lahko podpora vodstvu za nartovanje in vpeljevanje stalnih izboljav kakovosti poslovanja VZ-ja. Rezultati prve zunanje evalvacije so bili predstavljeni na zakljunem posvetu v marcu 2007 na Brdu pri Kranju. Udeleili so se ga predstavniki evalviranih VZ-jev, evalvatorji in opazovalci, lani NKKV in predstavniki MVZT. Udeleenci po podali svoje pripombe na uporabljeni instrumentarij in izrazili zadovoljstvo ob vzpostavljanju sistema institucionalnih zunanjih evalvacij v slovenskem visokoolskem prostoru (Trunk, Faganel, et al., 2006).
28
Slika 3.1: Proces zunanje evalvacije VZ Vir: Jane et al. 2007b
4. Metodologija
Kot metoda raziskovanja je bila izbrana komparacija (Ivanko 2007) in sicer na podlagi naslednjih kriterijev: zunanje evalvacije VZ se izvajajo v kvalitativni obliki in na podlagi zakona o visokem olstvu (ZVis), samoevalvacija VZ se redno izvaja, ter prostovoljna prijava za udelebo na zunanjih evalvacijah VZ.
Izbrani kriteriji temeljijo na dejstvih. Prvo je, da se zunanje evalvacije VZ izvajajo v Sloveniji od leta 2006. Redno izvajanje samoevalvacije VZ pa ima podlago v zakonodaji. Metod za samoevalvacije je ve vrst in lahko vkljuujejo: delavnice - razprave v skupini, vpraalnike,
intervjuje in raziskave, matriko za samoanalizo, simulacijo tekmovanja, presoje aktivnosti in procesov, ali kombinirane pristope (Oakland, 1999). Prostovoljna prijava VZ za zunanjo evalvacijo pa odraa zrelost vzpostavljenega sistema kakovosti in eljo po povratni informaciji s strani neodvisne KIZE. Podatki za komparacijo so bili zbrani z intervjuji med potekom zunanje evalvacije VZ, pregledom dokumentov in zapisov VZ ter opazovanjem med samim izvajanjem zunanje evalvacije. Uporaba tevilnih virov podatkov oz. triangulacija je bila izvedena z namenom poveanja kredibilnosti komparacije. Prouitev dokumentov in zapisov je vkljuevala analizo vloge za zunanjo evalvacijo za leto 2006 in 2008, konnega poroila o zunanjo evalvacijo za leto 2006 in 2008, strategije VZ, poroil o kakovosti in letnih poroil VZ. Opazovanja so bila izvajana med pripravo na zunanje evalvacije in samim trajanjem zunanjih evalvacij. Zunanje evalvacije so potekale v decembru 2006 in februarju 2008. Tabela 4.1 Udeleenci zunanje evalvacije
Zaposleni v VZ A Dekan Prodekani Predstavnik za kakovost Predstavnik sindikata ECTS kooordinator Koordinator prakse Predstavniki tudentov A Komisije v okviru VZ A Predstavniki kateder Knjiniar Predsednik UO Direktor Supervizor Tajnik Raunovodstvo Glavna pisarna, nepedagoki delavci RC Dislocirana enota Skupaj: t. 1 4 1 1 1 1 6 2 4 1 1 ni ni 1 1 1 1 0 27 4 Z. evalvatorji A Visoko olstvo Negospodarstv o Gospodarstvo tudent t. 2 1 1 1 Zaposleni v VZ B Dekan Prodekani Predstavnik za kakovost Predstavnik sindikata ECTS kooordinator Koordinator prakse Predstavniki tudentov B Komisije v okviru VZ B Predstavniki kateder Knjiniar Predsednik UO Direktor Supervizor Tajnik Raunovodstvo Glavna pisarna, nepedagoki delavci RC Dislocirana enota Skupaj: t. 1 2 1 Ni 1 2 12 4. 10 1 1 1 1 1 1 7 n.p . 2 48 Z. evalvatorji B Visoko olstvo Negospodarstv o tudent t. 3 1 1
Vir: lastna raziskava Opomba: RC-raunalniki center; UO-upravni odbor
5. Empirine ugotovitve komparacije dveh institucionalnih zunanjih evalvacij

Od leta 2006, ko so se uspeno izvedle prve pilotne zunanje evalvacije, so se druge izvedle v prvi polovici leta 2008. Zunanje evalvacije so potekale v dveh delih (fazah), in sicer, v vsakem delu so bili evalvirani tirje VZ. Komparacija med dvema primeroma evalvacij VZ je razvidna iz spodnje tabele 5.1.
Podobosti obeh evalviranih VZ: Oba VZ sta predala kompletno dokumentacijo, ki sta jo KIZE preuila pred obiskom VZ. Razlika v tevilu pregledanih dokumentih in zapisih pred in v asu trajanja obiskov ni pomembno razlina. Poleg izdelane dokumentacije sta KIZE pregledala tudi spletne strani VZ , ki so namenjene predvsem njihovim odjemalcem (tudentom, organizacijam, podjetjem, ministrstvom, itd). Kot e omenjeno, je KIZE izvajala svoje aktivnosti po enakem protokolu, kar je tudi razvidno iz izvedene seje, tevila komisij, lanov komisij in trajanja priprave na zunanjo evalvacijo. Tukaj velja omeniti, da je bila priprava na drugo zunanjo evalvacijo nekoliko kraja, kar gre pripisati e predhodni izkunji z protokolom obiska VZ. Glede postavljenih vpraanj v intervjujih, asov razgovorov, lokacij obiskov ter izdelovanja poroila pa ni ugotovljenih pomembnih razlik med zavodoma. Razlike obeh evalviranih VZ: Najbolj opazna razlika pri obeh zunanjih evalvacijah je morda edino v tevilu intervjuvanih zaposlenih, saj se tevili razlikujeta za 21 ljudi. Razlog je verjetno v obdobju obiska KIZE, obveznostih zaposlenih in tevilu zaposlenih VZ. Tabela 5.1: Komparacija med zunanjima evalvacijama VZ
Postavka Prejem dokumentacije VZ t. dokumentov t. zapisov Spletne strani VZ Seja KIZE t. evalviranihVZ t. komisij t. lanov komisij Trajanje priprave Povpr. t. vpraanj na intervju Cca. odprtih vpraanj v % Cca. zaprtih vpraanj v % Trajanje obiska t.preteklih zun, evalvacij VZ t. intervjuvanih Povp. as razgovorov t. lokacij Izdelovanje poroila t. evidentiranih prednosti t. evidentiranih prilonosti Odziv VZ Zakljuni posvet Proces zunanje evalvacije t. aktivnosti t. razlinih aktivnosti VZ A Kompletna 11 28 Da 1 1 1 5 18 dni 10 90 10 2 dneva 0 27 1 ura 2 10 dni 30 28 Pozitiven Da Izveden 8 0 VZ B Kompletna 12 19 Da 1 1 1 5 14 dni 12 88 12 2 dneva 0 48 1ura 2 14 dni 35 37 Pozitiven Da Izveden 9 2 Opombe
Ocenjena vrednost Ocenjena vrednost Prvi za oba VZ
Obisk enote
dislocirane
Vir: lastna raziskava Opomba: VZ A je bil evalvirani zavod v letu 2008 in VZ B je bil evalvirani zavod v letu 2006. Prilonost za izboljavo je lahko skrajanje tevila let med dvema zaporednima evalvacijama VZ, saj se po sedanji zakonodaji zunanja evalvacija izvaja za isti VZ enkrat na sedem let. To je gotovo preveliko obdobje med dvema evalvacijama, saj je praksa z drugimi standardi in modeli kakovosti, da se zunanja presoja in/ali ocenjevanje izvaja enkrat letno (Karapetrovic in Wilborn 2002; SIST 2003; SIST 2005; EFQM 2008; MIRS 2008).
6. Sklep
Namen prvih pilotnih zunanjih evalvacij v letu 2006 je bil vzpostavitev primerljivega sistema zagotavljanja kakovosti, podpora izboljevanju VZ-jev, vzpostavitev primerjalnih standardov delovanja v visokem olstvu, preverjanje prvih meril in modela v praksi (u 2006), ter predlog sistema evalvacije, ki bo mednarodno primerljiv (Trunk 2006). Namen drugih zunanjih evalvacij pa je bil nadaljevanje dobre prakse prvih zunanjih evalvacij, spodbujanje in razirjanje skrbi za kakovost in identificiranje prednosti ter prilonosti sistema kakovosti evalviranih VZ. VZ-ji so, v obeh obravnavanih primerih, tudi podali pripombe na poroila o zunanji evalvaciji, ki jih lahko zdruimo v ugotovitve, da so komisije za zunanje evalvacije svoje delo opravile korektno, visoko profesionalno, odgovorno in dostojno. Konno poroilo o institucionalni zunanji evalvaciji je bilo sprejeto kot objektivna in kritina ocena delovanja VZ. Izkazana je bila hvalenost za pobude, dani predlogi pa so bili sprejeti kot smernice za bodoe nartovanje in delovanje. Ugotovitve institucionalnih zunanjih evalvacij bodo uporabljene pri snovanju strategije VZ. Predlagane so bile izboljave preglednega vpraalnika in postopka zunanjih evalvacij ter podane nekatere pripombe k ugotovitvam v poroilu. Izraena je bila tudi elja po obveenosti o novostih, vezanih na proces zunanjih evalvacij v visokoolskem prostoru EU (povzeto po Trunk, Faganel, et al., 2006). Ugotovitve obeh zunanjih institucionalnih evalvacij so bile zbrane v poroilih zunanjih evalvacijskih komisij. Model evalvacij je bil tako e dvakrat preizkuen v praksi. Merila za evalvacijo, metodologija in uporabljeni instrumentarij so bili preizkuena na skupaj osmih sodelujoih VZ. Prve pilotne in druge redne zunanje evalvacije VZ so bile uspeno izvedene, evidentirani so bili primeri dobrih praks ter podana priporoila za izboljanje po podrojih meril. Merila ocenjevanja pa so bila oprta na smernice in priporoila ENQA (2007), ZViS in merila NKKV (2004) ter prironik Kakovost v visokem olstvu in prve zunanje evalvacije (Trunk, Faganel, et al., 2006). Zunanje evalvacije so dale povratno informacijo vodstvom VZ-jev o vzpostavljenem sistemu kakovosti v zavodih. Splona ocena izvedbe in rezultatov zunanjih evalvacij je pozitivna in zavedanje o pomenu kakovosti v visokem olstvu je v porastu. Prilonosti za izboljave so prepoznane in se vkljuujejo v strategije VZ-jev. S strani udeleenih v zunanji evalvaciji so bili podani predlogi za izboljave metodologije evalvacij, uporabljenega instrumentarija in protokola obiska. Primerjava zunanjih evalvacij dveh izbranih VZ ima tudi omejitve. Prva je ta, da sta primerjana le dva VZ. Naslednja omejitev je, da so obravnavane zunanje evalvacije v slovenskem visokem olstvu, zato je priporoljivo raziskovanje vejega tevila tudijskih primerov in primerjav med njimi. Ravno tako se priporoa primerjava zunanjih evalvacij z ostalimi organizacijami, ki zagotavljajo kakovost v visokem olstvu kot je npr. ENQA v evropski uniji ter tudi ire.
Literatura
1. de Boer, Harry et al. 2002. An analisys of trends and perspectives in higher education and research. http://www.awt.nl/uploads/files/as28.pdf (24.06.2006). 2. u, Franci. 2006. Vzpostavljanje nacionalnega evalvacijskega sistema. Posvet in skupne priprave na pilotske institucionalne zunanje evalvacije NKKV, Brdo pri Kranju. 30. september. 3. Dolinek, Slavko. 1998. Vpeljava principov TQM v izobraevalne institucije. 7. letna konferenca, zbornik referatov, (Kakovost, 1998). Ljubljana: Slovensko zdruenje za kakovost, 92-93. 4. Dolinek, Slavko, Nada, Trunk irca, Armand Faganel. 2004. Sistemi vodenja kakovosti za visokoolske zavode, 13. letna konferenca, zbornik referatov, Ljubljana: Slovensko zdruenje za kakovost, 63-65. 5. EFQM, 2008. http://excellenceone.efqm.org/Default.aspx?tabid=463 (3.2.2008).
6. ENQA. 2002.2005.2007. Standards and guidelines for quality assurance in European higher education area. Helsinki: ENQA. http://www.enqa.eu/files/ TEEPmanual.pdf, BergenReport210205.pdf,ESG_v03.pdf, (08.09.2007). 7. Faganel, Armand, Nada, Trunk, irca. 2006. Kakovost v visokem olstvu in prve nacionalne zunanje evalvacije: Prironik za izvajanje zunanjih evalvacij. Koper: Fakulteta za management. 8. Ivanko, tefan. 2007. Raziskovanje in pisanje del: Metodologija in tehnologija raziskovanja ter pisanja strokovnih in znanstvenih del. Kamnik: Cubus image d.o.o. 9. Jane, Aleksander. 2007a. Nacionalna komisija za kvaliteto visokega olstva (NKKV) evalvacijski sistem. Osiguranje kvalitete na univerzitetu u Zenici, 30.03.2007. 10. Jane, Aleksander, Armand, Faganel, Nada, Trunk irca, Slavko Dolinek. 2007b. Prve pilotne institucionalne zunanje evalvacije v visokem olstvu v letu 2006. 16. letna konferenca Kakovost: inovativnost in odgovornost, zbornik referatov. Ljubljana: Slovensko zdruenje za kakovost, 172-174. 11. Karapetrovic, Stanislav, Walter, Wilborn. 2002. Self-audit of process performance. International Journal of Quality & Reliability Managemen, Vol. 19, No. 1: 24-45. 12. Kern Pipan, Karmen. 2006. Smernice za ocenjevalce PRSPO pri izvedbi intervjujev z zaposlenimi prijavitelja pri obisku na lokaciji. Posvet in skupne priprave na pilotske institucionalne zunanje evalvacije NKKV. Brdo pri Kranju, 4. november. 13. Mihevc, Bogomir. 2006. (Ponovno) vzpostavljanje zaupanja v kakovost visokega olstva. Posvet in skupne priprave na pilotske institucionalne zunanje evalvacije NKKV. Brdo pri Kranju, 30. september. 14. Oakland, John S., 2004. Oakland on Quality Management. Oxford:Elsevier Butterworth-Heinemann. 15. Piskar, Franka. 2006. Razlini modeli presoje kakovosti in izkunje. Posvet in skupne priprave na pilotske institucionalne zunanje evalvacije NKKV. Brdo pri Kranju, 30. september. 16. Slovenski intitut za standardizacijo SIST. 2005. Sistemi vodenja kakovosti Osnove in slovar (ISO 9000:2005) (istoveten EN ISO 9000:2005). Ljubljana: Slovenski intitut za standardizacijo. 17. Slovenski intitut za standardizacijo SIST.2003. Smernice za presojanje sistemov vodenja kakovosti in/ali ravnanja z okoljem (enakovreden ISO 19011:2002). Ljubljana: Slovenski intitut za standardizacijo. 18. Trunk, irca, Nada, Armand, Faganel et al. 2006. Poroilo o vzpostavljanju sistema institucionalnih zunanjih evalvacij slovenskih visokoolskih zavodov v letu 2006. Koper: Fakulteta za management. 19. Trunk, irca, Nada, Franci, u. 2007. Poroilo o ciljih in izvedbi pilotskih institucionalnih zunanjih evalvacij NKKV. Brdo pri Kranju, 10. marec: NKKV in UP Fakulteta za management. 20. Urad RS za meroslovje MIRS. 2005. Ravni odlinosti 2005. http://www.mirs.gov.si/si/delovna_podrocja/prspo/nacionalna_nagrada_za_kakovost/r avni_odlicnosti_prspo/ (15.7.2007). 21. Vincent-Lancrin, Stephan. 2004. Building Future Scenarios for Universities and Higher Education: an International Approach. Policy Futures in Education 2: 245-263. 22. argi, Darinka. 2006. Sistemi vodenja. Posvet in skupne priprave na pilotske institucionalne zunanje evalvacije NKKV. Brdo pri Kranju, 30. september.
33
NEKE TEHOLOKE KARAKTERISTIKE DOMAEG BENTONITA LEITA IPOVO

Anida Mei Nermin Mujezinovi Mr. Sc. Hasan Avduinovi Fakultet za metalurgiju i materijale Univerzitet u Zenici
REZIME
Predmet istraivakog projekta predstavljen u ovom radu je ispitivanje odreenih tehnolokih karakteristika bentonita leita ipovo. U laboratorijskim uslovima Fakulteta za metalurgiju i materijale u Zenici vreno je ispitivanje vlanosti, koloidnosti i bubrivosti aktiviranog bentonita. Dobijeni rezultati ispitivanih osobina su poreeni sa vrijednostima koje su neophodne da bi se bentonit mogao koristiti u livnikoj proizvodnji za izradu kalupnih mjeavina. Kljune rijei: bentonit, koloidnost, bubrenje bentonita, aktivirani bentonit
1. UVOD Bentoniti su vrsta gline koja se uglavnom sastoji od minerala montmorilonita. Po svom hemijskom sastavu to je hidrosilikat aluminija, a formula ima prilino sloen oblik (Al2O3 x 4SiO2 x H2O + nH2O). Postoji vie tipova bentonita a ime im ovisi o dominantnom elementu odnosno o elementu koji je zauzeo mjesto u reetki minerala nakon procesa aktivacije, npr. Na-bentonit. Ca-bentonit, i sl. Neke od najvanijih osobina bentonita, koje mu omoguuju primjenu u livnikoj proizvodnji su koloidnost odnosno bubrivost, to ustvari predstavlja jako izraeno poveanje volumena i do nekoliko puta u dodiru sa vodom. Pored upotrebe bentonita u livnikoj proizvodnji postoji niz drugih primjera upotrebe bentonita: hemijska industrija (boje, industrija hrane, kozmetika industrija) industriji preiavanja otpadnih voda kao vezivno sredstvo (peletizacija raznih proizvoda) ekoloka rekultivacija degradiranih zemljita i sl.
2. UPOTREBA BENTONITA U LIVNIKOJ PROIZVODNJI

Bentonit se u livnikoj proizvodnji koristi kao vezivno sredstvo pri izradi kalupnih mjeavina za livenje raznih vrsta odlivaka. Najee se koristi za livenje odlivaka od sivog i nodularnog liva. Da bi se bentonit mogao koristiti kao vezivo za spravljanje pjeanih kalupnih mjeavina potrebno je izvriti njegovu preradu i aktivaciju. Proces prerade obuhvata pripremu (ienje) rovne mase, suenje, drobljenje, mljevenje i klasiranje. Sirovi bentonit je najee Cabentonit i potrebno je izvriti njegovu aktivaciju odnosno izvriti zamjenu Ca2+ kationa sa Na+ kationima. Aktivirani bentonit ima, u odnosu na sirovi Ca-bentonit, veu sposobnost bubrenja, posjeduje do viih temperatura plastina svojstva, zatim se karakterie veom sposobnou vezivanja a istovremeno manjom osjetljivou na vlaenje kroz svojstva vrstoe. Na-bentonit se ravnomjerno rasporeue po povrini zrna pijeska zbog toga to se kristali njegovog minerala raspadaju na sitne estice u vodi. Prema zadnjim podacima proizvodnja odlivaka od sivog i nodularnog liva u svijetu u 2006 godini bila je cca. 64 miliona tona a 1995 godine cca. 52 miliona tona. [6] Navedeni podaci govore o porastu svjetske proizvodnje navedenih materijala a i predvianja za naredni period su takva da se oekuje kontinuirani porast proizvodnje istih. Sa porastom proizvodnje odlivaka stalno je izraen i zahtjev za poveanjem proizvodnje aktiviranog bentonita. Ovakvo stanje na tritu odlivaka u svijetu i kod nas je ponovno oivilo ideju proizvodnje domaeg aktiviranog bentonita sa leita u okolini ipova.
34
3. EKSPERIMENTALNI DIO
Eksperimentalni dio ispitivanja je proveden u laboratoriji za ljevarstvo Fakulteta za metalurgiju i materijale i odnosio se na ispitivanje vlanosti, bubrivosti i koloidnosti uzoraka aktiviranog bentonita. Dobijeni rezultati su statistiki obraeni i uporeeni sa uobiajenim vrijednostima koje posjeduju bentoniti koji se trenutno koriste u naim livnicama. Za ispitivanje su koritene dvije vrste bentonita: - aktivirani bentonit sa leita ipovo (u nastavku rada oznaen kao A-bentonit) - bentonit koji se trenutno koristi u naim livnicama (u daljem tekstu oznaen kao Bbentonit)
3.1. Ispitivanje vlanosti bentonita

Vlanost samog bentonita je veoma bitna za ponaanje bentonita u kaluparskoj mjeavini odnosno za pripremu mjeavine koja e posjedovati odreene karakteristike (na sobnim i povienim temperaturama) da bi se kao takva mogla koristiti za izradu kalupa. Uobiajena vrijednost vlanosti bentonita koji se koristi u livnicama je 8 % a najvia dozvoljena vrijednost vlanosti je 12 %. Za ispitivanje vlanosti pripremljeno je 9 uzoraka bentonita A i B od po 20g. Uzorci su sueni na temperaturi 100C u vremenu od 60 minuta u pei tipa GF (slika 1) i nakon toga im je mjerena masa. Iz dobijenih podataka za masu nakon suenja raunata je vlanost uzoraka prema slijedeoj formuli. [1,2]
v=
Gdje su: -
m0 m1 x100% m0
..............(1)
m0- poetna masa uzorka m1- masa uzorka nakon suenja v- vlanost uzorka
Rezultati ispitivanja su dati u tabeli 1 i predstavljeni na diagramu 1. Tabela 1, Rezultati ispitivanja vlanosti bentonita A i B
Bentonit A B max. dozvoljena vrijednost U1 [%] 8,35 7,60 12 U2 [%] 8,25 7,85 12 U3 [%] 8,34 7,65 12 U4 [%] 8,55 6,40 12 U5 [%] 8,85 6,30 12 U6 [%] 8,70 5,95 12 U7 [%] 9,45 8,00 12 U8 [%] 8,67 6,95 12 U9 [%] 9,12 7,80 12 Sr. V. 8,70 7,16 St. Dev. 0,39 0,78
35
Dijagram 1. Grafiki prikaz rezultata ispitivanja vlanosti bentonita A i B
Slika 1. Pe za ispitivanje vlanosti bentonita
Slika 2. Menzure za ispitivanje bubrivosti i koloidnosti
3.2. Ispitivanje bubrivosti bentonita

Za ispitivanje bubrivosti bentonita odvagano je po 9 uzoraka bentonita A i B mase od po 2g. U graduisanu mjernu posudu (menzuru) od 100 cm3, napunjenu destilovanom vodom do oznake 100 cm3, dodavani su obroci (8....10) relativno ravnomjerno rasporeene odvagane mase od 2g bentonita. Sljedei obrok se dodaje tek poto je prethodni, poslije bubrenja, pao na dno posude. Visina stvorenog gela oita se nakon jednog sata i nakon 24 sata. Visina stvorenog gela oznaava stepen bubrivosti (bentonitni broj). Kod dobrog bentonita visina stvorenog gela ne bi trebala biti manja od 20 cm3, i to u obliku pahuljica.[4,5] Rezultati ispitivanja su dati u tabeli 2 a grafiki prikaz na dijagramu 2. Tabela 2. Oitane vrijednosti visine stvorenog gela nakon 24h
Bentonit A B min. dozvoljena vrijednost U1 [cm3] 27 22 20 U2 [cm3] 29 23 20 U3 [cm3] 26 22 20 U4 [cm3] 27 21 20 U5 [cm3] 29 25 20 U6 [cm3] 27 24 20 U7 [cm3] 24 22 20 U8 [cm3] 27 24 20 U9 [cm3] 25 25 20 Sr. V. 26,8 23,1 St. Dev. 1,64 1,45
36
Dijagram 2. Grafiki prikaz rezultata ispitivanja bubrivosti bentonita A i B
Ispitivanje koloidnosti bentonita Metoda je vrlo slina odreivanju bubrivosti. U mjernu posudu od 100 cm3 najprije se ulije oko 30 cm3 destilovane vode. Zatim se ubaci masa od 2g bentonita i dobro promuka, kako bi se stvorila dobra suspenzija bentonita u vodi. Potom se doda destilovane vode do oznake 100, otvor mjerne posude poklopi akom i dobro promuka. Posuda se ostavi da stoji 24 sata i nakon tog vremena se oita visina stvorenog gela. Kod kvalitetnog bentonita ta se visina ne bi smjela spustiti ispod oznake 90 cm3. Iznad gela se stvara prsten bistre tenosti. Koliko je taj prsten manji (po visini), toliko je koloidnost ispitivanog bentonita bolja.[1,3,4] Rezultati ispitivanja su dati u tabeli 3 i grafiki prikazani na dijagramu 3. Tabela 3. Oitane vrijednosti visine stvorenog gela nakon 24h
Bentonit A B min. dozvoljena vrijednost U1 [cm3] 98 85 90 U2 [cm3] 99 86 90 U3 [cm3] 98 85 90 U4 [cm3] 98 85 90 U5 [cm3] 98 83 90 U6 [cm3] 98 84 90 U7 [cm3] 98 86 90 U8 [cm3] 98 89 90 U9 [cm3] 97 88 90 Sr. V. 98 85,67 St. Dev. 0,5 1,87
37
Dijagram 3. Grafiki prikaz rezultata ispitivanja koloidnosti bentonita A i B
4. ZAKLJUCI
Nakon provedenih ispitivanja, u laboratorijskim uslovima, aktiviranog bentonita sa leita ipovo i bentonita koji se koristi u naim livnicama za pripremanje kalupnih mjeavina moe se zakljuiti slijedee: - Vrijednosti dobijene za vlanost aktiviranog bentonita sa leita ipovo se kreu u granicama koje su uobiajne za bentonite koji se koriste u livnicama. - Oitane vrijednosti visine stvorenog gela pri ispitivanju bubrivosti aktiviranog bentonita sa leita ipovo su vie od minimalne zahtijevane vrijednosti koju bentonit treba imati da bi bio upotrebljiv za izradu kalupnih mjeavina. Poredei oitane vrijednosti za dva ispitivana bentonita uoava se da su vrijednosti za aktivirani bentonit leita ipovo vie od oitanih vrijednosti za bentonit B. - Oitane vrijednosti za koloidnost aktiviranog bentonita leita ipovo su vie od minimalno zahtijevane vrijednosti i vie su od dobijenih vrijednosti za bentonit B.
5. LITERATURA
[1] M. Brankovi, Materijali za izradu livnikih kalupa i jezgri, Tehnoloko-metalurki fakultet, Beograd, 1974. godina [2] P. Brzakovi, Prirunik za proizvodnju i primjenu graevinskih materijala nemetalinog porijekla, Orion Art, Beograd, 2000. godina [3] M. Brankovi, Tehnologija livakih kalupa, Univerzitet u Beogradu, 1982. godina [4] B. M. Zoran i autori, Ljevaki prirunik, Savez ljevaa Hrvatske, Zagreb, 1984. godina [5] N. Pajevi, livenje Gvoa i elika, Univerzitet u Beogradu, 1974. godina [6] World Casting Census, Modern Casting, American Foundry Soviety, December, 2007. god
38
ANALIZA RUTA KOMISIONIRANJA U SKLADITIMA S PROSTORNIM RASPOREDOM RIBLJA KOST

V. esnik1, T. Opetuk2, G. uki3 Sveuilite u Zagrebu, FSB, studij Industrijskog inenjerstva i menadmenta Ivana Luia 5, Zagreb, Hrvatska, vedrancesnik@yahoo.co.uk 2 Sveuilite u Zagrebu, FSB, studij Industrijskog inenjerstva i menadmenta Ivana Luia 5, Zagreb, Hrvatska, tihomir.opetuk@fsb.hr 3 Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zavod za industrijsko inenjerstvo Ivana Luia 5, Zagreb, Hrvatska, goran.dukic@fsb.hr
1
1. UVOD
U dananjim logistikim lancima neki od zahtjeva nametnutih poduzeima su to bra isporuka proizvoda i poveanje tonosti narudbi, a uz to smanjenje trokova skladitenja. U tim uvjetima skladita su postala vie od obinog mjesta za odlaganje proizvoda. U cilju poveanja efikasnosti distribucijskih centara, razvijen je velik broj modela i metoda kako bi se optimizirale skladine aktivnosti. Komisioniranje, definirano kao proces prikupljanja materijala iz skladinih lokacija prema zahtjevu korisnika, s najveim je udjelom ljudskog rada od svih skladinih aktivnosti. Tako je i trokovno najznaajnije, s udjelom od 55% od ukupnih operativnih trokova u tipinom skladitu (Tompkins et al. [1]). A s obzirom na izravan utjecaj na brzinu odgovora i tonost narudbe, utjee i na razinu usluge korisniku i njegovo zadovoljstvo. Stoga je vrlo vano uloiti odreene napore na smanjenje trokova i vremena komisioniranja, drugim rijeima poveati efikasnost tog procesa. Osim drastinih promjena u sustavu za komisiniranje, primjenom nove skladine opreme ili ak automatizacijom odreenih dijelova procesa, operativnu efikasnost komisioniranja mogue je poboljati i primjenom odgovarajuih operativnih metoda. To potvruju i istraivanja na ovom podruju, te postoji znaajan broj literaturnih izvora o metodama komisioniranja (de Koster et al. [2]). Vrijeme komisioniranja narudbe moe se podijeliti u tri komponente: vrijeme kretanja izmeu skladinih lokacija, vrijeme potrebno za izuzimanje proizvoda i vrijeme ostalih aktivnosti. injenica da oko 50% vremena komisiniranja otpada na vrijeme kretanja (Tompkins et al. [1]) prua potencijal poboljanja komisiniranja smanjenjem prijeenih udaljenosti. Veina spomenutih metoda fokusirana je upravo na ovu komponentu (Roodbergen and Vis [3]), te se mogu kategorizirati u tri grupe operativnih metoda: metode odreivanja ruta (eng. routing methods), metode dodjeljivanja mjesta odlaganja (eng. storage methods) i metode grupiranja narudbi (eng. orderbatching methods). Metodama odreivanja rute odreuju se redoslijed i ruta kretanja komisionera, pokuavajui time minimizirati prijeene udaljenosti (a time jasno i vrijeme ove komponente). Metode dodjeljivanja mjesta odlaganja koriste odreena pravila dodjeljivanja skladinih lokacija pojedinim proizvodima, takoer s ciljem skraivanja prijeenih udaljenosti. Metode grupiranja dvije ili vie narudbi korisnika u jedan nalog za komisioniranje takoer su vrlo uinkovite u skraivanju puteva komisioniranja. Meutim, performanse ovih metoda znatno ovise o prostornom rasporedu (layoutu) i veliini skladita, karakteristikama narudbi, kapacitetu komisionera, ali isto tako i o njihovom meusobnom uzajamnom djelovanju. Analize ovih metoda pokazale su nezanemariv utjecaj prostornog rasporeda skladita (zapravo zone komisioniranja) na performanse. Meutim, sve analize pretpostavljale su tradicionalni prostorni raspored. Tek nedavno profesori Russell Meller (University of Arkansas) i Kevin Gue (Auburn University) predloili su nove, radikalno drugaije prostorne rasporede s potencijalom smanjenja vremena kretanja u paletnom komisioniranju (Gue i Meller [4]).
39
U ovom radu prezentiraju se dosadanji rezultati analize metoda odreivanja ruta komisioniranja iz vie lokacija u jednom od spomenutih novih inovativnih prostornih rasporeda, tzv. rasporedu riblja kost.
2. METODE ODREIVANJA RUTA KOMISIONIRANJA

Rutiranje komisionera odreivanje je naina kretanja od lokacije do lokacije, s ciljem prikupljanja traenih proizvoda. Cilj odreivanja rute je odrediti redoslijed i smjer kretanja da se osigura dobra ruta prikupljanja - to je najkrae mogua. Ovaj problem zapravo je poseban sluaj poznatog problema putujueg trgovca (eng. Traveling Salesman Problem). Komisioner kree iz poetne pozicije (depot), posjeti sve lokacije, te se na kraju vrati do poetne pozicije. Za tradicionalni tip skladita, prikazan na slici 1 lijevo, Ratliff i Rosenthal [5] razvili su optimalni algoritam koji rezultira najkraom moguom rutom. Roodbergen i de Koster [6] proirili su taj algoritam za skladita s prostornim rasporedom prikazanim na slici 1 desno.
Slika 1. Tradicionalni prostorni rasporedi skladita Osim kriterija najkrae rute postoje i drugi zahtjevi. Ona treba biti komisioneru razumljiva i laka za pratiti, to je vjerojatno razlog da mnoga skladita u praksi koriste heuristike metode odreivanja ruta komisioniranja. Postoji nekoliko razvijenih i u praksi koritenih heuristikih metoda. Najjednostavnija, i vjerojatno u praksi najee koritena, je S-oblik metoda (eng. Sshape routing method). Primjenom ove metode komisioner ulazi u svaki prolaz s traenom lokacijom i prolazi ga u cjelosti. Prolazi u kojima nema nita za prikupiti se izbjegavaju. Iznimka se dogaa samo u sluaju posljednjeg posjeenog prolaza, ukoliko je broj posjeenih prolaza neparan. Tada se komisioner okree u prolazu i vraa natrag.
40
Slika 2. Primjeri ruta primjenom heuristikih metoda odreivanja ruta Osim S-oblik metode, postoji jo nekoliko jednostavnijih heuristikih metoda odreivanja rute komisioniranja, ali su isto tako razvijene i naprednije heuristike metode. Jedna od njih je kompozitna metoda (eng. Composite routing method). Primjenom ove metode, nakon zadnje lokacije u posjeenom prolazu komisioner produuje ili se okree temeljem kraeg puta do prve lokacije u slijedeem prolazu. Na taj nain ova metoda rezultira boljim rjeenjima (kraim rutama) od jednostavnijih metoda koje su zbog svojih vrstih ogranienja limitirane u performansama. Na slici 2 prikazani su primjeri ruta primjenom spomenutih metoda. Za opis drugih postojeih metoda odreivanja ruta itatelj se upuuje na de Koster et al. [2].
3. PROSTORNI RASPOREDI ZONE KOMISIONIRANJA

Klasini, tradicionalni prostorni rasporedi skladita odnosno zona komisioniranja su oni koje danas moemo nai u veini skladita. U osnovnom obliku to su prostorni rasporedi s paralelnim prolazima izmeu regala, centalnim mjestom za preuzimanje naloga i predaju prikupljene robe (depot), te s dvije mogunosti za promjenu prolaza na prednjoj ili stranjoj strani (prednji i stranji popreni prolaz), ve prikazano na slici 1 lijevo. Modifikacije osnovnog oblika obino su izvedbe s dodanim jednim ili vie dodatnih poprenih prolaza. Prostorni raspored s jednim dodatnim poprenim prolazom u sredini prikazan je na slici 1 desno. Kao to je ve reeno, analize metoda odreivanja ruta pokazale su da prostorni raspored ima znaajan utjecaj na performanse i time na rezultirajui ukupni put komisioniranja. Za zadani kapacitet (broj lokacija) mogue je pronai optimalni prostorni raspored izraen preko broja i duljine prolaza (Roodbergen i Vis [3], Caron et al. [7]). Rezultati provedenih istraivanja takoer su pokazali da dodavanje jednog ili vie dodatnih poprenih prolaza moe doprinjeti smanjenju puta komisioniranja, te da je isto tako mogue pronai optimalan broj dodatnih poprenih prolaza (Vaughan i Petersen [8]). No svakako primjetite da dodavanje dodatnih poprenih prolaza poveava potrebnu povrinu. Oblikovanje prostornog rasporeda tradicionalno je bazirano na nekim uvrijeenim, a zapravo nepotrebnim pretpostavkama. Dvije najvie ograniavajue su da popreni prolazi moraju biti ravni i sjei prolaze izmeu regala pod pravim kutem, te da su i prolazi izmeu regala ravni i svi orijentirani u istom smjeru. U Gue i Meller [4] autori su pokazali da te pretpostavke ograniavaju efikasnost i produktivnost jer tjeraju komisionera na dulje rute. U prostornom rasporedu koji jo zadrava paralelne regalne prolaze, ali dozvoljava da popreni prolazi budu drugaije oblikovani, oekivani put komisioniranja palete je 8-12% manji nego u ekvivalentnom tradidionalno prostornom rasporedu, ovisno o veliini zone. Autori su takav prostorni raspored nazvali letei V (eng. Flying V layout), i prikazan je na slici 3.
41
Slika 3. Prostorni raspored letei V (Gue i Meller [4]) Odbacivanjem druge pretpostavke da svi prolazi izmeu regala moraj biti paralelni, razvili su tzv. riblja kost prostorni raspored, prikazan na slici 4.
Slika 4. Prostorni raspored riblja kost (Gue i Meller [4]) Ovaj oblik takoer primjenjuje V oblik poprenih prolaza koji se proteu kroz cijelo skladite, s time da su prolazi izmeu regala ispod slova V horizontalni, a iznad slova V vertikalni. Oekivani put u ovakvom prostornom rasporedu moe biti ak i 20% manji u usporedbi s odgovarajuim tradicionalnim prostornim rasporedom. No, slino kao i rasporedi s ravnim poprenim prolazima, i ovi novi prostorni rasporedi zahtijevaju neto veu povrinu od osnovnog oblika tradicionalnog prostornog rasporeda.
4.
KOMISIONIRANJE IZ VIE RASPOREDU RIBLJA KOST
LOKACIJA
PROSTORNOM
Unato velikom potencijalu novih inovativnih prostornih rasporeda za smanjenje prijeenog puta pri paletnom komisioniranju (jednostruki ciklus, eng. single command), pitanje je kakve bi bile duljine ruta komisioniranja iz vie lokacija (viestruki ciklus, eng. multiple command) u komisioniranju kutija i pojedinanih proizvoda u takvim prostornim rasporedima, u usporedbi s tradicionalnim izvedbama. Da se pokua na to odgovoriti, napravljene su analize performansi odabranih metoda odreivanja ruta, te se ovim radom prikazuju zasada dobijeni rezultati. Rezultati prikazani ovim radom ogranieni su na jedan odabrani prostorni raspored, a analizirane su rute dobijene pomou dvije spomenute metode: S-oblik metode i kompozitne metode. S obzirom da su postojei algoritmi ovih metoda definirani za tradicionalne prostorne rasporede, prvi korak u istraivanju bio je kako definirati ove heuristike metode za prostorni raspored riblja kost. Postojei algoritmi za tradicionalni prostorni raspored s poprenim prolazima (ime se dobijaju blokovi) usmjeravaju komisionera do najudaljenijeg bloka, pa prema najbliem bloku. U prostornom rasporedu riblja kost nije mogue rei koji je blok najudaljeniji odnosno najblii. Stoga su se definirale heuristike na nain da se blokovi (u ovom sluaju postoje 3 bloka) posjeuju u smjeru kazaljke na satu. Takoer se u istraivanju primjetilo da postojei algoritmi i nisu najbolje rjeenje za prostorne rasporede s jednim dodatnim poprenim prolazom (2 bloka) i depot-om na sredini, ve se i u tim sluajevima moe koristiti naa modifikacija posjeivanje u smjeru kazaljke na satu, s time da se donja polovica zone podjeli popola na dva virtualna bloka.
Za analizu je odabran prostorni raspored s 576 lokacija po sloju. Zbog pojednostavljenja prorauna udaljenosti dimenzije lokacije uzete su 1x1 m, a irine svih prolaza 2 m. Tradicionalni prostorni raspored je s 12 prolaza izmeu redova lokacija (ukupna irina zone 48 m) i duljine prolaza/reda 24 metra (24 lokacije po redu). S lokacijom depot-a u sredini, takav prostorni raspored je optimalan za paletno komisioniranje. Takvom prostornom rasporedu dodan je jo jedan popreni prolaz po sredini i time je definiran drugi analizirani prostorni raspored. I konano, zadravanjem priblino oblika skladita, primjenom V poprenog prolaza i promjenom orijentacije regala na donjoj strani definiran je alterantivni riblja kost prostorni raspored. Za odreenje prosjenog puta komisioniranja koritena je simulacija. Za skup narudbi generirane su lokacije u prostornom rasporedu (metoda dodjeljivanja mjesta odlaganja po sluajnom rasporedu, eng. random storage) i izraunate duljine ruta. Analiza je provedena za dvije veliine narudbi s 10 i 30 stavki po narudbi, te su rezultati prikazani u tablicama 1 i 2. Zbog mogunosti dublje analize performansi metoda u analiziranim prostornim rasporedima prikazane su i obje komponente pripadajuih puteva po prolazima unutar redova (eng. within aisle) i po poprenim prolazima (eng. across aisle). Na slikama 5, 6, 7 i 8 prikazani su primjeri dobijenih ruta predloenim modificiranim heuristikama u prostornom rasporedu s poprenim prolazom odnosno prostornom rasporedu riblja kost. Tablica 1. Rezultati analize za metodu S-oblika
Veliina narudbe Put komisioniranja (m) Prostorni raspored Tradicionalni (osnovni) Tradicionalni (s poprenim prolazom u sredini) Riblja kost Po prolazima 181,3 116,5 155,6 10 Po poprenim prolazima 77,4 77,4 71,9 Ukupno (prosjeno) 258,7 193,9 227,5 Unutar prolaza 289,1 242,3 268,7 30 Po poprenim prolazima 86,7 86,7 83,2 Ukupno (prosjeno) 375,8 329,0 351,9
Tablica 2. Rezultati analize za Kompozitnu metodu

Veliina narudbe Put komisioniranja (m) Prostorni raspored Tradicionalni (osnovni) Tradicionalni (s poprenim prolazom u sredini) Riblja kost Po prolazima 150,8 105,4 138,9 10 Po poprenim prolazima 77,4 77,4 74,2 Ukupno (prosjeno) 228,2 182,8 213,1 Unutar prolaza 277,2 222,3 234,7 30 Po poprenim prolazima 86,7 86,7 82,6 Ukupno (prosjeno) 363,9 309,0 317,3
Kao to je bilo i za oekivati, dodavanje poprenog prolaza u tradicionalnom prostornom rasporedu skrauje put komisioniranja. Za obje analizirane veliine narudbi gustoa lokacija iz kojih treba komisionirati (eng. pick density) nije velika, te dodavanje dodatnog poprenog prolaza eliminira neto nepotrebnog kretanja izmeu lokacija. Takoer se moe primjetiti da se postotni iznos skraenja puta poveanjem veliine narudbe smanjuje. Daljnjim poveanjem dolo bi se to toke kada dodavanje poprenog prolaza vie ne bi imalo efekta.
43
Slika 5. Prostorni raspored s poprenim prolazom u sredini i primjer rute metodom S-oblika
Slika 6. Prostorni raspored s poprenim prolazom u sredini i primjer rute kompozitnom metodom
44
Slika 7. Prostorni raspored riblja kost i primjer rute metodom S-oblika
Slika 8. Prostorni raspored riblja kost i primjer rute kompozitnom metodom Rezultirajue prosjene duljine ruta u prostornom rasporedu riblja kost takoer su manje od odgovarajuih ruta u osnovnom tradicionalnom prostornom rasporedu. Meutim, izgleda da dodavanje V poprenog prolaza ima manji potencijal skraenja rute od dodavanja ortogonalnog poprenog prolaza. Iako su komponente po poprenim prolazima neto manje, smanjenja komponente po prolazima izmeu redova znaajno su manja u usporedbi sa smanjenjima primjenom ravnog poprenog prolaza u sredini. Usporedba rezultata analiziranih metoda u riblja kost prostornom rasporedu takoer je oekivana, te je kao i kod tradicionalnih prostornih rasporeda rezultirajua ruta naprednije
kompozitne metode kraa od rute dobijene najjednostavnijom heuristikom metodom Soblika. Potrebna povrina u prostornom rasporedu riblja kost takoer je poveana u usporedbi s prostornim rasporedom s ravnim poprenim prolazom. Glavni razlog tog poveanja lei u potrebi za dva dodatna stranja prolaza na lijevoj i desnoj strani. U analiziranim situacijama potrebna povrina prostornog rasporeda riblja kost bila je 16% vea od povrine osnovnog tradicionalnog rasporeda, te 8% vea od rasporeda s ravnim poprenim prolazom u sredini.
5. ZAKLJUAK
Prostorni raspored riblja kost bez sumnje je izvrstan prostorni raspored za paletno komisioniranje, te ve postoje i primjeri konkretne primjene. Meutim, u skladitima s komisioniranjem kutija i pojedinanih proizvoda iz vie lokacija ovaj prostorni raspored rezultira duljim rutama nego je to sluaj kod tradicionalnih izvedbi s ravnim poprenim prolazom pod pravim kutem, barem to se tie analiziranih u ovom radu heuristikih metoda odreivanja rute i pretpostavljene metode dodjeljivanja mjesta odlaganja po sluajnom rasporedu. Za potpuniju ocjenu potrebno je proiriti istraivanje i na drugaije oblike i veliine skladita, te ostale metode odreivanja ruta i dodjeljivanja mjesta odlaganja. Gue i Meller takoer rade na razvoju optimalnog prostornog rasporeda koji ukljuuje komisioniranje kutija i pojedinanih proizvoda. Ta rjeenja moda budu potpuno drugaija. Projektanti skladita trebali bi biti svjesni trendova i inovacija u projektiranju skladita, te poznavati prednosti i nedostatke pojedinih rjeenja, te tako ovosno o situaciji i znaaju pojedinih ciljeva projekta odabrati odgovarajue rjeenje.
POPIS LITERATURE
1. J.A. Tompkins, J.A. White, Y.A. Bozer, E.H. Frazelle, J.M.A. Tanchoco and J. Trevino, Facilities Planning, John Wiley & Sons, New York, 1996. 2. R. de Koster, T. Le-Duc and K.J. Roodbergen, Design and control of warehouse order picking: A literature review, European Journal of Operational Research 182, pp. 481-501, 2007. 3. K.J. Roodbergen and I.F.A. Vis, A model for warehouse layout, IIE Transactions 38, pp. 799-811, 2006. 4. K.R. Gue and R.D. Meller, Aisle Configurations for Unit-Load Warehouses, forthcoming in IIE Transactions, 2008. 5. H.D. Ratliff and A.S. Rosenthal, Order-picking in a rectangular warehouse: a solvable case of the travelling salesman problem, Operations Research 31 (3), pp. 507-521, 1983 6. K.J. Roodbergen and R. de Koster, Routing order pickers in a warehouse with a middle aisle, European Journal of Operational Research 133, pp. 32-43, 2001 7. F. Caron, G. Marchet and A. Perego, Optimal layout in low-level picker-to-part systems, International Journal of Production Research 38 (1), pp. 101-117, 2000. 8. T.S. Vaughan and C.G. Petersen, The effect of warehouse cross aisles on order picking efficiency, International Journal of Production Research 37 (4), pp. 881-897, 1999
46
SELEKTIVNO PRIKUPLJANJE KORISNIH KOMPONENTI OTPADA NA JAVNIM MJESTIMA U OPINI ZENICA SELECTIVE COLLECTING VALUABLE COMPONENTS OF WASTE ON PUBLIC PLACES IN ZENICA
Bajri Dijana, Huseinspahi Majda Mainski fakultet, Zenica Zenica
REZIME
U gradovima Bosne i Hercegovine, nastaje godinje velika koliina kunog otpada. Ta koliina je dovoljna da se napuni jedan veliki fudbalski stadion. Gotovo cijela ova koliina otpada u Bosni i Hercegovini se odlae na nekontrolisanim deponijama, vie smetljitima, koja ne sprovode ekoloki bezbijedno odlaganje. Organski otpad je biorazgradiv i njegovim bacanjem na smetljita nastaju gasovi, metan i procjedne vode koje ugroavaju ivotnu sredinu, zbog toga je veoma bitno da vrimo odvojeno sakupljanje otpada. Kljune rijei: zeleni otok, plastika, metal, papir.
ABSTRACT
Cities of BiH produces a large ammount of house waste per year. That ammount is enough to fill a large footboll stadium. Almost oll ammount of this waste in BiH is stored in uncontroled deponies, more like garbage places without ecologicoly safe disposing of it. Organic waste is biologicaly decomposable, and that process produce gasses like metan and waste-water wich are dangerads for environment, because of that it is very immportant to colect waste separately. Key words: green island, plastic, metal, paper.
1. OPIS LOKACIJE
Zenica je grad smjeten u kotlini rijeke Bosne na nadmorskoj visini 316 metara. Privredni je centar Bosne i Hercegovine u kojem je smjetena teka industrija i crna metalurgija. Vodea korporacija u gradu Zenici je ArcelorMittal Steel (eljezara Zenica). Tabela 1. Opi podaci grada Zenice Povrina opine Geografska irina i duina Nadmorska visina 500 km2 44 12' i 17 56' 316 m
47
Slika 1. Grad Zenica Prije drugog svjetskog rata opina je imala 15.000 stanovnika, pred ovaj rat imala je 141.000 stanovnika. Gustina naseljenosti u opini Zenica iznos 228 stanovnika po km2 . Prosjena produkcija otpada u ovom gradu iznosi od 0,8 1 kg otpada po stan na dan.[1]
1.1. Sadanji nain postupanja s otpadom

Na opini Zenica danas je oko 60% podruja pokriveno organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada i tek su u fazi zaea i pokuaji da se organiziranim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvati i ruralno podruje opine Zenica. U opini Zenica prikupljanje otpada vri komunalno preduzee Alba Zenica koja djeluje u okviru preduzea Alba BiH. Cjelokupni prikupljeni otpad (bez uvida u njegov sastav) se odvozi na neureenu deponiju Sie. Okolnom stanovnitvu prijeti opasnost zagaenja pitke vode to moe dovesti do pojave raznih oboljenja. U tijelu deponije esto se javljaju kako otvoreni tako i zatvoreni poari koji izazivaju eksploziju metana (CH4) koji su veoma opasni i tetni po zdravlje ljudi. Preduzee Alba, osim gore navedenih aktivnosti bavi se jo i organiziranim otkupom papira i plastinih folija kao i preuzimanjem metalnih sirovina. Za ove sekundarne sirovine uglavnom postoje kupci kao to su Natron Hayat za papir, neke manje firme u BiH za plastine folije i Arcelor Mittal Steel Zenica za eljezo.
Slika 2. Do sada smo ovako "prikupljali"
1.2. Zakonska regulativa upravljanja otpadom u BiH

U Bosni i Hercegovini 2003 god. doneen je paket okolinskih zakona meu kojima je i Zakon o upravljanju otpadom. Prema lanu 2. cilj ovog zakona je podsticanje i osiguranje najvanijih uslova radi sprjeavanja nastajanja otpada, prerade otpada za ponovnu upotrebu i reciklau, izdvajanje sirovog materijala i njihovo koritenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada. Radi postizanja cilja i pravovremenog sprjeavanja zagaivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoli, upravljanje otpadom vrit e se na nain da osigura: minimalno nastajanje otpada, a posebno svoenje opasnih karakteristika takvog otpada na minimum; smanjenje nastalog otpada po koliini, posebno uzimajui u obzir tokove otpada; tretiranje otpada na nain kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega, spaljivanja ili odlaganja na deponije na okolinski prihvatljiv nain onih vrsta otpada koje ne podlijeu povratu komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije.[2] Otpad predstavlja jedan od prioritetnih problema zatite okoline u BiH. Problemi pri upravljanju otpadom potiu, izmeu ostalog, iz dosadanjeg drutvenog odnosa prema otpada i naina upravljanja, pomankanja upravljake i strukovne usklaenosti i organiziranost, pomankanja pravnih propisa i ekonomskih mjera. Problem migracije stanovnitva usljed ratnih razaranja dodatno je uticao na pogoranje stanja. Upravljanje otpadom vrit e se na nain da se preduzmu sve neophodne mjere koje osiguravaju tretman i odlaganje otpada bez ugroavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja tete ili prouzrokovanja znaajnog rizika po prirodu.
2. CILJEVI
Prijedlog naina postupanja sa komunalnim otpadom na urbanom podruju opine Zenica odnosi se na selektivno prikupljanje komunalnog otpada (papir i karton, metali i PET ambalaa) postavljanjem kontenjera za selektivno prikupljanje komunalnog otpada tzv. zelenih otoka ime se uspostavlja sistem ekonomski odrivog upravljanja otpadom. Prikupljanje ovih korisnih komponenata vri se zato to je to ekonomski opravdano, postoji trite za papir i karton, metal, PET ambalau. Da bi zbrinjavanje ukupnih koliina komunalnog otpada za lokalnu zajednicu bilo uspjeno, neophodno je podizanje nivoa ekoloke svijesti graana u uspostavljanju odrivog sistema selektivnog sakupljanja komunalnog otpada, to predstavlja preduslov za poveanje materijalne i energetske upotrebe otpada kao jednog znaajnog segmenta odrivog drutvenog razvoja lokalne zajednice. Potrebno je promovisanje ideje o potrebi za selektivnim odlaganjem i sakupljanjem komunalnog otpada meu uenicima, prosvjetnim radnicima i graanima. Neophodno je unapreenje odnosa graana prema ivotnoj sredini, posebno prema otpadu koji generiu, te uvoenje odgoja i obrazovanja za okoli u sve segmente odgojno obrazovnog sistema kroz kolske planove i programe, predavanja i praktine prikaze za graane.
3. MJERE ZA SELEKTIVNO PRIKUPLJANJE KORISNIH KOMPONENTI

Mjere za postizanje odrivog naina postupanja sa korisnim otpadom: Edukacija i obrazovanja graana Postavljanje zelenih otoka Izgradnja reciklanog dvorita
3.1. Edukacija graana
49
Uinkovita promocija i edukacija kljuni su faktori za uspjenost programa odvojenog sakupljanja otpada. Potrebno je vriti stalnu edukaciju stanovnitva, koji kao krajnji korisnici imaju presudnu ulogu u uspostavljanju efikasnog i racionalnog sistema povrata ambalanog otpada. Svjedoci smo posljedica nemarnog i neodgovornog odnosa prema otpadu jer se velike koliine korisnog, iskoristivog otpada odlaze na deponije umjesto na dalju preradu. elimo promijeniti razmiljanja ljudi koji misle da je pitanje otpada problem koji e rijeiti neko drugi, a na njima je da ga se samo rijee iz svog dvorita, i kod svakog pojedinca razviti svijest da je nezamjenjiv faktor u spaavanju planete Zemlje. To se moe postii primjenom sljedeih mjera: Redovna komunikacija sa stanovnitvom, broure, edukativni programi, promocija i razvoj svijesti kod kolske populacije, prezentacije na temu, odnosi sa javnou, TV emisije, reklamni spotovi, akcije s djecom, postavljanje zelenih otoka.
3.2. Postavljanje zelenih otoka

Zeleni otok je ureeni prostor na javnoj povrini na kojoj je smjetena skupina kontenjera za odvojeno zbrinjavanje sekundarnih sirovina (papir i karton, PET ambalaa, Fe-metal i Nemetal).
Slika 3. Izgled postojeeg zelenog otoka ispred Osnovne kole Musa azim ati Da bi graanima omoguili da vrijedne sirovine sakupljaju odvojeno od kunog otpada, pored ve postavljena tri zelena otoka u sklopu ovog projekta planirano je postavljanje sedam zelenih otoka u opini Zenica za izdvojeno sakupljanje PET ambalae, papira i kartona i metalnog materijala. Izdvojenim sakupljanjem i odlaganjem otpada na zelene otoke omoguava se iskoritavanje tih vrijednih sirovina, smanjenje koliine otpada koji zavrava svoj ciklus na odlagalitima, uvaju se prirodni resursi te se pomae u rjeavanju problema zatite okolia. Tabela 2. Lokacije postavljanja zelenih otoka R. Lokacija Adresa br.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
O.. Mea Selimovi O.. Skender Kulenovi Pedagoki fakultet KC Sveti Pavao Srednja ekonomska kola Srednja medicinska kola Caffe Pizzeria CACADU
Talia brdo 14 Radakovo bb Ul.dr.Adolfa Goldbergera 10 Ul.Aska Boria 16 Ul.Mejdanik 2 Ul.Crkvice bb Ul.Prve Zenike brigade 1A
Pri planiranju lokacija za zelene otoke vodilo se rauna o tome da oni budu postavljeni u blizini obrazovnih ustanova i podrujima sa veim brojem stanovnika.
3.3. Izgradnja reciklanog dvorita

Koncept reciklanog dvorita zasniva se na tome, da se za odreenu naseljenu oblast organizuje pripremljeno i fino ureeno mjesto sa kompletnom infrastrukturom, odnosno sa kvalitetnim pristupnim putevima, potrebnim brojem kontenjera i kanti za prijem razdvojeno skupljenih komponenti otpada iz komunalnog ili industrijskih otpada. Na reciklana dvorita u zavisnosti od organizacije prijema komponenti otpada graani mogu donositi sortirane : Korisne komponente iz otpada : papir i staklo, stakleni ambalani otpad, prozorsko staklo (bez boja i neistoa), metalni ambalani otpad (limenke i Al doze), PET ambalani otpad, PE folije, graevinski ut, zeleni biootpad, autogume, krupni otpad (aparati bijele tehnike iz domainstava, namjetaj), tekstil Problematini otpad iz domainstava: baterije, lijekovi, motorna ulja, boje i tekuine Osnovno pravilo je da komponente koje se predaju na reciklano dvorite nee zavriti na deponiji otpada i da nee zagaditi okoli. Reciklana dvorita slue kao meudeponije za skupljanje problematinih otpada, sa kojih se svi otpadi dalje upuuju u postrojenja za obradu i dalje na konano zbrinjavanje.
Slika 4. Reciklano dvorite
51
POSTOJEI OTOCI
PREDVIENI OTOCI
52
TECHNO-EDUCA 2008: Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta
Papir odloite u svijetlo plave kontenjere RAL 5015 DA u ove kontenjere e se odlagati novine, asopisi, prospekti, katalozi, knjige, uredski papir, biljenice (sveske), kutije, karton (bez ikakvih dodatnih tvari), vreice od papira i sl. NE u ove kontenjere se NEE odlagati vezane tvari (npr. tetra pak od mlijeka ili napitaka), ambalaa od lijekova, ugljeni ili indigo papir za kopiranje, prljavi ili zauljeni papir, masni papir, omoti od sapuna, plastika ili plastikom obloena kartonska ambalaa i sl. Papir je inae ista i lako dostupna sirovina, koje ima oko 30% u naem otpadu. Postojea tvornica papira Natron u Maglaju, upuuje na odvojeno sakupljanje ove sirovine.[3] Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjei 2 stabla i potroiti 240 000 l vode , 4 700 kWh elektrine energije. + Za proizvodnju iste koliine papira od starog papira potroi se 0 stabala, 180 l vode i 2750 kWh elektrine energije. = 1t
Na sljedeoj slici je prikazana ema dobijanja papira iz primarnih sirovina (prikaz s lijeve strane) i prerada starog papira sa desne strane iz ega moem zakljuiti da reciklaom starog papira imamo utedu energije, drveta, manje hemikalija, manje otpadnih voda.
Slika 5. Prikaz proizvodnje recikliranog papira Reciklirani papir se proizvodi od 80-100% starog papira i nove celuloze uz dodatak hemijskih pomonih sirovina. Karton se u prosjeku pravi 90% od starog papira. [3] PET ambalau odloite u ute kontenjere RAL 1021 DA - u ove kontenjere e se odlagati PET boce od napitaka (coca-cola, fanta, sprite, mineralna voda i sl.), PET boce od ulja i deterdenata, plastine aice za pie ili od jogurta. NE - u ove kontenjere se NEE odlagati plastina ambalaa motornih ulja, pesticida, otrova, mijeana plastika s drugim materijalima ili neistoama i sl.
Kako se plastika proizvodi od prirodnih resursa, nafte i zemnog gasa, mora se paziti i na ove zalihe. Pri spaljivanju 4 plastine kesice potroi se onoliko kiseonika koliko je potrebno ovjeku za jedan dan, to govori o opasnosti koritenja i spaljivanja plastike. Vrijeme razgradnje plastine ambalae: Plastine boce, 100 10 000 godina Plastine vreice 100 10 000 godina Plastini upaljai 100 godina Metal odloiti u sive kontenjere RAL 7001 DA u ove kontenjere e se odlagati limenke od pia, ostali metalni predmeti kao to su ispranjene konzerve, alat, ica, metalna cjevovodna armatura, krae cijevi, metalni zatvarai i epovi od staklenki i boca. NE u ove kontenjere se NEE odlagati doze ili sprej doze od boja i lakova (to je opasan otpad). Metal se proizvodi od prirodnih sirovina, ruda, koje ine znatan dio dravnog bogatstva. Radi se o neobnovljivim izvorima energije, ije se zalihe nerazumnim troenjem iscrpljuju. Osim kontrole troenja, potrebno ga je reciklirati. Na taj nain e se sauvati resursi, smanjiti potronja struje, hemikalija i vode pri ponovnoj proizvodnji, smanjiti koliine otpada i sauvati okoli. Kroz iskoritenje doza od bijelog lima dobija se visokokorisni eljezni otpad i po jednoj toni bijelog lima dobije se 4 kg kalaja. Smanjenje potronje energije i smanjenje optereenja zraka kod procesa ponovnog koritenja utedi se 60% energije i zagaenje zraka se smanji za 30%. Razlozi za odvojeno sakupljanje korisnih komponenti: Smanjenje koliine i teine otpada na deponije Uteda prirodnih resursa Reciklaa korisnih komponenti Uteda energije
RECIKLAA BIJELOG LIMA Npr. KONZERVA ILI DJELOVI KAROSERIJE
KONZERVE OD BIJELOG LIMA
PRESOVANJ VALJANJE
BALA METALA TOPLJENJE
KONVERTOR
ODLIVCI
Slika 6. Reciklaa bijelog lima

4. ZAKLJUAK - OEKIVANI REZULTATI

Implementacijom ovog projekta se postie zatita ovjekove okoline, te ekoloki zadravija i ekonomski bolja budunost. Selektivnim sakupljanjem sekundarnih energetskih sirovina postie se tednja primarnih sirovina, smanjenje ukupne koliine otpada koja ide na deponiju, smanjenje tetnih emisija iz deponija otpada. U prosjeku se na zelenim otocima mjeseno moe sakupiti: 800 kg papira, 80 kg PET ambalae, 120 kg folija, 50 kg aluminijskih doza. Ukupna mjesena koliina selektivno sakupljenog otpada na jednom zelenom otoku bi u prosjeku iznosila 1050 kg, to za deset planiranih zelenih otoka iznosi oko 10 t otpada mjeseno. Uvoenjem selektivnog sakupljanja sekundarnih komponenti otpada dobili bi smo 120 t iskoristivog materijala godinje.
5. LITERATURA
[1] Statistiki godinjak 1991. godina [2] www.rec.org.ba/zakoni.htm [3] www.natron-hayat.ba
55
ISPITIVANJE DRVETA ZATEZANJEM U PRAVCU I UPRAVNO NA PRAVAC DRVNIH VLAKANA

Dervi Emruli Univerzitet u Zenici Metalurki istitut Kemal Kapetanovi v.prof.dr.sc. Nadija Harai Univerzitet u Zenici Mainski fakultet
Abstract
U radu se govori o praktinom ispitivanju drveta kao ininjerskog materijala, zatezanjem u pravcu i upravno na pravac vlakana. Epruvete su posebno izraeni uzorci od drveta u odreenim tehnikim ili standardnim oblicima i dimenzijama. Dobijeni rezultati zatezne vrstoe slue za kontrolu kvaliteta drveta i njegovih proizvoda koju nuno trai savremena proizvodnja i prerada drveta a u skladu sa standardima. Kljune rijei: drvo, ispitivanje zatezanjem, zatezna vrstoa, standardi
1 UVOD
Pouzdano se ne zna kada se drvo poelo koristiti,ali je sasvim sigurno da e ono i danas u eri informatikog i kibernetskog buma nai svoje mjesto kako u industriji tako i u domainstvima. Da bi se ono koristilo veoma je vano znati svojstva drveta. Bez tih saznanja ne moemo se upustiti u projektovanje raznih konstrukcija (graevinskih: mostovi, vikend kue, krovovi; sportskih:ripstoli, razboji, odrazne daske...) i proizvoda od drveta (prozori, vrata, podovi, stolovi, stolice...).
1.1 Znaenje ispitivanja

Ispitivanjem drveta odreuju se njegove osnovne karakteristike, kvalitet i osobine za odreenu upotrebu. iroka je paleta koritenja drveta bilo kao osnovnih konstrukcijskih elemenata ili pak gotovih proizvoda. Njihovi razliiti radni uslovi usljed mehanikih, toplotnih, hemijskih i drugih djelovanja zahtijevaju drvo takvih karakteristika, koje e imati potrebnu izdrljivost, sigurnost i ekonominost. Do karakteristika drveta dolazi se njegovim ispitivanjem, a na osnovu dobivenih rezultata, obavlja se izbor i njegova upotreba za odreene proizvode ili konstrukcije u stanogradnji, mostogradnji itd.
1.2 Zadatak ispitivanja

Pripremiti ispitni uzorak drveta, ispitati ga odreenom metodom ispitivanja i odrediti njegove osnovne karakteristike. Ispitivanje se sastoji od nabavke standarda za eljeno ispitivanje, u skladu sa tim standardom izraditi epruvetu ili vie njih (zavisi od zahtjeva standarda) i njihovo ispitivanje do zavretka procesa ispitivanja. Pri tom se mjere, oitavaju i izraunavaju traeni podaci, karakteristike i svojstva ispitanog uzorka drveta.
56
1.3 Svojstva drveta

Svojstva su glavne karakteristike drveta na ijoj osnovi se provodi izbor, dimenzionisanje i upotreba drveta. Dobivaju se odreenim postupcima ispitivanja, a prema vanosti u mainstvu najvanija su mehanika i to: pritisna vrstoa, zatezna vrstoa, savojna vrstoa, smicajna vrstoa, vrstoa cijepanja, specifini rad lomom, otpornost prema probijanju, savitljivost, tvrdoa po Janki i otpornost prema izvlaenju eksera i vijaka.
2 ISPITIVANJE DRVETA ZATEZANJEM

2.1 Epruvete za ispitivanje
Epruvete su posebno izraeni uzorci ispitivanog materijala od drveta u odreenim tehnikim ili standardnim oblicima i dimenzijama. Pomou njih se odreuje osnovno svojstvo drveta, zatezna vrstoa. Prema izradi koriste se tehnoloke i standardne ispitne epruvete.
2.1.1 Tehnoloke epruvete

To su neobraene epruvete od drveta, koje se posebno ne izrauju mainskom obradom, ve se uzimaju i ispituju u stanju gotovog proizvoda, npr. daske za graevinske skele. Takve epruvete ispituju se u odreenim slobodnim mjerama (irina,debljina i duina). Izgled i dimenzije epruvete date su na slici 1.
Sl.1 Tehnoloka epruveta za ispitivanje drveta zatezanjem
2.1.2 Standardne epruvete za ispitivanje

Epruvete, izraene mainskom obradom drveta na standardom propisane oblike i dimenzije u svojoj normalnoj ili proporcionalnoj izvedbi nazivamo standardnima. U sluaju kada se raspolae sa dovoljno materijala tj. drveta za izradu epruveta tada se izrauju i koriste proporcionalne duge epruvete. U sluaju manjka materijala tj., drveta za izradu epruveta tada se izrauju i koriste proporcionalne kratke epruvete. Epruvete su pravougaonog poprenog presjeka, a izgled i dimenzije epruveta date su na slici 2.a) epruveta za ispitivanje zatezanjem u pravcu drvnih vlakana-velika epruveta, 2.b) epruveta za ispitivanje zatezanjem u pravcu drvnih vlakana-mala epruveta i 2.c) epruveta za ispitivanje zatezanjem upravno na pravac drvnih vlakana
Debljina
in a Du
57
R575
50
60
160 600
a)
50
60
160
b)
c)
Sl.2 Standardne epruvete za ispitivanje drveta zatezanjem
2.1.3 Dijelovi epruveta

Osnovna upotreba epruveta kao i njihovi rezultati ispitivanja strogo su uslovljeni odreenom tanou izrade, standardnom vrstom, oblikom i vrstom drveta. Pravilno i uspjeno provoenje ispitivanja zahtijeva dobro poznavanje dijelova, mjera i oznaka na epruveti. Svaka ispitna epruveta sastoji se od mjernog, prelaznog i steznog dijela. Mjerni dio epruvete (deformacioni dio)-to je srednji, glatki i namjerno oslabljeni dio epruvete na kojem se izvode, prate i mjere njene deformacije u toku i nakon loma. Prelazni dio epruvete (dekoncentracioni dio)-to je konusni ili dio pod radijusom, izveden po standardom definisanim pravilima a slui za prenoenje i lociranje deformacija i loma na mjerni dio epruvete. Pravilna izrada tih prelaza omoguava uspjenu dekoncentraciju naprezanja. Stezni dio epruvete (nedeformacioni dio)-su krajevi epruvete i slue za njeno uvrivanje u stezne eljusti kidalice. U naem sluaju ovaj dio epruvete izraen je pravougaonog oblika.
2.2 Ispitivanje zatezanjem 2.2.1 Zadatak i krai opis postupka ispitivanja

46
Osnovni zadatak ispitivanja je omoguiti uspjeno odreivanje zateznih karakteristika drveta pomou odreenih ureaja za zadavanje sile (kidalica) i standardom propisane procedure. Ispitivanje se izvodi u skladu sa standardom izraenoj epruveti, njenim pravilnim postavljanjem i uvravanjem u stezne eljusti ureaja i nanoenjem optereenja na epruvetu. Usljed djelovanja i rasta sile, kada taj prirast sile prekorai svoj maksimum epruveta ulazi u podruje trajnih deformacija i na kraju u podruju klonulosti kada dolazi do loma (kidanja) epruvete. Na slici 3 moemo da vidimo idealizirani uzorak drveta izloen zateznim naprezanjima paralelno s vlaknima, pritisnim naprezanjima paralelno s vlaknima i pritisnim naprezanjima okomito na smjer vlakana.
Sl.3 Idealizirani uzorak drveta izloen zateznim naprezanjima paralelno s vlaknima, pritisnim naprezanjima paralelno s vlaknima i pritisnim naprezanjima okomito na smjer vlakana Na slici 4, slici 5 i slici 6 mogu da se pogledaju promjene vrstoe u odnosu na smjer (paralelan/okomit) zatezanja.
Slika 4
Slika 5.
Slika 6.
dijagram ispitivanja uzorka borovine na zatezanje paralelno i okomito na smjer vlakana
Ovisnost zatezne vrstoe od smjera djelovanja sile u odnosu na smjer vlakana.
Ovisnost raznih vrstoa drveta od smjera djelovanja sile u odnosu na smjer drvnih vlakana
2.3 OSNOVE VRSTOE

2.3.1 Pojam optereenja
Optereenje je ukupna vanjska sila koja djeluje na cijelu povrinu presjeka epruvete ili uzorka koji je podvrgnut ispitivanju. Oznaava se slovnim simbolom (F), a izraava se u Njutnima (N).
Prema nainu djelovanja sile, optereenje moe biti statiko i dinamiko. - Statiko optereenje je vrsta optereenja kod kojeg sila djeluje mirno ili se sporo i kontinuirano u jedninici vremena mijenja (nanosi) od neke najmanje do neke najvee vrijednosti. - Dinamiko optereenje je vrsta optereenja kod kojeg sila djeluje izmjenino i dovodi do breg zamora materijala. To su nepovoljna optereenja za epruvetu i materijal i za svako takvo ispitivanje potrebno je odrediti njegovu vrstu, smjer i veliinu.
2.3.2 Pojam naprezanja i vrstoe

- Naprezanje materijala je unutranja sila po jedinici presjeka kojom se materijal suprostavlja promjeni svog oblika, a izraunava se po formuli:
R=
F ; gdje je: S
F- unutranja sila naprezanja (N) S- presjek materijala koji izlaemo naprezanju (mm2) - vrstoa materijala je najvee naprezanje koje materijal moe podnijeti prije loma, a izraunava se po formuli:
Rm =
Fm ; gdje je: S0
Fm- maksimalna sila (N) koju materijal moe podnijeti prije loma S0- poetna povrina poprenog pesjeka (mm2) Ove osnovne formule naprezanja i vrstoe materijala koriste se gotovo kod svih vrsta materijala zatezanjem pa tako i kod ispitivanja drveta.
2.4 Ispitivanje zatezne vrstoe

Ovim ispitivanjem u mainstvu se odreuje jedno od najvanijih svojstava materijala drveta kao mainskog materijala, a to je vrstoa drveta. Ona se odreuje postupkom mehanikog razaranja odreenog uzorka (epruvete), pomou ispitnih ureaja koji se uobiajeno nazivaju kidalice i najee u laboratorijskim uslovima. Zavisno od naina djelovanja sile zatezanja kao i nainu kidanja epruvete imamo zatezanje u pravcu drvnih vlakana i zatezanje upravno na pravac drvnih vlakana. (Sl.4)
2.4.1 Ispitivanje zatezne vrstoe u pravcu drvnih vlakana

Zatezna vrstoa je izraunato naprezanje koje proizvodi maksimalna zatezna sila, u pravcu drvnih vlakana prije nastajanja loma po jedinici povrine poetnog presjeka epruvete, a rauna se po formuli:
mII =
Fm N ; gdje je: 2 S0 mm
Fm - maksimalna zatezna sila, (N) S 0 - poetna povrina poprenog presjeka epruvete, (mm2)
2.4.2 Ispitivanje zatezne vrstoe upravno na pravac drvnih vlakana

Zatezna vrstoa je izraunato naprezanje koje proizvodi maksimalna zatezna sila,upravna na pravac drvnih vlakana prije nastajanja loma po jedinici povrine poetnog presjeka epruvete,a rauna se po formuli:
m =
Fm S0
N mm 2 ; gdje je:
Fm - maksimalna zatezna sila, (N) S 0 - poetna povrina poprenog presjeka epruvete, (mm2)
2.4.3 Izraunavanje modula elastinosti

Modul elastinosti rauna se po formuli:
E=
F le N ; gdje je : 2 S 0 l e mm
F - sila pri kojoj je mjereno izduenje, N S 0 - poetna povrina poprenog presjeka epruvete, (mm2)
3 IZVJETAJ O ISPITIVANJU
U izvjetaj o ispitivanju treba navesti: - vrstu drveta, - maksimalnu, minimalnu i srednju vrijednost irine goda (po zahtjevu uee zone kasnog drveta), - vlanost epruvete prema JUS D.A1.043, - izgled loma epruvete poslije ispitivanja, - maksimalnu, minimalnu i srednju vrijednost vrstoe, - modul elastinosti (po zahtijevu) Zatezna vrstoa izraava se sa tanou od 1 [N/mm2] a modul elastinosti od 1000 [N/mm2]
4 ZAKLJUCI
U ovom radu govori se o praktinom ispitivanju drveta kao ininjerskog materijala, zatezanjem da bi se mogle izvriti precizne ocjene njegove vrijednosti i osobina, te da bi se mogla provoditi kontrola kvaliteta drveta i njegovih proizvoda koju nuno trai savremena proizvodnja i industrijska prerada drveta, a u skladu sa standardima: JUS D.A1.048 (Ispitivanje drveta-zatezna vrstoa) JUS D.A1.052 (Ispitivanje drveta- zatezna vrstoa upravno na drvna vlakna)
Opisana su detaljno ispitivanja zatezanjem u pravcu i okomito na pravac drvnih vlakana i date su skice epruveta na kojima se izvode ispitivanja. U mainstvu je ispitivanje drveta vrlo znaajno zbog potreba dobrog poznavanja, pravilnog izbora, upotrebe i maksimalnog iskoritenja drvnih resursa kojih je sve manje u svijetu i BiH. U radu je dat Prilog A, koji je iformativnog karaktera a u njemu se nalazi krai spisak JUS standarda jer za sada nema usvojenih BAS EN standarda za ispitivanje svojstava drveta to je propust koji treba hitno nadoknaditi. Prilog A (informativan) spisak JUS standarda koji se koriste za odreivanje svojstava drveta.
61
R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.
Naziv standarda Ispitivanje drveta Opti dio Ispitivanje drveta Terminologija i oznake Ispitivanje drveta Uzimanje uzoraka Ispitivanje drveta Greke drveta-Mjerenje Ispitivanje drveta Karakteristine osobine-Mjerenje Ispitivanje drveta Vlanost drveta Ispitivanje drveta Specifina teina Ispitivanje drveta Zatezna vrstoa u pravcu vlakana Ispitivanje drveta Utvrivanje veliine utezanja Ispitivanje drveta Utvrivanje veliine bubrenja Ispitivanje drveta Pritisna vrstoa upravno na drvna vlakna Ispitivanje drveta Tvrdoa po Janki Ispitivanje drveta vrstoa cjepanja
Oznaka standarda JUS D.A1.020 JUS D.A1.021 JUS D.A1.040 JUS D.A1.041 JUS D.A1.042 JUS D.A1.043 JUS D.A1.044 JUS D.A1.048 JUS D.A1.049 JUS D.A1.050 JUS D.A1.051 JUS D.A1.054 JUS D.A1.055
Godina izdanja 1957 1957 1957 1957 1957 1957 1957 1957 1958 1958 1958 XII-1964 II-1965
LITERATURA
[1] Karahasanovi A.: Nauka o drvetu, Svjetlost-Sarajevo 1988. [2] Lj.ivaljevi,T.Karai: Graevinski materijali, Svjetlost-Sarajevo, 1982. [3] Tehniki standardi Evropske Unije u drvnoj industriji: Seminarski materijal Predavai:Sead Kelali,tefo orn,Milan ljivi;11.maj 2005. [4] Tehniki vodi za izvoznike proizvoda od drveta;TIM KNOW HOW; SARAJEVO,2006 [5] JUS standardi od D.A1.020/1957 do D.A1.055/II-1965. [6] N. Harai: Materijali u proizvodnji-predavanja 2007/2008
62
PRIMJENA SAVREMENOG CIM I JIT KONCEPTA U PROIZVODNJI NAMJETAJA APPLICATION OF ADVANCED CIM & JIT CONCEPT IN FURNITURE INDUSSTRY
Edin Gari1 dipl.in.ma, Adnan Lihi2 dipl.in.ma, mr.sc. Ismar Alagi3, Prof.dr. Darko Petkovi4, Prof. dr. Harun Yazgan5 BME doo, Groenewegwn Fabricage van Wegtransportmiddelen BV, Teanj, B&H, MANN+HUMMEL (BA) J.S.C., Teanj, B&H, 3 REZ-RDA Central BiH/Univerzitet u Zenici, Mainski fakultet, B&H 4 Univerzitet u Zenici, Mainski fakultet,B&H 5 Sakarya niversitesi, Turkey
2 1
SAETAK
U ovom radu su obraeni savremeni CIM i logistiki koncepti, teoretske osnove, naini praktine primjene i rezultati koji bi se postigli njihovim koritenjem. Cilj rada je bio postavljanje projektantskih podloga za uspjenu primjenu savremenih CIM i logistikih koncepta u novoj fabrici za proizvodnju namjetaja u preduzeu Economic d.o.o Vitez. U prvom dijelu ovog rada su detaljno obraene i prikazane teoretske osnove savremenih CIM i logistikih koncepta. Zatim su izneeni rezultati laboratorijskih istraivanja u CIM laboratoriji na Univerzitetu Sakarya u Turskoj. Takoer su dati rezultati primjene savremenih logistikih koncepta u industrijskim uslovima. Izvrena je analiza trenutnog stanja u preduzeu Economic i date upute za koritenje savremenih logistikih koncepta u ovom preduzeu. Zakljuak koji je dobijen na osnovu svih gore navedenih faktora je taj da e, iako uvoenje i koritenje savremenih CIM logistikih koncepta iziskuje velika sredstva, u skoroj budunosti biti neophodno primjenjivati ove koncepte da bi se osiguralo uspjeno poslovanje preduzea Economic i poveala konkurentnost na sve zahtjevnijem tritu. Kljune rijei: CIM, JIT, koncept, namjetaj.
ABSTRACT
This paper deals with contemporary CIM and logistic concepts, theoretical principles, ways of practical application and results which would be achieved by their use. The goal of this paper was to set some designing instructions for successful application of the contemporary CIM and logistic concept in the new furniture plant in the company - Economic Ltd., Vitez. In the first part of this paper, some theoretical principles of contemporary logistic concepts were presented. In addition, the laboratory results obtained in the CIM Laboratory at the University of Sakarya, Turkey, were presented as well. Also, the paper includes the results of the application pertaining to contemporary logistic concepts in industrial conditions. The analysis of the current situation in the Economic was carried out and the instructions were given for use of contemporary logistic concepts. Following the aforementioned facts, the conclusion was made that, although the introduction and use of contemporary CIM and logistic concepts requires huge funds, it will be necessary in the near future to apply these concepts in order to provide successful operation of the Economic company and to increase competitiveness at the demanding market. Key words: CIM, JIT, concept, furniture.
1.
UVOD
U ovom radu razmotrit e se uloga primjene CIM (Computer Integrated Manufacturing) i JIT (Just In Time) koncepta u proizvodnji namjetaja kompanije Economic d.o.o. Vitez, a u svrhu unapreenja razvoja i proizvodnje namjetaja novog proizvodnog kapaciteta Economica koji je u trenutnoj izgradnji. Sadanja situacija u proizvodnom sektoru je definisana velikim politikim i socijalnim promjenama u svijetu. Promjene u uslovima ne vie dinamike, nego turbulentne okoline, su nevjerovatne i teko predvidive samo nekoliko godina ranije. To izaziva ekstremno napetu ekonomsku situaciju dovodei u najtei poloaj proizvodni sektor. Proizvodne fabrike su dovedene u situaciju strahovitog porasta broja odluka koje se pred njih postavljaju a sa druge strane enormnog porasta konkurencije i zahtjeva za skraenjem proizvodnih ciklusa. Biti fleksibilan nije trend ili nain da se bude prvi u brani, nego nain da se preivi, da se proizvodi bre i sa kvalitetom koji je zahtjevan za budunost. [8] To je jedan od naina da se uvijek bude uz kupca-potroaa, odnosno, da se pomno prate i oslukuju otkucaji trita i dostignua tehnolokog razvoja. irenjem i liberalizacijom trita, kupci proizvoaima namjetaja postavljaju sve otrije zahtjeve za kraim rokovima isporuke uz istovremeno smanjenje koliine istovrsnih proizvoda, te drastino skraenje njihovog ivotnog vijeka. Uz dosadanje aktivnosti, primjerice primjena CNC strojeva u proizvodnji, informatiziranje knjigovodstvenog, komercijalnog i najee skladinog poslovanje, te fragmentno informatiziranje tehnike pripreme, ogranienje daljnjeg razvoja postaje konstrukcijska razrada proizvoda. ak, ako se koriste univerzalni CAD programi za razradu konstrukcije proizvoda i izradu nacrta, ostaje problem prenoenja tako nastalih podataka u ostali dio informatikog sistema tehnoloke i operativne tehnike pripreme. Stoga je jedino ispravno i racionalno rjeenje primjena raunarom integrisane proizvodnje CIM ( Computer Integrated Manufacturing ) i JIT ( Just In Time ) poslovanja, kojemu e u osnovi biti specijaliziran CAD/CAM/CAPP program za konstruiranje namjetaja. [17] Mnogi tehniki proizvodi sainjeni su od razliitih komponenata/dijelova, iji broj varira od nekoliko jedinica do nekoliko stotina i vie. Broj i kompleksnost funkcija pojedinih proizvoda je u stalnom usponu, to iziskuje due vrijeme proizvodnje i vie proizvodne trokove. Razvoj informacionih tehnologija i sa njima povezanih "alata" (CAD, CAM, CAQ, CAP,...) omoguio je povienje produktivnosti, a takoer i fleksibilnosti suvremenih proizvodnih sistema. CIM (Computer Integrated Manufacturing) proizvodni sistem zasnovan je na mrenoj kompjuterskoj kontroli proizvodnih maina, robota i ureaja za kontrolu kvaliteta. CIM koncept organizacije i rada proizvodnog sistema ima niz prednosti [15]: - kompjuterskom integracijom informacija omoguava se svim odjelima tvornice brz pristup potrebnim proizvodnim podacima to rezultira brim odzivom na promjene; - skraenje vremena proizvodnje, povienu osjetljivost prema zahtjevima kupaca i konkurencije, to se manifestuje poveanom pouzdanosti rada proizvodno-poslovnog sistema; - kompjuterski podranim planiranjem optimizira se sistem dobave, to takoer utie na povienje efikasnosti sistema; - proizvodni podaci dostavljeni u realnom vremenu uz primjenu odreenih tehnika (statistika kontrola procesa i optimizacija), poveavaju sveukupnu kvalitetu; - kompjuterska analiza i predvianje potreba za materijalom smanjuje vrijeme dopreme materijala, a integracija na relaciji dobavlja-kupac rezultira dodatnim pogodnostima; - transfer instrukcija za rad maina, npr. zamjenu alata iz CAM (Computer Aided Manufacturing) sistema u CNC (Computer Numerically Controlled) maine kroz kompjutersku mreu - downloading, reducira vrijeme pripreme maina i poveava ukupni stepen iskoritenja sistema.
Na centralnom mjestu svih CAD/CAM/CAPP sistema nalazi se proizvod (obradak,pripremak,izradak). Savremene informacione tehnologije sa jedne strane a sa druge strane uslovi turbulentne okoline u kojem ive preduzea, nameu potrebu detaljnog izuavanja proizvoda. Dakle, u sferi dostupnih informacionih tehnologija cilj nije samo konstruisati proizvod (CAD) nego ga interaktivno povezati sa ostalim ivotnim fazama (CAPP-CAM-CAQ...) zatvarajui tako integralno CIM - koncept preduzea. Inteligentne maine i sistemi razliitog nivoa sloenosti su danas sve prisutniji za obavljanje razliitih procesa. Inteligentne maine i sisteme kao to su: roboti, tehnoloke elije i slino ine stub CIM-sistema (Computer Integrated Manufacturing) koji predstavlja temelj svake koncepcije fabrike budunosti. Industrijski roboti su automatizovani sistemi koji koriste raunar kao inteligentni dio upravljanja [16]. To e se u ovom radu pokazati u okviru take dva pod nazivom Eksperimentalna istraivanja, a koja su obavljena na Univerzitetu Sakarya Turska u savremeno opremljenoj labaratoriji za CIM tehnologije. Dakle poto je robot jedan od stubova CIM sistema u okviru postojeeg CIM sistema na Univerzitetu Sakarya istraivanja su vrena kako bi se pokazalo da koritenjem programskog paketa MS Melfa Basica moe razviti softverska podrka koja omoguuje komunikaciju izmeu upravljake jedinice robotskog sistema i personalnog kompjutora. Takoer, da se koritenjem MS Melfa Basica moe kreirati editor datoteka, potreban pri pisanju i editovanju programskih i pozicijskih datoteka.Tako je napisan program u Melfa Basicu koji omoguava komunikaciju izmeu robotskog sistema i personalnog kompjutora, koji je dat u ovom radu.
2.
CILJ ISTRAIVANJA I METODOLOGIJA
Cilj ovog rada jeste postavljanje projektantskih podloga za primjenu naprednih CIM i logistikih pristupa u koncipiranju nove fabrike za proizvodnju namjetaja. Naime, preduzee Economic d.o.o iz Viteza se trenutno bavi serijskom proizvodnjom kupaonikog namjetaja kao i pojedinanom proizvodnjom kuhinjskog namjetaja i tu kabina. Ipak osnovna djelatnost kojom se bavi preduzee Economic d.o.o Vitez je franizna prodaja. Tokom proteklih godina preduzee Economic je steklo povjerenje kod kupaca kvalitetom svojih proizvoda, i iz dana u dan ovo preduzee osvaja trite kako Regije Centralna BiH (CBiH), BiH tako i trite van Bosne i Hercegovine. Kako postojei kapaciteti kojima raspolae preduzee Economic nemogu zadovoljiti potrebe gore navedenog trita, ovo preduzee se odluilo na izgradnju nove fabrike za proizvodnju namjetaja. Postojea proizvodna hala koja je do sada opskrbljivala trite proizvodima kupaonikog namjetaja ima niz nedostataka. Ovi nedostaci onemoguavaju jo efikasniji i kvalitetniji rad ovog preduzea. Otklanjanjem ovih nedostataka preduzee Economic d.o.o, a uz posjedovanje kvalitetnog kadra, iskustva i savremenih maina, opreme i tehnologija bi se moglo razviti u jo kvalitetnije i konkurentnije preduzee, kako na BiH-a tako i na Europskom tritu. Nedostaci koji su zapaeni izradom ovog rada boravkom u preduzeu Economic d.o.o, a za ije otklanjanje e biti date upute i preporuke u ovom radu, su sljedei: nedovoljan prostor u kome je smjeten proizvodni pogon, nekvalitetna organizacija skladitenja sirovog materijala i gotovog materijala, usporenost proizvodnog procesa zbog nemogunosti koritenja sredstva unutranjeg transporta zbog pretrpanosti prostora, potreba za jo jedom ''Automatskom kantaricoma'' kako bi se izbjeglo ''usko grlo'' i potreba za uvoenjem CIM tehnologija. Kako bi ovo preduzee zadovoljilo zahtjeve trita mora proiriti svoje proizvodne kapacitete i uz postojee maine i kadar, uvesti i primjenjivati savremene tehnologije kako u procesu proizvodnje tako i u procesu skladitenja, unutranjeg transporta i dr. aktivnostima koje su vezane za logistiku i primjenu CIM tehnologija.
65
Iz svega gore navedenog moe se izvesti zakljuak da je osnovni zadatak ovog rada da struno i argumentovano pokae kako je preduzeu Economic d.o.o Vitez neophodno uvoenje i koritenje savremenih CIM i logistikih koncepta. Dakle, plan iznoenja argumenata i realizacije ovog rada sastoji se iz slijedeeg: Iznoenje teoretskih osnova savremenih CIM i logistikih koncepta, Prikaz rezultata i zakljuaka eksperimentalnih istraivanja u CIM laboratoriji na Univerzitetu Sakarya u Turskoj, Iznoenje prijedloga i rezultata koji bi se postigli praktinom primjenom savremenih CIM i logistikih koncepta u novoj fabrici za proizvodnju namjetaja - ECONOMIC d.o.o. U poglavlju koje e obraivati teoretske osnove savremenih logistikih koncepta bit e ukratko objanjena potreba, primjena, prednosti i nedostaci koritenja savremenih CIM i logistikih koncepta. Tokom jednomjesenog boravka u CIM laboratoriji na Univerzitetu Sakarya (AdapazarTurska) uraena su eksperimentalna istraivanja simulacije CIM tehnologija, a rezultati i zakljuci dobiveni tim istraivanjima bit e dati u poglavlju koje se odnosi na prikaz ovih rezultata i zakljuaka.
3.
TEORIJSKE OSNOVE CIM I JIT KONCEPTA
Primjena raunara i raunarske opreme ezdesetih godina u proizvodnim sistemima zasnivala se uglavnom na primjeni pri knjigovodstvenim i raunovodstvenim obradama te masovnim obradama u podruju financija. U to vrijeme se pojam primjene raunara nazivao automatska obrada podataka. Rjea primjena pri rjeavanju tehnikih i tehnolokih problema svodila se na sloene proraune posebnih namjena, uglavnom nedostupne prosjenom inenjerskom kadru. Meutim, u posljednjoj deceniji, zahvaljujui razvoju elektronikog raunala, otkriu novih memorijskih elemenata koji su viestruko poveali mogunosti raunarske opreme smanjili cijenu, dolazi do znaajnije primjene raunala u svim ljudskim djelatnostima. Osobito znaajnu primjenu u razvijenim zemljama ostvarila su rauna1a poveanjem produktivnosti rada u proizvodnim sistemima. Automatiziranje inenjerskog rada pri projektiranju i konstruiranju, brza izrada prorauna s velikim mogunostima kombinacija izbora, simulacija i izmjena varijabli, sve je to omoguilo i pojavu novih metoda koje su bile teko rjeive runim raunskim postupcima. Pojava numeriki upravljanih (NC) strojeva u proizvodnji zahtijevala je, i postigla, kvalitetnije i sigurnije upravljanje strojevima unaprijed izraenim programima na raunalu itd. Na kraju, pokazala se potreba integracije tih podataka u zajednikom sistemu koji se koristi istim podacima iz zajednike baze podataka. Sve to omoguilo je kvalitetnije upravljanje materijalnim i informacijskim tokovima u proizvodnom sistemu. Na Slici 1. prikazan je ostvareni i oekivani budui put informatizacije u proizvodnim sistemima. U gornjem dijelu prikazan je put razvoja proizvodne opreme zasnovane na razvoju i primjeni raunala za upravljanje radom proizvodnih kapaciteta.
66
Slika 1. Informatizacija u proizvodnim sistemima. Poetak je bio s NC strojevima, zatim dolaze automatizirani transportni i sk1adini sistemi, obradni centri, roboti, fleksibilni tehno1oki sistemi, automatizirani sistemi kontrole, fleksibilni tehnoloki sistemi montae i u budunosti, s ve danas ostvarenim primjerima primjene, integrirani sistemi obrade, transporta, kontrole i montae u zajednikom integriranom sistemu s programskom podrkom sistemu raunalom integrirane proizvodnje CIM (Computer Integrated Manufacturing). Razvoj programske opreme pratio je a ponekad i ubrzavao razvoj sklopovske opreme. Poeo je s programiranjem rada NC strojeva i programskom opremom za planiranje i naruivanje materijala. Nakon toga se razvija sistem raunalom podranog konstruiranja, CAD (Computer Aided Design) sistem. Slijedi razvoj rauna1om podranog sistema za proizvodnju, CAM (Computer Aided Manufacturing), i sistema podranog raunalom za upravljanje kvalitetom, CAQ (Computer Aided Quality). Zatim se razvijaju sistemi za upravljanje proizvodnjom, CAP (Computer Aided Production) te sistemi za podrku inenjerskim poslovima, CAE (Computer Aided Engineering) i sistemi za inenjersku logistiku, CAL (Computer Aided Logistic). Sva ta programska podrka integrira se s proizvodnom opremom u sisteme integrirane proizvodnje CIM sisteme. Osnovna prednost CAD/CAM sistema je integralni pristup radu na projektnim i tehnolokim poslovima podranim raunarskom opremom. Sve mogunosti CAD/CAM sistema postojale su i postoje i mimo njega, ali su kroza njega, te aktivnosti uzajamno povezane zajednikom bazom podataka i programskom podrkom koja omoguuje [10]: interaktivan kontinuirani rad na grafikoj stanici i skraenje projektiranja, konstruiranja i pripreme tehnologije, skraenje i ubrzanje projektiranja, konstruiranja i pripreme tehnologije, i to ne samo ubrzavanjem crtanja ve i znaajnim ubrzanjem pripreme podataka za strukturnu analizu i programiranje NC strojeva. Pored toga osigurava korisne podatke za konstruktore (masa, momenti inercije). osiguranje arhiviranja ostvarenog znanja pri projektiranju proizvoda te njegovo koritenje u buduem radu, bre crtanje u konstrukcijskom birou, smanjenje pogreaka jer se podaci uvijek uzimaju iz iste baze podataka, 1aka organizacija praenja proizvodnje na osnovi konstrukcijskih sastavnica, krae vrijeme pripreme i izrade prototipova proizvoda, optimalizacija izbora materijala, via tehnoloka disciplina, standardizacija i zatita podataka,
bra izrada kataloga. U razvijenim zemljama razlozi za uvoenje CAD/CAM sistema jesu [15] : sve vie podataka koji se moraju obraditi prilikom projektiranja, visoka cijena kvalitetnog projektantskog i konstruktorskog rada, vei postotak primjene NC strojeva, znaenje skraivanja razvoja proizvoda u cilju pravodobnog nastupa na tritu, znaajniji image firme i povjerenje kupaca, odravanje koraka s konkurencijom, priprema firmi za primjenu fleksibilnih tehnolokih sistema i zauzimanje poloaja za budue tvornice bez ljudi.
4.
EKSPERIMENTALNA ISTRAIVANJA
4.1. Istraivanja na Univerziteu Sakarya

Eksperimentalna labaratorijska istraivanja su izvrena na Univerzitetu Sakarya,SakaryaAdapazar, Turska, u savremeno opremljenom simulacionom labaratoriju za CIM tehnologije, koji je prikazan na Slici 2. CIM laboratorij koji je prikazan na Slici 2. sastoji se od: - jednog kruog konvejera, - dva robomanipulatora, - robotiziranog skladita paleta, pripremaka i gotovih proizvoda, - dvije PC radne stanice, - sistemskog servera, - odgovarajueg broja meuskladita i pretovarnih stanica.
Slika 2. Laboratorij za CIM tehnologije Univerzitet Sakarya. Istraivanjem se htjelo pokazati kako inteligentne maine i sistemi razliitog nivoa sloenosti su danas sve prisutniji za obavljanje razliitih procesa i u drvnoj industriji, tanije u industriji proizvodnje namjetaja. Inteligentne maine i sistemi kao to su: roboti, tehnoloke elije i slino ine stub CIM-sistema (Computer Integrated Manufacturing) koji predstavlja temelj svake koncepcije fabrike budunosti. [12] Industrijski roboti su automatizovani sistemi koji koriste raunar kao inteligentni dio upravljanja. Dakle poto je robot jedan od stubova CIM sistema u okviru postojeeg CIM sistema na Univerzitetu Sakarya istraivanja su vrena, kako bi se pokazalo, kako se koritenjem programskog paketa MS Melfa Basica
moe razviti softverska podrka koja omoguuje komunikaciju izmeu upravljake jedinice robotskog sistema i personalnog kompjutora. Tako je uraen program u MS Melfa Basic-u pomou kojeg se uspostavlja komunikacija izmeu robotskog sistema, koji je prikazan na Slici 3. i personalnog raunala.
Slika 3. Robotski sistem- Robot tip RV- 2AJ Takoer, da se koritenjem MS Melfa Basica moe kreirati editor datoteka, potreban pri pisanju i editovanju programskih i pozicijskih datoteka. Tako je napisan program u Melfa Basicu koji omoguava komunikaciju izmeu robotskog sistema i personalnog kompjutora, koji je dat u prilogu ovog rada. Osim toga obavljena je posjeta firmi amsa koja se bavi prozvodnjom panel ploa, gdje se u praksi moglo vidjeti veoma dobar i uspjean primjer primjene CIM-a i JIT-a u proizvdnji, to jest itav proces je automatizovan gdje vanu ulogu igraju i roboti-manipulatori.
4.2. Editovanje robotskog programa

Za vrlo brzo editovanje, pisanje novih programskih datoteka razvijen je editor, ije je aktiviranje mogue povezivanjem modula Editiranje datoteka. U retku naslova ispisuje se ime tekue datoteke. Ukoliko se radi o novoj datoteci u retku naslova ispisuje se Novi dokument. U desnom gornjem uglu nalaze se tipke za minimiziranje, maksimiziranje prozora, kao i tipka za zatvaranje prozora. Ispod retka naslova nalazi se traka s alatima . Traka s alatima je skup alata postavljenih ikonama. Svaka ikona predstavlja uobiajenu naredbu ili zadatak. U traci sa alatima nalaze se tipke za kreiranje nove datoteke, otvaranje postojee, snimanje datoteka, tampanje, te isjecanje, kopiranje i dodavanje odabranog dijela teksta iz Clipboarda, kao i za promjenu formata slova. Navedene funkcije mogue su koritenjem kontrole Common Dialog, koja uspostavlja vezu izmeu MS Melfa Basica i rutina MS Windowsa. Da bi se kreirali okviri za dijalog uporabom kontrole Common Dialog u MS Windows SYSTEM direktoriju mora biti instalirana datoteka Commdlg.dll. Kontrola Common Dialog predstavljena je ikonom u formi ija je veliina nepromijenjena, a omoguava otvaranje slijedeih MS Windows okvira za dijalog: - za otvaranje postojeih datoteka - za snimanje datoteka - za promjenu veliine, vrste i tipa slova i - za tampanje dokumenata Unos teksta vri se u korisnikom prostoru koji je vei od okvira prozora otvorenog na ekranu, pa se u tom sluaju vidi samo njegov dio ( virtualni prozor ). Za kretanje po cijelom korisnikom prostoru slue redci za listanje. RichTextBox kontrola omoguava korisniku unos
69
i editovanje teksta dajui korisniku vie mogunosti pri formatiranju od konvencionalne TextBox. [12]. RichTextBox kontrola omoguava snimanje datoteke u RTF ili ASCII formatu i dozvoljava jednostavno insertiranje datoteke iz npr. MS Windows Explorera ili selektiranog dijela datoteke raene u drugoj aplikaciji npr. MS Word. RichTextBox kontrola, takoer, podrava svojstva, dogaaje i metode koritene standardnom TextBox kontrolom, kao to su MaxLenght, MultiLine, ScrollBars, SelLength, SelStart i SelText. Aplikacijae napravljene u TextBox kontroli mogu se lako adaptirati prema RichTextBox kontroli. Meutim, obrnuto nevrijedi, jer RichTextBox kontrola nema ogranienje kapaciteta.
5. SNIMAK STANJA PRIMJENE CIM I JIT KONCEPTA U FIRMI ECONOMIC

Firma Economic d.o.o. Vitez u svom proizvodnom programu proizvodi slijedee proizvode, nabrojat e mo samo neke reprezentante: a) Kupaoniki ormari; b) Kupaonika garnitura; c) Kupaoniki ormar; d) Kuhinjski namjetaj; e) Uredski namjetaj. Ova proizvodnja se izvodi uz podrku CAD-a i uz pripremu i proizvodnju s integriranim CAD/CAM/ bez upotrebe JIT-a. Od nabrojanih proizvoda izdvojit emo jedan reprezentant proizvod i na osnovu tog reprezentanta prikazati-uspostaviti vezu mainska oprema tehnologija izrade reprezentanta, koja e biti prikazana u slijedeoj tabeli. Firma Economic d.o.o. Vitez posjeduje veoma moderan mainski park i ne samo moderan nego i veoma mlad gdje je prosjek starosti maina ispod tri godine. Pojedine maine imaju mogunost upravljanja pomou raunara to je jedan od bitnih faktora CIM sistema. U Tabeli 1. bit e prikazan broj prozvodnih maina koje posjeduje ova firma, njihova namjena, stepen sloenosti maine, proizvoa maine, godina proizvodnje maine, instalirani kapacitet, iskoriteni kapacitet, stepen iskoritenosti kapaciteta u procentima. Tabela 1. Proizvod reprezentant : Ormari za garniture
Red.br.o Naziv tehnoloke perac. operacije 1 Sjeenje 2 Sjeenje 3 Ravno kantanje 4 Krivolinijsko kantanje 5 Buenje 6 Buenje 7 Buenje 8 Glodanje 9 Glodanje kant trake Ukupno mainsko vrijeme izrade 10 Montaa 11 ienje 12 Kontrola 13 Pakovanje 14 Otprema Ukupno runo vrijeme izrade Ukupno vrijeme Maina ili ureaj Sigma 65 Felder Olimpic Pratika CNC Rover Top-35 Ecopres T -110 Pratika Runo Runo Runo Runo Runo Planirano vrijeme ( min. ) 6 / 9 / 10 3 2 / / 30 40 5 5 5 5 60 90 Stvarno Vrijeme ( min. ) 5 / 5 / 5 3 2 / / 20 28 3 3 13 3 50 70
6. REZULTATI PRIMJENE CIM I JIT KONCEPTA U FIRMI ECONOMIC

Kompjuterski bazirane tehnologije ili CIM koncept znatno mjenjaju tehnoloki profil firme Economic. Uvoenjem CIM koncepta proizvodnja u firmi Economic se donekle automatizovala za razliku od prijanjeg stanja, gdje su radnici morali prenositi dijelove i tako
se gubilo na vremenu i morali su raditi u tri smjene. Sadanje stanje je puno bolje jer su maine povezane trakastim transporterom koji je opet povezan sa raunarom. Prikaz sadanjeg stanja to jest layout novog proizvodnog sistema sa strukturom maina i njihovom povezanou dat je u prilogu dva. Osnovni uslov je postignuti ekonominost novih tehnolokih rjeenja u okviru poslovnog sistema, to se izraava kroz proizvodne trokove, odnosno cjenu proizvoda. Primjenom CIM i JIT koncepta firma Economic postie porast kvalitete proizvoda od 2 5 puta, produktivnost kapitalne opreme se povea za dva puta kod manje sloenih proizvoda, odnosno preko deset puta za tehnoloki vrlo sloene proizvode. Takoer, pouzdanost i nadzor procesa znatno je poboljana, a sposobost i produktivnost inenjera u pripremi i analizi procesa i sistema poraste od 3- 30 puta ovisno o stepenu obuenosti, itd. Na Slici 4. prikazan je porast radne produktivnosti kroz primjenu CIM sistema u firmi Economic u odnosu na konvencionalane postupke u nekim drugim firmama. [14].
500
C IM
Radna produktivnost %
400
300
200
100
K onvencionalni
B roj godina
Slika 4. Porast radne produktivnosti kroz primjenu CIM -a Na Slici 5. prikazano je trajanje ciklusa pripreme i proizvodnje reprezentanta, izraeno u danima, za klasinu proizvodnju ( bez CAD/CAM ) ( a ), za proizvodnju uz podrku CAD-a ( b ) i za pripremu i proizvodnju reprezentanta s integriranim CAD/CAM/CAPP sistemom to jest CIM sistemom i JIT upravljanjem zaliha ( c ). Za kratki rok isporuke proizvoda, odluujui faktor je uvoenje CIM-a, gdje je trajanje svih aktivnosti ( konstrukcija, priprema, izrada, proba i dorada ) znatno kraa, dok kod klasine pripreme i proizvodnje to je veoma dugo. Navedeno pokazuje da e CIM proizvodnja ostvariti daleko povoljniji rok isporuke, cijenu i kvalitetu proizvoda, nego klasina proizvodnja.
70 60 50 40 30 20 10 0 a b c Konstrukcija Priprem a i izrada Proba Dorada
Slika 5. Trajanje ciklusa pripreme i izrade proizvoda-reprezentanta, izraeno u danima za: a. Klasinu proizvodnju, b. proizvodnju s CAD, c. proizvodnju s CIM Uvoem JIT-a u proizvodnju firma Economic dobiva na poboljanju kvaliteta proizvoda. Jer injenica je da do sada ako uzmemo njihov stari nain skladitenja proizvoda i nabavke firma Economic je gubila dosta sredstava-novanih. Prebacivanjem na JIT poslovanje izbjegle su se nepotrebne narudbe koje su na skladitu laale mjesicima tako je firma samo gubila, to jest sredstva su joj bila zakovana to jest bila su na skladitu a mogla su se u neto
drugo uloiti a uz to jo sada kada je uveden PDV, povrat sredstava koja se daju dravi. Zatim dobijaju na kvaliteti proizvoda, jer dosadanja iskustva koja pokazuju da se je repromaterijal morao nekada po nekoliko puta skladititi i tako je samo dolazilo do njegovog oteenja, a to je sada izbjegnuto JIT konceptom.
7. ZAKLJUAK
Na osnovu provedenih eksperimentalnih istraivanja u CIM laboratoriji na Univerzitetu Sakarya u Turskoj, zatim na osnovu pregledane literature (kataloga, knjiga, internet stranica itd.) vezane za savremene logistike koncepte i na osnovu sagledavanja trenutnog stanja u preduzeu Economic d.o.o Vitez, a to je prezentovano u ovom radu, mogu se izvesti sljedei zakljuci: Globalizacija trita, novi zahtjevi kupaca, pojaana konkurencija, tehnoloka dostignua, zahtjevi za ouvanjem okolia, posticaji su preduzeima da neprekidno analiziraju i usavravaju svoju poziciju u logistikom lancu. Da bi se postigli eljeni rezultati logistika mora predstavljati jedno od vanih sredstava za postizanje istog. Efikasan logistiki sistem neophodan je preduslov breg i pouzdanijeg logistikog lanca sa optimalnim trokovima poslovanja. Dakle, da bi preduzee moglo pravovremeno i kvalitetno da odgovori kupcu, da se odupre sve veoj i jaoj konkurenciji mora uvesti u praksu i koristiti savremene logistike koncepte. Jedan od najvanijih faktora za poveanje konkurentske sposobnosti preduzea jeste pravovremeno povezivanje tanih geometrijskih podataka za opis proizvoda i tehnolokih podataka koji su neophodni za izradu proizvoda. To se postie integracijom konstruisanja ili projektovanja proizvoda-CAD, projektovanja tehnolokog procesa-CAPP i upravljanja proizvodnjom-CAM. Da bi se postigao eljeni cilj, gore navedena tri sistema se moraju uvezati u jedan - CIM sistem, a to je potvreno testiranjem u CIM laboratoriji na Univerzitetu Sakarya u Turskoj. Praktina primjena savremenih logistikih koncepta u preduzeu Economic d.o.o Vitez, a kroz koju bi bili zastupljeni i primjenjeni rezultati i zakljuci eksperimentalnog laboratorijskog istraivanja u CIM laboratoriji na Univerzitetu Sakarya jeste koritenje nekog od kompjuterskih programa. Efekti koji bi se postigli u preduzeu Economic d.o.o Vitez, uvoenjem novih logistikih koncepta koji podrazumijevaju integraciju upravljanja zalihama, proizvodnjom i otpremnom robom, a na temelju svjetskih iskustava, bi bili slijedei: - viestruko poveanje produktivnosti proizvodnog procesa kroz koritenje obradnih centara, manipulatora, robota itd., - kvalitetnije upravljanje i skladitenje zaliha, - poveanje finansijske efektivnosti poslovanja kroz smanjenje ukupnih trokova, - bolje iskoritenje raspoloivog skladinog i praznog prostora na temelju primjene savremenih logistikih koncepta i JIT koncepta, - poveanje kvaliteta proizvodnog procesa koritenjem savremenih obradnih centara i upravljanjem kvaliteta procesa koritenjem alata kvaliteta, - smanjenje broja radne snage a poveanje efikasnosti i efektivnosti procesa. Dakle, iako je uvoenje i koritenje savremenih logistikih koncepta, zatim primjena CIM tehnologija u kompletnom proizvodnom procesu veoma skupa i iziskuje velika sredstva, primjena svega navedenog e u skoroj budunosti u preduzeu Economic d.o.o Vitez biti neminovna. I to se prije pristupi uvoenju i koritenju ovih savremenih tehnologija, to e ovo preduzee prije postati konkurentno na evropskom i svjetskom tritu i moi e odgovarati sve veim i stroijim zahtjevima inostranih kupaca.
72
8. REFERENCES
[1] Nanua Singh, Computer Integrated Design and Manufacturing; John Wiley and Sons; Toronto, 1996. [2] Eversheim W., Weck M., Pfeifer T., Klocke F., Manufacturing Excellence in Global Markets, Chapman Hall, London, 1998. [3] Tornincasa S., Chirone E., Diegno Tecnico Insutriale 1, II capitelo, Torino, 2000. [4] x x x, Strategija razvoja Regije centralna BiH, Finalni dokument, REZ- EURED, ZenicaSarajevo, 2004. [5] D. Petkovi i dr., Projekat nauno-tehnolokog parka Zenica, Studija izvodljivosti, Centar za menadment, kvalitet i razvoj Mainskog fakulteta u Zenici, 2003. [6] D. Petkovi, Tehnoloki parkovi Vie od mjesta za razvoj malih i srednjih preduzea, knjiga u proceduri tampe. [7] M. Dosti, Menadment malih i srednjih preduzea, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2002. [8] D. Zelenovi, B. Petrovi i dr., Integralni razvoj proizvoda, Osnove, Novi Sad, 1997. [9] J. Duhovnik, J. Tavar, Elektronsko poslovanje in tehniki informacijski sistemi, PDMS Products Data Management Systems, LECAD, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana, 2000. [10] N. Majdandi, Upravljanje proizvodnjom Informacijski sistem planiranja, ISOT Zagreb, 1998. [11] N. Majdandi, Kompjuterizacija poduzea, Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1994. [12] M. ohodar, RIM 99, Automatizacija prenosa podataka sa kompjutera na upravljaku jedinicu robotskog sistema, Biha, 1999 [13] S. Olevi i S. Leme; Osnovi Konstruiranja, Konstruiranje pomou raunara (CAD), Mainski fakultet u Zenici, 1998. [14] G. Wiskot, Werkzeuge konstruieren mit CAD, Werkstatt und Betrieb, 1989. [15] A. Topi, i dr., RIM 2005, Simulacija rada CIM proizvodnog sistema, Biha, 2005. [16] I. Karabegovi i dr., RIM 2003, Programiranje industrijskih robota u realnom i virtualnom okruenju, Biha, 2003. [17] P. Planinc, RIM 2005, Specijalizirani CAD/CAM programi, jedan od preduvjeta opstanka u proizvodnji namjetaja, Biha, 2005. [18] Alagi I.: Analysis of the existing level of production technologies in use on the Wood Processing industry and specification of future needs, USAID CCA, REZ-RDA, Zenica, Bosnia and Herzegovina, 2005. [19] Alagi I: Analysis of the available working force in wood processing industry compared with the industry needs, USAID CCA, REZ-RDA, Zenica, Bosnia and Herzegovina, 2005.
73
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE I NJEGOV UTICAJ NA ZAPOLJAVANJE

Midhat Subai, student Mirsad Halilovi, student Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli
Abstract
Istraivaki rad Korporativno upravljanje i njegov uticaj na zapoljavanje radili su studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, smjer Menadment i poduzetnitvo. Rad je raen u okviru predmeta Poslovno odluivanje I a mentor studentima pri radu bio je profesor Bahrija Umihani, docent na Ekonomskom fakultetu. Istraivanje je provedeno u periodu novembar 2007. januar 2008. godine anketiranjem ispitanika na njihovim radnim mjestima. Istraivanjem je obuhvaeno 30 preduzea, kako iz javnog sektora tako i iz privatnog sektora, od federalnog i kantonalnog znaaja. Anketni upitnik sastojao se od 60 zatvorenih pitanja (pitanja s ve ponuenim opcijama odgovora) koja su pokrivala problematiku istraivanja. Korporativno upravljanje se odnosi na procese, obiaje, politike, zakone i institucije koje utiu na nain usmjeravanja i upravljanja korporacijom. Ureeno korporativno upravljanje omoguava rast i razvoj korporacije te donosi ekonomsku dobit cijelom drutvu. Okvir za korporativno upravljanje, zakonski okvir i institucionlane aktivnosti u Bosni i Hercegovini su neodgovarajui. Korporacija i korporativno upravljanje najvie doprinose zapoljavanju novih kadrova, ukoliko se korporacije to vie razvijaju, odnosno otvaraju nove pogone, proiruju proizvodne linije, poveavaju asortiman proizvoda, vre vertikalnu i horizontalnu diverzifikaciju itd. Sa novim postrojenjima, odnosno kapacitetima mora doi do poveanja i broja zaposlenih, to je neizbjena injenica. Da bi do svega ovoga dolo neophodno je izuzetno kvalitetno razvijeno korporativno upravljanje koje svojom funkcijom uspijeva postii izrazito pozitivne rezultate. Efikasno upravljanje se moe postii sa dobrim radom nadzornog odbora. Nadzorni odbor je vaan dio strukture korporativnog upravljanja; svojevrsna je veza izmeu vlasnika dionica i vrhovnih menadera. Nadzorni odbor preuzima tri vrste uloga: kontrolnu, strateku i povezujuu. Efikasno obavljajui navedene funkcije nadzorni odbor dovodi do rasta i razvoja preduzea, a samim time i do veeg broja radnih mjesta u korporaciji. lanovi nadzornog odbora moraju biti lojalni prema preduzeu i svim njegovim dioniarima, a ne samo prema, npr. veinskom vlasniku dionica ili nekomu drugom stakeholderu. Oni trebaju biti pouzdani i moralni, imati komunikacijske vjetine i biti osobe s integritetom i karizmom. Neke studije su pokazale da su linost, znanje, nezavisnost i raspoloivost vremena najvaniji kriteriji prilikom izbora lanova nadzornih odbora, posebno za kvaliteta obavljanja njihove temeljne funkcije: kontrole i praenja rada uprave. Prilikom anketiranja preko polovine ispitanika ocjenom "jako vano" je ocijenilo tri osobine lanova nadzornih odbora: sposobnost uoavanja kljunih problema, razumijevanje finansijskih izvjetaja i poznavanje djelatnosti i problema djelatnosti preduzea. Te tri
74
osobine, zajedno s razumijevanjem poslovnih izvjetaja i drugih analiza uprave, dobile su najvee prosjene ocjene.
1. KORPORATIVNO ZAPOLJAVANJE
UPRAVLJANJE
NJEGOV
UTICAJ
NA
Korporativno upravljanje ima znaajan uticaj na zapoljavanje u preduzeima. Posmatrajui kroz prizmu korporativnog upravljanja moemo uoiti dva razliita naina njegovog uticaja na zapoljavanj, direktni (posredan), i indirektni (neposredan). Posredan, odnosno direktni uticaj ovakvog upravljanja na zapoljavanje lei u funkciji upravljanja ljudskim resursima. Naime, ukoliko korporacija (preduzee) ima ustanovljenu ovu funkciju na organizacijskoj razini, tada menaderi ljudskih resursa direktno, odnosno posredno djeluju na zapoljavanje i fluktuaciju kadrova. Neposredan tj. indirektan uticaj se moe ustanoviti sa vie razliitih aspekata. Jedan od njih jeste sam razvoj i napredak korporacije. Naime, ukoliko korporacija biljei pozitivne rezultate i ima tendenciju rasta i razvoja, tada e ona u skorije vrijeme zaposliti i vie kadrova. Korporativno upravljanje dovodi do ovakve situacije, jer se dobrim korporativnim upravljanjem pospjeuje rast i razvoj same korporacije. Ponekad i struktura samih dioniara utie na zapoljavanje. Ukoliko je struktura dioniara takva, da je njima u interesu samo njihova ustaljena dividenda i ne mare za vei rast, te nova ulaganja, tada korporacija stagnira sa novim zaposlenjima. Druga situacija jeste da dioniari i u sluaju negativnog poslovanja, ele svoje dividende, te u tome sluaju trae naine sa rezanjem trokova, a za opciju biraju otputanje radnika i blokadu eventualnih novih zaposlenja. Kada sve sagledamo uoit emo da korporacija i korporativno upravljanje najvie doprinose zapoljavanju novih kadrova, ukoliko se samo korporacije to vie razvijaju, odnosno otvaraju nove pogone, proiruju proizvodne linije, poveavaju asortiman proizvoda, vre vertikalnu i horizontalnu diverzifikaciju itd. Sa novim postrojenjima, odnosno kapacitetima mora doi do poveanja i broja zaposlenih, to je neizbjena injenica. Da bi do svega ovoga dolo neophodno je izuzetno kvalitetno razvijeno korporativno upravljanje koje svojom funkcijom uspijeva postii izrazito pozitivne rezultate. Efikasno upravljanje se moe postii sa dobrim radom nadzornog odbora. Tako da smo ovaj rad koncipirali i temeljimo na istraivanju korporativnog upravljanja, te ulozi nadzornih odbora u korporativnom upravljanju. Tako emo u nastavku iznijeti ciljeve i metode istraivanja, odnosno govorit emo uope o provedenom istraivanju.
1.1. CILJEVI ISTRAIVANJA

Glavni cilj istraivanja koje smo proveli jeste analiza stvarne uloge nadzornog odbora u federalnom sistemu korporativnog upravljanja. Cilj istraivanja bio je utvrditi kakva je pozicija nadzornih odbora u bosanskohercegovakim korporacijama. Htjeli smo analizirati strukturu i dinamiku u nadzornim odborima, odnose nadzornog odbora s upravom te uticaj nadzornog odbora na oblikovanje i implementaciju poslovne strategije. Misija rada postavljena je iz ekonomske perspektive, premda nismo mogli zaobii i neka pravna pitanja. Poli smo od teze da je postojei bosanskohercegovaki pravni okvir za djelovanje nadzornog odbora vjerojatno zadovoljavajui. Snana pozicija nadzornog odbora pomae u smanjenju agencijskih trokova te pronalasku optimalne razine kontrole i transfera rizika od vlasnika prema menadmentu. Zbog specifine pozicije izmeu skuptine dioniara i uprave, te potrebe ukljuivanja interesa i zahtjeva drugih stakeholdera, nadzorni odbor treba preuzeti trostruku ulogu u svom djelovanju:
(1) kontrolnu, (2) strateku i (3) povezujuu ulogu. Osnaivanje pozicije nadzornog odbora vodit e boljem korporativnom upravljanju i jaanju konkurentske sposobnosti preduzea. Prva zadaa koju smo postavili bilo je utvrivanje temeljnih obiljeja nadzornih odbora bosanskohercegovakih korporacija, kao to su broj lanova odbora, trajanje mandata lanova, koga i na koji nain zastupaju lanovi, te imaju li vlasnitvo dionica. Zanimao nas je karakter naknade za rad u nadzornom odboru. Postavili smo teze kako je veliina nadzornog odbora povezana s temeljnim kapitalom, brojem zaposlenih i brojem dioniara preduzea. to su te varijable vee, broj lanova nadzornog odbora je vei. Osim njih, pokuali smo dati potporu tezi da je veliina nadzornog odbora bosanskohercegovakog preduzea primjerena zahtjevima i ulogama koje se moraju preuzeti u sistemu korporativnog upravljanja. Nadalje, htjeli smo utvrditi stvarnu rairenost viestrukog lanstva u nadzornim odborima u bosanskohercegovakim korporacijama. Postavili smo tezu kako u BiH nije rairena pojava viestrukog lanstva u nadzornim odborima. Osim toga, istraili smo organizaciju rada nadzornih odbora. Naa je teza da se u bosanskohercegovakim korporacijama ne odrava dovoljan broj sjednica nadzornog odbora (vie od est sastanaka na godinu). Sjednice su kratkotrajne, uglavnom formalnog karaktera, bez rasprava o stratekim pitanjima. Veina predsjednika nadzornih odbora ne preuzima snanu ulogu lidera i medijatora interesa odbora u sistemu korporativnog upravljanja. Osim toga, doli smo do zakljuka kako u bosanskohercegovakim korporacijama nije rairena uspostava posebnih komisija, pa ak i ako se radi o najvanijima, kao to su Komisija za provedbu interne revizije, Komisija za odreivanje visine menaderskih kompenzacija ili Komisija za izbor lanova uprave drutva. Poeljna obiljeja lanova nadzornih odbora idue je podruje kojemu smo se posvetili u istraivanju. lanovi nadzornog odbora trebaju biti nezavisni, pouzdani i moralni, imati komunikacijske vjetine i biti osobe s integritetom i karizmom. Pokuali smo dati potporu tezi da su strunost i etinost najvanije poeljne osobine lanova nadzornog odbora bosanskohercegovakih korporacija. U istraivanju smo ispitali zavisnost rada, djelovanja i odluivanja nadzornog odbora o upravi drutva. Nadzorni odbor je nadreen upravi i ima legitimacijsku mo, zasnovanu na formalnim pravilima korporacijskog upravljanja. Meutim, njihovi stvarni odnosi mogu biti i potpuno drukiji ako upravljaka struktura pogoduje stvarnoj kontroli preduzea od strane menadmenta. Nae je miljenje da je u znatnom broju bosanskohercegovakih preduzea nadzorni odbor izrazito zavisan o upravi. Zanimalo nas je o ijim interesima vodi rauna nadzorni odbor u svom djelovanju. Teza koju smo postavili jeste, sukladno naelima stakeholderskog pristupa preduzeu, da je lanovima nadzornih odbora vaniji interes preduzea kao cjeline nego parcijalni interesi vlasnika. Najvaniji dio naeg istraivanja posveen je ulozi nadzornog odbora u promiljanju budunosti korporacije, dakle, u djelovanju ex ante. Dunost nadzornog odbora ne iscrpljuje se, naime, samo u razmatranju proteklog poslovanja odnosno u ispitivanju radnji koje je uprava ve poduzela, njegova je uloga i u preventivnome djelovanju. Nadzorni odbor ima strateku ulogu kako bi dao potporu menadmentu u voenju poslovanja preduzea i kako bi se zaista ostvarili ciljevi vlasnika i drugih zainteresiranih. To je ponajprije savjetodavna uloga i uloga poboljavanja i unapreenja diskusije o stratekim pitanjima. To znai da bi nadzorni odbor, dajui upravi savjete i prijedloge, raspravljajui i autorizirajui strateke odluke, trebao sudjelovati kao aktivna strana u stratekomu menadmentu poduzea. Poseban naglasak u naem istraivanju dali smo aktivnostima stratekog djelovanja nadzornog odbora. To su: sudjelovanje u procesu stratekog planiranja, sudjelovanje u procesu upravljanja rizikom, procjena rada uprave i menadmenta, planiranje nasljeivanja uprave, sudjelovanje u procesu interne kontrole i definiranje pokazatelja uspjenosti. Najvanija strateka aktivnost, po naoj tezi, procjena je rada uprave i menadmenta. Istraili smo aspekte kontrolnog i zatitnog djelovanja nadzornog odbora koje se sastoji od niza aktivnosti i mehanizama kojima nadzorni odbor titi interese vlasnika i drugih
interesno-utjecajnih skupina. Ispitali smo i savjetodavnu ulogu nadzornog odbora prema upravi. Smatramo kako lanovi nadzornog odbora trebaju biti izrazito aktivni i odgovorni, postavljati izazove, sudjelovati u diskusijama i debatama, istraivati i traiti informacije, biti jak nadzor menadmenta ali i partner u oblikovanju poeljne budunosti poduzea.
1.2. UZORAK I METODE ISTRAIVANJA

Provedena su dva empirijska istraivanja: Prvo, na uzorku javnih dionikih drutava (ispitanici su bili lanovi uprave), drugo, na uzorku lanova nadzornog odbora dionikih drutava. Istraivanje na terenu provedeno je od 20. novembra 2007. do 15. januara 2008., i to anketiranjem ispitanika na njihovim radnim mjestima. Odlasku anketara na intervju prethodili su telefonski dogovori s odgovarajuim ispitanicima iz ciljanih preduzea. U telefonskim razgovorima su dogovoreni termini anketiranja. Uspjeli smo realizirati anketiranje na uzorku od 30 preduzea koja imaju status javnih dionikih drutava, koji su od federalnog i kantonalnog znaaja. Anketni upitnik imao je ukupno 60 zatvorenih pitanja (pitanja s ve ponuenim opcijama odgovora) koja su pokrivala problematiku istraivanja. Za pojedina pitanja sa sloenijim opcijama odgovora (due tvrdnje ili vei broj opcija) bile su konstruirane kartice s danim opcijama koje su pokazivane ispitaniku i koje je ispitanik itao i birao odgovor ili odgovore. Prosjeno trajanje intervjua bilo je oko 30 minuta.
2. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE I RESTRUKTURIRANJE

Korporativno upravljanje se odnosi na procese, obiaje, politike, zakone i institucije koje utiu na nain kako se korporacija usmjerava i kako se njome upravlja. Dobro ureeno korporativno upravljanje omoguava preduzeima rast i napredak i donosi ekonomsku dobit cijelom drutvu. U BiH preduzeima, okvir za korporativno upravljanje je slab i zbog toga je proces restrukturiranja preduzea veoma spor. Ovo potie od nedovoljne motivacije menadera i vlasnika da preuzmu djelotvornu kontrolu nad preduzeima i procesom restrukturiranja. Postojei zakonski okvir i institucionalne aktivnosti, takoer, su neodgovarajue. Privatizacija u BiH je rezultirala odreenom vlasnikom strukturom u kojoj su privatizacijski investicijski fondovi, dioniari unutar preduzea i drava postali glavni dioniari velikog broja preduzea. Rascjepkano vlasnitvo nad dionicama, odsustvo utjecajnih i djelotvornih vlasnika, dominacija dioniara unutar preduzea i slaba motivacija da se privuku investitori, zajedno, su doprinijeli da korporativno upravljanje bude nedovoljno jako. Svjetska banka e provesti projekt, koji finansira EU, a koji treba da transformie privatizacijske fondove u aktivne vlasnike koji mogu unaprijediti stvarnu vrijednost svoje uloge kroz unaprjeenje menadmenta, obnovu preduzea i privlaenje novih kupaca i investitora. Ukupno je preko 2,5 miliona eura osigurano da bi se unaprijedilo korporativno upravljanje. Korporativno upravljanje predstavlja novi koncept poslovanja i zbog toga zahtijeva postojanje zakonske regulative koja e postaviti odreene standarde u pitanju transparentnosti, dostupnosti pouzdanih i relevantnih informacija i pokazatelja sa trita kapitala, izgraditi povjerenje u trite kapitala i sprijeiti zloupotrebu prava akcionara Postoji vei broj faktora koji utiu na injenicu da korporativno upravljanje na prostoru BiH nije dovoljno razvijeno, zbog ega je prvenstveno neophodno nastaviti edukaciju u kompanijama kako bi se ukazalo na vanost takvog vida upravljanja. Jedan od tih faktora je i proces tranzicije, koji na naem prostoru nije dovren, a u injenica je i da u BiH ne postoji tradicija korporativnog upravljanja kompanijama 1.
1
http://www.europa.ba ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina 77
3. ULOGA NADZORNOG UPRAVLJANJU
ODBORA
KORPORATIVNOM
3.1. OSNOVNE ULOGE NADZORNOG ODBORA

Nadzorni odbor (engl. Supervisory Board; njem. Aufsichtsrat) je organ koji je karakteristian za kontinentalne sisteme korporativnog upravljanja te zajedno sa upravom (upravni odbor; engl. Management Board; njem. Vorstand) ini dvojnu (strukturu na dva nivoa) upravljaku strukturu preduzea. Funkcija voenja i upravljanja preduzeem delegirana je upravi, dok nadzorni odbor preuzima funkciju kontrole, nadgledanja i praenja poslovanja drutva. S druge strane, u angloamerikim sistemima korporativnog upravljanja skupnu ulogu uprave i nadzornog odbora integrira jedinstveni odbor direktora (engl. Board of Directors), s izvrnim direktorima (stalno zaposlenima na upravljakim funkcijama) i neizvrnim direktorima (koji su lanovi odbora bez upravljakih funkcija). Nadzorni odbor je vaan dio strukture korporativnog upravljanja; svojevrsna je veza izmeu vlasnika dionica, koji su uloili svoj kapital u preduzee ili su dionice stekli na sekundarnom tritu kapitala, i vrhovnih menadera, koji su po svom poloaju zadueni za stvaranje vrijednosti u preduzeu. Nadzorni odbor povezuje (uglavnom) veliku i fragmentiranu grupu ulagaa koji nerijetko imaju divergentne interese i namjere, s malom i monom grupom vrhovnih menadera koji ine upravu. Ideja utemeljenja nadzornog odbora u kontinentalnom sistemu korporativnog upravljanja vezana je za unapreenje procesa kontrole nad upravljanjem preduzea. Zbog specifine pozicije izmeu skuptine dioniara i uprave, te potrebe ukljuivanja interesa i zahtjeva drugih stakeholdera, nadzorni odbor preuzima tri vrste uloga: kontrolnu, strateku i povezujuu ulogu. Kontrolnu ulogu nadzornog odbora ini, uz izbor lanova uprave, nadzor i praenje postignua i rada vrhovnog menadmenta. Nadzorni odbor nadzire poslovanje i rad uprave titei interese dioniara, ali i drugih relevantnih stakeholdera. Meu ostalim, kontrolie politiku nagraivanja lanova uprave i glavnih menadera, osigurava transparentnost izbora lanova uprave, nadzire potencijalne sukobe interesa u poslovanju i donosi mjere potrebne za sprjeavanje zloupotrebe imovine preduzea, osigurava nezavisnost sistema finansijskog izvjetavanja i izbor nezavisnog revizora, nadzire proces objavljivanja relevantnih podataka o poslovanju te vodi brigu o uspostavi adekvatnog sistema kontrolnih mehanizama u preduzeu. Biti nadzornik, znai biti nezavisan o bilo kakvim uticajima. Stoga, lanovi nadzornih odbora kompanija ne smiju biti osobe koje su u upravi, niti koje zbog vlastitog privatnog ili poslovnog interesa mogu ugroziti integritet i razvoj preduzea. Strateka uloga nadzornog odbora je izuzetno vana budui da taj odbor treba uestvovati u stratekom djelovanju preduzea, ponajprije putem autorizacije predloenih stratekih odluka, ocjeni prijanjih stratekih odluka, te savjetodavnom ulogom i podrkom menadmentu u ostvarivanju zajednike vizije. Aktivno uee nadzornog odbora u formulaciji i implementaciji strategije preduzea moe imati pozitivan uticaj na poslovne rezultate. Autorizacija krucijalnih menadmentskih odluka znai i pravo njihovog zaustavljanja ako nisu usmjerene u skladu s najboljim interesima i zacrtanim stratekim ciljevima. Povezujua uloga nadzornog odbora ponajprije se odnosi na odravanje formalnih i neformalnih odnosa s interesno-utjecajnim skupinama poduzea. 2 Nadzorni odbor pomae preduzeu u povezivanju s relevantnim segmentima i faktorima okoline i u osiguravanju
2 Postma, T. i van Ees, H. (2000): On the functions of supervisory boards in Netherlands, Research Report 00E50, University of Groningen, Research Institute SOM (Systems, Organisations and Management), str. 1-11.
78
vanih resursa. Od nadzornog odbora se oekuje da uzima u obzir relevantne interese drugih interesno-uticajnih skupina, naroito zaposlenika, kreditora, kupaca, dobavljaa i lokalne zajednice te da zastupa primjenu bitnih drutvenih standarda i naela zatite okoline. Stoga, u nekim sistemima korporativnog upravljanja, postoji obaveza i/ili preporuka ukljuivanja predstavnika razliitih interesno-uticajnih skupina ili nezavisnih strunjaka u nadzorni odbor kako bi se dodatno pojaala njegova povezujua uloga. Postojanje nadzornog odbora s jakom povezujuom ulogom moe pomoi artikulaciji interesa i prevladavanju inherentnih sukoba izmeu razliitih stakeholdera. Radi kvalitetnog obavljanja zadae nadzornog odbora u preuzimanju triju uloga, mogue je utemeljiti komisije (pododbore) za reviziju, imenovanja, menaderske kompenzacije i dr. Nadzorni odbor nije samo odgovoran preduzeu i vlasnicima nego ima dunost djelovati za njihov najbolji interes. Nadzorni odbor nije samo organ u funkciji ostvarivanja vlasnikih ciljeva. lanovi nadzornog odbora moraju djelovati s brinom panjom te biti odani preduzeu. Lojalnost lanova nadzornog odbora oekuje se, dakle, prema preduzeu i svim njegovim dioniarima, a ne samo prema, npr. veinskom vlasniku dionica ili nekomu drugom stakeholderu. 3 Objektivnost nadzornog odbora moe zavisiti o vlasnikoj strukturi, budui da dominantni dioniari mogu iskazati znatnu mo u izboru lanova nadzornog odbora. Nadzorni odbor ne bi se trebao ponaati kao "predstavnika skuptina"; u svom djelovanju trebao bi tretirati sve dioniare na isti nain. Nezavisnost nadzornog odbora, ili barem nekih njegovih lanova, treba posebno naglasiti u situacijama kad su ex ante prava manjinskih dioniara slaba, a mogunosti iskazivanja ograniene.
3.2. VELIINA I STRUKTURA NADZORNIH ODBORA

Prosjean broj lanova odbora razlikuje se zavisno o sistemu korporativnog upravljanja i zakonskim ogranienjima. Teko je uporeivati zemlje koje imaju razliite temeljne sisteme korporativnog upravljanja i iz toga izvlaiti relevantne preporuke i zakljuke. Primjerice, njemaka preduzea imaju razmjerno veliki broj lanova nadzornog odbora. U prosjeku, broj lanova nadzornih odbora u njemakim korporacijama vei je od 10, a dosee u najveim kompanijama i do 21 lana. Maksimalni broj lanova nadzornih odbora je upravo 21. Kakva je situacija u bosansko-hercegovakim privrednim drutvima? Osnovni elementi za lanstvo u nadzornim odborima bosanskohercegovakih dionikih drutava definirani su Zakonom o trgovakim drutvima. Najmanji broj lanova nadzornog odbora je tri lana. Prema Zakonu o trgovakim drutvima, lanove nadzornog odbora bira obinom veinom glasova glavna skuptina drutva, ali i statutom se moe odrediti da je za to potrebna vea veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki. Na temelju odredbi statuta, do 1/3 lanova nadzornog odbora mogu imenovati odreeni dioniari. Broj lanova nadzornog odbora mora se odrediti statutom. Zakonom se odreuje koje osobe ne mogu biti lanom nadzornog odbora, ali se za imenovanje ne postavljaju posebni uslovi ili pretpostavke koje moraju ispunjavati lanovi. Ipak, to bi se moglo odrediti statutom (primjerice, sta i iskustvo, strune kvalifikacije, dravljanstvo i slino). Tabela 1. Dionika drutva prema broju lanova nadzornih odbora
3 lana 4 lana 5 lanova 6 lanova 7 lanova Broj preduzea 13 0 5 1 1 % 65 0 25 5 5
Organisation for Economic Co-operaton and Development (2004): OECD Principles of Corporate Governance, OECD Publications, Pariz, str. 58-60.
79
8 lanova 9 lanova 10 lanova 11 lanova UKUPNO
0 0 0 0 20
0 0 0 0 100
Tabela 2. Da li su lanovi NO-a zaposleni u preduzeu

da ne UKUPNO lanovi NO-a 34 38 72 % 47.2 52.8 100
Dalje, nas je zanimalo da li su lanovi nadzornih odbora zaposleni u preduzeu. Istraivanju su potvrdila naa oekivanja, to znai da sa 53% lanova, znai veina nije zaposlena u drutvu. Postotak onih koji jesu zaposleni u drutvu je 47%. Tabela 3. Ocjena vanosti problemskih podruja iz nadlenosti NO-a u radu NO
Kolika je vanost problemskih podruja iz nadlenosti NO-a u radu NO Strateko planiranje preduzeem Upravljanje rizikom Procjena rada uprave i menadmenta Planiranje nasljeivanja uprave Provoenje interne kontrole Definiranje pokazatelja uspjenosti Nevano N % N % N % N % N % N % 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Malo vano 0 0 0 0 1 3.6 0 0 0 0 1 3.6 Osrednje vano 0 0 3 10.3 5 17.8 5 17.2 0 0 3 10.7 Vano 20 69 13 44.8 5 17.8 6 20.7 13 44.8 12 42.8 Jako vano 9 31 13 44.8 17 60.7 18 62 16 55.2 12 42.9 Ne zna 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno 29 100 29 100 28 100 29 100 29 100 28 100
lanovi nadzornih odbora iz anketiranih preduzea smatraju da su sva ponuena problemska podruja nadzornih odbora bitni, od srednje vanosti do jake vanosti. Od toga odstupa, kao izuzetak, miljenje njih oko 4% koji smatraju da su navedena problemska podruja malo vani. Preko polovine lanova nadzornih odbora je ocjenom "jako vano" ocijenilo tri osobine: procjena rada uprave i menadmenta, planiranje nasljeivanja uprave i provoenje interne kontrole. lanovi su visoko ocijenili i sljedea podruja nadlenosti: upravljanje rizikom, definiranje pokazatelja uspjenosti. Kao vano podruje je ocijenjeno strateko planiranje preduzeem sa neto manje od 70%. Koga zastupaju lanovi NO-a i o emu raspravljaju na sjednicama? Zanimljivi su i stavovi ispitanika iz oba uzorka o tome trebaju li radnici imati predstavnika u nadzornom odboru. Veina lanova nadzornih odbora 49,2 % i lanova uprava 52,9 % smatra kako radnici trebaju imati svog predstavnika u nadzornom odboru. S druge strane 44,8 % ima suprotno miljenje.
80
Tabela 4. trebaju li radnici imati predstavnika u NO-u

Ne trebaju Trebaju Ne znam UKUPNO lanovi uprave 15 18 1 34 % 44.1 52.9 3 100 lanovi NO-a 30 33 4 67 % 44.8 49.2 6 100
Tabela 5. lanovi nadzornih odbora po kriteriju koga zastupaju

lanovi nadzornog odbora predstavljaju veinskog vlasnika manjinskog vlasnika zaposlenike sindikat poslovnu banku (koja nije vlasnik) dravnu ili lokalnu zajednicu nekog drugog UKUPNO lanovi NO-a 38 8 14 0 0 6 1 67 % 56.7 11.9 20.9 0 0 8.9 1.5 100
U uzorku od 67 anketirana lanova nadzornih odbora, vie od 56% lanova nadzornih odbora predstavlja veinskog vlasnika, a dodatnih 20% lanova predstavlja zaposlenike. Neto je manje od 12% lanova nadzornih odbora manjinskog vlasnika. Dravnu ili lokalnu zajednicu predstavlja 9% lanova nadzornih odbora, dok je minoran udjel ostalih. Tabela 6. Teme najee raspravljanje na sjednicama
Koje su teme najee raspravljanje na sjednicama kvartalni / polugodinji / godinji finansijski izvjetaji priprema skuptina drutva akvizicije te kapitalna i strateka ulaganja analiza i autorizacija stratekih odluka tekui poslovni problemi rjeavanje kriznih situacija rjeavanje vanih kadrovskih rjeenja analiza okoline preduzea odnosi izmeu suvlasnika neto dugo ne zna / ne moe procijeniti lanovi NO-a 62 42 18 10 48 15 2 7 2 0 0 % 30.1 20.4 8.7 4.8 23.3 7.3 1 3.4 1 0 0 lanovi UO-a 34 15 13 5 26 2 0 4 0 0 0 % 34.3 15.2 13.1 5.1 26.3 2 0 4 0 0 0
3.3. OBILJEJA I POELJNE OSOBINE LANOVA NADZORNIH
ODBORA
U uzorku od 30 anketiranih preduzea, vie od 2% lanova nadzornih odbora ima magisterij ili doktorat znanosti, a dodatnih 60% lanova ima visoku strunu spremu. Neto je manje od 13% lanova nadzornih odbora s viom kolom. Srednju strunu spremu ima 10% lanova nadzornih odbora, dok je minoran udjel nadzornika ostalih kvalifikacija. Tabela 7. Struna sprema nadzornih odbora
doktor i magistar nauka VSS VS SSS VKV i KV NSS, PKV i NKV lanovi NO-a 2 43 9 7 4 0 % 2.8 59.7 12.5 9.7 5.5 0
81
bez odgovora UKUPNO
7 72
9.7 100
Nije teko zakljuiti da lanovi nadzornih odbora imaju izrazito visoko formalno obrazovanje, naroito ako uzmemo kao usporedbu bosanskoheregovaki prosjek. Veliina lanova nadzornih odbora anketiranih preduzea iz naeg uzorka jesu ekonomske struke (njih oko dvije petine), a znatan je broj i lanova koji su tehnike struke (gotovo etvrtina), lanovi nadzornog odbora trebaju biti pouzdani i moralni, imati komunikacijska vjetine i biti osobe s integritetom i karizmom. Neke studije pokazuju kako su linost, znanje, nezavisnost i raspoloivost vremena najvaniji kriteriji u izboru lanova nadzornih odbora, posebno za kvalitetu obavljanja njihove temeljne funkcije: kontrole i praenja rada uprave. Smatramo kako bi nadzorni odbor, kao mjesto usaglaavanja razliitih stajalita i raznovrsnih zahtjeva interesno-utjecajnih skupina, trebao biti sastavljen od osoba koje imaju razliite osobine, interese i poglede. Takva heterogenost lanstva u nadzornom odboru moe imati sinergijske efekte u njegovu djelovanju, rezultirajui veom djelotvornou i boljim odluivanjem. Tabela 8. procjena vanosti obiljeja i osobina lanova NO-a za efikasno funkcioniranje NOa
Nevano Lina i profesionalna etinost Strunost lanova NO-a Razumijevanje finansijskih izvjetaja Razumijevanje poslovnih izvjetaja Sposobnost uoavanja kljunih problema irina naobrazbe Poznavanje djelatnosti i problema djelatnosti pred. Sposobnost djelotvornog odluivanja Nezavisnost o upravi drutva Praktino iskustvo Dobra veza sa vladajuom politikom Spremnost da se odvoji vrijeme za rad NO-a N % N % N % N % N % N % N % N % N % N % N % N % 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3.4 0 0 1 3.6 10 35.7 1 3.6 Malo vano 0 0 0 0 1 3.6 0 0 0 0 1 3.6 1 3.4 0 0 1 3.7 0 0 7 25 0 0 Osrednje vano 0 0 3 10.3 5 17.8 5 17.2 0 0 3 10.7 4 13.8 0 0 7 25.9 9 32.1 4 14.3 6 21.4 Vano 20 69 13 44.8 5 17.8 6 20.7 13 44.8 12 42.8 7 24.1 17 58.6 8 29.6 9 32.1 6 21.4 9 32.1 Jako vano 9 31 13 44.8 17 60.7 18 62 16 55.2 12 42.9 17 58.6 11 37.9 11 40.7 9 32.1 1 3.6 12 42.9 Ne zna 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno 29 100 29 100 28 100 29 100 29 100 28 100 29 100 29 100 27 100 28 100 28 100 28 100
lanovi uprave iz anketiranih preduzea smatraju da su sva ponuena obiljeja i osobine lanova nadzornih odbora bitni, od osrednje do jake vanosti. Od toga odstupa, kao izuzetak, miljenje oko etvrtine menadera koji smatraju da su dobre veze s vladajuom politikom na dravnoj i lokalnoj razini nevana ili malo vana poeljna osobina za lanstvo u tom odboru. Preko polovine menadera je ocjenom "jako vano" ocijenilo tri osobine: sposobnost uoavanja kljunih problema, razumijevanje finansijskih izvjetaja i poznavanje djelatnosti i
problema djelatnosti preduzea. Te tri osobine, zajedno s razumijevanjem poslovnih izvjetaja i drugih analiza uprave, dobile su najvee prosjene ocjene. Menaderi su visoko ocijenili i sljedee poeljne osobine: razumijevanje finansijskih izvjetaja, strunost lanova nadzornog odbora, poznavanje djelatnosti i problema djelatnosti preduzea, sposobnost djelotvornog odluivanja, nezavisnost o upravi drutva te spremnost da se odvoji vrijeme za rad u nadzornom odboru.
83
Stomatoloki materiali in metode za preiskavo biokompatibilnosti teh materialov Biokompatibilonost stomatolokih materialov in metode za njihovo preiskavo
Tjaa Zupani Hartner1, Rebeka Rudolf1,3, Miodrag oli2, Ivan Anel1 1 Fakulteta za strojnitvo Univerze v Mariboru, Slovenija 2 Vojno-medicinska akademija Beograd, Srbija 3 Zlatarna Celje d.d. Celje, Slovenija
BIOKOMPATIBILNOST
Bioloki kriteriji izbire stomatolokih materialov vkljuujejo klinina preizkuanja, ki so poznana e iz asov prve uporabe teh materialov za terapevtske namene. Pionirska preizkuanja teh materialov so namre potekala e pred 60 leti, ko se je v stomatoloko prakso uvedla uporaba amalganov in kompozitnih smol, potem ko so se pojavili negativni vplivi. ele pojav neelenih procesov v organizmu je povzroil zaetek ciljanih preizkuanj tevilnih stomatolokih materialov. Pod pojmom biokompatibilnost razumemo interakcijo med stomatolokim materialom, vkljuujo njegovo funkcijo, ki jo opravlja, v povezavi z organizmom, v katerega se material vgrajuje oziroma se uporablja za zdravljenje. Zaradi navedenega je osnovna zahteva pri uporabi materialov v stomatoloki praksi dokazovanje njihovih negativnih vplivov na celice, tkiva ali celo organizem. Pod pojmom nekodljivost razumemo, da stomatoloki material ne povzroa lokalno ali sistemsko citotoksinost, iritacijo in alergijo, da ni mutagen in kancerogen. Da bi lahko nek stomatoloki material definirali kot biokompatibilnega, morajo biti vsi trije dejavniki (tkivo, material in priakovana funkcija materiala) v medsebojni harmoniji (1,2). Pri tem je potrebno poudariti, da nobeden material ni bioloko popolnoma inerten, zaradi tega vedno govorimo o stopnji biokompatibilnosti. V kontaktu materiala z ivim tkivom prihaja do tevilnih kompleksnih interakcij, ki s skupnim nazivom predstavljajo bioloki odgovor na uporabljen material. Tip biolokega odgovora je odvisen od vrste materiala, doline trajanja kontakta s tkivom, od organizma, v katerem se uporablja material in od funkcije materiala. Pri tem je potrebno navesti, da se s asom aplikacije spreminjata tako material kot organizem, zaradi esar se biokompatibilnost uvra med dinamine procese. Le-ti lahko povzroijo, da material, ki je bil pred vgradnjo aplikacijo ocenjen kot biokompatibilen, s asom postane izvor kodljih efektov. V teh okvirih je poznana korozija dentalnih zlitin, ki pripelje do poveanega raztapljanja in prehajanja ionov tekih kovin v tkivo, kar povzroa toksinost ne samo na nivoju blinje okolice, ampak le-ta lahko deluje tudi na oddaljena tkiva. Pri tem ne smemo pozabiti tudi na vnetne procese pri bolnikih z diabetesom, kjer le-ti lahko poveajo citotoksini efekt stomatolokih materialov.
TESTIRANJE BIOKOMPATIBILNOSTI
Napredek v tehnologiji stomatolokih materialov, uvajanje novih materialov in odkritja, da posamezni materiali povzroajo citotoksinost ter elje po njihovi relativni dolgi uporabi in izpostavljenosti ivemu tkivu so privedli do zahtev, da mora stomatoloka stroka poznati precizne odgovore na vpraanja ali je posamezen material kodljiv. Vsa neraziskana ali nepojasnjena dejstva so prispevala k uvedbi standardov za vsak stomatoloki material ali instrument, kateri morajo pred vgradnjo dobiti ustrezno potrdilo za klinino uporabo. Na ta
nain niso zaiteni samo pacienti ampak tudi stomatologi, tehnino osebje in okolica v najirem smislu (3, 4). Vpeljava in uporaba standardov omogoa uporabo odgovarjajoih testov in primerjavo dobljenih rezultatov v razlinih laboratorijih pod identinimi pogoji. Iz preteklosti je znano, da je standardizacija prela ve faz. Trenutno so tako v uporabi standardi Evropske unije, ki pokrivajo medicinske (ISO 10993) in stomatoloke (ISO-TR 7405) intrumente ter materiale. Ko govorimo o stomatolokih materialih, standardi predpisujejo paleto testov biokompatibilnosti, v odvisnosti od skupine materialov in namena njihove uporabe. Pri tem je potrebno omeniti, da se za testiranje biokompatibilnosti uporablja veliko tevilo nestandardnih testov, ki so pomembni tudi za znanstvena raziskovanja na tem podroju in za razvoj te stroke. Testi biokompatibilnosti se v grobem dele na in vitro in in vivo. Testi in vitro vkljuujejo preizkuanja na izoliranih celicah oz. na linijah celic, bakterijah, glivicah, kulturah tkiv ali na organih, pa tudi na specialno pripravljenih modelih. Ti testi so relativno poceni in omogoajo pridobivanje odgovorov na tevilna vpraanja o vplivu stomatolokih materialov na ive celice (nekroza, apoptoza, celini metabolizem, profileracija, aktivacija ali inhibicija posameznih funkcij, pokodba DNK). Osnovna pomanjkljivost teh testov je, da ne dajejo realnega vpliva materiala na specifine ciljne celice in vivo. In vivo testi se izvajajo na eksperimentalnih ivalih, prostovoljcih ali pacientih. Ti testi so relativno dragi in teko ponovljivi, vendar pa s pomojo njih laje ocenjujemo lokalne ali sistemske vplive materiala. Primerjava rezultatov iz ivalskih modelov namre ni vedno adekvatna zaradi posameznih razlik v morfo-funkcionalnih karakteristikah tkiv in organov, ki veljajo med ivalmi in ljudmi. Zaradi navedenih razlik je potrebno zakljuna raziskovanja opraviti na ljudeh, s imer dobimo najrealneje rezultate in zakljuke. Pri tem je potrebno opozoriti, da sta pritisk javnosti za zaito eksperimentalnih ivali in poostritev etinih principov za raziskovanja na ljudeh tista dejavnika, ki od preskuevalcev na tem podroju zahtevata drugane teste, zato je preliminarna naloga le-teh uvajanje in razvoj novih testov zasnovanih na umetnih modelih tkiv in organov. Pri raziskovanju biokompatibilnosti stomatolokih materialov je potrebno spremljati ne samo njihov kodljiv vpliv na celice, tkiva ali organizem, ampak tudi to, da lahko posamezen material aktivira nekatere funkcije, ki so koristne (stimulacija nastanka dentina, regeneracija kosti, obnova pokodovanega tkiva). Za oceno biokompatibilnosti stomatolokih materialov se uporablja ve testov, ki jih lahko razvrstimo v tri skupine. Inicialni testi vkljuujejo citotoksinost in vitro, sistemsko toksinost in teste mutagenosti. Ti testi so soasno skrining testi, ki v primeru zadovoljivih rezultatov pokrivajo sekundarne teste: teste senzibilizacije, implant teste in teste iritacije. Tretja skupina zajema specifine in vivo in in vitro teste (usage tests) vkljuujo teste biokompatibilnosti, ki so opravljeni na ljudeh. ISO standardi predpisujejo paleto testov, ki jih je potrebno opraviti za preizkuanje posameznih skupin stomatolokih materialov preden se odobri njihova registracija za klinino uporabo. Izbor testov ni odvisen samo od vrste materiala ampak tudi od vrste kontakta stika materiala z oralnim oziroma dentalnim tkivom. Za ta namen obstajajo doloene razlike med materiali, ki so v kontaktu s povrino oralnega/dentalnega trdega tkiva, oziroma za materiale, ki prodrejo v dentalna trda tkiva, pulpo ali kost ter so v stiku z oralnim medijem, in za materiale, ki so namenjeni za implantante. Izbor testov je odvisen od trajanja izpostavljenosti materiala s tkivom (kontakt do 24 ur, podaljan kontakt od 24 ur do 30 dni ali trajni kontakt preko 30 dni). Materiali tipa 1 (t.i. restavrirni obnovitveni materiali) zahtevajo uporabo testov akutne sistemske toksinosti (oralna pot vnaanja), teste mutagenosti, citotoksinosti in pulpno/dentinske teste. Za podskupino teh materialov (kovinski restavrirni- obnovitveni materiali za katere je ali ni potrebna uporaba cementa, silikatnega cementa ali kompozita) je potrebna uporaba subkontantnega implant testa, testa senzibilizacije in testa iritacije oralne sluznice. Pri materialih tipa 2 (materiali namenjeni za protetiko) je potrebno izvesti teste akutne sistemske toksinosti (oralni ali intravenski nain vnosa), teste mutagenosti, citotoksinosti,
teste senzibilizacije in iritacije. Za nekatere materiale iz te skupine (dentalne kovinske zlitine) je potrebno narediti e kostne implant teste. Za najvejo skupino materialov tipa 3 (endodontski materiali) je poleg testov akutne sistemske toksinosti, citotoksinosti ter testa mutagenosti in senzibilizacije, nujno opraviti e hemolizni in endodontski test. Za materiale tipa 4 (periodontni materiali), materiale za ortodontske namene (tip 5), materiale za oralno kirurgijo (tip 6) in za materiale za preventivo (tip 7) je potrebno brezpogojno izvesti primarne teste biokompatibilnosti, od sekundarnih testov pa le teste senzibilnosti in implant teste. Za materiale tipa 6 se pogosto pojavi zahteva po preizkuanju s kostnimi implant testi. Pred samim testiranjem je potrebno adekvatno pripraviti testne vzorce v zadovoljivi veliki koliini, pri emer morajo biti le-ti identini. Soasno je potrebno pripraviti tudi ustrezne pozitivne in negativne kontrole. Navedeni dejavniki so odloilni v testiranju biokompatibilnosti, saj zahteva le-to ne samo dobro poznavanje fizikalno-kemijskih lastnosti in mikrostrukture materiala ampak tudi detajlne karakteristike uporabljenega celinega tkiva. V zakljuni stopnji je potrebno dobljene rezultate e pravilno interpretirati. Zaradi navedene problematike ISO standardi jasno opisujejo metodologijo priprave trdnih, tekoih ali izparljivih vzorcev na eni strani, po drugi pa tudi pripravo ekstraktov in degradacijskih produktov za razline tipe stomatolokih materialov. Sicer pa je pri nekaterih vrstah materiala ali celinih tkiv mona tudi prosta izbira testnih vzorcev. V takem primeru mora raziskovalec ali kvalificiran preizkuevalec v poroilo navesti dimenzije ali koncentracije vzorcev in na podlagi tega podati interpretacijo dobljenih rezultatov. Kadar govorimo o nestandardnih testih biokompatibilnosti materialov v okviru raziskovalnih projektov, lahko raziskovalci prosto izbirajo testne vzorce, vendar pa mora biti nain priprave le-teh znanstveno utemeljen.
CITOTOKSINOST
Zaetna ocena biokompatibilnosti stomatolokih materialov je najpogosteje povezana z in vitro testi citotoksinosti. Osnoven princip teh testov je preizkuanje biokompatibilnosti stomatolokih materialov na celicah, ki se gojijo v kulturah kot adheretne (sprijete) ali neadherentne celice. Izbor celic je odvisen od vrste materiala in od predpostavljenega mehanizma delovanja. Za testiranje citotoksinosti se najpogosteje uporabljajo kontinuirne fibroblastne celine linije mijega porekla kot npr. L292 in 3T3 ali loveki diploidni fibroblasti (WI-38). Uporaba fibroblastnih celic v primarnih citotoksinih esejih je sicer predpisana z veljavnim ISO standardi. Poleg teh celic so v uporabi tudi druge trajne celine linije (banke celinih linij), ki imajo tono definirane fenotipske in funkcionalne lastnosti (epitelne, tumorske in druge celine linije; ter razline linije limfoidnih in leukemijskih celic). Transformirane celine linije imajo specialne lastnosti in uniformnost reagiranja v kulturi, kar posledino povzroa, da so v testih citoksinosti odgovori teh celic popolnoma druganih od celic, ki so gradniki zob in okolikega ustnega tkiva. Zaradi tega se za raziskovanja pogosto uporabljajo primarne kulture fibroblastov pridobljene iz gingive ali zobne pulpe, celic oralnega epitela idr. Izbor primarnih netransformiranih celic ali celinih linij je odvisen od vrste materiala, ki se testira kot tudi od potencialnih tarnih celic, na katere bo stomatoloki material deloval v in vivo pogojih (zobna pulpa, oralna sluznica, idr.). e je stomatoloki material v trdnem stanju, najenostavneji test citotoksinosti vkljuuje preizkuanje direktnega citotoksinega efekta materiala v kulturi fibroblasta. Na sliki 1 je prikazan morfoloki izgled celic v prisotnosti citotoksinih substanc. e se iz materiala raztapljajo potencialne toksine substance ali v primeru, da je material v tekoem stanju, potem je potrebno za testiranje uporabiti difuzne eseje.
86
Slika 1: Morfoloki izgled L929 celic v prisotnosti citotoksinih substanc: A odsotnost citotoksinosti; B blaga citotoksinost; C zmerna citotoksinsot; D resna citotoksinost; Inverzna mikroskopija; x 200.
ZAKLJUKI
Sodobni koncepti preizkuevanja biokompatibilnosti stomatolokih materialov temeljijo na obstojeih ISO standardih in so rezultat multidisciplinarnih raziskovanj. Kombinacije vejega tevila in vivo in in vitro testov omogoajo realno ocenjevanje negativnih uinkov stomatolokih materialov, e posebno tistih, ki so v kontaktu z ivim tkivom v dalji asovni periodi. Poleg standardnih testov biokompatibilnosti (akutna toksinost, citotoksinost, mutagenost, iritacija, senzibilizacija), s katerimi se ocenjujejo splona toksinost in reakcije obutljivosti tkiva, so za stomatoloko prakso pomembni tudi specifini testi (kostni implant test, dentinsko/pulpni test, endodontski test idr.), ki natanneje prikazujejo mehanizem delovanja stomatolokega materiala na specifino ciljana tkiva. Razvoj genskega, celinega in tkivnega bio-ineniringa omogoa vpeljavo novih testov in biolokih znamk za oceno biokompatibilnosti. Sicer pa so razvojne smernice na tem podroju fokusirane na zamenjavo eksperimentalnih ivali z novimi in vitro modeli na nivoju celic, tkiv in organov. Razvoj metod za preiskovanje biokompatibilnosti stomatolokih materialov poteka v Zlatarni Celje d.d. v okviru mednarodnega raziskovalnega projekta programa Eureka E!3555 DENMAT, pri katerem sodelujejo poleg slovenskih partnerjev: Fakultete za strojnitvo Univerze v Mariboru tudi partnerji iz Srbije in sicer Stomatoloka fakulteta Univerze v Beogradu ter Vojno-medicinska akademija Beograd. Del navedenega dela je sofinanciran tudi s strani ARRS v okviru projekta L2-7096-0795 z naslovom Razvoj nove dentalne zlitine z visoko vsebnostjo Au, pri katerem sodelujeta poleg Fakultete za strojnitvo Univerze v Mariboru in Zlatarne Celje d.d. e Katedra za inenirske materiale in Katedra za toplotno tehniko Naravoslovnotehnike fakultete Univerze v Ljubljani.
LITERATURA
1. 2. 3. 4. Hanks CT, Wataha JC, Sun Z: In vitro models of biocompatibility: a review. Dent Mater, 1996; 12(3) :186-193. Wataha JC: Principles of biocompatibility for dental practitioners. J Prosthet Dent, 2001; 86(2): 203-209. Schmalz G: Concepts in biocompatibility testing of dental restorative materials. Clin Oral Investig. 1997; 1(4): 154-162. Schmalz G: Materials science: biological aspects. J Dent Res, 2002;81(10):660-663.
87
Izrada silikonsko gumenih kalupa i Room Temperature Vulcanizing (RTV) postupak brzog livenja
Ibrahim Turinovi student Univerziteta Demal Bijedi - Mainski fakultet Mostar doc.dr.Dragi Tiro Univerzitet Demal Bijedi Mainski fakultet Mostar
Saetak
Brza izrada prototipova je najee koriten naziv za skup povezanih tehnologija koje se koriste za izradu fizikih objekata direktno iz CAD modela. Rapid Tooling (brza izrada alata) obuhvata niz tehnika koje se koriste za brzu izradu sloenih alata, kalupa i oblika, koji se zatim koriste za izradu gotovih dijelova. Pored pregleda karakteristika RP procesa i podjele Rapid Tooling tehnologija, u ovom radu je detaljno objanjen postupak Room Temperature Vulcanizing (RTV), pri emu je praktino izraen kalup i liveni dio ovim postupkom.
1 Uvod- Pregled tehnologija u oblasti Rapid Prototyping (RP) proizvodnje

Postupci brze izrade prototipova najee se dijele na tri glavne kategorije: Rapid prototyping (brza izrada prototipova): Izrada modela na temelju 3D CAD podataka. Kao materijali mogu se koristiti drvo, polimeri, metali, keramika i kompoziti u raznim oblicima (tekuine, prahovi, tanke ploe itd.). Modeli se najee izrauju u svrhu procjene oblika i dimenzija, odreivanja funkcionalnosti, izrade uzoraka za kupca, fotografiranja proizvoda u marketinke svrhe, testiranja u zranim tunelima itd. Rapid tooling (brza izrada alata): Obuhvata niz tehnika koje se koriste za brzu izradu sloenih alata, kalupa i oblika, koji se zatim koriste za izradu gotovih dijelova. Ovi se postupci najee primjenjuju kada se radi o malim serijama proizvoda i kada bi izrada alata uobiajenim postupcima bila jako skupa. Rapid manufacturing (brza izrada proizvoda): Tehnologije brze izrade prototipova primjenjuju se za izradu gotovih dijelova koji idu u prodaju.
Zahvaljujui razvoju RP tehnologija, fiziki modeli se sve ee koriste i za funkcionalna testiranja kao i proizvodnju alata za probne serije proizvoda. Na ovaj nain se eventualne greke u konstrukciji ili tehnologiji mogu otkriti u vrlo ranoj fazi. Ovo je vrlo vano, izmeu ostalog i zbog toga to trokovi eventualnih izmjena u konstrukciji rastu znaajno, kako se proizvod pribliava finalnim fazama razvoja. Na slici 1. je prikazano grubo poreenje izmeu RP i glodanja, s obzirom na trokove i vrijeme proizvodnje jednog dijela u funkciji njegove sloenosti.
88
Slika 1. Poreenje konvencionalnih i RP Tehnologija [4] S obzirom na zahtjeve karakteristika materijala, jasno je da se konvencionalnim tehnikama, podranim raunarskim tehnologijama, mogu postii, direktnim putem, dijelovi sa eljenim mehanikim osobinama i to predstavlja logian izbor kada se radi o proizvodnji alata za velike serije proizvoda. Meutim, koritenjem lanaca raznih procesa od kojih je jedan i RP, mnogo puta je mogue da se indirektno, isti rezultati postignu za mnogo krae vrijeme i uz manje investicije. Jedan od prvih korisnika RP tehnologije Pratt & Whitney RP Casting Laboratory je objavila da je 1994. godine izradila 2000 RP dijelova po ukupnoj cijeni od $600.000 - $700.000. Pretpostavlja se da bi cijena izrade istog asortimana, ali konvencionalnim tehnologijama, bila oko $7 miliona,
1.1. Rapid prototyping tehnologije

RP tehnologije spadaju u aditivne procese, to znai da se konaan oblik postie dodavanjem materijala. Zavisno od fizikih procesa koji se odvijaju u materijalu za vrijeme njegovog tretmana mogu se podijeliti na fotopolimerne, termoplastine i adhezivne. Fotopolimerni procesi poinju sa tenom smolom koja ovrava pod uticajem svijetlosti odreene talasne duine. Termoplastini procesi poinju sa vrstim materijalom, koji se potom topi i spaja za vrijeme hlaenja. Kod adhezionih procesa koristi se vezivni materijal koji spaja osnovni konstrukcioni materijal, koji se nalazi u prakastom obliku. Fotopolimerni procesi se odvijaju u prisustvu reaktivnih polimernih sistema. Ovi polimeri su osjetljivi na dejstvo svjetlosne energije (UV svjetlo): za vrijeme tretmana, polimerni lanac raste i preplie se. Za termoplastine i adhezione procese je karakteristina primjena nereaktivnih polimernih sistema. RP tehnologija je prvi put predstavljena u vidu komercijalnog rjeenja u Detroitu na AUTOFACT show-u, novembra 1987. god. Do danas je razvijeno vie od 30 procesa, od kojih je samo nekolicina komercijalna, dok su ostali u fazi istraivanja u razvojnim laboratorijama. Izbor materijala je veliki, a tanost u granicama koje dozvoljavaju upotrebu proizvedenih dijelova za funkcionalna ispitivanja, kao i za proizvodnju alata za ispitivanje probnih serija. Iako se prototipi mogu brzo napraviti i koritenjem NC maina, rapid prototyping je naziv za tehnologije kod kojih se materijal dodaje, a ne skida. Najkomercijalnije tehnologije koje se koriste za RP su: Stereolitografija (StereoLithography Apparatus SLA), Taloenje rastopljenog materijala (Fused Deposition Modelling - FDM), Selektivno lasersko sinterovanje (Selective Laser Sintering - SLS), Proizvodnja laminiranih objekata (Laminated Object Modelling - LOM), 3D printanje (3D Printing 3DP), Solid Ground Curing (SGC), Selective Adhesive and Hot Press SAHP
Ballistic Particle Manufacturing (BPM) itd.
1.2. Karakteristike RP procesa

Za sve tehnologije, karakteristino je da ulaz u sam proces predstavlja 3D zapreminski model i skup odgovarajuih parametara. Model se potom sijee nizom paralelnih ravni. Prostor koji zauzima materijal izmeu dvije paralelne ravni se naziva sloj (layer). Zato se sve ove tehnologije zajedniki nazivaju i imenom LMT Layered Manufacturing Technologies. Metodologija svih procesa brze izrade prototipova je jednaka i sastoji se od nekoliko faza: stvaranje STL (stereolitography) file-a iz 3D CAD podataka: model se oblikuje pomou jednog od brojnih CAD softverskih paketa kao to su npr. IDEAS, Catia, Solidworks, PRO/Engineer itd. Nakon toga slijedi konvertiranje u STL format. STL je standardni format koji se koristi za brzu izradu prototipova. On predstavlja trodimenzionalnu povrinu koja nastaje kao sklop planarnih trokuta. Upravo zbog planarnosti trokutastih elemenata nemogue je dobiti tano zakrivljenu povrinu. Bolja aproksimacija se postie poveanjem broja trokuta, ime se poveava veliina STL file-a, a time se poveava i vrijeme za predradnje.
Slika 2. Prikaz modela u SolidWorks-u (lijevo) i STL formata (desno).[5] Stvaranje slojeva: poseban softver analizira poligonalni model i pretvara ga u niz poprenih presijeka. Ovisno o postupku, laserska ili ink-det glava poinje stvaranje slojeva, od najdonjeg prema najgornjem. Naknadna obrada prototipova (postprocesiranje): nakon stvaranja modela, s njega se uklanja zaostali neeljeni materijal, te se brusi ili polira kako bi se dobilo eljeno stanje povrine.
Lanac RP procesa predstavljen je na slici 4, a slika 3. prikazuje blok emu procesa obrade podataka o 3D modelu u RP tehnologijama.
CAD sistem STL fajl RP softver
Popreni presjeci
Upravljaki program
Putanje izrade
RP maina
Slika 3. Proces obrade podataka o 3D modelu u RP tehnologijama.[6]
90
Slika 4. Lanac RP procesa. [6]
U tabeli 1. je predstavljen prikaz glavnih karakteristika RP procesa za 4 razliite tehnologije. Tabela 1. Prikaz glavnih karakteristika RP procesa za 4 razliite tehnologije.
Proces Maina Proizvodja Maksimalne dimenzije dijela (mm) Debljina sloja (minmax, mm) Brzina u vertikalnom pravcu Tanost Materijali SLA SLA 250 3D Systems, Inc. 254 X 254 X 254 0.1 0.9 Zavisno od geometrije dela 0.2 mm Fotoosetljive smole SGC Solider 5600 Cubital Ltd. 508 X 508 X 355 0.05 0.15 60 100 nivoa/sat 0.1 % (u svim pravcima) Fotoosetljive smole, vosak SLS SLS Sinterstation 2000 DTM Corp. 305 X 381 (d x h) 0.13 Zavisno od geometrije dijela LOM LOM 1015 Helisys 220 X 2540 X 381 0.005 0.05 10 mm/sat
0.05 - 0.25 mm
Termoplastini materijali (PVC, najlon, ABS/SAN), vosak
0.127 mm
Papir, najlon, poliester
Najvanija ogranienja pri izradi dijelova predstavljaju oblik i zapremina radne komore, koji odreuju maksimalne dimenzije dijela. U sluajevima da dio zbog svojih dimenzija ne moe da stane u radnu komoru, prihvatljivi rezultati se mogu postii podjelom modela na vie dijelova, koji se nezavisno izrade, a potom spajaju. Od debljine sloja zavisi kvalitet povrine. Za vee vrijednosti debljine na povrini modela moe se uoiti stepenasti efekat, usljed slojevitog formiranja modela. Tanost dimenzija u razliitim pravcima i mehanike karakteristike dobijenog fizikog modela su uglavnom obrnuto proporcionalne. Na tanost dimenzija nepovoljno utie efekat savijanja. Efekat savijanja nastaje usljed skupljanja materijala prethodno izraenog sloja za vrijeme oputanja, odnosno kristalizacije. Izazvana pomjeranja su vea na sljedeem sloju, jer se i on naknadno, tokom svoje kristalizacije skuplja. Jasno je da je ovaj efekat izraeniji kod dijelova sa vie slojeva. Efekat savijanja se moe smanjiti adekvatnim postavljanjem (orjentacijom) modela u radnu komoru, kao i koritenjem odgovarajue nosee strukture.
Treba teiti da vea dimenzija bude postavljena u radijalnom, a manja u aksijalnom pravcu cilindrine radne komore.
2. Rapid tooling (brza izrada alata)

Obuhvata niz tehnika koje se koriste za brzu izradu sloenih alata, kalupa i oblika, koji se zatim koriste za izradu gotovih dijelova Brza izrada alata (Rapid Tooling) je termin koji se upotrebljava kako za proizvodnju kalupa na osnovu modela izraenog RP sistemima, tako i za proizvodnju kalupa direktno preko RP sistema. Ove tehnike nadopunjuju brzu izradu prototipova, proizvodei vei broj dijelova razliitih vrsta materijala. Nezaobilazne su prednosti koje pruaju ove tehnike u odnosu na tradicionalne metode mainske izrade, a to su: krae vrijeme izrade (sa mjesec na nekoliko dana ili sedmica), niska cijena, mogunost funkcionalnog testiranja dijelova u ranoj fazi konstruisanja, direktan prenos CAD podataka (mogunost ljudske greke je minimalna).
Brza izrada alata se dijeli u odnosu na vijek trajanja proizvedenih alata na: Brzu izradu mekih i Brzu izradu tvrdih alata.
U odnosu na nain izrade brza izrada alata dijeli se na Direktnu i Indirektnu izradu alata
Tako sve tehnologije brze izrade alata moemo podijeliti na: Direktnu izrada mekih alata Direktna izrada mekih alata se odnosi na kreiranje alata ili kalupa direktno preko RP procesa. Alati ili kalupi postupkom direktne izrade mekih alata mogu biti napravljeni od gumenih silikona, epoxy smole, metala niske take topljenja i pijeska. Ovakvi materijali dozvoljavaju samo pojedinano kalupiranje ili mali period proizvodne upotrebe. Meki alati se upotrebljavaju za livenje plastinih komponenti i imaju izdrljivost proizvodnje 100 do 1000 komada. Brojne su tehnike za direktnu izradu mekih kalupa, najrazvijenije metode su: Direct AIM (ACES Injection Moulding), Kalupljenje prostornom slagalicom (Space Puzzle Molding) itd. Direktnu izradu tvrdih alata Direktna izrada tvrdih alata se odnosi na kreiranje alata ili kalupa uglavnom od alatnih elika, direktno preko RP procesa. Alati izraeni ovim postupkom dozvoljavaju dui period proizvodne upotrebe od mekih alata, od vie hiljada do nekoliko miliona. Neke od mnogih metode izrade tvrdih kalupa su: Soligen 3DP proces direktna proizvodnja formi za livenje (Direct Shell Production Casting DSPC), ZCast postupak livenja metala, brzo livenje (ProMetal Rapid casting tachnologies ProMetal RCT) itd. Indirektnu izradu mekih alata U indirektnoj izradi kalupa samo model se kreira upotrebom RP procesa. Kalup, napravlljen od gumenog silikona, epoxy smole, metala niske take topljenja ili keramike, se
onda kreira na osnovu modela. Komercionalno najzastupljenjije metode su: Izrada silikonsko gumenih kalupa (Silicone rubber Room Temperature Vulcanizing - RTV), reaktivno injektivno brizganje (Reaction Injection Moulding RIM), izrada epoxy alata sa primjesom metala (Metal filled Epoxy Tooling Technology), izrada kalupa raspravanjem metala (Spray metall Tooling) itd. Indirektnu izradu tvrdih kalupa. Postoje mnoge vrste metoda indirektne izrade tvrdih kalupa sa daljom tendencijom rasta. Meu najrazvijenijim procesima su procesi brze izrade alata ovravanjem metala (Rapid Solidification Process RSP), Sprayform, EcoTool, MetalCopi, RTM Spark i RePliForm. 2.1. Izrada silikonsko gumenih kalupa (Silicone rubber Room Temperature Vulcanizing - RTV) Izrada RTV silikonsko gumenog kalupa je osnovna vrsta indirektne izrade mekih kalupa. Prototip izraen bilo kojim RP procesom moe biti upotrebljen kao model za proizvodnju RTV silikonsko gumenog kalupa. Njena primjena je uglavnom u proizvodnji plastinih prototipova u malim serijama livenja. Veliina serije je od nekoliko komada pa do par stotina, to zavisi od reaktivne prirode polimera i geometrijske sloenosti dijela i deformacije kalupa prilikom vaenja dijela iz kalupa. Proces izrade RTV kalupa zapoinje postavljanjem modela u okvir koji je najee od drveta ili kartona.
Slika 5. Postavljanje modela u okvir. Druga faza je izlijevanje silikonske mase preko modela. Pri odabiru silikonskih masa neophodno je voditi rauna da uzmemo mase koje ne zahtijevaju dug period ovravanja. Mnoge silikonske mase zahtijevaju jako dug period ovravanja, koji zavisi od debljine kalupa. TEKASIL 2k i TEKASIL 2k Z010 su dvokomponentne mase na silikonsko-kauuk osnovi, proizvedene uglavnom za izradu kalupa. Glavne karakteristike TEKASIL masa su: Niska viskoznost,
Jednostavan za obradu, Za veinu materijala ne zahijteva sredstvo za razdvajanje,
TEKASIL 2k Z010 je dvokomponentna masa koju mijeamo u omjeru 20:1. Komponenta B - ovriva potrebno je dobro umijeati lopaticom ili mikserom kako bi se osigurala jednaka materijalna struktura.
Slika 6. Mijeanje dvije komponente TEKASIL 2k Z010 silikonske mase. Kada je masa umijeana izlijemo je sa visine u tankom mlazu na predmet kojeg elimo da modeliramo. Na taj nain omoguavamo da silikon popuni sve rupe i istisne vazduh, ime se postie da vulkanizirana masa bude bez vazdunih mjehuria.
Slika 7. Livenje silikonske mase preko modela. Model moemo odvojiti od kalupa tek nakon 24 sata, ali potrebno je priekati 48 sati da se dostignu konane mehanike karakteristike vulkaniziranog 2K silikona.
Slika 8. Odvajanje modela od kalupa.
94
Slika 9. Livenje polimera u kalup. Nakon odvajanja modela od kalupa moemo pristupiti ulijevanju polimera u kalup. Najee koriteni materijali za livenje su poliuretan, poliester, epoksid, kalajno olovna legura (200 [C]), powter (230[C]) i cinkna legura. Pri livenju polimera u kalup neophodno je osigurati da deformacije kalupa koji je veoma elastian budu to manje. Kad polimer ovrsne moemo ga odvojiti od kalupa na isi nain kao i model.
Slika 10. Odvajanje gotovog dijela od kalupa. prototip
Slika 11. Silikonski kalup, model i
Prednosti ovog postupka su jednostavnost procesa, laka proizvodnja kalupa za izradu kompleksinih dijelova, mogunost izrade finih detalja, dostupnost materiajla, dobra povrinska obrada i pouzdanost procesa. Glavni nedostatak procesa je u ogranienoj preciznosti - ovaj postupak se primjenjuje za manje precizne dijelove sa kompleksnim oblicima zbog deformacije mekih kalupa. RTV tehnologija uglavnom se koristi pri manualnom nainu proizvodnje, ali se u zadnje vrijeme pojavljuju automatizirane tehnologije.
3. Zakljuak
Tehnologije brze izrade prototipova mogu predstavljati znatne utede vremena i novca prilikom razvoja proizvoda. Ovim metodama su se izbjegle neke vrlo skupe faze koje su do sada bile prisutne: izrada alata, naknadna obrada odvajanjem estica, u nekim sluajevima i termika obrada itd. Metode brze izrade prototipova omoguavaju izradu dijelova vrlo sloenih oblika, ija je izrada do pojave ovih postupaka bila vrlo ograniena.
95
Tehnike brze izrade alata nadopunjuju brzu izradu prototipova, proizvodei vei broj dijelova razliitih vrsta materijala. Brojne su prednosti koje pruaju ove tehnike u odnosu na tradicionalne metode mainske izrade, a to su: krae vrijeme izrade, niska cijena, mogunost funkcionalnog testiranja dijelova u ranoj fazi konstruisanja, direktan prenos CAD podataka, izrada finih detalja itd. Primjena ovih postupaka raste iz dana u dan i prisutna je u svim industrijskim granama.
Literatura
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] Dragi Tiro, Trodimenzionalno printanje i ostali postupci brze izrade, Mainski fakultet Mostar, 2008. http://www.masfak.ni.ac.yu Vojislav Radovi, MEHANIKA TEHNOLOGIJA II DIO; 1974. god. http://www.gradimo.hr http://www.vu.vutbr.cz RP/RT/RE TEHNOLOGIJE - prezentacija; dr. Nened Grujovi; 2007.god. http://www.mat-net.hr http://www.sfsb.hr http://www.parp.cmdok.dt.pl http://www.raprotec.de/lomtechnik.htm http://www.zcorp.com http://rpdrc.ic.polyu.edu.hkcontentrt_plastic_injectionaim_introduction.htm http://www.soligen.com http://www.prometal.com http://www.engineershandbook.com
96
PRODUKCIJA I ZATITA OKOLIA OD PRAINE NA POVRINSKIM KOPOVIMA NEMETALNIH MINERALNIH SIROVINA

NIHAD VEJZOVI, student Univerzitet u Zenici, Fakultet za metalurgiju i materijale, Odsjek za nemetalne materijale Travnika cesta 1, 72000 Zenica
Kljune rijei: nemetalne sirovine, povrinska eksploatacija, praina, zdravlje, okoli.
UVOD
Sve sitnodisperzne krute estice koje mogu lebdjeti u vazduhu smatraju se prainom. Lebdea praina ini sa vazduhom disperzni sistem u kome je vazduh disperzna sredina, a praina je disperzna faza. Ovu lebdeu prainu u vazduhu moemo jednostavno nazvati aerosolom praine ija se veliina estica izraava i mikrometrima (m). Prilikom usitnjavanja estica dolazi do poveanja njihove povrine a samim time i sklonosti rasprenog medija oksidaciji, apsorbovanju gasova, rastvaranju, itd.
KARAKTERISTIKE PRAINE
Prema stepenu disperznosti razlikuju se tri kategorije praine: praina sa esticama veim od 10 m, ova praina se taloi poveanom brzinom kada vazduh miruje, praina sa esticama od 10 m do 0,1 m, ova se praina taloi konstantnom brzinom kada vazduh miruje, praina sa esticama ispod 0,1 m, ova praina se ne taloi.
Dokazano je da praina sa esticama veliine 2 do 3 m, mogu pomou vazdunih struja dospjeti na veoma velike udaljenosti, ak i do nekoliko stotina kilometara. Sposobnost praine da lebdi zavisi od niza faktora: gustine, finoe, oblika estica, vlanosti, temperature, brzine kretanja vazduha, idr. Prisustvo praine na povrinskim kopovima nemetalnih mineralnih sirovina je nepoeljno i tetno iz dva osnovna razloga: praina je tetna po zdravlje ljudi zbog svoje otrovnosti i agresivnosti, praina je tetna po funkcionalnost rada maina i postrojenja,
Po zdravlje ljudi tetna je praina sa veliinom estica manjom od 10 m, a naroito su tetne estice veliine ispod 2 m.
97
TEHNOLOKA EMA SISTEMA POVRINSKE EKSPLOATACIJE U OGRANIENOM PROIRENOM POVRINSKOM KOPU
TEHNOLOKA EMA PRERADE [usitnjavanje (drobljenje i mljevenje) i klasiranje] STIJENSKE MASE U TEHNOLOKOJ LINIJI SEPARACIJE 1.poluotvoreni bunker sa dozirnim tranim transporterom, 2.vibracioni dodava, 3.udarnorotaciona drobilica, 4.troetano vibraciono sito, 5.prijemni bunker sa dodavaem, 6.vibracioni dodava, 7.udarno-rotacioni mlin 8.troetano vibraciono sito, Tr1 do Tr12 trani transporteri Eksploatacijom nemetanih mineralnih sirovina na povrinskim kopovima (PK) praina se stvara prilikom izvoenja slijedeih radnih procesa:
buenje minskih buotina, miniranje, utovar i transport, prerada (usitnjavanje, drobljenje i mljevenje, prosijavanje), presipna mjesta na trakastim transporterima,
Karakteristike zapraenosti radilita prilikom izvoenja pomenutih radnih procesa su: specifino stvaranje (produkcija) praine, specifino izdvajanje praine, intenzitet stvaranja praine, intenzitet izdvajanja praine i zapraenost vazduha. Specifino stvaranje (produkcija) praine (kg/t), je odnos mase stvorene praine prema masi minirane stijenske mase, prema masi izdrobljene ili izmljevene te prosijane stijenske mase (zavisno na koji se proces prerade odnosi). Specifino izdvajanje praine (g/t), je odnos mase praine koja je prela u lebdee stanje prema masi razruene stijenske mase iz odreenog radnog procesa koji je naprijed naveden (najvie mljevenje). Intenzitet izdvajanja praine (kg/s), je koliina praine koja je prela u lebdee stanje u jedinici vremena. Zapraenost vazduha (mg/m3), predstavlja masu praine u jedinici zapremine vazduha. Pravilnikom o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Sl. Novine F BiH br. 12/05), propisane su granine vrijednosti zapraenosti vazduha na povrinskim kopovima nemetalnih mineralnih sirovina u iznosu od 50 mg/m3 vazduha. Specifino izdvajanje praine i zapraenost zraka, prilikom eksploatacije nemetalnih mineralnih sirovina na povrinskim kopovima, zavisi od specifinog stvaranja praine. S obzirom da je intenzitet stvaranja praine razliit pri razliitim radnim procesima (buenje minskih buotina, miniranje, utovar, transport, prerada, itd.), tako je i mineralni sastav praine zavisan od mineralnog sastava eksploatisane stijenske mase, jalovine i uklopaka u masivu. U atmosferskom vazduhu na povrinskom kopu nemetalnih mineralnih sirovina mogu se nalaziti estice lebdee praine razliitih dimenzija, prema karakteru stvaranja praine postoje dvije grupe izvora: tehnoloki procesi dobivanja mineralne sirovine, tehnoloki procesi prerade mineralne sirovine.
Izuavajui intenzitete stvaranja praine prilikom utovara i transporta, isti moemo predstaviti slijedeim izrazom: Isp = b x Q x Gpr ----------------[mg/s] gdje su: Isp intenzitet stvaranja praine prilikom utovara, b koeficijent koji uzima u obzir karakteristike utovarno-istovarne opreme, Q kapacitet utovara i transporta u sekundi, Gpr koliina praine koja dospijeva u radnu okolinu na tonu proizvoda [mg/s] Transportom eksploatisane mase trakama na mjestima presipa se u atmosferu izdvaja znatna koliina praine. Na ovo izdvajanje praine utiu: brzina vazduha, vlanost transportovane mineralne sirovine i visina presipa. Rezultati ovog ispitivanja dati su u slijedeoj tabeli:
Visina presipa (m) 0,4 Vlanost mase (%) Brzina vazduha (m/s) Zapraenost vazduha (mg/m3)
0,5 0,9
7,4 8,8 7,2
0,9 0,7 1,1
16 18 20
99
PROFESIONALNA OBOLJENJA OD PRAINE

Dejstvo lebdee mineralne praine na ovjekov organizam moe biti otrovno, agresivno i radioaktivno. Stalnim i dugotrajnim izlaganjem i udisanjem zapraenog vazduha mogu se razviti profesionalne plune bolesti, koje se zovu pneumokonioze (gr. pneumon plua i konia praina). U zavisnosti od vrste praine koja se udie poznajemo oboljenja i nazivamo ih: Antrakoza, od udisanja ugljene praine, Silikoza, od udisanja silicijske (kvarcne) praine, Azbestoza, od udisanja azbestne praine, Aluminoza, od udisanja aluminijske praine, Sideroza, od udisanja praine oksida eljeza.
Od svih nabrojanih najopasnija je silicijska praina, poto se slobodni SiO2 u alveolama plua pretvara u silikatnu kiselinu (H2SiO3) koja odlazi u krv i koja negativno djeluje na ostale ograne u tijelu. Pored oboljenja plua praina negativno djeluje na ovjekov organizam i uzrokuje druga oboljenja, kao to su: Bolesti koe, praina zapuni pore to uzrokuje upale, koa postaje suha, gubi masnou i podlona je drugim mehanikim uticajima. Bolesti oiju, praina ima nadraujua te infektivna dejstva kao to je konjuktivitis. Maksimalno dozvoljene koncentracije lebdee praine u vazduhu (est./cm3) date su slijedeom tabelom:
Vrsta lebdee praine Mineralna prainasa 70 do 100% SiO2 Mineralna praina sa 50 70% SiO2 Mineralna praina sa 30 50% SiO2 Mineralna praina sa 15 30% SiO2 Mineralna praina sa 5 15% SiO2 Mineralna praina sa oko 5% SiO2 Mineralna praina sa manje od 1% SiO2 Praina azbesta Praina talka, liskuna (muskovita) Praina grafita broj estica (est./cm3) 110 135 200 300 600 880 1750 175 700 530
MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA

Za smanjenje i ublaavanje negativnih uticaja praine kako na ovjeka tako i na okoli preduzimaju se slijedee mjere, prema procesima: prilikom buenja minskih buotina, obaveznom ugradnjom posebnih separatora sa pripadajuim bunkerima za sakupljanje praine, prilikom utovara mineralne sirovine, intenzivnim prskanjem vodom utovarnih povrina i transportnih puteva, prilikom transporta mineralne sirovine, montaom posebne rampe sa prskalicama na izlaznoj kapiji iz kruga povrinskog kopa. prilikom primarne prerade, montaom posebnih postrojenja za otpraivanje i ienje frakcija nemetalnih mineralnih sirovina (filterska postrojenja).
Najbolji rezultati se postiu instalisanjem filterskih postrojenja koja se sastoje od vie manjih a meusobno skladno i funkcionalno povezanih sklopova, koje prema funkciji u filterskom postrojenju moemo poredati prema slijedeem:
filter od tkanine za izdvajanje grubih estica praine, ventilatori sistema za stvaranje vazdune struje u filterskom postrojenju, motorne regulacione zaklopke cjevovoda za regulaciju protoka zraka, usisni (primarni) cjevovodi do strojeva koji se otprauju, pneumatski transpotrni sistem filtrata u silos sa kompresorom i cjevovodima. silos za filtrat sa pripadajuom opremom za pranjenje, komandni elektro-ormar za napajanje filterskog postrojenja, sofisticirana tehnologija za potpuno automatsko upravljanje postrojenja.
Dijagram zavisnosti zapraenosti vazduha (Z) od brzine vazduha (W) Na slijedeim emama i slikama predstavljena su postrojenja i ureaji za smanjenje i ublaavanje negativnog uticaja praine prilikom eksploatacije nemetalnih mineralnih sirovina na povrinskim kopovima.
KOMORA ZA OTPRAIVANJE
101
Radne komore, sa filterskim vreama ili bez, mogu imati vie komora i predkomora za izdvajanje grubih estica. Izborima tkanine filterskih vrea, njenog kvaliteta, u radnim komorama diktiramo i emisiju pranih estica na izlazu prema ispustu u atmosferu. Ova granica se kree u rasponu do max 50 mg/m3.
TEHNOLOKA EMA POSTROJENJA ZA IENJE SITNIH FRAKCIJA

103
ZAKLJUAK
Produkcija praine koja je neizbena pojava pri eksploataciji nemetalnih mineralnih sirovina, sa aspekta ekologije tj. zatite okolia moe se primjenom predloenih mjera svesti u dozvoljene granice - zakonske norme a kojih se pridravaju i ostali regioni Evrope. Potrebno je analizirati svako postojee i novo eksploataciono podruje, poveati eko-efikasnost novim nainom pristupa sistemu projektovanja, rada i kontrole tj. otvaranje novih radnih mjesta, prvenstveno kako bi ovim mjerama zatitili ve ugroeni okoli te samim tim omoguili upoljavanje mladih i strunih kadrova.
LITERATURA:
[1] grupa autora: Osnove praktine primjene rudarske mehanizacije na povrinskom kopu, Tuzla 1995., [2] Zbornik radova: Maine i postrojenja za drobljenje i klasiranje mineralnih sirovina, Zenica 1999., [3] Sredojevi Jovan.: Rudarska tehnologija, Zenica 2001., [4] Abdulah R. Ahmi: Primarna prerada nemetalinih mineralnih sirovina, Zenica 2005., [5] Zakon o zatiti zraka (Sl. Novine F BiH br.33/03), [6] Zakon o zatiti okolia (Sl. Novine F BiH br.33/03), [7] Zakon o zatiti prirode (Sl. Novine F BiH br.33/03), [8] Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka,
104
PROIZVODNJA VEZIVA CEMENTA I KREA, SA OSVRTOM NA EMISIJU POLUTANATA SOx, NOx i CO2
NIHAD VEJZOVI, student PETAR PETROVSKI, prof.Dr MEDIHA ESTI, doc.Dr Univerzitet u Zenici, Fakultet za metalurgiju i materijale, Odsjek za nemetalne materijale Travnika cesta 1, 72000 Zenica
Kljune rijei: cement i kre, veziva, polutanti, ekologija
UVOD
Cement i kre su anorganska veziva koja se dobivaju odreenim tehnolokim postupcima, ona imaju svojstva da dodatkom vode u datom trenutku ovrsnu, odnosno veu, prelazei iz stanja plastinog tijesta u vrsto stanje. Prema tome cement i kre su graevinski materijali veziva, koja se prilikom primjene, dodatkom vode daju oblikovati, postaju plastini a nakon upotrebe u ovakvom stanju poslije dueg ili kraeg vremena ovravaju te omoguavaju gradnju vrstih i stabilnih graevinskih konstrukcija. Pred ove materijale kao preraevine postavljaju se slijedei zadaci : da mogu povezivati pojedine graevinske elemente, da graevinske objekte tite od atmosferilija, da mogu posluiti kao ispune,
SIROVINE ZA PROIZVODNJU VEZIVA

Najvanije sirovine za proizvodnju anorganskih vezivnih materijala, cementa i krea su krenjake stijene karbonati, glineni minerali, sulfatni minerali i pucolani. Kemijski karbonati predstavljaju soli ugljine kiseline. Najznaajniji su minerali : kalcit, CaCO3, magnezit, MgCO3, dolomit, MgCa(CO3)2,
Pored proizvodnje anorganskih vezivnih maltera ovi minerali su sa glinenim mineralima i pucolanima mogu posluiti kao sirovine za proizvodnju vatrostalnih materijala, tehnikog stakla i keramikih materijala. Glineni minerali su hidratisani alumosilikati i osnovni su sastojci glina. Dijelimo ih u dvije grupe: kaolinitske i montmorilonitske minerale. Kako hidratisani alumosilikati imaju mogunost potpune ili djelimine izostrukturne zamjene aluminijuma sa magnezijumom ili eljezom. Prema svom granulometrijskom sastavu gline su fino disperzni, pa ak i koloidno disperzni minerali sa veliinom zrna od oko 2 m, a udio koloidne frakcije moe biti i do 80%. Prema petrografskoj klasifikaciji gline svrstavamo u sedimentne stijene sa veliinom estica manjom od 0,2 mm.
Sulfatni minerali su interesantni samo u proizvodnji cementa kao dodatak masi te u proizvodnji gipsa iz dihidrata CaSO4 x 2H2O. Pucolane, kao sirovine za proizvodnju anorganskih mineralnih veziva (cement i kre), moemo svrstati u materijale koji mogu djelovati kao veziva samo ukoliko se hemijski aktiviraju. Svakako ih moemo posmatrati i kao sirovine za proizvodnju vezivnih materijala iako nemaju sopstvenih vezivnih svojstava ili ih imaju vrlo malo. Pucolane moemo podijeliti u dvije grupe : prirodne i vjetake. U prirodne pucolane ubrajamo sve pucolane vulkanskog porijekla, dok u vjetake ubrajamo industrijske otpadne materijale kao to su : elektrofilterski pepeo, ljake iz razliitih loita, metalurke troske, isl. Ovi materijali imaju najeu primjenu u proizvodnji cementa gdje se u fazi mljevenja dodaju cementnom klinkeru u iznosima i do 30%. U pravilu, dodatkom pucolana vezivima, pojaavamo mehanike osobine veziva tj. postiemo vee vrstoe kod istih.
Proizvodnja cementa
Moderna tehnologija za proizvodnju cementnog klinkera podrazumjeva da sirovinski materijal, mjeavina krenjaka, laporca gline, nakon kraeg vremena provedenog u viestepenom predgrijau, ulazi u kalcinator u kome se na temperaturi od 850 900 C dolazi do otputanja CO2 iz karbonatne sirovine. Stepen kalcinacije kree se do 95%. Nakon kalcinatora sirovinski materijal ulazi u rotacionu pe gdje prilikom ulaska u zonu peenja temperatura ove sirovinske mjeavine raste i do 1450 C. Ovdje dolazi do veoma vane faze peenja sinterovanja, procesa u kojem dio sirovinske mjeavine prelazi u teno stanje dok drugi dio ostaje u vrstom stanju. vrsta zrna pri tome imaju rastopljeni samo povrinski dio pa se izmeu njih u vrstom dijelu materijala pojavljuje tzv. intersticijska faza. Pojava tekue faze tj. rastopa taline zavisi od karaktera sirovinske mjeavine, veliine zrna i modula sirovine. Ovaj rastop je veoma bitan za reakcije u vrstom stanju izmeu bazinih i kiselih oksida i formiranje minerala klinkera klinkerizaciju. Na temperaturama do 1250 C, preko intremedijernih jedinjenja, mogu se formirati slijedee mineralne faze : CA C12A7 C3A (trikalcijum-aluminat) CF C2F C4AF (tetrakalcijum-alumo-ferit) CS C3S2 C2S (dikalcijumsilikat) Dok se iznad temperature od 1250 C formira C3S, prema slijedeoj reakciji : C2S + C C3S (trikalcijum-silikat) U zoni peenja gdje se odigrava sinterovanje sinter zona, materijal je dijelom u formi rastopa a temperature mogu dostii vrijednosti od 1450 1600 C. Osim visokih temperatura, na pojavu rastopa utiu komponente mjeavine, koje sniavaju temperaturu topljenja materijala, a nazivaju se topiteljima kao to su MgO i Na2O. Na nastajanje C3S iz C2S i CaO uveliko ima uticaja i prisutna tena faza, ali i tzv. mineralizatori koji se prelaskom ugrauju u kristalnu reetku C3S i stabiliziraju je.
106
ematski prikaz proizvodnje klinkera (temperature date u zagradama odnose se na loenje mazutom a one van zagrade ugljenom prainom) Za potpuni prelazak svih komponenti sirovinske mjeavine u teno stanje rastop bila bi potrebna temperatura od ak 1800 C dok se klinkerizacija odvija na temperaturama iznad 1250 C (preteno kod 1400 1450 C), uz udio od 25% tene faze. Nakon izlaska iz zone peenja i sinterovanja, gdje je bio izloen maksimalnim temperaturama, Portland-cementni klinker ulazi u zonu hlaenja gdje mu se temperatura sputa na 1250 C i sa ovom temperaturom ulazi u hladnjak. Hlaenje je veoma vana faza u proizvodnji Portlandcementnog klinkera, jer se pomenuti kljuni mineral klinkera Alit (C3S) razlae samo kod nie temperature te je zbog toga ovo hlaenje veoma bitno za kasnija svojstva cementa. to je temperatura klinkera nia, prije poetka kristalizacije aluminatne i feritne faze, sadraj formiranog Alita bit e vei. Temperaturni interval ove kristalizacije ovisi od odnosa Al2O3/Fe2O3, sadraja alkalija i MgO. Da bi doli do aproksimativne teoretske vrijednosti utroka energije potrebne za peenje cementnog klinkera polazimo od idealne sirovinske mjeavine bez ikakvih primjesa, a koja se sastoji od 75,8% krenjaka, 16,3% kaolinita i 7,9% kvarcnog pijeska. Kako gubitak arenjem iznosi 35,6%, za proizvodnju 1 kg Portland-cementnog klinkera potrebno 1,553 kg sirovinske mjeavine. S obzirom da nema primjesa, nastali klinker sadravat e samo osnovne minerale: C3S, C2S i C3A, iji se sadraj moe proraunati na osnovu sastava: 19% C3S; 54,7%C2S i 26,3% C3A Ili prevedeno u masene dijelove klinker bi sadravao: 190 g C3S + 547 g C2S + 263 g C3A = 1000 g ukupno . U slijedeoj tabeli dati su materijalni i toplotni bilansi po fazama peenja, te na osnovu provedene analize zakljuujemo da krajnji bilans utroene teoretske toplote iznosi 1800 KJ/kg.
107
Energetski bilans peenja cementnog klinkera Proizvodnja krea Krenjaki kamen, kao osnovna sirovina za proizvodnju krea, mora sadravati iznad 96% CaCO3 a sadraj ostalih primjesa, koje su preteno nekarbonati, ne smije biti vei od 5%. Prema savremenim tehnolokim postupcima proizvodnje krea (tipovima pei), u faktore koji utiu na proces dekarbonizacije krenjaka ubrajamo: faktore koji definiu kvalitet sirovine i faktore koji definiu peenje tj. ponaanje kamena u pei . Proizvodnja krea se bazira na svojstvu CaCO3 da na visokim temperaturama iznad 900C disocira na CO2 koji se izdvaja kao plin i bazini oksid, to se moe prikazati slijedeom kemijskom reakcijom : CaCO3(s) -------------1250C-------------- CaO(s) + CO2(g) Ukoliko se gasoviti CO2 ne izvodi iz reakcionog sistema, prema Leateljeovom principu (Le Chatelier), temperature disocijacije se mijenjaju (poveavaju), zbog toga reakciju karbonata treba vriti u toplotnim ureajima peima iz kojih se vri kontinuirano odvoenje gasovitih
108
produkata, kako bi se ravnotea kemijske reakcije pomjerila to vie u desno i time olakao proces disocijacije krenjaka. Toplotu potrebnu za disocijaciju karbonata Q, moemo izraunati na bazi slijedeeg izraza kojim se definie prijenos toplote : Q = c x G x T (KJ/kg) Gdje su . c specifina toplota karbonata (CaCO3) G masa karbonata koji se kalcinira T razlika izmeu konane i poetne temp. kalcinacije Spec.toplota za Tpo. = 291K ( 18C) iznosi 1,067 (KJ/kg) Spec.toplota za Tdisoc. = 1091K (818C) iznosi 1,070 (KJ/kg) Da bi se dobio 1 kg krea (CaO) potrebno je, na osnovu izraza, utroiti toplote Q = 1679 KJ/kg, to predstavlja teoretski utroak toplote. S obzirom na fenomen zadravanja temp. disocijacije a koji traje dok se cjelokupni CO2 ne oslobodi iz sistema, kao utroak toplote dekarbonizacije uzima se vrijednost od 3180 KJ/kg .
109
Jamasta gasna pe za peenje krea 1. Plat pei, 2. Ureaj za punjenje, 3. Obloga, 4. Odvod gasova, 5. Ulaz gasa, 6., 7. i 8. Uvoenje zraka i gasovitog goriva, 9. Ureaj za pranjenje, 10.,11. i 17. Zrano hlaenje, 12. i 13. Bunker, 14. i 15. Pranjenje. 16. Otvori za promatranje, 18. Otvor za potpaljivanje pei, 19. i 20. Ureaji za mjerenje nivoa temperature i pritiska
EMISIJA I SMANJENJE
Radna temperatura i do 1450 C postie se kroz proces sagorijevanja odgovarajuih goriva a najee uglja, vrlo rijetko zemnog plina. Koritenje fosilnih goriva u procesima proizvodnje toplinske energije ima za posljedicu emisiju plinskih polutanata u atmosferu ( SOx, NOx, idr.) kao i staklenikog plina CO2 koji pored sagorijevanja nastaje i procesom disocijacije kalcita.
110
Razliiti procesi i emisija CO2
Na visokim temperaturama u toku procesa sagorijevanja uglja nastaju oksidi duika, preteno duikov monoksid termiki NO, koji oksidira do duikovog dioksida, NO2, na putu kroz dimovode. Oksidacija NO do NO2 se zavrava u atmosferi pod uticajem suneve svjetlosti. Duik i sumpor kao sastavni dio uglja, tokom procesa sagorijevanja-oksidacije uestvuju u formiranju oksida duika NO iz goriva i toksinih plinova SOx kao polutanata.
Distribucija pokazatelja emisije SOx, NOx i CO2

Modifikacija sistema procesa sagorijevanja moe se izvriti primjenom gorionika za sagorijevanje goriva u letu. Zadatak gorionika je da samljeveni ugalj i zrak pomijea te zatim ubaci ili ubrizga u loite tehnolokog ureaja gdje su potrebne visoke temperature. U loitima a na samom izlazu iz gorionika za sagorijevanje uglja u letu, mjeavina goriva i zraka se pali i sagorijeva bez prekida. Zrak potreban za sagorijevanje se dovodi djelimino s ugljenom prainom kao primarni zrak, a djelimino kroz posebne bone vodove kao sekundarni zrak. S obzirom na konstrukciju gorionika razlikuju se: strujni gorionici i gorionici sa mijeanjem. Strujnim gorionicima se dovodi mjeavina ugljene praine i primarnog zraka, dok se sekundarni zrak dovodi posebnim vodovima-sapnicama; ovaj zrak ima ulogu zatite gorionika od visokih temperatura tako to svojom brzinom udaljuje plamen od gorionkia. Kod mijeajuih gorionika sekundarni zrak se ne dovodi u plamen ve se u gorioniku mijea s gorivom neposredno prije ubrizgavanja u loite. Date sheme odnose se na gorionike za izgaranje mrkog uglja i lignita.
ema gorionika za ugljenu prainu Kod sluaja viestepenog dodavanja zraka u loite prilikom procesa sagorijevanja zemnog plina ostvaruju se nie temperature u loitu a samim tim i izostajanje formiranja termikog NO. Prema rezultatima istraivanja promjene koncentracije NO u funkcji promjene zranog faktora moe se vidjeti da je maksimalna koncentracija u oblasti vika zraka n = 1,1 do 1,3 te da koncentracije ne prelaze 250 ppm.
Dijagram uticaja promjene zranog faktora na emisiju NOx kod sluaja viestepenog dodavanja zraka u gorioniku Kako se moe vidjeti koliina prisutnih oksida duika i sumpora zavisi od temperature u plamenu, vika zraka, sadraja duika i sumpora u gorivu, vremena zadravanja produkata sagorijevanja u zonama visokih temperatura i od naina mijeanja goriva sa zrakom. Za proces vrueg odsumporavanja u loite se dodaje kreni prah, gdje se odvija reakcija apsorpcije plina SO2. SO2 + CaO +1/2 O2 ---------------- CaSO4 Modifikacijom sistema za proces sagorijevanja goriva, prema najnovijim naunim saznanjima, direktno se utie na smanjenje polutanata tj. ovo moe imati kljunu ulogu za
redukciju emisije polutanata (SOx, NOx) u atmosferu. Ovim mjerama se sprijeava formiranje polutanata u loitu te ih nazivamo primarne mjere, dok kroz primjenu sekundarnih mjera kao to su desulfuracija i denitrifikacija moe se izvriti eliminacija velikog dijela ovih polutanata. Evropske zemlje, potpisnice Kyoto protokola postigle su zavidno smanjenje emisije navedenih plinova u atmosferu (ak do 10%). Pokazatelji smanjenja emisije CO2 prema Clean Development Mechanism i planu COP6 gdje se kao osnovica uzima 1990. godina, dati su pregledno na slijedeem dijagramu.
Dijagram smanjenja emisije staklenikog plina CO2 u zemljama Europske unije za period od 1990. do 2006. te planiranim smanjenjem do 2012. godine Pored polutanata SOx i NOx, razmatrana je emisije CO2 koja je uslovljena disocijacijom kalcita kao i ukupna koliina ukljuujui emisiju iz procesa sagorijevanja goriva u loitima pei. U procesu proizvodnje veziva postavljaju se odgovarajui zahtjevi sa aspekta kvaliteta proizvoda, sistema rada pei, koritenog goriva kao i polazne sirovine, sa ciljem da se postignu niske vrijednosti emisije CO2. Istraivanje je pokazalo da se kroz utedu energije postie minimalno smanjenje emisije ovog staklenikog plina tako da se globalno reduciranje emisije CO2 iz disocijacije kalcita moe postii samo smanjenjem produkcije proizvoda.
ZAKLJUAK
Zatita okolia je obavezni dio razvojnih projekata iz oblasti energetike u regionima Evrope. S obzirom da je zatita okolia globalni problem potrebno je formiranje integracionih procesa energetskih trita ovih regiona. Kako bi se ukljuila u navedene procese, Bosna i Hercegovina mora analizirati postojee energetske sisteme te poveati kako energetsku tako i eko-efikasnost ovih sistema novim pristupom projektovanju, radu i kontroli a to bi omoguilo zapoljavanje mladih strunih kadrova tj. otvaranje novih radnih mjesta.
LITERATURA :
[1] NEAP : Dravni akcioni plan za zatitu okoline, Sarajevo 2003., [2] esti M. : Toplotehnika u metalurgiji II dio, Zenica 1987., [3] Neimarlija N. : Energetska postrojenja, Zenica 2003., [4] Petrovski P. i Buatli I. : Cementi i druga neorganska veziva, Zenica 2006., [5] Kurtanovi R. : Leita nemetalnih mineralnih sirovina, Zenica 2000., [6] esti M.: Ekoloki problemi u procesima proizvodnje toplinske i elektrine energije pri koritenju uglja, Nauni skup Kakanj 2002.,
[7] esti M. I Mahmutovi A.: Emisija CO2 i NOx kod sagorijevanja uglja i zemnog plina u svijetlu Kyoto Protocola, Nauni skup Fojnica 2005., [8] Zakon o zatiti zraka (Sl. Novine F BiH br.33/03), [9] Zakon o zatiti okolia (Sl. Novine F BiH br.33/03), [10] Zakon o zatiti prirode (Sl. Novine F BiH br.33/03), [11] Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka, [12] Kyoto Protocol and Steel Industry, CO2 Emissions trading, Steel 2006.,
114
OPTIMIZACIJA CNC OBRADE DRVENIH BUBNJEVA U FIRMI STANEX D.O.O. ZENICA OPTIMIZATION OF CNC MACHINING OF WODDEN DRUMS IN STANEX Ltd. ZENICA
Almir Plani1, student, mr.sc. Ismar Alagi,2,asistent, Prof.dr. Darko Petkovi1, Edin Rizvi dipl.oec.3
2
Univerzitet u Zenici, Mainski fakultet,B&H REZ-RDA Central BiH/Univerzitet u Zenici, Mainski fakultet, B&H, 3 Stanex d.o.o. Zenica
SAETAK
U ovom radu su obraeni savremeni koncepti optimizacije mainske obrade drvenih bubanja, teoretske osnove, naini praktine primjene i rezultati koji bi se postigli njihovim koritenjem. Cilj rada je bio postavljanje projektantskih podloga za uspjenu primjenu savremenog CNC/CAD-CAM koncepta u firmi Stanex do.o. Zenica. U radu je prikazana primjena softverskih aplikacija Xilog Plus i SolidWorks u industrijskim uslovima optimiranja obrade dvrenih bubanja u firmi Stanex d.o.o. Zenica. Ovaj rad pokazuje da koritenje metode konanih elemata pomae projektantima da unesu rezultate pojedinanih komponenata u sistem sklopa drvenog bubnja, poboljaju tanost simulacije i proces samog projektovanja podignu na vii sistemski nivo. Zakljuak koji je dobijen na osnovu svih gore navedenih faktora je taj da e, iako uvoenje i koritenje savremenih CNC/CAD-CAM koncepta iziskuje velika sredstva, u skoroj budunosti biti neophodno primjenjivati ove koncepte da bi se osiguralo uspjeno poslovanje preduzea Stanex i poveala konkurentnost domaih drvopreraivakih firmi na sve zahtjevnijem tritu. Kljune rijei: optimizacija, CNC mehanika obrada; drveni bubanj, Xsilog Plus, Solid Works.
ABSTRACT
This paper deals with contemporary CNC/CAD-CAM concepts of wooden drums machining, theoretical principles, ways of practical application and results which would be achieved by their use. The goal of this paper was to set some designing instructions for successful application of the contemporary CNC/CAD-CAM concept in the company Stanex Ltd., Zenica. Application of Xilog Plus and Solid Works software applications in industrial conditions optimisation of CNC machining of wooden drums in company Stanexis shown in this article. This article shows that Finite Element Method (FEM) helps designer asses the effects of flexible components on full system performance of wooden drum, improve the accuracy of simulations and thus bring it closer to the system-level design. Following the aforementioned facts, the conclusion was made that, although the introduction and use of contemporary CNC/CAD-CAM concepts requires huge funds, it will be necessary in the near future to apply these concepts in order to provide successful operation of the Stanex company and to increase competitiveness of domestic wood processing companies at the demanding market. Key words: Optimization, CNC machining; wooden drum, Xilog Plus, Solid Works.
1.
UVOD
U ovom radu je izvreno optimiziranje obrade drvenih bubnjeva koji se proizvode u firmi STANEX d.o.o. Zenica. Optimiziranje je izvreno u cilju to ekonominije obrade bubnjeva. Pri realizaciji ovog istraivanja optimiziranje mehanike obrade drvenih bubnjeva je uraeno uz podrku programskih paketa Xilog Plus SOLIDWORKS 2007 SP0.0. Uz koritenje aplikacije SOLIDWORKS 2007 SP0.0 izraen je tehnika dokumentacija predmeta rada, a potom je izraen trodimenzionalni CAD model dijela. Na bazi izraenog 3D-CAD modela drvenog bubnja uz mogunost koritenja direktnog CAD interfejsa uz koritenje aplikacije Xsilog PLUS izraen je CNC program mehanike obrade i generiran G-kod kao funkcija puta pri mehanikoj obradi drvenog bubnja na CNC obradnom centru. Proces optimizacije mehanike obrade je izvren uz optimiranje odabira alata i putanje kretanja koritenih alata pri mehanikoj obradi drvenog bubnja na obradnom centru Morbidelli Author 753. Osim toga uraena je i numerika analiza raspodjele napona i pomjeranja tokom stezanja obradka u steza sa eljustima na CNC obradnom centru Morbidelli Author 753. Simulacija i numerika analiza procesa stezanja drvenog bubnja prilikom mehanike obrade na CNC obradnom centru je uraena uz koritenje programske aplikacije Solid Works.
2.
OSNOVNI PODACI O FIRMI STANEX d.o.o. ZENICA
Preduzee STANEX d.o.o. je osnovano 06.10.1995. godine i registrovana kao veleprodaja elektromaterijala. U svom irokom asortimanu STANEX nudi kablove, rasvjetu, sklopnu i mjernu tehniku, opremu za dalekovode NN mree, gromobransku opremu, te elektroinstalacioni materijal. Prilikom obiljeavanja desetogodinjice rada Stanex d.o.o. Zenica zvanino je otvorena tvornica za proizvodnju drvenih bubnjeva za potrebe kablovskih industrija. Tvornica je opremljena najmodernijom tehnologijom za obradu drveta koja je danas u funkciji izrade drvenih bubnjeva, a sutra, zbog svoje univerzalnosti moe biti i u drugoj funkciji. Mjeseni kapaciteti kreu se u rasponu od 1.500 do 2.000 komada to ovisi od dimenzije drvenih bubnjeva. Vano je istai da je za ovaj proizvod koritena 100% domaa sirovina i kompletan proizvod se radi u vlastitoj reiji. Stanex d.o.o. Zenica izvozi 65% svoje proizvodnje prema Eurocable group d.d. Zagreb, a ostatak se odnosi na jedinu tvornicu kablova u Bosni i Hercegovini Kapis Tomislavgrad. Tvornica drvenih bubnjeva Stanex d.o.o. Zenica je registrovana u Fitosanitarnoj upravi Bosne i Hercegovine, te posjeduje estoznamenkasti kod BA-00 02-06 HT, u skladu sa IPPC - ISPM standardom br. 15, te moe nesmetano izvoziti drvenu ambalau u drave lanice EU.
Slika 1. Firma Stanex d.o.o. Zenica Slika 2. CNC obradni centar Morbidelli, Author 753
116
3.
PROBLEM I CILJ ISTRAIVANJA
Pri pokretanju proizvodnje i stavljanju u rad savremene proizvodne opreme, u firmi Stanex su se suoili sa potrebom optimizacije procesa mehanike obrade na obradnom centru Morbidelli Author 753. Nivo koritenja savremenih CAD tehnologija je bio na izuteno niskom nivo, pa stoga i onemoguena znaajnija primjena CAM koncepta u njegovom punom kapacitetu. Na temelju svega navedenog je vidljivo da je osnovni problem pri optimiranju procesa mehanike obrade drvenih bubanja u firmi Stanex predstavljao nizak nivo u koritenju mogunosti raspoloive proizvodne opreme kroz mogunost koritenja CAD-CAM integracije. Stoga, osnovni cilj ovog rada jeste postavljanje projektantskih podloga za primjenu naprednih CNC/CAD-CAM pristupa u koncipiranju proizvodnje drvenih bubnjeva u firmi Stanex d.o.o. Zenica.
4.
TEORIJSKE OSNOVE CNC PROGRAMIRANJA
Pojavom numeriki (NC) i kompjuterskih upravljanih (CNC) maina, postiglo se kvalitetnije i sigurnije upravljanje mainama unaprijed izraenim programima na raunaru. Efektivno koritenje CNC maina odreeno je izborom dijelova predvienih za obradu, odnosno njihovim konstrukcijskim osobinama i tehnologinou. Samom procesu izrade CNC programa prethodi kvalitetna tehnoloka priprema procesa. Tehnoloka priprema za CNC programiranje se sastoji od: Odreivanje nomenklature dijelova koji se preporuuju za obradu na CNC mainama, Tehnoloko prilagoavanje radionikog crtea, Koordinatni sistem i nulte take, Izbor pripremka, Projektovanje tehnolokog procesa: - formiranje plana obrade, - formiranje plana stezanja, - formiranje plana alata, - izbor reima rezanja, - projektovanje putanje putanje alata. Najvei ekonomski efekti primjene CNC maina u srednjeserijskoj i malo-serijskoj proizvodnji postiu se obradom dijelova sa sloenim vanjskim i unutranjim povrinama, velikim brojem razliitih otvora, poveanim zahtjevima tanosti obrade i meusobnih rastojanja. U cilju poveanja produktivnosti rada na CNC maini, izbor dijelova se vri na osnovu: - materijala i oblika pripremka, - gabaritnih dimenzija, - sloenosti konfiguracije, - broja komada u seriji, - mogunosti izrade grupnih pribora, - zahtijevane tanosti dimenzija i kvaliteta obrade, - mogunosti kompletne obrade i izrade programa itd. Posto emo u ovom radu govoriti o primjeni CAD/CAM programiranja, to je potrebno imati na umu slijedee napomene: U procesu programiranja interaktivno se koriste podaci razvijeni u CAD sistemu (u naem sluaju u programskoj aplikaciji Solid Works); Neophodno je povezivanje CAD sistema s nekim od sistema za CNC programiranje (u naem sluaju putem direktnog CAD interfejsa izmeu aplikacija Solid Works i Xilog Plus kao upravljake platforme na obradnom centru Morbidelli Author 753); Geometrijski i tehnoloki podaci potrebni za programiranje direktno se preuzimaju iz CAD sistema (preuzima se 3D-CAD model iz Solid Works u Xilog Plus);
117
Podaci iz baze podataka CAD sistema mogu se pozivati i koristiti za programiranje uz upotrebu dodatnog software-a za programiranje (programiranje i generiranje G-koda se vri u aplikaciji Xilog Plus). CNC software (u naem sluaju Xilog Plus) radi sve potrebne programe za definisanje putanje alata, a simulacija putanje prikazuje se na monitoru; Programer za zadatu geometriju proizvoda definie reime obrade, poziciju i putanje alata, CNC program se automatski generie. Kao zakljuak, moemo istaknuti da je za izradu programa nekog dijela na CNC maini neophodno obezbijediti slijedee: Preuzimanje podataka o radnom predmetu, Planiranje procesa obrade, Programiranje obrade (ispis programa), Simulacija procesa obrade. Povezivanjem CAD i NC programskih sistema moraju se obezbijediti slijedee funkcije: Prihvatanje i upotreba CAD podataka o radnom predmetu: - osnovni podaci, - geometrijske informacije (elementi), - tehnoloki elementi. Interaktivnu pripremu geometrijskih i tehnolokih informacija za programiranje: - modifikaciju (prilagoavanje) geometrijskih elemenata konture, - definisanje karakteristinih taaka konture, - redoslijed upotrebe alata i dr. interaktivno programiranje procesa obrade: - plan obrade (struganje, buenje, glodanje,...), - generisanje putanje alata, - definisanje alata, - definisanje reima obrade, - geometrijski prikaz konture obradka, - definisanje plana stezanja (nain i broj), - simulacija procesa obrade.
5.
RADNO OKRUENJE XILOG PLUS
Razvoj CNC maina za obradu drveta je doivio veliki rast u posljednjih 10 godina. Svaki od vodeih svjetskih proizvoaa maina i opreme je razvio specijalizovane softverske apikacije za upravljanje radom CNC maina. Tako npr. Maine proizvoaa firme Biesse rade pod aplikacijom Biesse Work, maine proizvedene od strane firme Masterwood su upravljane putem aplikacije Masterwood, maine firme Wining posjeduju vlastitu aplikaciju Ligno Pro, Homag grupacija koristi aplikaciju Wood Wop itd. Grupacija SCM i jedan od njenih predstavnika u grupi CNC obradnih cenatara Morbidelli radi pod programskom aplikacijom Xilog Plus. Zajedniko za sve od pobrojenih programskih aplikacija je da su izraene po principu user friendly, to znai da su jednostavne za koritenje i da posjeduju direktan CAD interfejs sa veinom 3D-CAD programskih aplikacija. U ovom radu mi emo pokazati integraciju podataka iz Solod Works i izvoz tih podataka u programsku aplikaciju Xilog Plus gdje e se izraditi CNC program obrade drvenog bubnja. Prije nego to preemo na eksperimentalni dio rada, bie potrebno dati osnovne informacije o radnom okruenju programske aplikacije Xilog Plus. Na svakoj Morbidelli radnoj CNC stanici treba biti instalisana programska aplikacija Xilog Plus. Pokretanjem maina /PC i pritiskom na FILE-NEW (CTRL+N) otvara se slijedei prikaz:
118
Nakon toga, izborom menija PROGRAM pristupa se podeavanju parametara za CNC programiranje i pojavljuje nam se slijedei programski prikaz:
U ovom prozoru biramo dimenzije konanog oblika (po x, y i z koordinati) komada koji se izrauje. Takoe moramo definisati povrine za stezanje i baziranje radnog komada. Kada su izvrena sva navedena podeenja, na ekranu se pojavljuje slijedei programski prikaz:
119
Operacija buenja na CNC obradnom centru Morbidelli Author 753 u okviru programske aplikacije Xilog Plus se realizuje na slijedei nain.
Naredbom BORING dajemo komandu za buenje. Klikom na tu komandu dobijemo slijedei programski prikaz:
U ovom programskom prikazu biramo koju od ponuenih vrsta buenja emo da koristimo u naem sluaju (BORING, OPTIMIZED BORING ili SLANTED BORNIG). Ako uzmemo komandu BOORING znai izabrali smo buenje rupe sa odreenim alatom, i dobijamo slijedei programski prikaz:
U ovom programskom prikazu upisujemo koordinate rupe po x,y i z koordinati. Takoer, moramo izabrati alat sa kojim emo da vrimo buenje.Pored toga imamo i mogunost za buenja vie istih rupa s tim to moramo upisati broj rupa i razmak po x i y koordinati. Ako elimo da izvrimo buenje samo jedne rupe u izbornik REPETITONS se umjesto odreenih vrijednosti koordinata unosi vrijednost nula, a takoer i u izbornik TOTAL NO. HOLES unosimo vrijednost jedan (1), ba zbog toga to elimo da napravimo samo jednu rupu na naem drvenom bubnju. Naredbu za operaciju gloganja zadajemo pomou naredbe STANDARD ROUTING Pritiskom na tu naredbu dobijamo slijedei programski prozor:
Od ponuenih vie opcija za glodanje, odabire se ona koja je najprikladnija za predmetni sluaj. Takoer, kada izaberemo naredbu koja nam je potrebna moramo da upiemo slijedee karakteristike glodanja: krajne koordinate po x,y i z, radijus zakoenja (ako elimo krug), da li elimo glodanje u smjeru kazaljke na satu ili smjeru kontra kazaljke na satu. Prilikom programiranja u XILOG PLUS-u svaka naredba je vizuelno iskazana, tako da prilikom izbora bilo koje naredbe imamo vizuelan prikaz ta ta naredba moe da uradi.
120
Izuzetno vana naredba za XILOG PLUS je naredba CUTING START. Sa tom naredbom mi moramo da dovedemo alat do pozicije odakle elimo da krenemo sa buenjem, glodanjem ili bilo kojom drugom operacijom. Veoma vano je da znamo gdje nam se nalazi alat prilokom programiranja jer moemo da zadamo pogrenu komandu i moe da doe do loma alat ili itavog sistema. Prilokm programiranja moemo da vidimo svaki na korak ta smo uradili i gdje nam se alat trenutno nalazi sa naredbom PROGRAM GRAPHICS .
U ovom dijelu rada dat je kratak opis radnog okruenja programske aplikacije XILOG PLUS koja je namjenjena za izradu CNC programa na obradnom centru Morbidelli. Na slici 3 je dat prikaz izraenog CNC programa za mehaniku obradu drvenog bubnja na obradnom centru Morbidelli Author 753. Program je izraen uz koritenje programske aplikacije Xilog Plus.
Slika 3. CNC program mehanike obrade drvenog bubnja izraen u radnom okruenju aplikacije Xilog Plus
6.
EKSPERIMENTALNO ISTRAIVANJE I REZULTATI
Pri projektovanju drvenog bubnja koritena je softverska aplikacija Solid Works 2007 SP0.0. Na slici 4. je dat radioniki crte predmetnog drvenog bubnja.
121
Slika 4. Radioniki crte drvenog bubnja Slika 5. Putanja kretanja alata pri obradi drvenog bubnja
Na temelju izraenog 2D radionikog crtea, izraena je putanja kretanja alata pri mehanikoj obradi drvenog bubnja, koja je prikazana na slici 5. Trodimenzionalni CAD model drvenog bubnja koji je izraen u softverskoj aplikaciji Solid Works i predstavlja preduslov za bilo kakvu CAD-CAM integraciju je dat na slici 6. Dok je na slici 7 dat prikaz stranice bubnja koja je namijenjena za mehaniki obradu na CNC obradnom centru.
Slika 6. 3D-CAD model drvenog bubnja
Slika 7. 3D-CAD model obraene stranica bubnja
Da bi bili u mogunosti da provedemo numeriku analizu i simulaciju procesa stezanja pripremka-drvenog bubnja, u stezau sa eljustima potrebno je da posjedujemo pripremljen 3D-CAD model radnog predmeta. Na slici 8 je dat prikaz raspodjele sila stezanja pri baziranju i stezanju radnog komada u steza sa eljustima.
Slika 8. Teorijsko tumaenje procesa stezanja u stezau sa eljustima na obradnom centru Morbidelli
122
Sile koje se javljaju prilikom stezanja obratka se izraunavaju pomou slijedeih jednaina:
1 B 2 + C 2 Fs Fsp ,min = A + sp
...(1) Gdje je:
Fp 2 1 F F dz p v l z 1 + 2 Fs Fs Fs A= 2 Fp 1 Fv l z2 + l d z z Fs 2 Fs
2
d B= z d sp
dz
Fv Fs
2
F p d z Fv 4 l z2 + lz F 2 F F s s ; C= 2 v d sp Fs
Fp 1 Fv 2 l z2 + lz F 2 d z F s s
...(2) Uzimajui u obzir osnovne karakteristike materijala od kojeg je izraen drveni bubanj, a datih u slijedeoj tabeli: Naziv karakteristike Veliina Jedinica Modul elastinosti 1.0843e+010 N/m^2 Poisonov omjer 0.45 NA Modul smicanja 2.9e+006 N/m^2 Volumna masa 8.8e+008 kg/m^3 Napon teenja 1.0199e+007 N/m^2 Dobijamo provoenjem numerike analize prikaze raspodjele napona (slika 9) i raspodjele pomjeranja (slika 10) tokom procesa stezanja radnog komada u stezau sa eljustima.
Slika 9. Distribucija napona
Slika 10. Pomjeranja obilka
Nakon provedene numerike analize moemo zakljuiti da se raspodjele napona i pomjeranja nalaze u dozvoljenim okvirima i ne ugroavaju funkcionalnost finalnog proizvoda. Izraeni 3D-CAD model se uvozi iz Solid Works-a u aplikaciju Xilog Plus i tamo se generira G-kod za mehaniku obradu drvenog bubnja na CNC obradnom centru Morbidelli, Author 753 koji je dat na slici 3.
123
7.
ZAKLJUAK
U ovom radu dat je prikaz optimizacije procesa mehanike obrade drvenog bubnja na CNC obradnom centru Morbidelli, Author 753. Za konkretan radni primjer ponuena je integracija 3D-CAD modeliranja i generiranje G-koda u CAM okruenju. Za izradu 3D-CAD modela je koritena softverska aplikacija Solid Works 2007 SP0.0. Osim toga, ova aplikacija je koritena za provoenje numerike analize i simulacije procesa stezanja pripremka drvenog bubnja u stezau sa eljustima na CNC obradnom centru Morbidelli Author 753. Provedenom analizom raspodjele napona i pomjerenja vidljivo je da projektovana sila stezanja nee proourokovati nikakve vidljive i trajne deformacije na radnom komadu drvenog bubnja. Time nee biti ugroena funkcionalnost i upotrebna vrijednost finalnog proizvoda. Izraeni 3D-CAD model je na temelju direktnog CAD interfejsa uvezen iz aplikacije Solid Works u radno okruenje programske aplikacije Xilog Plus. Potom je u aplikaciji Xilog Plus generiran G-kod i izraen CNC program obrade drvenog bubnja na obradnom centru Morbidelli, Author 753. Ovim radom je dokazana opravdanost uvoenja CNC/CAD-CAM integracije u drvpreraivakoj industriji, kao nainu kako domae firme mogu dostii meunarodnu konkurenciju u polju projektovanja proizvoda i optimizacije tehnolokog procesa izrade tih istih proizvoda uz koritenje savremenih CAD-CAM koncepata.
8.
LITERATURA
[1] Nanua Singh, Computer Integrated Design and Manufacturing; John Wiley and Sons; Toronto, 1996. [2] Tornincasa S., Chirone E., Diegno Tecnico Insutriale 1, II capitelo, Torino, 2000. [3] D. Zelenovi, B. Petrovi i dr., Integralni razvoj proizvoda, Osnove, Novi Sad, 1997. [4] S. Olevi i S. Leme; Osnovi Konstruiranja, Konstruiranje pomou raunara (CAD), Mainski fakultet u Zenici, 1998. [5] G. Wiskot, Werkzeuge konstruieren mit CAD, Werkstatt und Betrieb, 1989. [6] P. Planinc, RIM 2005, Specijalizirani CAD/CAM programi, jedan od preduvjeta opstanka u proizvodnji namjetaja, Biha, 2005. [7] Alagic I. :USING THE FINITE ELEMENT METHOD (FEM) IN ORDER TO OPTIMIZE OF CLAMPING FORCE FOR JAW-CHUCKS DURING MACHINING PROCESS OF THE BRAKE DISC, 9th International Research/Expert ConferenceTrends in the Development of Machinery and Associated Technology, TMT 2005, Antalya, Turkey, 26-30. September, 2005. [8] SCM, Morbidelli, XILOG3MMI TRAINING MANUAL, 2007. [9] Solid Works 2007 SP0.0, Technical Guide, 2007. [10] http://www.engineeringtoolbox.com/ [11] http://www.efunda.com/ [12]http://www.pampasbows.com/
124
RAPID PROTOTYPING KOMPARATIVNA ANALIZA RAZLIITIH RP SISTEMA RAPID PROTOTYPING COMPARATIVE ANALYSIS OF VARIOUS RP SYSTEMS
Enis Osmanovi student University of Tuzla Faculty of Mechanical engineering
Summary:
There are numerous Rapid Prototyping systems available today. Thus, selecting the right one is difficult. This paper makes comparative analysis of leading RP systems, suggests ways to choose an adequate RP system. Also covered are world trends of implementation of RP systems. Key words: Rapid Prototyping 1, SLA 2, SLS 3, 3DP 4
Rezime:
Definicija i podjela Rapid Prototyping sistema kao i podruje primjene su neke od teza koje su obraene u ovom radu. Date su prednosti i mane vodeih RP sistema, te je izvrena komparativna analiza mogunosti istih. Date su osnovne smjernice za izbor adekvatnih RP sistema. Kljune rijei: Rapid Prototyping 1, SLA 2, SLS 3, 3DP 4
1.
Uvod
Pod pojmom rapid prototyping RP (brza izrada prototipova) podrazumijevamo klasu tehnologija koja je u stanju automatski konstruisati fiziki model na osnovu CAD podataka. Pojam rapid (brzi) je relativan, jer za veinu prototipova izraenim RP tehnologijom je potrebno vrijeme izrade od tri do sedamdeset i dva sata. to je, opet, daleko bre od konvencijalnih postupaka izrade prototipova. Sve RP tehnike imaju u osnovi isti pristup. Iz toga slijedi da svi RP sistemi imaju slian lanac procesa. Ukupno postoji pet koraka u lancu, i to su sljedei: 3Dmodeliranje, konverzija i prenos podataka, provjera i priprema, izrada i postprocesiranje RP tehnologije spadaju u aditivne procese proizvodnje i zavisno od agregata koji se koristi za proizvodnju moemo ih podijeliti: - teni o fotoovravajui fluid (Stereolitografija SLA) o elektroprovodni fluid (Electrochemical Fabrication EFAB) o voda (Rapid Freez Prototyping RFP)
vrsti o ekstrudiranjem topljenog materijala (Fused Deposition Modeling FDM) o vezivanjem folije i sjeenjem (Laminated Object Manufacturing LOM) o sjeenjem folije i vezivanjem (Laser Profiling Machine LPM) prakasti o topljenjem praha (Selective Laser Sintering SLS) o vezivanjem praha adhezivima (3D Printing 3DP) ostali o gas (Gas Phase Deposition GPD) o pojedinani atomi i molekuli (Nanotehnologija)
2.
Podruje primjene RP sistema
Iako mogunost je primjene RP sistema gotovo neograniena, sve ih moemo svrstati u tri kategorije: Prototyping kao to samo ime sugerie, primarna upotreba RP sistema je bila za izradu prototipova. Jednostavnom i lahkom izradom prototipova olakala se komunikacija izmeu ininjera. Takoer, brom izradom prototipova omogueno je lake testiranje samog dizajna proizvoda i mogunost primjene iterativnog postupka razvoja proizvoda. Rapid Tooling predstavlja automatsku proizvodnju alata visoke kvalitete. Proizvodnja alata je jedan od najsporijih i najskupljih procesa u proizvodnji. Alati su esto kompleksnog oblika i visokih zahtijeva u pogledu tanosti izrade, tvrdoe i otpornosti na habanje. RP sistemi se koriste uglavnom kod livenja imogu se podijeliti na direktne i indirektne. Indirektni postupci izrade alata se koriste za izradu modela na osnovu kojih se pravi alat, dok direktni odmah daju gotov proizvod. Rapid Manufacturing predstavlja proizvodnju gotovih proizvoda pomou RP tehnologije. Rapid Manufacturing sistemi trenutno se koriste za proizvodnju veoma malog broja proizvoda, ali to e se promijeniti razvojem RP tehnologije i uvoenjem veeg broja metalnih materijala. Rapid Manufacturing sistemi nikad nee u potpunosti zamijeniti konvencijalne metode proizvodnje, jer su konvencijalne metode ekonominije za vei broj proizvoda. Rapid Manufacturing sistemi e se koristiti za izradu manjih serija i kompleksnijih komada.
Primjena RP sistema u razliitim granama privrede na osnovu izvjetaja grupe WOHLERS ASSOCIATES za 2007 godinu moemo primjetiti da je najvea primjena RP sistema u proizvodnji elektronikih elemenata (Dijagram 1).
Dijagram 1. Primjena RP sistema za razliite grane privrede (Wohlers Report 2007) Takoer, u istom izvjetaju su dati i podaci o zastupljenosti pojedinih zemalja u svjetskom tritu RP sistema. Vidimo da su najvei zahtjevi za RP sistemima u SAD-u, zatim slijedi Japan i ostale razvijene zemlje.
Dijagram 2. Uee pojedinih zemalja u svjetskom tritu (Wohlers Report 2007) Sljedei dijagram prikazuje nain na koji su kompanije koristile proizvode dobivene RP sistemima. Vidimo da se proizvodi RP sistema i dalje najvie koriste za izradu funkcionalnih modela i kao vizuelna pomo ininjerima. Na Rapid Manufacturing otpada svega 9,6% ukupnih proizvoda RP sistema.
Dijagram 3. Nain primjene proizvoda RP sistema (Wohlers Report 2006)
3.
Poreenje RP sistema
Danas u svijetu postoji veliki broj razliitih RP sistema, koji se baziraju na razliitim tehnologijama dobijanja proizvoda (vidi uvod). Takoer, nisu svi RP sistemi na istom novou razvijenosti i implementacije. Neki su u irokoj upotrebi dok se neki RP sistemi tek razvijaju. Zato emo panju usmjeriti na trenutno vodee tehnologije (SLA, FDM, SLS i 3D Print). Ne ulazei u problematiku samog postupka dobijanja proizvoda dati emo prednosti i nedostatke svih pojedinih RP sistema i na kraju napraviti komparaciju istih.
Stereolitografija SLA
Stereolitografija SLA (engl. StereoLithography Apparatus) spada u kategoriju tehnologija koje rade sa tenim materijalima, a koristi princip fotopolimerizacije. Glavne prednosti SLA tehnologije su sledee:
1. Non-stop rad. Maine za SLA se mogu koristiti stalno i bez nadzora. 2. Dobra podrka korisniku. Kompjuterizovan proces slui korisniku kao dobra podrka. 3. Mogue razne radne zapremine. Razne SLA maine imaju radne zapremine od malih do velikih, shodno potrebama raznih korisnika. 4. Dobra preciznost. Zahvaljujui dobroj preciznosti, SLA se moe koristiti za razne primene. 5. Kvalitet povrine. Najbolji zavrni kvalitet od svih RP tehnologija se dobija SLA postupkom. 6. irok izbor materijala. Postoje razni materijali, od onih opte do specijalne namene. Glavni nedostatci SLA tehnologije su: 1. Zahtjeva oslonce. Dijelovi koji imaju prepuste i usjeke moraju imati kompleksne strukture za oslanjanje koje se izrauju zajedno sa modelom. 2. Zahtjeva postprocesiranje. Postprocesiranje ukljuuje uklanjanje oslonaca i drugog neeljenog materijala, to je zamorno, vremenski zahtjevno i moe nanijeti tetu modelu. 3. Zahtjeva naknadno ovrivanje. esto je potrebno da se predmet naknadno ovrava nakon izrade, da bi se polimerizacija odigrala u potpunosti i da bi se ojaala struktura predmeta. 4. Toksian materijal. Monomeri koji se koriste za SLA su esto toksini, i sa njima se mora rukovati paljivo. Neophodna je dobra ventilacija prostorije i posebne mjere opreza pri vaenju izraenih dijelova i prenoenja do komore za naknadno ovravanje. Tabela 1. Karakteristike SLA sistema kompanije 3D Systems
Model SLA 5000 SLA 7000 Sistem za izradu velikih dijelova, dva puta bri od SLA 5000, sa manjom debljinom slojeva za bolji kvalitet povrine 508x508x600 mm 253,6 l Nd:YVO4 354,7 nm 800 mW 5000 radnih sati Da 0,250,025 mm 0,76150,0765 mm Zephyr Viper si2
Namjena
Sistem za izradu velikih dijelova
Posjeduje dvije rezolucije, trajniji laser
Dimenzije radne zapremine Zapremina radne tenosti Tip lasera Talasna duina lasera Snaga lasera Trajanje lasera Dvije take fokusa Prenik take fokusa u graninom pojasu Prenik take fokusa u rafuri Sistem za presvlaenje
508x508x584 mm 253,6 l Nd:YVO4 354,7 nm 216 mW 5000 radnih sati Ne 0,250,025 mm 0,250,025 mm Zephyr
250x250x250 mm 32,2 l Nd:YVO4 354,7 nm 100 mW 7500 radnih sati Da 0,250,025 mm 0,0750,015 mm
Zephyr
FDM (Fused Deposition Modeling)
Ova metoda spada u tehnologije koje izrauju prototipove od vrstog materijala, a radi po principu ekstrudiranja. Glavne prednosti FDM tehnologije su sljedee:
128
1. Izrada funkcionalnih dijelova. FDM postupkom mogue je izraivati prototipove od materijala slinih ili istih kao za izradu pravog proizvoda. Upotrebom ABS plastike dobijaju se funkcionalni dijelovi koji imaju 85% vrstoe gotovog proizvoda. 2. Minimum otpada. Izrada dijelova FDM postupkom vri se ekstrudiranjem materijala na prethodno formirane slojeve. Tako se troi tano toliko osnovnog materijala koliko je potrebno za izradu dijela, i sekundarnog materijala koliko je neophodno za izradu oslonaca, pa se stvara minimalna koliina otpada. 3. Lakoa uklanjanja oslonaca. Upotrebom tehnika za izradu oslonaca pod nazivom Break Away Support System (BASS) i WaterWorks Soluble Support System, oslonci se mogu lako ukloniti ili isprati. 4. Lakoa promene materijala. Materijali za izradu, u vidu namotane ice (ili u kertridima), su zgodni za rukovanje i mogu se brzo zamjeniti kada ponestanu u eksploataciji. Ovo pojednostavljuje upotrebu sistema i ini odravanje lakim. Glavni nedostatci FDM tehnologije su sledei: 1. Ograniena tanost. Oblik i dimenzije ice osnovnog materijala odreuju maksimalnu tanost FDM procesa. Uglavnom je prenik ice 1,27 mm, pa shodno tome postoje granice tanosti za izradu delova. 2. Sporost procesa. Proces izrade je spor, jer se cela povrina poprenog preseka mora popuniti materijalom. Brzina izrade je ograniena brzinom ekstrudiranja ili zapreminskim protokom materijala kroz glavu maine. 3. Nepredvidivo skupljanje. Poto se u FDM postupku materijal ekstrudira kroz glavu i naglo hladi pri deponovanju, naponi koji se javljaju usled brzog hlaenja napreu model. Tako je esta pojava skupljanja i krivljenja, a samo uz veliko iskustvo, korisnik moe da predvidi takve pojave i kompenzuje ih podeavanjem parametara procesa. Tabela 2. Karakteristike FDM sistema firme Stratasys
Model Maksimalna veliina dela Tanost Prodigy Plus 203x203x305 mm FDM Vantage SE 406x355x406 mm do 127 mm: 0,127 mm preko 127 mm: 0,038 mm/mm 0,127 do 0,254 mm ABS, polikarbonat WaterWorks, BASS FDM Titan 406x355x406 mm do 127 mm: 0,127 mm preko 127 mm: 0,038 mm/mm 0,178 do 0,356 mm ABS, polikarbonat, polifenilsulfon WaterWorks, BASS FDM Maxum 600x500x600 mm do 127 mm: 0,127 mm preko 127 mm: 0,038 mm/mm 0,178 do 0,356 mm ABS, ABSi WaterWorks
0,127 mm fina 0,178 mm standardna 0,254 mm gruba 0,33 mm ABS WaterWorks
Debljina sloja Materijal Sistem izrade oslonaca
SLS Selektivno lasersko sinterovanje (SLS)
SLS postupak spada u tehnologije koje sinterovanjem izrauju predmete od prakastog materijala. Prednosti SLS tehnologije su sljedee: 1. Dobra postojanost dijelova. Dijelovi se izrauju u precizno kontrolisanom okruenju. Postupak i materijali omoguuju direktnu izradu funkcionalnih dijelova. 2. Veliki izbor materijala. Dostupni su razni materijali, ukljuujui najlon, polikarbonate, metale i keramike materijale, to doprinosi fleksibilnosti SLS sistema i nudi razliite funkcionalne primjene. 3. Nema potrebe za osloncima. S obzirom da sistem ne zahtjeva definisanje i izradu oslonaca, znaajna je uteda u vremenu jer nema puno posla oko pretprocesiranja i postprocesiranja.
4. Nije potrebno puno postprocesiranja. Kvalitet gotovog dijela je prihvatljiv, a po elji se moe minimalno postprocesirati samarenjem ili pijeskarenjem. 5. Nije potrebno naknadno ovrivanje. Priroda postupka je takva da gotovi dijelovi imaju punu vrstou, pa nije potrebno naknadno ovrivanje. Sljedee mane odlikuju SLS tehnologiju: 1. Velike dimenzije sistema. Potreban je prilino veliki prostor za postavljanje ovih sistema. Dodatni prostor je potreban za skladitenje inertnog gasa koji se koristi u procesu izrade. 2. Visoka potronja energije. Sistem troi dosta elektrine energije zbog velike snage lasera koja je neophodna za sinterovanje praha. 3. Slab kvalitet povrine gotovog dijela. Nakon vaenja iz maine, dijelovi imaju slab kvalitet povrine, uslijed relativno velikih dimenzija estica praha. Tabela 3. Karakteristike SLS sistema kompanije 3D Systems
Model Maksimalne dimenzije dijela Radna zapremina Minimalna debljina sloja Brzina skeniranja Laser Sinterstation Pro 140 550x550x460 mm 140 l 0,1 mm 10 m/s 70 W CO2 Sinterstation Pro 230 550x550x750 mm 230 l 0,1 mm 10 m/s 70 W CO2 Sinterstation HiQ 381x330x457 mm 58 l 0,076 mm 5 m/s (sa HS sistemom: 10 m/s) 30 W CO2
(sa HS sistemom: 100 W)
3DP (3D Printing)
Ova tehnologija spada u postupke sa prakastim materijalom, a koristi princip vezivanja estica praha adhezivima. Glavne prednosti 3DP tehnologije su sljedee: 1. Velika brzina. Sistemi sa 3DP tehnologijom trenutno su najbre RP maine. Predmeti veliine fudbalske lopte mogu se izraditi za dva sata. 2. Svestranost. Trenutno se dijelovi izraeni 3DP mainama koriste u automobilskoj, vazduhoplovnoj, kosmikoj i telekomunikacionoj industriji, zatim u industriji obue, medicini i obrazovanju. Svaki segment procesa razvoja proizvoda moe biti pokriven ovakvim prototipovima, od revizije dizajna, do umjerenog funkcionalnog testiranja. 3. Jednostavnost upotrebe. Ovi sistemi su pogodni za upotrebu u kancelarijama, a jednostavnost upotrebe znai da nije potrebno tehniko lice za izradu dijela. Bazirani su na standardnim i lako dostupnim komponentama inkjet tampaa, pa su laki za odravanje i pouzdani. 4. Nema otpadnog materijala. Neiskoriteni prah moe se upotrijebiti u sljedeoj izradi. Samo se vezivno sredstvo ne moe ponovo koristiti. 5. Pun kolor. Mogua je upotreba boja za izradu dijelova, to je jedinstvena karakteristika ove tehnologije. Bojenjem je mogue vizuelizovati polja veliina unutar predmeta, to je vrlo korisno u metodi konanih elemenata. Vani nedostatci su sljedei: 1. Ograniena funkcionalnost dijelova. U odnosu na SLS, dijelovi izraeni ovim sistemima znatno su slabiji, to ograniava upotrebu u funkcionalnim ispitivanjima. 2. Ogranien izbor materijala. Kako je politika kompanije ZCorporation da korisnici gube pravo na garanciju ukoliko koriste materijale koji nisu odobreni, izbor materijala je ogranien na one koje ova kompanija trenutno nudi. 3. Slab kvalitet povrine. Dijelovi izraenim 3D tampom imaju relativno grubu povrinu, pa je esto potreban neki vid postprocesiranja.
130
Tabela 4. Karakteristike 3D tampaa kompanije ZCorporation

Model Maksimalne dimenzije dela Brzina izrade sloja Debljina sloja Rezolucija u horizontalnoj ravni Boja Broj glava za tampanje ZPrinter 310 System 203x254x203 mm 2 sloja/min 0,089 0,203 mm 300x300 dpi Ne 1 Spectrum Z510 254x356x203 mm Kolor: 2 sloj/min Jednobojni: 6 sloj/min 0,089 0,203 mm 600x540 dpi Da 4 Z810 System 500x600x400 mm Kolor: 2 sloj/min Jednobojni: 6 sloj/min 0,089 0,203 mm 300x300 dpi Da 4
Usporedna analiza
Nakon to smo predstavili prednosti i mane pojedinih RP sistema pojedinano, u sljedeih nekoliko tabela e biti predstavljeni ti isti sistemi uporedo. Time e biti olakano ocjenjivanje prednosti pojedinih sistema u odnosu na druge, a time i olakano donoenje odluke o izboru adekvatnog sistema. Tabela5.OsnovnipodaciopojedinimRPtehnologijama
FDM Maksimalna veliina dijela (inci) Brzina Materijal Zavrne obrade kvalitet povrine Prosjena cijena materijala (EUR) Prosjeni raspon cijena pojedinih sistema (EUR) 24x20x24 VRLO DOBRA Materijal u obliku ice Srednja 100 - 185 25000 -300000 SLA 20x20x24 SREDNJA Fotoosjetljive smole Dobra 85 - 120 105000 - 420000 SLS 15x13x18 SREDNJE LOE Termoplastini materijali (PVC najlon) Dobra 24 - 45 100000 - 425000 3DP 20x24x16 SREDNJA Prakasti materijali Veoma dobra 50 - 150 35000 - 150000
Tabela6.KomparativnaanalizapojedinihRPsistema
Sistem Relativna cijena (Mali dijelovi i dijelovi srednje veliine ) Relativna cijena (Dijelovi srednje veliine i veliki dijelovi) Tanost Funkcionalnost prototipa Prezentativnost prototipa Izrada detalja vrstoa Mogunost izbora materijala Vrijeme proizvodnje dijela Mogunost tanog prikazivanja Otpornost na vodu, hemijske supstance i toplotu FDM 8 4 5 7 5 3 6 3 7 4 7 SLA 6 7 6 5 7 6 4 5 5 3 3 SLS 5 5 5 7 5 4 6 6 4 7 6 3DP 7 3 4 4 3 2 2 1 7 4 3
131
Mogunost dobivanja metalnih prototipa direktno sa maine Dijelovi od elastomera i fleksibilnih smola Mogunost proizvodnje kalupa za livenje
0 1 4
0 0 7
6 6 5
0 0 2
gdje je: 0 = ne zadovoljava; 1 = loe; 4 = dobro; 6 = vrlo dobro; 8 = odlino
Tabela 7. Komparacija osobina materijala pojedinih RP postupaka

FDM (ABS) SLA (SL7560) SLA (SL5510) SLS (PA) SLS (GF) 3DP (P1500) Zatezna vrstoa (Mpa) 35 55 77 44 38 19 Modul zatezanja (MPa) 2480 2500 3296 1600 5910 827 Modul elastinosti (MPa) 2618 2500 3054 1285 3300 827 Udarni modul (J/m) 107 36 27 214 96 32 Tvrdoa (D) 78 86 86 75 62
Iz prethode tabele moemo zakljuiti koji od metoda daje najbolje rezultate po kriteriju zatezne vrstoe, modula zatezanja, modula elastinosti, udarnog modula i tvrdoe. Zavisno od namjene i funkcije prototipa koji je potrebno izraditi bit e presudno za izbor RP sistema kao i vrsta materijala i sama cijena sistema
4.
Nain odabira RP sistema
Kada se govori o izboru ili odluci koji RP sistem odabrati potrebno je naglasiti da postoje znaajna preklapanja u mogunostima i specifikacijama razliitih RP tehnologija, to ima za posljedicu da se veina aplikacija moe uspjeno izvriti sa nekoliko razliitih tehnologija. Determiniranje tipa proizvodnog procesa koji e se koristiti zavisi od tipa aplikacije, koritenog materijala, zahtijeva tonosti i brojnih drugih faktora. Sam izbor dodatno uslonjava injenica da su mnoge RP tehnologije nezrele, imaju znaajna ogranienja i obino postoji nekoliko konkurentskih alternativa. Jo jedan vaan faktor koji utie na krajnju odluku o izboru nekog od RP sistema je i tip softverskog paketa, te format ulaznih podataka koji e se koristiti za prenos podataka sa raunara na RP mainu. Bitno je napomenuti da veina novih CAD sistema raspolae sa odgovarajuim postprocesorima za transformaciju 3D modela u odgovarajui ulazni format za RP maine SLI format. Tabela 8. Nain izbora odgovarajueg RP sistema
Ako se koristi ... Aplikacija koja ukljuuje kalupe za injekciono modeliranje dijelova i/ili zahtijeva visoku tonost Dio je proizvod u finalnom materijalu (izrada alata) i sa odgovarajuim osobinama ili dio je finalni proizvod koji sa mehanikim osobinama imitira dijelove kalupa za ubrizgavanje Veliki objekti koji e naelno biti koriteni za livenje u pijesku Brzi konceptualni model dok su fizike osobine drugorazredne vanosti Proces zahtjeva ekstremnu tanost i vrlo visoku rezoluciju to je sluaj u industriji nakita i pri proizvodnji malih dijelova Direktna proizvodnja metalnih objekata (alata ili prototipova) Proces koji zahtijeva komunikaciju sa dizajnerskim namjerama Onda izabrati ... Stereolitogtafija (SLA) Selektivno lasersko sinterovanje (SLS) Proizvodnja laminatnih objekata (LOM) Modeliranje uklanjanjem topljenjem dimenzionalano printanje (3DP)
(FDM)
ili
tro-
Inkjet sistem kao to je ModelMaker Series od Solidscape, Inc. Selektivno lasersko sinterovanje (SLS) ili neki od metoda baziranih na laserskom topljenju kao to je laserskoinenjersko mreno oblikovanje (Laser-Engineered Net Shaping LENS) Uredski RP sistem (Desk top RP system)
Odabir RP sistema nije nimalo jednostavan s obzirom na sam broj dostupnih RP sistema, ali postoje odredjeni algoritmi koji mogu olakati izbor adekvatnog RP sistema. U tekstu Dr. Brown-a i dr. Stier-a u
132
asopisu Journal of Industrial Technology detaljno su opisana pitanja koja trebamo postaviti prilikom odabira RP sistema. Pitanja poput: - Kolika je veliina dijelova koji se mogu izraditi na datom RP sistemu? - Da li je za dati software potreban dodatni raunar? - Koliko je dostupna i pogodna obuka za dati sistem? - Koliko dati RP sistem zadovoljava potrebe okolne industrije? - Kolika je dimenzionalna tanost izradaka? Itd. Nakon to odgovorimo na sva zadata pitanja, pravimo matricu odluivanja i odabiremo optimalni RP sistem koji e zadovoljiti nae uslove. Vie informacija o ovom postupku moete nai u asopisu Journal of Industrial Technology Volume 18, Number 1 November 2001 to January 2002.
5.
Zakljuak
Broj RP sistema koji su danas dostupni na tritu je relativno veliki, a najrasprostranjeniji su: stereolitografske aparature (Stereolitograhpy Aparatus-SLA), selektivni laserski sintetizatori (Selective Laser Sintering-SLS), modeliranje nanoenjem topljenjem (Fused Deposition Modeling-FDM) i trodimenzionalno printanje (Three-Dimensional Printing-3DP). Potrebno je naglasiti da irom svijeta trenutno postoji veliki broj RP tehnologija koje su u fazi razvoja, te jo nisu u potpunosti komercijalizirane, a neke od njih su navedene u podjeli RP tehnologija Nema sumnje da e RP sistemi u narednim godinama uzimati sve vie trita proizvodnih tehnologija, kako bude napredovao njihov razvoj. Velike su prednosti RP sistema u odnosu na ostale proizvodne tehnologije, pogotovu kada je u pitanju brzina izrade samog proizvoda. Trenutno ograniavajui faktori RP sistema su materijali i cijena izrade veih serija. RP sistemi su najvie zastupljeni u SAD-u i Japanu i ostalim razvijenim zemljama, ali na osnovu zadnjeg Wohlers Report a primjetan je rast primjene istih sistema i u drugim zemljama. RP sistemi se i dalje najvie koriste za pravljenje prototipova i proizvoda za vizuelnu pomo, te da samo 9,6% ukupnih proizvoda otpada na proizvodnju gotovih proizvoda. Imajui u vidu prednosti i mane pojedinih RP sistema, kao i rezultate komparativne analize date u ovom radu, mogue je izvriti odabir odreenog RP sistema. Pored tehnikih karakteristika datog sistema potrebno je u obzir uzeti i ekonomske faktore za dati sistem. Od svih RP sistema, najblii RP sistemi za primjenu u BiH u datim uslovima su 3D Print i sistemi za Rapid Tooling. Sistem 3D Print-a je pogodan zbog svoje niske cijene i fleksibilnosti kao i mogunosti printanja u vie boja. Idealan je za izradu vizuelnih pomagala kako u privredi tako i u nastavnom procesu. Mogua je njegova primjena i za izradu prezentacija i reklama. Rapid Tooling sistemi bi svojom primjenom smanjili vrijeme izrade alata, a time i poveali fleksibilnost preduzea i njegovu konkurentsku sposobnost. Ovo se posebno odnosi za preduzea koja se bave livenjem ili brizganjem plastike. Problem kod ovih sistema je relativno velika cijena poetnih ulaganja.
Literatura
[1] Brza izrada prototipova Rapid Prototyping Dr. Nenad Grujovi Mainski Fakultet Kragujevac (2004) [2] Rapid Prototyping & Manufacturing State of the Industry Wohlers Report USA (2006) [3] Rapid Prototyping & Manufacturing State of the Industry Wohlers Report USA (2007) [4] Selecting Rapid Prototyping Systems By Dr. Ryan Brown and Dr. Kenneth W. Stier Journal of Industrial Technology Volume 18, Number 1, November 2001 to January 2002.
133
KVANTIFIKACIJA PERZISTENTNIH ORGANSKIH POLUTANATA GASNOM HROMATOGRAFIJOM SA MS DETEKTOROM U UZORCIMA VAZDUHA

Maja Djogo,diplomirani inenjer zatite ivotne sredine-master, Fakultet Tehnikih Nauka, Novi Sad, Srbija Prof. emeritus Mirjana Vojinovi Miloradov-mentor, Fakultet Tehnikih Nauka, Novi Sad, Srbija email: djogo.maja@gmail.com
1. Uvod
Poslednjih godina, oveanstvo se susree sa intenzivnim zagaivanjem ivotne sredine. Usavremenom dobu urbanog, industrijskog, saobraajnog i agrohemiijskog razvoja, zagaenje predstavlja globalni meunarodni problem jer je frontalno, univerzalno i trajno [7]. Podaci Svetske zdravstvene organizacije nedvosmisleno pokazuju da se naa planeta polako, ali sigurno, pretvara u ogromnu gasnu komoru. Za pogoranje uslova ivota na zemlji odgovorne su i kisele kie, ozonske rupe, globalno zagrevanje, klimatske promene, a naroito bioakumulacija pojedinih toksinih supstanci. Stalno poveanje broja stanovnika na Zemlji, razvoj industrije i tehnologije, stvaranje novih procesa, metoda i proizvoda, urbanizacija savremenog drutva i poveanje ivotnog standarda, razvoj saobraaja, neadekvatno odlaganje otpada kao i primena novih agrotehnikih mera dovode do stalnog poveanja sadraja toksinih i perzistentnih materija u atmosferi. Smanjenje prisustva nepoeljnih materija mogue je ostvariti planiranjem i izradom postrojenja, izborom sirovina i opreme, primenom savremenih tehnolokih reenja i propisanih procedura u procesu proizvodnje, odgovarajuim nainom odlaganja sirovina, proizvoda i otpada kao i kontinuiranom kontrolom kvaliteta vazduha i ekspozicije ljudske populacije prisutnim polutantima, tj. monitoringom vazduha. Jedan od najznaajnijih monitoring programa u Evropi je Europian Monitoring and Evaluation Program (EMEP), koji je formiran nakon konvencije o velikom dometu prekograninog vazdunog zagaenja (Long Range Transboundary Air Pollution LRTAP). U okviru EMEP-a definisana su tri kljuna segmenta kontinualnog monitoringa: prikupljanje i analiza emisionih podataka, merenje kvaliteta vazduha i padavina, i modelovanje atmosferskog transporta i depozicije.
2. Perzistentni organski polutanti

Perzistentni organski polutanti (POP) predstavljaju grupu hemijskih jedinjenja razliitog porekla i slinih fiziko-hemijskih karakteristika (isparljivost, lipofilnost, bioakumulacija, biomagnifikacija, difuzija kroz atmosferu na velike udaljenosti, perzistentnost u ivotnoj sredini i dr) [6]. Perzistentni organski polutanti su u razliitom stepenu otporni na fotohemijsku, bioloku i hemijsku degradaciju. Perzistentni organski polutanti obuhvataju tri grupe organskih jedinjenja [1]: 1. Pesticide DDT i metaboliti, HCH, HCB, hlordan, toksafen, dieldrin, endrin i dr 2. Industrijske hemikalije PCB 3. Sporedne produkte procesa proizvodnje i sagorevanja PAH, dioksini i furani.
Perzistentni organski polutanti uglavnom vode poreklo iz antropogenih izvora zagaivanja (proizvodnja i korienje odreenih organskih hemikalija, industrijska postrojenja, otpadne vode, procesi sagorevanja otpada i razliitih materija organskog porekla, sagorevanje drveta, nafte, izduvni gasovi automobila i dr). Vreme poluivota u prirodnoj sredini predstavlja osnovni kriterijum za svrstavanje nekog jedinjenja u grupu perzistentnih organskih polutanata, a poznato je da neki POP perzistiraju u okolini i po nekoliko godina, pa ak i decenija. Prisustvo POP u ivotnoj sredini nije ni u ijem interesu, jer ova vrsta jedinjenja ima vie negativnih osobina:
Vrlo visoka toksinost za iva bia, Visoka perzistentnost vreme poluivota u zemlji je od 10 do 12 godina, Perzistentnost u jako kiselim i jako alkalnim sredinama, Perzistentnost u jako oksidacionim i jako redukcionim sredinama i na 700C, Mala rastvorljivost u vodi, Dobra rastvorljivost u mastima, Isparljivost omoguava POP da krue u prirodi, Visok nivo koncentrovanja.
3. Policiklini aromatini ugljovodonici (PAH)

Policiklini aromatini ugljovodonici (PAH) su jedinjenja koja se sastoje od dva ili vie kondenzovanih aromatinih prstenova. PAH nastaju u procesima pirolize i nepotpunog sagorevanja. U atmosferi, policiklini aromatini ugljovodonici se mogu nai u gasovitom stanju ili adsorbovani na estice. PAH sa dva ili tri prstena (naftalen, antracen, fluoren, fenantren) se nalaze uglavnom u gasovitoj fazi, dok policiklini aromatini ugljovodonici sa etiri prstena (fluoranten, piren, krizen) perzistiraju u obe faze. PAH koji imaju pet ili vie prstenova kao to je benzo(a)-piren, benzo(ghi)perilen, su uglavnom adsorbovani na vrste estice. Vreme koje provedu u atmosferi kao i udaljenost transporta PAH, zavise od veliine estica na kojima su adsorbovani i od eksternih faktora. Ljudi na razliite naine mogu biti izloeni ovoj grupi jedinjenja:
Inhalacija aerosoli i estica koje sadre PAH Ingestija kontaminirane hrane ili vode i Direktan kontakt preko koe sa materijalom koji u sebi sadri PAH.
IRAC je formirala dve grupe policiklinih aromatinih ugljovodonika: 1. Grupa A - kancerogeni PAH (benzo(a)antracen, benzo(a)piren, dibenz(ah)antracen) 2. Grupa B - suspektno kancerogeni PAH (benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, indenol(1,2,3-cd)piren i dr). Pravilnikom o graninim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka objavljenom u Slubenom glasniku Republike Srbije pod br. 30 i 35, 1997. godine, data je granina vrednost imisije za benzo(a)piren koja iznosi 0,1 ng/m3 u naseljenim mestima [4].
4. DDT/metaboliti
Upotreba DDT je bila iroko rasprostranjena za vreme II svetskog rata i to za potrebe zatite od tifusa i malarije. Korien je i u proizvodnji pamuka, itarica i krompira. Velike koliine DDT su osloboene u sve delove ivotne sredine, za vreme njegove intenzivne primene bilo
135
u poljoprivredi ili za prevenciju bolesti ili kao posledica proizvodnje i transporta ove supstance. DDT je svrstan u aneks B Stokholmske konvencije, ime se proizvodnja i upotreba DDT zabranjuje u svim zemljama, sa izuzetkom za zemlje koje ove supstance koriste za prevenciju bolesti. Konani cilj je da se DDT u potpunosti eliminie iz upotrebe i da se zameni adekvatnim alternativnim proizvodima. Fiziko-hemijske osobine DDT ukazuju na visoku perzistenciju i visok stepen otpornosti prema degradaciji. Glavni produkti degradacije DDT su DDE i DDD, ije su karakteristike veoma sline karakteristikama DDT. Zahvaljujui tome to spadaju u grupu lipofilnih jedinjenja, DDT/metaboliti pokazuju visok nivo bioakumulacije i perzistencije u biotskom materijalu. Vreme poluivota DDT/metaboliti u vazduhu se kree u intervalu od 17 sati do 7 dana. Polutanti ovog tipa su u atmosferi uglavnom adsorbovani na vrste estice. DDT/metaboliti spadaju u grupu potencijalno kancerogenih supstanci, koje uzrokuju poremeaj rada endokrinih lezda i utiu na reproduktivni i imuni sistem.
5. Heksahlorcikloheksan (HCH)
Heksahlorcikloheksan (C6H6Cl6) ili gama-heksahlorcikloheksan (-HCH, lindan) je naao iroku primenu u poljoprivredi kao jedno od najefikasnijih insekticidnih sredstava. U vazduhu, -HCH perzistira u vidu bezbojne pare, neprijatnog mirisa. Heksahlorcikloheksan u atmosferu dospeva procesima proizvodnje, korienja, skladitenja i transporta. HCH u atmosferi perzistiraju u gasovitom obliku ili adsorbovani na vrste estice. Procesom taloenja estica, pa potom njihovim ispiranjem putem padavina, HCH dospevaju na zemlju. Svakodnevno, ovek je izloen dejstvu ovih jedinjenja i to na razliite naine [2]:
Konzumiranjem hrane ili pia koji su prethodno kontaminirani sa HCH, Inhalacijom zagaenog vazduha u blizini fabrika u kojima se proizvode proizvodi koji sadre -HCH, Direktno preko koe.
Kod ljudi koji su izloeni veim koncentracijama ovih jedinjenja (na primer, u fabrikama koje proizvode produkte koji u sebi sadre -HCH, unosom hrane i sl), primeeno je prisustvo HCH i u humanom materijalu krvi, adipoznom tkivu i humanom mleku. Meunarodna agencija za istraivanje raka (IARC) je klasifikovala HCH i sve njegove izomere kao mogue kancerogene supstance, dok je EPA klasifikovala tehniki HCH i HCH kao suspektno kancerogene supstance, a -HCH kao mogue kancerogene supstance.
6. Polihlorovani bifenili (PCB)

Polihlorovani bifenili su smee sintetizovanih organskih jedinjenja. Usled toksinosti i potencijalne kancerogenosti, 1977. godine, zakonom o kontroli toksinih supstanci, se zabranjuje proizvodnja i ograniava upotreba ovih jedinjenja. Zemlje potpisnice Stokholmske deklaracije se obvezuju na potpuno povlaenje PCB iz upotrebe i iz zatvorenih sistema, zakljuno sa 2007. godinom. PCB spadaju u grupu aromatinih organskih jedinjenja ije je jezgro supstituisano molekulima hlora. Registrovano je 209 razliitih PCB, poznatijih pod nazivom kongeneri. Razlika izmeu kongenera se ogleda u broju atoma hlora vezanih za bifenilno jezgro kao i u poloaju koji atomi hlora zauzimaju u jezgru. Polihlorovani bifenili su uljasti, teni fluidi, ija boja tamni, a viskozitet raste sa porastom broja atoma hlora u aromatinim jezgrima. Specifine fiziko-hemijske karakteristike kojima se odlikuje itava klasa jedinjenja su [5]:
Nalaze se u tenom agregatnom stanju na temperaturi od 25C,

Hemijska inertnost, Izraena oksidativna stabilnost, Termika stabilnost razgrauju se tek na 1000C, Visoka taka kljuanja, Visoka taka paljenja, 170 - 380C spadaju u grupu nezapaljivih supstanci, Neeksplozivnost, Slaba rastvorljivost u vodi, Ne hidrolizuju u vodi, Izraena rastvorljivost u organskim rastvaraima, naroito u ugljovodonicima i lipidima, Niska elektrina provodljivost, Visoka toplotna provodljivost.
Polihlorovani bifenili se mogu detektovati u svim medijima ivotne sredine: vodi, zemljitu, sedimentima, vazduhu i u ivim oraganizmima. Od ukupne koliine PCB koji su prisutni u prirodi, 99% se nalazi u vodi, 0,3% u vazduhu, a preostala koliina je ravnomerno rasporeena izmeu sedimenata i ivih oraganizama [5]. PCB se unutar i izmeu razliitih delova ivotne sredine, transportuju procesima kao to su: molekulska difuzija, sorpcija, isparavanje, advekcija, disperzija, razliiti hemijski procesi i aerobna i anaerobna mikrobioloka razgradnja. U ambijentalnom vazduhu koncentracioni nivoi PCB se kreu u opsegu od 0,002 do 15 g/m3, a u padavinama od 0,001 do 0,25 g/l, pri emu se gornje granice detektuju u urbanim sredinama [5]. Postoji vie naina na koje ovek moe da doe u kontakt sa polihlorovanim bifeilima, a neki od njih su [2]:
Korienje fluoroscentnog osvetljenja i elektrinih ureaja proizvedenih pre tridesetak godina, koji mogu da isputaju male koliine PCB u ambijentalni vazduh, Unoenjem kontaminirane hrane (riba, meso i dr) i vode, Inhalacijom vazduha kontaminiranog polihlorovanim bifenilima, U industriji do kontakta sa PCB moe doi na vie naina.
PCB u dodiru sa koom, moe izazvati pojavu osipa i akni. Studije i istraivanja koja su sprovedena na zaposlenima u industrijama u kojima se javljaju polihlorovani bifenili, pokazuju promene u krvi i urinu. Nekoliko studija ukazuju na povezanost PCB sa pojavom odreenih vrsta kancera kod ljudske populacije. Meunarodna agencija koja se bavi problemima kancerogenih oboljenja (IARC) svrstala je PCB u 2A grupu, a EPA u 2B tj. u kategoriju hemijskih materija suspektno kancerogenih za ljudsku populaciju [5].
7. Materijal i metod
Za poetak upravljanja perzistentnim organskim polutantima od krucijalne vanosti su: identifikacija izvora, kvalitativan i kvantitativan opis koncentracionih nivoa POP kao i definisanje strategije za smanjenje ili potpunu eliminaciju POP iz ivotne sredine. Usled relativno niskog koncentracionog nivoa POP u vazduhu, za uzorkovanje ambijentalnog vazduha primenjen je visokozapreminski (HV) uzorkiva, filter od staklenih vlakana i sorbent, za efikasno kolektovanje uzoraka organskih polutanata [3] Najee upotrebljivani sorbenti su Tenax, XAD-2 smola i poliuretanska pena (PUF). Istraivanja su pokazala da XAD-2 smola efikasnije prikuplja lako isparljive komponente, dok je PUF pogodniji za rad na terenu i obezbeuje eljene protoke vazduha kroz uzorkiva. PUF efikasno kolektuje OCP, PCB i dibenzo-p-dioksine [4].
137
Aktivno uzorkovanje vazduha predstavlja konvencionalnu metodu koja je usmerena na detekciju i kvantifikaciju nepolarnih jedinjenja u vazduhu. Sama metodologija je sloena, struktuirana i organizovana, a proces uzorkovanja sistematian, strogo definisan i kontrolisan to zahteva obuenost pojedinaca ili istraivakog tima koji ga realizuje. Metodologija aktivnog uzorkovanja vazduha je godinama bila implementirana u monitoring perzistentnih organskih polutanata, obezbeujui pri tom nove, praktine rezultate i omoguujui proveru, sistematizaciju i produbljivanje postojeih znanja [5]. Aktivno uzorkovanje vazduha podrazumeva protok poznate koliine vazduha kroz uzorkiva, u odreenom vremenskom periodu i module uzorkovanja (filter i sorbent). Vazduh se pod uglom od 90, proputa kroz horizontalno postavljeni jednoslojni filter od staklenih vlakana gde se zadravaju estice veliine prenika preko 0,1 m. Vazduh potom prolazi kroz sorbente od poliuretanske pene, koji se nalaze iza filtera od staklenih vlakana, a ija je funkcija adsorbovanje gasovite faze. Prednost metode aktivnog uzorkovanja vazduha je precizno odreivanje zapremine vazduha koja prolazi kroz module uzorkovanja, to omoguava preciznu detekciju koncentracionih nivoa polutanata u ambijentalnom vazduhu [5]. Nedostaci metode aktivnog uzorkovanja vazduha su: Potreba za izvorom elektrine energije za rad uzorkivaa, to ograniava izbor lokacije monitoringa, Visoka cena opreme, Kompleksnost opreme, Nepogodnost metode za periodino i dugorono praenje emisije i imisije polutanata. Uzorke treba uvati na 4C ukoliko je vremenski period izmeu uzorkovanja i laboratorijske analize dui od 24 sata. Ekstrakcija uzoraka treba da se uradi u periodu od 7 dana nakon uzorkovanja, a analiza u roku od 40 dana nakon ekstrakcije [4]. Za aktivno uzorkovanje vazduha korien je GV2360 Thermoandersen TSP, GrasebyAndersen USA, prikazan na slici 1. Korien uzorkiva Thermoandersen GV2360 je projektovan za simultano kolektovanje suspendovanih estica i gasovite faze organskih polutanata. Uzorkiva je smeten u zatitno aluminijumsko kuite, sa ije prednje strane su smetena vrata, obezbeena sigurnosnom bravom. Sa unutranje strane vrata se nalazi mera protoka (Sierra 620). Aluminijumsko kuite sa poklopcem titi uzorkiva od spoljanjih uticaja, ime su obezbeeni priblino ujednaeni uslovi uzorkovanja. U gornjem delu kuita, ispod poklopca, smeteno je leite za jednoslojni filter od staklenih vlakana koji slui za kolektovanje suspendovanih estica. U kuitu se nalazi elina cilindrina cev prenika 9 cm i visine 30 cm predviena za sorbente od poliuretanske pene. Za svako uzorkovanje vazduha korien je po jedan jednoslojni filter od staklenih vlakana i dva sorbenta od poliuretanske pene gustine 0,003 g/m3 (Gumotex Beclav), prenika 9 cm i duine 5 cm [13].
Slika 1 Uzorkiva vazduha GV2360 Thermoandersen TSP [12]

8. Gasna hromatografija/masena spektrometrija (GC/MS)

Gasna hromatografija/masena spektrometrija je (GC/MS) je kombinacija dve mikroanalitike tehnike:GC separacione i MS identifikacione. Prema tome, u ovoj kombinaciji uloga gasne hromatografije se svodi na razdvajanje, dok se uloga masene spektrometrije svodi na identifikaciju komponenti smee. Kombinacija ove dve tehnike ima nekoliko prednosti. Pre svega mogue je izdvojiti komponente iz smee jedinjenja, a potom i izvriti njihovo kvalitativno i kvantitativno odreivanje. ak i od veoma male koliine analita moe se dobiti kompletan maseni spektar koji daje podatke kao to su: molekulska teina ispitivanog jedinjenja, karakteristike fragmentacije (cepanja) jona, kao i hemijski fingertip (otisak) koji slui kao osnova za identifikaciju ispitivanog analita.
9. Rezultati uzorkovanja polihlorovanih bifenila na teritoriji grada Novog Sada i diskusija

U Novom Sadu, uzorkovanje vazduha je realizovano u periodu od 02.07. do 04.07.2004. godine. Jedan uzorkiva je postavljen u krug Rafinerije nafte Novi Sad, ispred zgrade Vatrogasne stanice rafinerije (lokalitet N1). Drugi uzorkiva je postavljen u dvoritu predkolske ustanove u naselju angaj, koje se nalazi u blizini Rafinerije nafte Novi Sad (lokalitet N2), dok je trei uzorkiva postavljen u dvoritu Sekretarijata za zatitu i unapreenje ivotne sredine, u Radnikoj ulici broj 2, u centru grada (lokalitet N3). Svi uzorkivai su postavljeni na zemlju [4].
Grafik 1. Koncentracioni nivoi PCB u ambijentalnom vazduhu Novi Sad, Rafinerija nafte, lok. N1 [ng/m3]
Grafik 2. Koncentracioni nivoi PCB u ambijentalnom vazduhu Novi Sad, Naselje angaj, lok. N2 [ng/m3]
139
Grafik 3. Koncentracioni nivoi PCB u ambijentalnom vazduhu Novi Sad, Centar grada, lok. N3 [ng/m3] Proseni koncentracioni nivoi u krugu Rafinerije nafte (lok. N1), kretali su se u opsegu od 0,007 ng/m3 (PCB 180) do 0,050 ng/m3 (PCB 52). Ukupni koncentracioni nivoi na lokalitetu N1 su se kretali u opsegu od 0,267 ng/m3 do 0,159 ng/m3,dok je ukupna koncentracija PCB na tom lokalitetu iznosila 0,212 ng/m3. U naselju angaj, smetenog u neposrednoj blizini Rafinerije nafte Novi Sad (lok. N2), proseni koncentracioni nivoi su iznosili od 0,015 ng/m3 za PCB 180 do 0,155 ng/m3 za PCB 101. Ukupni koncentracioni nivoi na lokalitetu N2 su se kretali u opsegu od 0,524 ng/m3 do 0,444 ng/m3. Ukupna koncentracija PCB na ovom lokalitetu je iznosila 0,485 ng/m3. Na lokalitetu N3 (centar grada), proseni koncentracioni nivoi PCB su se kretali u opsegu od 0,010 ng/m3 (PCB 180) do 0,078 ng/m3(PCB 52). Na ovom lokalitetu ukupni koncentracioni nivoi su se kretali u opsegu od 0,366 ng/m3 do 0,077 ng/m3, dok je ukupna koncentracija PCB iznosila 0,206 ng/m3. Na sva tri odabrana lokaliteta na teritoriji optine grada Novi Sad registrovano je prisustvo rezidua polihlorovanih bifenila u ispitivanim uzorcima vazduha. Na podruju Novog Sada konstatovano je prisustvo uniformne distribucije PCB. Na osnovu dobijenih podataka, zakljuuje se da kretanje vazdunih struja kao i opti atmosferski uslovi znatno utiu na rasprostiranje i transport PCB na ovom podruju. Nakon nekontrolisanog sagorevanja i razaranja skladine i procesne opreme, prisutne koliine polutanata u vazduhu se pozicioniraju na teritoriji optine grada.
10.
Zakljuak
Perzistentni organski polutanti (POP) predstavljaju grupu organskih jedinjenja, koji su u razliitoj meri otporni na bioloku, hemijsku i fotolitiku degradaciju. POP se slabo rastvaraju u vodi, a dobro u lipidima to i objanjava njihovu sklonost ka bioakumulaciji u masnim tkivima svih ivih organizama. POP spadaju u grupu poluisparljivih jedinjenja, to im prua mogunost da se pre konane depozicije, adsorbuju na estice u vazduhu i prenose kroz atmosferu na velike razdaljine. Ljudi mogu biti izloeni dejstvu perzistentnih organskih polutanata putem ishrane (konzumiranjem kontaminiranih namirnica) ali i putem koe i respiratornog sistema. Izloenost POP moe biti akutna ili hronina i u oba sluaja moe biti povezana sa irokim spektrom negativnih zdravstvenih efekata. Razliita ispitivanja su potvrdila da perzistentni organski polutanti remete funkcije reproduktivnog, nervnog, endokrinog i imunog sistema kao i da imaju mutagene, teratogene i kancerogene efekte. Ratni akcidenti na prostorima Republike Srbije (prolee 1999. godine) koji su za posledicu imali delimino ili potpuno razaranje industrijskih postrojenja i skladinih objekata sa toksinim materijama, kao i nekontrolisano sagorevanje pri eksplozijama, doveli su do generisanja i isputanja velikih koliina POP u sve medijume ivotne sredine.
Na osnovu dobijenih rezultata ispitivanja kvaliteta ambijentalnog vazduha na odabranim lokacijama u Novom Sadu i Panevu, izvedeni su sledei zakljuci: U zakonskoj regulativi Republike Srbije maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) ispitivanih grupa perzistentnih organskih polutanata nisu definisane, tako da nije mogue izvriti poreenje detektovanih koncentracija sa zakonom propisanim vrednostima. Pravilnik o graninim vrednostima ("Slubeni glasnik RS", br. 30/97, 35/97) definie graninu vrednost imisije samo za benzo(a)piren, koja iznosi 0,1 ng/m3 za 24-satni uzorak. Granine vrednosti ostalih ispitivanih polutanata nisu propisane nacionalnim zakonodavstvom. Na svim odabranim lokalitetima je detektovano prisustvo rezidualnih koncentracija perzistentnih organskih polutanata (PAH, DDT, HCH i PCB) u ispitivanom matriksu. Organohlorni pesticidi su, kao lako isparljiva jedinjenja, dominantno prisutni u gasovitoj fazi, dok je udeo neto tee isparljivih policiklinih aromatinih ugljovodonika znaajniji u suspendovanoj fazi. Sedam EPA kongenera polihlorovanih bifenila su prisutni kako u gasnoj tako i u estinoj fazi i dobijeni rezultati ukazuju na specifinu depoziciju, distribuciju i transport PCB. Na teritoriji grada Novog Sada, najvii ukupni koncentracioni nivo ispitivanih policiklinih aromatinih ugljovodonika je registrovan na lokalitetu N1, u krugu Rafinerije nafte Novi Sad. Najvie ukupne koncentracije na teritoriji grada Novog Sada detektovane su u krugu industrijskih zona u Novom Sadu u krugu Rafinerije. Granina vrednost imisije, GVI za benzo(a)piren je prekoraena na svim selektovanim lokalitetima uzorkovanja ambijentalnog vazduha. Registrovani koncentracioni nivoi B(a)P na odabranim lokalitetima se kreu unutar prosenih koncentracionih nivoa detektovanih u veini evropskih zemalja u 1998. godini. Na teritoriji Novog Sada primeuje se neuniformna distribucija PAH, to ukazuje na to da detektovani koncentracioni nivoi analiziranih polciklinih aromatinih ugljovodonika nisu samo rezultat globalnog transporta kroz atmosferu, ve da su, u pojedinim oblastima, prisutni i lokalni izvori zagaenja. Rezidualne koncentracije PAH na teritoriji grada Novog Sad predstavljaju zbirni efekat preanjeg, prisustva i formiranja polutanata prilikom akcidenata izazvanih ratnim dejstvom od 1992. do 1999. godine. Distribucija ispitivanih organohlornih pesticida (DDT, HCH) je uniformna, to ukazuje na to da su detektovani koncentracioni nivoi OCP rezultat primene (najee u poljprivredi) i globalnog rasprostiranja kroz atmosferu, kao i na to da ne postoje znaajni lokalni izvori emisije. Analiziranjem ukupnog sadraja PCB na pojedinim lokalitetima Novog Sada primeena je specifina razlika u prostornoj raspodeli ovih polutanata i uticaju vazdunih strujanja unutar ovih oblasti. Pored relativno priblinih vrednosti, primeen je izostanak maksimalne koncentracije na potencijalnoj taki emisije PCB lokalitet N1 (krug Rafinerije nafte). Ovakva raspodela koncentracionih nivoa PCB ukazuje na: mogue odsustvo direktnog izvora emisije na podruju grada Novog Sada, specifinost geografskih i mikro-klimatskih karakteristika posmatranog podruja kao i na neadekvatno prostorno planiranje industrijske zone grada. Rezultati dobijeni ispitivanjem vazdunih koncentracija PCB pruaju informacije o rasprostiranju, transportu i sudbini PCB kongenera u blizini lokalnih izvora emisije, i na taj nain omoguavaju procenu njihovog uticaja. Analiziranjem koncentracionih nivoa PCB u ambijentalnom vazduhu odabranih lokacija, utvrena je diskontinualna raspodela ove grupe polutanata kao i potreba za dislociranjem primarnih izvora kontaminacije u cilju smanjenja prisustva PCB u matriksima ivotne sredine. Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu za stalnim ispitivanjima i monitoringom kvaliteta vazduha u cilju smanjenja proizvodnje i emisije perzistentnih organskih polutanata jer njihovo prisustvo u matriksima ivotne sredine predstavlja veliku opasnost po sav ivi svet i okolinu uopte.
Za poetak upravljanja perzistentnim organskim polutantima od krucijalne vanosti su: identifikacija izvora, kvalitativan i kvantitativan opis koncentracionih nivoa POP kao i definisanje strategije za smanjenje ili potpunu eliminaciju POP iz ivotne sredine.
Literatura
1. AMAP - Arctic Monitoring and Assestment Programme, Persistent Organic Pollutants Old and New, 2002. ,http://www. amap. no 2. ATSDR - Agency for Toxic Substances and Disease Registry, http://www.atsdr.cdc.gov 3. Jaki, J, Turk, M, Vojinovi Miloradov, M, Holoubek, I, Klanova, J, Krajinovi, S, Bai, , Ristivojevi, A.: Odreivanje perzistentnih organskih polutanata u vazduhu, VI Meunarodna eko-konferencija Zatita ivotne sredine gradova i prigradskih naselja, Monigrafija, Novi Sad, 2005. 4. Jaki, J.: Koncentracioni nivoi perzistentnih organskih polutanata u vazduhu generisanih u toku ratnog akcidenta od 1992 - '99., autorski reprint, Novi Sad, 2006., str. 40 52. 5. Turk, M, Jaki, J, Vojinovi Miloradov, M, Klanova, J.: Post-war levels of Persistant Organic Pollutants (POPs) in air from Serbia determined by active and passive sampling methods, Environmental Chemistry Letters (ECL) Journnal 5, 2007., str. 109 113. 6. UNEP, Inventory of Information Sources on Chemicals Persistent organic pollutants, 1999. 7. World Health Organization, Health risks of perzistant organic pollutants from long-range transboundary air pollution, 2003., http://www.euro.who.int
142
KONSTRUKCIJA CROSSFLOW TURBINE ZA MIKROHIDROELEKTRANU LAANICA

Vedran Avdi, Apsolvent -Mainski fakultet Sarajevo Hajrudin Dafo, dipl.ing.ma. Mainski fakultet Sarajevo Emir Avdi, dipl.ing.ma. Intrade Energija doo, Sarajevo Semiz ii, dipl.ing.ma. Metalno dd, Zenica
1. Uvod
Na Mainskom fakultetu u Sarajevu je pokrenut Projekat opremanja Laboratorije za hidrotehniku i hidrauliku potrebnom opremom za mjerenje i praenje parametara rada hidraulinih maina u laboratorijskim uslovima. Postavljen je cilj unapreenja edukativnih i istraivakih aktivnosti u laboratoriji na izradi diplomskih i magistarskih radova, analiza rada razliitih tipova hidraulikih turbina za primjenu u mikrohidroelektranama, a prije svega podruje istraivanja crossflow turbina ranga 15-100 m, i cijevnih turbina podruja 2 12 metara, snaga do 200 kW. Na primjeru konstruisanja i izrade crossflow turbine snage 7,2 kW za mikrohidroelektranu Laanica, studenti-apsolventi su bili aktivno ukljueni, i ovaj rad je dio aktivnosti apsolventa na izradi diplomskog rada iz ove oblasti na Mainskom fakultetu. Uz konsultantske usluge predstavnika firme Intrade Energija doo Sarajevo u radionicama firme Metalno dd Zenica je izraena mikro hidroturbina za bruto pad 2,5 metra, i protok 400 l/s, a prema konstrukcionim crteima sa Mainskog fakulteta Sarajevo.
2. Projekat Laboratorije za hidrotehniku na Mainskom fakultetu u Sarajevu

Nakon potpisivanja Ugovora o saradnji 28.11.2007. godine izmeu Mainskog fakulteta i firme Intrade Energija doo Sarajevo, potpisan je 09.04. 2008. godine u Ljubljani i Ugovor o saradnji sa Turboinstitutom dd Ljubljana, koji ima 60 godina iskustva i tradicije u ovoj oblasti. Dogovorene su aktivnosti za 2008. i 2009. godinu, na realizaciji I faze opremanja Laboratorije (ispitna stanica za crossflow turbine ranga 15-100 metara, snage do 200 kW) i II faze (ispitna stanica sa mogunou sagledavanja kavitacijskih uslova za cijevne turbine podruja primjene 2-12 metara i snage do 200 kW). Prema konsultantskim preporukama inenjera Intrade Energija doo Sarajevo i saradnika Mainskog fakuleta, konstruisana je i izraena mikro hidroturbina snage 7,2 kW u radionicama Metalno dd Zenica. Mikrohidroagregat na lokaciji vodotoka Laanica Glavatievo je 18. aprila 2008. godine uspjeno puten u probni rad.
3. Konstrukcija hidroagregata
Hidroelektrini agregat je samostalna jedinica za proizvodnju elektrine energije iz potencijalne energije vodotoka.
143
Slika 1. Zahvat vode i dovod na turbinu Sastoji se iz dvije osnovne cjeline sa prateom opremom: - hidroagregat - upravljako-regulaciona oprema
Slika 2: Konstruktivno rjeenje crossflow turbine Hidroagregat se sastoji od: - elinog postolja varene konstukcije, - vodne turbine tipa crossflow (u literature jo poznata pod nazivom Banki, Ossberger) opremljenom odgovarajuom elektrohidraulikom opremom koja omoguava automatsko i runo upravljanje agregatom. Turbinska osovina je preko kandaste spojnice i remenog prenosa vezana na osovinu trofaznog sinhronog generatora. Upravljako-regulaciona oprema slui za upravljenje agregatom automatski, mjerenje parametara agregata, zatitu kompletnog postrojenja, signalizaciju stanja postrojenja, te razvod upravjlakog i sigurnosnog napajanja. Svi dijelovi hidroelektrinog agregata podloni koroziji temeljno su zatieni i zavrno obojeni. Konstrukcini elici .0562 (St 52.3 DIN) i .0361 (St 37.2 DIN) su osnovni materijali upotrebljeni za izradu dijelova turbine (rotor sa osovinom, mlaznica, lopatica sa osovinom za regulatciju toka u mlaznici, i dr.). Turbina je zavarena konstrukcija, rotor sa osovinom dinamiki balansiran u radionici, mlaznica je sa lopaticom za regulaciju. Sklop je postavljen na postolje-ram od U-profila.
144
3.1. Rotor turbine
Lopatice turbine pri vrhu i dnu oblikovati bruenjem prema nacrtu:
Svi zavarani spojevi lopatica sa diskovima i osivinom moraju biti obraeni bruenjom, sa minimalnim neravnimana.
145
3.2. Mlaznica sa lopaticom za regulaciju toka
3.3. Postolje hidroagregata
Prema detaljnim konstruktivnim crteima uraene su sve pozicije i montaa sklopa hidroagregata u radionici.
146
Slika 3: Montaa rotora i mlaznica turbine
Slika 4: Montaa turbine, prenosnog mehanizma i generatora u radionici Metalno d.d. Zenica
4. Nain rada koritenje hidroenergije vodotoka

Potencijalna energija vode na vodozahvatu, putem derivacinog dovodnog kanala pretvara se u kinetiku energiju vode koja se koristi za pogon vodne turbine kao pogonske maine. Rotorske lopatice turbine preuzimaju kinetiku vode i pretvaraju je u mehaniku energiju koja se oituje u obrtanju osovine turbine. Ta se mehanika energija prenosi preko spojnice i remenog prenosa na osovinu generatora u funkciji radne maine.
Generator pretvara mehaniku energiju elektromagnetskim putem u elektrinu energiju, koja se od sabirnica generatora, kablovima preko rasklopnih elemenata u upravljakoregulacinom ormaru, prenosi u elektrodistributivnu mreu do krajnjih korisnika elektrine energije. Hidroelektrini agregat moe raditi u dva osnovna reima rada: a) Automatski reim rada: Potpuno automatsko upravaljenje agregatom, automatsku sinhronizaciju, automatsku regulaciju optereenja zavisno o trenutno raspoloivom dotoku vode, kao i automatsku zatitu. Ovo je osnovni nain rada hidroelektranog agregata. b) Runi reim rada: Podrazumjeva runo upravaljnje agregatom, runo optereivanje agregata prema raspoloivom dotoku vode, uz runo odravanje nazivne frekvencije zavisno o trenutno prikljuenom optereenju. TEHNIKI PODACI TURBINA:
Instalisani proticaj Neto pad Snaga turbine Broj obrtaja Stepen korisnog dejstva Prenik rotora irina rotora Broj unutranjih diskova Radijalna irina lopatica 0,400 m3/s 2,50 m 7,20 kW 200 min-1 0,75 205 mm 960 mm 2 51 mm
GENERATOR:
Snaga generatora Stepen korisnog djestva Broj obrtaja Nazivni napon Nazivna frekvencija 7,5 kW 0,85 1500 min-1 380 V 50 Hz
Hidroelektrini agregat je predvien za ugradnju u vrsti objekat koji treba prethodno pripremiti. Dovod vode do turbine je betonskim kanalom, a elini kanal pravougaonig profila se sputa do ulaza u turbine, koristei visinsku razliku od 2,5 metara.
5. Zakljuak
Projekat Laboratorije za hidrotehniku na Mainskom fakultetu u Sarajevu ve daje rezultate mikrohidroelektrana snage 7,2 kW putena u probni rad. Prema konsultantskim preporukama inenjera Intrade Energija doo Sarajevo i saradnika Mainskog fakuleta, konstruisana je i izraena mikro hidroturbina snage 7,2 kW u radionicama Metalno dd Zenica. Mikrohidroagregat na lokaciji vodotoka Laanica Glavatievo je 18. aprila 2008. godine uspjeno puten u probni rad. Na Mainskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je kroz ovaj Projekat postavljeni cilj unapreenja edukativnih i istraivakih aktivnosti u oblasti hidroenergetike. Veliku podrku ovim aktivnostima su dali Dekan prof. Dr. Ejub Daferovi, i Direktor Intrade Energija doo Sarajevo, Emir Avdi, dipl. ing. ma. Na ovom primjeru konstruisanja i izrade crossflow turbine za mikrohidroelektranu Laanica, bili su aktivno ukljueni i studenti-apsolventi.
148
TITAN I NJEGOVE LEGURE

Hodi Arnela, student Mujin Amer, student Dr. Naija Harai, prof. Univerzitet u Zenici Mainski fakultet
SAETAK
Titan spada u grupu lakih metala. Ima veoma dobre mehanike osobine, koje zavise od koliine i vrste primjesa. Kod njih je izraena trajna dinamika vrstoa. vrstoa mu je vea nego kod aluminija. Osnovni nedostatak titana je mali modul elastinosti (E=112000N/mm2), zbog toga se ne moe postii vea krutost konstrukcije. Sklon je pucanju na povienim i niskim temperaturama. Aluminij je osnovni legirajui element kod titanovih legura. On poveava vrstou, vatrootpornost, modul elastinosti i vatropostojanost. Legure titana se obrauju kaljenjem, otputanjem, zavarivanjem kao i drugim postupcima. Postoje jo neki legirajui elementi kao to su: kalaj, vanadij, molibden, krom, mangan, olovo i kobalt. Najea primjena titana i njegovih legura je u zrakoplovnoj i svemirskoj tehnici, brodogradnji i hemijskoj industriji. Prikladan je za izradu djelova koji rade na povienim temperaturama od 3000 C-6000 C. Kljune rijei: titan, legure titana, lake legure, mehanike osobine
SUMMARY
Titanium belongs to group of light metals. It has very good mechanical properties, which depends by quantity and sort of alloy. Strength of titanium is bigger than strength of aluminium. Basis defect of titanium is very small module of elastic (E=112000 N/mm2) and because of that the construction cant be very stiff. Titanium is inclined to splitting at high and also low temperatures. Aluminium is basis alloyed element. Aluminium increase strength, fire resist and module of elastic. Titanium alloys prepared with quenching, welding and anilling like and under treatments. There is more alloyed elements like: Sn, V, Mo, Cr, Mn, Pb and Co. Titanium and its alloys can use in aircraft and airspace industry, ship and chemical industry. It is useful for manufacture tiles which work at high temperatures from 3000 C to 6000 C. Key words: Titanium, titanium alloys, light alloys, mechanical properties
UVOD
Titan je prvi otkrio Gregor krajem 18. stoljea, tanije 1790. godine u Engleskoj, a pet godina kasnije Klaproth ga je pronaao u Maarskoj. Proizvodnja titana je poela mnogo kasnije, tek 1950. godine jer je postojala tekoa u odvajanju ovog metala od kisika.. Jedan od procesa odvajanja je Krollov ekstrakcioni proces. Ovaj postupak je veoma skup i zahtijeva esnaest puta veu potronju energije po jednoj toni nego elik, a samo dva puta veu od aluminija.
149
1.1. Osobine titana

Najvanije fizike osobine titana su: mala teina, dobra vrstoa, lakoa obrade i velika otpornost na koroziju. Ove osobine zavise od vrstoe metala. Openito, to je metal ii, laki je za preradu, ali je njegova vrstina manja. Titan je odlina baza za dodatne legure. Gotovo svi metali su rastvorljivi u titanu. S obzirom da mehanike osobine ovise o istoi metala neke vrste titana se proizvode u mljevenom obliku. Vrste titana i njihovi opisi su dati u tabeli 1. Razlike u vrstoi raznih vrsta titana su povezane sa koliinom nitrogena i ugljika koju taj metal sadri. Kao i kod veine elemenata, hemijske osobine titana se mogu znaajno mijenjati kad se prave legure koje se komercijalno proizvode.
Sl.1. Muzej Guggenheim Bilbao u paniji (obloen titanom)[5]
Tabela 1. Mehanike osobine razliitih vrsta nelegiranog titana [2 ] Mehanike osobine na sobnoj temperaturi Napon pri prekidu (1000psi ) Napon na granici teenja (1000psi ) 20 40 63 Mehanike osobine pri temperaturama od 315[0C] Napon pri prekidu (1000psi ) Napon na granici teenja (1000)
Nominalni sastav (%)
Visoka istoa are (99,9%) n Komercijalna istoa are (99,2%) n Komercijalna istoa are (99,2%) n Komercijalna are istoa n (99,0%) *1000psi = 0,0152N/mm2
Stanje
Izduenj e (%)
Izduenje (%)
34 59 79
54 28 27
16 28 33
13 19
52 33
95
80
25
43
27
28
150
Tabela 2. Komercijalne titanove legure i njihovo oznaavanje [2] Nominalni Produktivno oznaavanje Druga oznaavanja sastav (%) Lonac MalloryRepubliko TMCA AMS AST Vojno Sharon M ALFA TITANOVE LEGURE
Ti-5Al-2,5Sn Ti-6Al-4Zr-1V Ti8Al-1Mo-1V Ti-8Al-2Cb-1Ta Ti-8Al-8Zr1(Cb-Ta) Ti-7Al-12Zr Ti-3Al-2,5V Ti-5Cr-3Al Ti-2Fe-2Cr2Mo A-110AT A-120ZA MST-5Al-2,5Sn MST-821 MST-881 RS-110C Ti-5Al-2,5Sn Ti-6Al-4Zr-1V Ti-8Al-1Mo-1V 4926 4927 4923 B-26558T-Gr7 4929 (491 1) (492 8) B-26558T-Gr5 B-26558TGr6 (T-9047B-2) (T-9046B-3) T-9047B-3 (T-9046B-4) (T-9047B-4)
ALFA-BETA TITANOVE LEGURE MST-3Al-2,5V MST-3Al-5Cr Ti-140A -
Ti-8Mn Ti-4Al-4Mn Ti-4Al-3Mo-1V Ti-4Al-4Mo-4V Ti-5Al-2,75Cr1,25Fe Ti-5Al-1,5Fe1,4Cr-1,2Mo Ti-6Al-4V
C-110M C-130AM C-115AMoV C-120AV
MST-8Mn MST-4Al-4Mn MST-6Al-4V
RS-110A RS-130 RS-115 RS-140 RS-120A Ti-4Al-3Mo-1V Ti-4Al-4Mo-4V Ti-155A Ti-6Al-4V
4908 A 4925 A
T-9046B-1 T9047B-6 T-9047B-7 (T-9046B-2) (T-9047B-5)
Ti-7Al-4Mo Ti-16V-2,5Al
C-135Mo C105VA
MST-16V-2,5Al
RS-135 -
Ti-7Al-4Mo -
Titanova otpornost na koroziju u razliitim uslovima je uzrokovana hemijskim osobinama titana, to moe biti povezano sa formiranjem povrinskog sloja otpornog na oksidaciju. Ovaj sloj titi samo na umjerenoj temperaturi, jer titan oksidira veoma sporo na temperaturama manjim od 2490 C. Brzina oksidacije se poveava sa poveanjem temperature. Sa nitrogenom reaguje na neto viim temperaturama nego sa kisikom. U hemijskom smislu titan je otporan na vlani hlorni gas, hlorne otopine i oksidne kiseline kao to su duikove. Otporan je na razblaene koncentrate sulfata. Takoe je otporan na veinu organskih kiselina na sobnim temperaturama. Pri zagrijavanju se rastvara u razblaenoj solnoj, sumpornoj i azotnoj kiselini. Hidrofluorne i fosforne kiseline kao i odreeni koncentrati alkalnih kiselina nagrizaju titan.
1.2. Oksidacija titana

Titan oksidira, ali se i kisik s titanom pretvara u vrsti rastvor. To sve zavisi od visine temperature. Moe doi i do istovremene oksidacije i difuzije. Difuzija kisika u titan zavisi od temperature; pri povienoj temperaturi dolazi i do difuzije i do oksidacije. Upotreba titana pri povienim temperaturama je ograniena reakcijom sa kisikom. Na primjer: komad debljine 1,015mm postaje nesavitljiv, ako se izlae nekoliko sati temperaturi od 816 0 C na zraku. Isti komad se moe izlagati i 500 sati temperaturi od 5660 C, a da nema promjena u sastavu i osobinama. Drugi primjer je komad debljine 0,381mm, koji odolijeva plamenu od 10930 C, petnaest minuta.
2.TEHNIKI TITAN
Tehniki titan proizvodi se u obliku limova, ipki i ice (tab.3.). Oznaava se sa BT1-1 i BT12. BT1-2 ima vei ukupni sadraj primjesa, posebno kisik od BT1-1. Dok titan BT1-1 ima veliku otpornost na koroziju i on ne zaostaje iza platine, to se objanjava obrazovanjem tankog i veoma gustog povrinskog oksidnog sloja Tabela 3. Mehanike osobine tehnikog titana [Inenjersko tehniki prirunik ] Oznaka Oblici Stanje Eu Mu titana poluproizvoda materijala % TU N/mm2 Limovi debljine u mm: AMTU 475-4-61 0,5-1,8 aren 441-588 30 BT1-1 Isto 2,0 i deblji aren 441-588 25 AMTU 363-56 ipke aren 441-588 20 BT1-2 Limovi debljine u mm: 0,5-1,8 2,0 i deblji ipke aren aren aren 539-588 539-735 539-686 25 20 15 AMTU 475-4-61 Isto AMTU 363-56
3. LEGURE TITANA
Osnovni legirajui elemenat titanovih legura je aluminij. On poveava mehaniku otpornost na visokim temperaturama i obrazuje sa titanom legure pogodne za zavarivanje. Nedostatak kroma, mangana i eljeza kao elemenata za legiranje je taj to pri duem dranju na temperaturi iznad 4000 C, legura postaje krta. Legure titana sa ovim elementima imaju dobre mehanike osobine i zadravaju dobru plastinost. Molibden, vanadij i kalaj stabiliu legure koje su postale krte. Osobine titanovih legura su mala gustoa, visoke mehanike osobine i otpornost na koroziju. Ove legure mogu se koristiti u raznim agresivnim sredinama. Imaju mali koeficijent irenja i mogu da se koriste za elemente koji su izloeni temperaturnim promjenama. Legure mogu postati krte ako sadre vodik.
Struktura - legure proizvedene i arene u - polju 250x
Struktura nelegiranog titana ili legure arene u polju x100x
Struktura - legure polju kaljene u polju 250x
152
Struktura nelegiranog titana ili legure kaljene u polju
Struktura legure koja sadri karbid aren u karbidnom polju 250x
Struktura legure 100x
Struktura nestabilne legure kaljene u polju
Struktura nestabilne legure polako hlaene u polju 250x
3.1. Alfa legure

One su nelegirane(iste i komercijalno iste) i stabilizovane sa neprelaznim metalima. Elementi Al, Sn, i Ga slue pri ovravanju vrstim rastvorom na sobnoj temperaturi. Vei dio (alfa) ili priblinih alfa legura sadri Al (oko 5% u prosjeku) kao legirajueg elementa. Osim aluminija (Al) sadre jo i kalaj (Sn) i cirkonium (Zr) u podjednakim koliinama. Male koliine silicija (Si) nisu neobine, kao ni mikrolegirajui dodatak bora (B) < 0,001%. legure imaju prihvatljivu vrstou ilavost i lako su zavarive. Otporne su na koroziju. Nisu sklone tranziciji od ilavosti ka lomu pri promjeni temperature i one su najee koritene legure u kriogene svrhe.
3.2. Beta legure

Beta stabilni elementi nalaze se u V i VI grupi periodnog sistema elemenata. Najjednostavniji su Nb (V grupa) i ranije zabiljeeni Mo (VI grupa). Struktura legure na sobnoj temperaturi je esto stabilna ili metastabilna. Ove legure se mogu lako formirati i imaju visok nivo vrstoe na povienim temperaturama. Beta legure ispoljavaju osobinu tranzicije od ilavosti ka lomu i ne razmatraju se u kriogene svrhe.
3.3. Alfa-beta legure

Iako - legure sadre i stabilizatore, ravnotena faza je obino , premda zapreminska frakcija varira izmeu 5 i 50 %. Najjednostavnija i najpopularnija - legura je Ti-6Al-4V. Ova klasa legura ima slinost povrine sa glatkom povrinom ugljinih elika, ali one nemaju takav niz osobina kao odgovarajue eline mikrostrukture. Jednostavnost
kompozitnih legura 6-4, spojene sa odgovarajuim nizom mikrostruktura i osobina znai da su koritene u razliite svrhe, + legure se mogu u granicama lako formirati i imaju dobre osobine na povienim temperaturama. Legure sa vie od 20% se mogu lako zavarivati. U stabilnom sistemu, beta faza se ne moe odrati gaenjem niti postoji proces ovravanja kao rezultat beta-alfa transformacija. Zbog male sposobnosti topljenja u beta titanu dominantna je beta faza ojaavanja beta stabilizatorom. Legure titana beta stabilizatora su najjednostavnije. Kada se beta stabilizatori dodaju u malim koliinama dobije se dvostruk proces -. U veim koliinama dodatak leguri stabilizira beta fazu na niskoj temperaturi tako da se ova faza moe odravati i na sobnoj temperaturi. U ovim uslovima beta faza je nestabilna i djelimino e se pretvoriti uprelaznu fazu, te se raspri u alfa fazu ili fazu jedinjenja prilikom zagrijavanja na odreenim temperaturama. U odreenim sistemima titan molibden, titan-tantal, titan-vanadij, mogue je stabilizovati beta fazu uz veliku koliinu beta stabilizatora. Zbog toga su u beta sistemu dostupne 3 vrste legura: alfa-beta, nepostojane beta, postojane beta. Osobine beta stabilnih legura ovise o koliini dodatka legure u vrstom stanju. U alfa titanu, beta stabilizator ima malu sposobnost topljivosti; osobine alfa-beta legura kao i stabilizator i nastala beta legura ovisi o koliini dodatka legure u procesu topljenja u beta fazi.
4. PLASTINE OSOBINE
Pri obradi deformacijom u toplom stanju tehniki titan je veoma plastian, pri hladnoj deformaciji plastinost mu je zadovoljavajua. Najvei broj elemenata se izrauje hladnom deformacijom u zatvorenim kalupima, a preporueno je da se sloeni oblici izrauju deformacijom na 3000 C-4000 C. Temperatura deformacije u toplom stanju je 7500 C-10000 C. Dobro se zavaruje primjenom lunog zavarivanja u zatitnoj atmosferi (argona) i elektrootpornog zavarivanja bez primjene zatitne atmosfere.
Sl.3. Uticaj temperature na zateznu vrstou nekoliko titanovih legura
4.1. Ovravanje vrstim rastvorom faze

legure su vane za ovravanje vrstim rastvorom stabilizatora otkad je kontribucija prema vrstoi ovih elemenata vea. Alfa legura takoe moe biti uvrena intersticijskim atomima u vrstom rastvoru. U tabeli 8. se moe vidjeti da je uticaj intersticijskih atoma mnogo jai od substicijskih,vjerovatno zbog
poveanja neodgovarajuih razlika, kao to su jae atomske veze izmeu intersticija i titana. Oito je da vrstoa Ti-Al legure opada sa rastom koliine Al u leguri. Titan ima jai afinitet za C i N nego Al, ali Al ima vei afinitet prema 0.
Sl.4. Ravnoteni dijagrami titana sa nekim neprelaznim elementima
4.2. Ovravanje vrstim rastvorom beta faze

Pri povienim temperaturama ovravanje vrstim rastvorom u beta fazi postaje nedjelotvorno. Uticaj ovravanja vrstim rastvorom u beta fazi beta stabilizatorom je relativno slab, kao to se moe vidjeti u tabeli 4. Pri povienim temperaturama ovravanje vrstim rastvorom u fazi postaje nedjelotvorno. Tabela 4. Uticaj ovravanja vrstim rastvorom u beta fazi beta stabilizatorom V Cr Mn Fe Co Ni Cu 19 21 34 46 48 35 14 Nm-2/wt % -2 20 23 39 54 59 43 18 Nm /atm%
Mo 27 54
155
Sl. 5. Ravnoteni dijagrami titana sa nekim prelaznim elementima
5. PODJELA TITANOVIH LEGURA PREMA NAMJENI

Prema namjeni titanove legure se dijele na: o Legure za ope svrhe (BT6) o Legure za limove (OT4, BT4, BT5) o Legure mehaniki otporne na visokim temperaturama (BT3, BT3-1, BT8)
5.1. Legure za ope svrhe

Legura BT6 se proizvodi u obliku limova, ipki, kovanih proizvoda i proizvoda izraenih deformacijom u zatvorenim kalupima. Otporna je na koroziju. Ima dobru plastinost u toplom stanju. Temperatura kovanja je 950-980oC. Sloena obrada u zatvorenim kalupima se obavlja pri zagrijavanju do 500-700oC. Legura se zavaruje primjenom elektrootpornog kontaktnog i argon-lunog zavarivanja, uz primjenu zatitne atmosfere. Poslije zavarivanja treba vriti termiku obradu radi obnavljanja plastinosti. vrstoa legure moe da se povea termikom obradom. U napregnutom stanju legura je postojana pri temperaturama do 500oC. Primjenjuje se za izradu nepokretnih elemenata koji rade pri temperaturi 400-450oC.
5.2. Legure za limove

Legure OT4, BT4 i BT5 imaju otpornost na koroziju. Plastinost legura OT4 i BT4 u toplom stanju je dobra, a legura BT5 je zadovoljavajua. Obrauju se deformacijom u toplom stanju. Izvlaenje jednostavnih oblika moe da se vri pri temperaturi 20oC. Obrada sloenih
elemenata, deformacijom u zatvorenim kalupima, obavlja se pri zagrijavanju do 500oC. Sve ove legure se zavaruju primjenom argon-lunog zavarivanja. Pri zavarivanju elemenata sloenih oblika treba vriti arenje radi otklanjanja unutranjih napona. Pri zagrijavanju do 350-400oC legure zadravaju svoje osobine. Legure OT4 i BT4 upotrebljavaju se kao poluproizvodi u obliku limova, elemenata koji rade na na temperaturama do 350oC. Legura BT5 se bolje zavaruje od legura OT4 i BT4. Primjenjuje se u obliku limova, ipki i kovanih proizvoda za izradu elemenata koji se zavaruju i rade na temperaturama do 400oC.
5.3. Legure mehaniki otporne na visokim temperaturama

Legure BT3, BT3-1 i BT8 izrauju se u obliku kovanih proizvoda, proizvoda izraenih deformacijom u zatvorenom kalupima, i ipki. Otporne su na koroziju. Temperatura deformacije u toplom stanju je 850-1100oC. Legura BT3 je postojana na temperaturama do 350oC i primjenjuje se kao konstrukcioni materijal za elemente koji rade na tim temperaturama. Legura BT3-1 je modificirana legura BT3 sa dodatkom Mo. Postojana je na temperaturama do 500oC. Primjenjuje se za izradu elemenata kovanjem, deformacijom u zatvorenim kalupima, koji rade pri temperaturama do 500oC. Legura BT8 se dobro zavaruje primjenom elektrootpornog zavarivanja. Obradljivost rezanjem je zadovoljavajua. Ova legura ima najbolje mehanike osobine na visokim temperaturama od svih titanovih legura. Primjenjuje se za izradu kovanjem, valjanjem, deformacijom u zatvorenim kalupima na temperaturama do 600oC.
6. ZAKLJUAK
Ovaj rad predstavlja pregled titana i njegovih legura na osnovu savremenih radova iji naslovi su navedeni u literaturi. Prikazane su glavne osobine titana kao hemijskog elementa i koje dobije legiranjem sa drugim elementima stvarajui legure, ije se osobine meusobno razlikuju u zavisnosti od stepena legiranja i vrste legirajueg elementa.
7. LITERATURA
[1.]*** Inenjersko tehniki prirunik-ESTA KNJIGA- Izdavako preduzee "Rad", Beograd, 1976 [2.] Clliford A. Hampel. Rare metals handbook, Second Edition, Reinhold Publishing Corporation Chapman & Hall, Ltd; London, 1961. [3.]Hadipai A.: Materijali u mainstvu, Dom tampe Zenica, Zenica 2000. [4.] Steven Yue (Dept. Of Metallurgical Engineering, Mc Gill University, Montreal, Quebec) i Simon Durham (Materials Engineering, Pratt & Whitney Canada, Longueuil, Quebec) [5.] Harai N.: Ininjerski metalni i nemetalni materijali, Mainski fakultet u Zenici, 2005.
157
BAKAR I NJEGOVE LEGURE

Emir Salki, student Sejad Velispahi, student Dr. Naija Harai, prof. Univerzitet u Zenici Mainski fakultet u Zenici
SAETAK
U ovom radu je dat pregled fizikih, hemijskih i mehanikih osobina bakra. Bakar se nalazi u grupi savremenih metalnih materijala upravo iz razloga to je naao veliku primjenu u elektrotehnici. Takoe se koriste u znatnoj mjeri i njegove legure, koje posjeduju dobre mehanike osobine.
KLJUNE RIJEI: bakar, legure, mesing
ABSTRACT
Rewiew of the physical, chemical and mechanical characteristic of copper is given in this paper. The copper is in group of contemporary metallic materials because of its large usage in electrotechnic. Copper alloys used in grate quantity because of its good mechanical characteristics, also.
KEY WORDS: copper, alloys, brass
1. UVOD
Bakar je jedan od sedam metala koji su bili poznati jo u starom vijeku. Neka od najveih starih nalazita bakarne rude nalazila su se oko Velikih jezera na granici SAD-a i Kanade. Na tim lokalitetima pronaeno je vie od 10 000 mjesta iskopa od kojih neka potjeu iz 3000. godine p.n.e., iji grumeni su mogli dosegnuti teinu od 100 kilograma. Bakar se u poetku koristio za izradu nakita zbog svoje mehkoe, no otkriem obrade hladnim postupkom dobijena je dvostruko vea tvrdoa, a time i alat i oruje potrebne tvrdoe. Jedina mana te obrade je bila krhkoa. Sve vea upotreba bakra uzrokovala je promjene u tadanjem drutvu. Pojavile su se skupine prvih specijalista, rudara, kovaa, metalurga, a potraga za rudom bila je sve vea.
2. DOBIJANJE I OSOBINE BAKRA

Bakar se dobija iz sulfidnih ruda halkopirita i halkozina [1], s tim da se proces proizvodnje dijeli u dvije faze od kojih je prva dobijanje sirovog Cu, a druga predstavlja rafiniranje sirovog bakra koje se vri topionikim preiavanjem u elektro peima i elektrolitikim putem. Prema JUS C.D1.002 razlikujemo dvije vrste bakra u zavisnosti od naina rafiniranja tj. topioniki Cu i elektrolitiki Cu.
158
a) Slika1. Bakar ( a ) i halkopirit (b) [ 7.]
b)
Bakar je najznaajniji meu neplemenitim metalima. Bolji provodnik od njega je samo srebro, koje je plemeniti metal. To je metal osrednje vrstoe. Vrlo je istegljiv i moe da se oblikuje plastinom deformacijom na sobnoj temperaturi (naroito je istegljiv na t = 800900C ). On ima to svojstvo da kad se zagrijava ne prelazi direktno u teno agregatno stanje na svojoj temperaturi topljenja, ve najprije omeka kao tijesto. Na toj temperaturi bakar se lahko kuje, valja i izvlai. U pogledu korozije, bakar je otporan na vazduh, jer mu se stvara po povrini tanka zelena skrama-patina (CuCO3 x Cu(OH)2), koja ga titi od dalje korozije. Otporan je na obinu i morsku vodu, ali nije na organske kiseline i amonijak. Kako je neotporan na sumpor, ne smije da doe u dodir sa gorivom koje sadrzi sumpor. Zbog toga to je vrlo otporan na vazduh, upotrebljava se za zatitu drugih materijala od korozije (gvoa i elika). Na sl.2. prikazan je primjer upotrebe bakra u izradi podmornica s obzirom na njegova antikorozivna svojstva [7.]
Slika 2. Primjer primjene bakra u izradi podmornica [7.]
2.1. Osobine istog bakra

ist bakar se loe lije, jer rastvara gasove sa kojim dolazi u dodir, kao sto su kiseonik, ugljen-dioksid i dr. Pri ovravanju on isputa te gasove i na mjestu gdje je bio gasni mjehur ostaje pora. Tako odlivku slabe mehanika svojstva. Zato mu se dodaje fosfor za dezoksidaciju, ime mu se sposobnost livenja znatno poboljava. Odlino se lemi. Dobro se legira sa mnogim metalima i to: cinkom, aluminijumom, silicijumom, olovom i dr. U odnosu na isti metal legure bakra imaju mnogo bolja mehanika svojstva, mnogo manju elektrinu provodljivost, mnogo se bolje liju i pogodnije su za obradu rezanjem.Prema stepenu istoe bakra razlikujemo 4 kategorije bakra koje su date u (tabeli 1). Tabela 1. Podjela bakra prema istoi [ 1.]
Klasa kvaliteta bakra Topioniki bakar 1 Topioniki bakar 2 Topioniki bakar 3
Min. koliina bakra (%) 99,00 99,25 99,50
Upotreba Za loita, sprenjake i naglavke kotlovskih cijevi Za polufabrikate trgovakog kvaliteta i za legure nepropisane visoke vrstoe Za limove, cijevi, trake, ice, legure za valjanje, presovanje i kovanje sa vie od 60% Cu Za limove, cijevi, trake, ice, legure za valjanje, presovanje i kovanje sa vie od 60% Cu Za elektrotehnike potrebe
Topioniki bakar 4 Elektrotehniki bakar
99,75 99,5-99,9
Bakar zavisno od naina dobijanja moe biti: katodni, bezkiseonian, kiseonini i dezoksidiran. Katodni bakar je osnovni oblik elektrolitiki rafinisanog bakra visoke istoe. Slui za dobijanje bezkiseoninog i dezoksidisanog bakra, a koristi se kao anoda u galvanskoj tehnici. Bezkiseoniki bakar se dobija elektrolitikim putem, ima vrlo visoku istou, a pretapa se u vakumu. Koristi se za izradu dijelova u elektrotehnici od kojih se zahtijeva visoka elektrina provodljivost. Podesan je za zavarivanje, tvrdo lemljenje, i veoma je plastian. Kiseoniki bakar se dobija pretapanjem katodnog bakra u oksidacionoj atmosferi. Ako je u oznaci prisutan simbol E, tada je bakar podesan za izradu dijelova u elektrotehnici, a ako nema simbola E onda se radi o topioniarskom bakru namijenjenom za topljenje ili za izradu legura. Dezoksidisani bakar ima vrlo visoku istou sa prisustvom fosfora i drugih elemenata koji potiu od sredstava za dezoksidaciju. Veoma je plastian, dobro se zavaruje i tvrdo lemi.
2.2. Mehanike osobine

Mehanika osobine (svojstva) istog bakra u arenom stanju su dati u (tabeli 2). Tabela 2. Mehanika osobine (svojstva) istog bakra u arenom stanju [3.] Granica teenja Zatezna vrstoa Udarna ilavost Tvrdoa Modul elastinosti E Modul klizanja 57 MPa 227 MPa 1080 J 32,7 HB 12,7 104 MPa 4,8 104 MPa
160
2.3. Plastina deformacija bakra

Cu ima povrinski centriranu kubnu reetku i zbog toga malu zateznu vrstou Rm 200Mpa. Bakar posjeduje veliku duktilnost, te se deformacijom moe dobro hladno i vrue oblikovati. Cu se moe dobro polirati, tako da reflektira preko 90% vidljivog svjetla. Druga karakteristika je vrlo dobra elektrina i toplotna vodljivost. Razlikuje se bakar s primjesama kisika od 0.02-0.05% kod koga su zbog prisustva Cu2O na granicama kristalita, neto loije mehanike osobine od dezoksidiranog Cu dok se elektrina vodljivost bakra zbog udjela O ne smanjuje. Cu se dezoksidira uglavnom s P i Li. Na taj nain se dobiju bolje mehanike osobine. Meutim, zbog oneienja sa fosforom (P) i drugim dezoksidirajuim elementima znatno opada elektrina vodljivost. Tako, npr. ve 0.04% P smanjuje elektrinu vodljivost bakra za 20% . Moe se proizvesti i bakar koji nema ni oksida ni ostataka dezoksidirajuih elemenata. Mehanike osobine Cu se mogu mijenjati samo hladnom plastinom deformacijom . Rekristalizacionim arenjem iznad 200C vraa se hladno deformirani Cu u prvobitno stanje. Kod arenja i zagrijavanja mora se paziti da bakar ne doe u dodir sa H jer vodik difundira u njemu i vee s kisikom stvarajui pri zagrijavanju unutranje pukotine vodikovu bolest bakra. U vruem stanju bakar se valja u temperaturnom intervalu izmeu 600 i 800C. Bakar se izrauje u obliku polufabrikata: ipki, profila, ica, limova, i traka, cijevi i vuenih ica, u razliitim stanjima vrstoe oznaeni posebnim simbolima. Tako se u praksi i javlja oznaka za stanje vrstoe zasnovana na koritenju starih jedinica za zateznu vrstou, npr. 20 koja oznaava mehko stanje sa zateznom vrstoom od 20Kp/mm (200 MPa). Na slici 3. prikazani su visokokvalitetni proizvodi od bakra.
Slika 3. Visokokvalitetni proizvodi od bakra [ 7] Legure bakra se mogu klasificirati prema: - nainu izrade, - namjeni, - broju glavnih legirajuih elemenata, - prirodi glavnih legirajuih elemenata. Prema nainu izrade razlikuju se : - legure za livenje, koje se odlikuju livenjem u pjesane kalupe, kokile ili se liju centrifugalno ili pod pritiskom.
- legure za gnjeenje, koje se oblikuju presovanjem, valjanjem, vuenjem itd. Prema namjeni razlikuju se : - legure za dodavanje i dezoksidaciju, - legure za spajanje, lemljenje i zavarivanje. Prema broju legirajuih elemenata postoje: - dvokomponentne, - trokomponentne,
- sloene Cu-legure.
3. LEGURE BAKRA
3.1. Legure i njihov znaaj
isti metali se rijetko upotrebljavaju. U pravilu metali sadre neistoe i/ili legirajue elemente koji se dodaju s namjerom. Ovi elementi mogu biti primljeni u kristalne reetke osnovnog materijala ili mogu stvoriti posebne nove faze. U praksi se najee upotrebljavaju legure ili slitine. Legure nastaju legiranjem (slijevanjem) najmanje dvaju ili vie elementa (komponenata). Pod legurom se smatraju materijali s metalnim svojstvima koji se sastoje od dva ili vie osnovnih materijala od kojih je najmanje jedan metal, kao to je to primjer olova u bronci ili nemetala kao ugljik u eliku.
3.2. Mesing Legure bakra s cinkom, koje se u praksi nazivaju mesinzi imaju u svom sastavu vie od 50% bakra, a odlikuju se visokom otpornosu prema koroziji kao i dobrim mehanikim svojstvima zbog ega je iroko primjenjen materijal u mainstvu. Mada
mesing moe biti i viekomponentna legura, ipak se pod mesingom podrazumijeva legura bakra i cinka. Moe se rei da se najbolji odnos mehanikih svojstava postie pri sadraju cinka od oko 40%. Naime zatezna vrstoa raste sve do 44- 45% cinka, ali plastinost ( izduenje) blago opada ve poslije 30% cinka. Mehanika svojstva mesinga zavise kako od sdraja cinka u leguri, tako i od stepena eventualne mehanike obrade. U tom smislu se kod mesinga, s obzirom na stepen izvrene hladne deformacije, razlikuju se sljedea stanja: - mehko, - polutvrdo, - tvrdo, - opruno tvrdo. Mesing ojaan usljed izvrene hladne deformacije, moe se ponovo dovesti u plastino stanje ako se izvri njegovo rekristalizaciono arenje na temperaturi od 500700C. Pri ovome se uklanjaju i tetna unutranja naprezanja i postie najbolja plastinost. Mesing je sklon spontanoj pojavi prskotina u toku dueg vremena, radi postojanja zaostalih napona kao posljedice obrade deformacijom. Osnovni razlog za ovo lei u tzv. naponskoj koroziji. Ovo se moe izbjei viesatnim niskotemperaturnim arenjem (na 250C). Meutim potpuna efikasnost se postie samo primjenom potpune rekristalizacije na oko 600C. Osnovna podjela mesinga prema tehnolokoj namjeni je sljedea: - mesing za gnjeenje, - mesing za livenje. Otra razlika izmeu ovih vrsta ne postoji. Treba napomenuti da je obrada deformacijom u hladnom stanju tea ukoliko raste sadraj cinka u leguri ( raste tvrdoa, opada plastinost ). Ako je sadraj cinka oko 36%, mesing se normalno obrauje deformacijom u hladnom stanju. Pri sadraju od 36-42% cinka, moe se obraivati i u
162
hladnom i u toplom stanju. Plastinost mesinga raste sa opadanjem sadraja cinka do 28%, tako da su legure sa 28 do 33% cinka izuzetno pogodne za hladno oblikovanje.
3.2.1. Dijagram stanja Cu-Zn

Glavne legure bakra s cinkom, mesinzi, su najrasprostranjenije legure bakra s vrlo raznolikom primjenom koja slijedi na osnovu sljedeih svojstava: dobre elektrine i toplinske vodljivosti, dobrih mehanikih svojstava, mogunosti prerade u hladnom i toplom stanju i antikorozivnosti. Vezu izmeu mikrostrukture i mehanikih svojstava mjedi moe se pratiti usporedbom ravnotenog dijagrama stanja Cu-Zn i dijagrama u kojem je prikazana ovisnost zatezne vrstoe i istezljivosti o udjelu cinka (slika 4).
Slika 4. Dijagram stanja Cu-Zn (a) i prikaz utjecaja cinka na mehanika svojstva (b) [ 6.] Pri peritektinoj temperaturi od 902C bakar otapa do 32,5 %Zn. Topljivost raste sa snienjem temperature do 39 %, pri 454C. Uz vrlo sporo hlaenje, to omoguava postizanje ravnotee, rastvorljivost cinka u bakru opada do 35,2 % pri 250C. Difuzija cinka je vrlo spora, tako da uz industrijske brzine ohlaivanja ostaje na sobnoj temperaturi oko 37 % Zn otopljenog u kristalima mjeancima bakra oznaenih sa . Porastom udjela cinka u leguri
iznad 37 % pojavljuje se u mikrostrukturi intermetalna faza ' (sreena struktura) koja odgovara sastavu Cu-Zn. '-faza je tvrda, ali prilino ilava na sobnoj temperaturi. Zagrijavanjem iznad 454C prelazi u oblik (nesreena struktura) koja je oblikovljiva deformiranjem. Izmeu 45 i 50 %Zn legura je monofazna. Mikrostruktura se sastoji samo od intermetalne faze '. Daljnji porast udjela cinka iznad 50 % dovodi do pojave -faze u mikrostrukturi. Ona je vrlo krhka i zbog toga je legura nepovoljna za inenjersku primjenu. Na slici 5 prikazani su proizvodi izraeni od mesinga.
3.2.2. Tree komponente u mesingu

Aluminij- Al znatno poveava vrstou, a slabije mijenja istezanje i plastinost. Dodaci aluminija na povrini formiraju tanke oksidne filmove, to na temperaturi arenja znatno titi od oksidacije. Dodatkom 2% Al potpuno prestaje oksidacija mesinga na viim temperaturama. eljezo- Fe u mesingu usitnjuje njegovo kristalno zrno. Dodaci iznad 0.2%Fe poveavaju vrstou i temperaturu rekristalizacije mesinga. Nikal- Dodaci Ni u mesingu poveavaju njegovu otpornost prema koroziji i usitnjavaju zrno kod arenja. Legurama iz + podruja znatno poveavaju vrstou, dok se taj utjecaj u legurama iz - podruja ne primjeuje.
163
Slika5. Neki proizvodi na bazi Cu-Zn [7.]
4. ZAKLJUCI
Najznaajnija upotreba bakra je u elektronici (dalekovodi, generatori ) budui da je bakar vrlo dobar vodi elektrine struje. Bakar je i dobar vodi topline te se koristi i za izradu kotlova I cijevi za grijanje. Osim toga se koristi za izradu razliitih metalnih predmeta npr. lijebova, za pokrivanje krovova, itd. Osim istog bakra, rairena je upotreba I bakarnih legura (bronce, mjedi) te spojeva (bakreni sulfat - modra galica). Najvaniji proizvoai bakra su ile, Sjedinjene Amerike Drave, Indonezija, Australija i Peru. Bakar spada u grupu savremenih metalnih materijala upravo iz razloga to je naao veliku primjenu u elektrotehnici. U automobilskoj industriji se korisi za izradu hladnjaka rebra hladnjaka su najee izvedena u vidu talasa. Cijevi hladnjaka kroz koje prolazi tenost za hlaenje su najee izraene od bakra i mesinga zbog otpornosti na koroziju. Mesing se koristi u elektrotehnici, kao konstrukcijski i ukrasni materijal, npr. za izradu muzikih instrumenata. Najee je ute boje. Crvenkasta boja bakra gubi se sa poveanjem procenta cinka u leguri. Ima veu vrstou od bakra, reaguje na atmosferske uticaje. Primjenjuje se u izradi limova, cijevi i ica.
164
5. LITERATURA
[1.] Harai N.: Materijali I Predavanja, Mainski fakultet Zenica, 2007/08. [2.] Haipai A. :Materijali u Mainstvu,Zenica 2000.god. [3.] uki V.: Metalni materijali, ,Beograd 1989.god. [4.] Mamuzi I.:Teorija plastine deformacije metala, Sisak 2000.god. [6.] Oru M., Sunulahpai R.: Savremeni metalni materijali, Zenica 2005.god. [7]-LEGURE, Format datoteke: PDF/Adobe Acrobat - Prikai HTML verziju, 1/2), slika 2.6a. Primjer ovog tipa je i sistem Cu-Zn (-mesing), slika 2.6b. Ove legure kristaliu u VCK. strukturi. [8.] Ostale Internet-baze podataka
165
LIVENA GVOA
Ali Ena, student Ibrakovi Lejla, student Naija Harai, prof. Univerzitet u Zenici Mainski fakultet
SAETAK
Gvoe se ne nalazi u prirodi kao hemijski ist element, ve se dobija raznim postupcima iz ruda gvoa.Ugljik je najvniji legirajui elemenat gvoa koji u vrlo malim koliinama znatno utie na svojstva legure. Poveanjem procenta ugljika u gvou opada gustina i temperatura topljenja. Ugljik utie i na druge tehnike osobine: poveava granicu razvlaenja, otpornost na habanje, krtost, a smanjuje istezanje, kontrakcije sposobnosti izvlaenja,sposobnost deformacije u toplom i hladnom stanju itd. Kljune rijei : gvoe, livena gvoa, mehanike osobine
ABSTRACT
Iron does not exist as an pure chemical element in Nature, but get with different ways who has affect on alloy characteristic. Carbon is the most important alloyed elemnt of iron, which in little affect on alloy characteristic. Carbon also has en effects with the other technical properties such as: increase yield properties, abrasion resistance, fragility etc. Key words: Iron, iron casting, mechanical features
1.
UVOD
Stabilni ravnoteni dijagram Fe-C koji odgovara kristalizaciji grafita prikazuje se uvijek skupa sa metastabilnim dijagramom Fe-Fe3C i to isprekidanom linijom. Ovaj dijagram je pomaknut prema viim temperaturama (eutektika sa 1.145-1.153C) S-738 i niim temperaturama. Take se oznaavaju istim slovima samo sa oznakom prim .Kod kristalizacije po stabilnom ravnotenom dijagramu Fe-C umjesto cementita kristalizira grafit, pa prema tome gdje se u metastabilnom dijagramu pojavljuje primarni Fe3C u stabilnom se pojavljuje primarni grafit. Sekundarni Fe3C zamjenjuje sekundarni grafit; ledeburit grafitnim eutektilnim ,a perlit grafitni eutektoid. Do kristalizacije po stabilnom ravnotenom dijagramu moe doi samo kod vrlo polahkog hlaenja i legiranjem sa grafitatonim elementima. U industriji kristalizacija gvoa obino tee kombinovano po metastabilnom i stabilnom dijagramu. Po stabilnom dijagramu gvoa kristaliziraju samo u temperaturnom podruju do neto ispod eutektike reakcije da bi zatim kod niih temperatura preobraaja tekli po metastabilnom Fe-Fe3C dijagramu. Prema tome e gvoa u uslovima hlaenja u industriji npr.u livnicama, kristalizirati do neto ispod eutektine temperature kao austenit i grafitni eutektikum, a kod daljeg hlaenja e se iz austenita stvarati sekundarni Fe3C dok e na eutektoidnoj temperaturi preostali austenit prei u perlit. Posljedica takve kombinovane kristalizacije su kristalne strukture sivog gvoa u industriji koje se sastoje iz grafitnih lamela u metalnoj osnovi koje sainjavaju perlit(perlitni liv) ili perlit i cementit ili perlit i ferit.
166
Struktura metalne osnove, kao i koliina ugljika izluenog kao grafit zavisi od brzine hlaenja i legirajuih elemenata u gvou.
1.2. Reakcije u sistemu Fe-C eutektika transformacija u lijevanom eljezu

Na osnovi Fe-Fe3C faznog dijagrama (crtkana linija), eutektika transformacija se zbiva u FeC leguri na 1140 0C: T + Fe3C. Ako mi proizvodimo lijevano eljezo upotrebljavajui legure eljezo-ugljik, ova transformacija stvara bijeli lijev s mikrostrukturom sastavljenom od Fe3C i perlita, Fe-Fe3C sastav je metastabilni fazni dijagram. Pod ravnotenim uvjetima, eutektika reakcija je: T + grafit Fe-C fazni dijagram prikazan je na slici 1. Kod stabilne eutektike reakcije na 1140 C je: T + grafit i nastaje sivi lijev, ilavi lijev i lijev s kompaktnim ugljikom. U legurama Fe-C, taljevina se lako pothladi na 6 C (temperaturna razlika izmeu stabilne i metastabilne eutektike temperature) i formira se bijelo lijevano eljezo. Dodajui oko 2 % Si, eljezo poveava temperaturnu razliku izmeu eutektika, dozvoljavajui vea pothlaenja i due vrijeme za nukleaciju i rast stabilnih eutektikih grafita. Dakle, silicij je stabilizirajui element za grafit. Suprotan efekt imaju krom i bizmut, koji pospjeuju bijelo lijevano eljezo. Takoer se mogu dodavati globulatori, kao to je FeSi legure, da bi se poboljala nukleacija grafita ili se moe reducirati brzina hlaenja odljevka, da bi se omoguilo due vrijeme za rast grafita.
15360C
1500 +
+ T 0 1493 C + 2,08 1146 C 2,11

1140 0C
0
+ Grafit
4,26 + Fe3C 4,3
Temperatura
1000 9110C + 0,77 0,0218 + Fe3C Fe3C 7270C + Fe3C
500 Fe 1 2 3
6,67
Maseni % C
Slika 1. Fazni dijagram Fe-C; stabilna eljezo-grafit ravnotea (puna linija) i metastabilna eljezo-cementit transformacija (crtkana linija) Silicij takoer smanjuje koliinu ugljika u eutektiku. Moe se definirati ekvivalent ugljika (CE):
CE
= % C +
% Si + % P 3
167
Eutektika reakcija je uvijek blizu 4,3 % (CE). Visok ugljikov ekvivalent pospjeuje rast ugljinog eutektika. Velika brzina hlaenja i mali ugljikov ekvivalent pospjeuje formiranje bijelog lijeva, dok niska brzina hlaenja i visoki ugljikov ekvivalent pospjeuje sivi lijev.
2.
EUTEKTOIDNA TRANSFORMACIJA U LIVENOM ELJEZU
Struktura matriksa i svojstva svake vrste livenog eljeza se odreuju transformacijom austenita za vrijeme eutektoidne transformacije. U Fe-Fe3C faznom dijagramu, koji se upotrebljava za elik, austenit se transformira u ferit i cementit, esto u formi perlita. Ipak, silicij pospjeuje stabilnu eutektoidnu reakciju: + grafit. Pod ravnotenim uvjetima, ugljikovi atomi difundiraju iz austenita u egzistirajue partikle estice grafita, ostavljajui ferit s malo ugljika. Transformacijski dijagram prikazan na slici 2. opisuje kako se austenit moe transformirati za vrijeme toplinske obrade. arenje (ili hlaenje u pei) stvara meka feritina matrica. Normalizacija, ili hlaenje na zraku stvara perlitina matrica. Lijevano eljezo se moe kaliti i poboljati da bi se proizveo bainit ili moe biti gaeno u martenzit, a zatim poboljano. Kaljen i poboljan ilavi lijev, s vrstoom do 1380 MPa, se upotrebljava za mjenjae visokih kvaliteta.
+ grafit + Fe3C Temperatura (0C) u Ppoetak Fpoetak Fkraj

Otputanje + grafit
Pkraj
Bpoetak Mpoetak Mkraj

Kaljenje martnzit+ grafit
Bkraj
Kaljenje + poputanje bainit+ grafit
Normaliziranje perlit+ grafit
Log vrijeme
Slika 2. Dijagram transformacije austenita u livenom gvou
3.
KRISTALNE STRUKTURE FE-C LEGURA PREMA STABILNOM DIJAGRAMU STANJA

%C Do 0,02 Do 0,69 0,69 do 2,11 2,11 do 4,26 4,26 Vie od 4,26 STRUKTURA Fe F+graf.eutektoid Fe +(Fe -C) Graf.eutektoid Fe +C Graf.eutektoid + Sek.graf. Podeutektiki S.6 Sek.grafit + grafitni eutektoid+e-eutektikum;u praksi lamelarni grafit+perlit +Fe3C ili ferit Eutektiko F.6.graf.eutektikum e+(Fe +C) u praksi lamelarni grafit +perlit +Fe3C Nadeutektiko sivo gvoe Grafitni eutektikum+grafit 168
4.
LIVENA GVOA
Livena gvoa se ne mogu smatrati dvojnim legurama gvoa i ugljika, jer ona sadre i Si i Mn radi regulisanja grafitizacije i pratee elemente S, P, O2 i N2; dok u legiranim livenim gvoima imamo jo i legirajue elemente Mo, V, W i druge. Osobine, kao i primjena livenih gvoa zavise od oblika ugljika, koji se nalazi u strukturi gvoa. Ugljik u livenom gvou moe se nalaziti u dva oblika, kao karbid gvoa(Fe3C) ili karbid dobijen vezivanjem ugljika sa drugim elementima i kao slobodan ugljik-grafit. U vezi sa nainom dobijanja i oblikom javljanja ugljika u gvou razlikujemo dvije vrste gvoa i to: Bijela livena gvoa Siva livena gvoa Osim ove dvije vrste razlikujemo i druge vrste livenih gvoa kao to su: Legirana livena gvoa Modificirana siva livena gvoa Temper livena gvoa
4.1. Bijela livena gvoa
Slika 3. Bijelo liveno gvoe
Slika 4. Struktura bijelog livenog gvoa Ugljik se kod bijelih livenih gvoa veinom nalazi vezan u obliku cementita ili drugih karbida. Bijela livena gvoa mogu biti legirana i nelegirana, ali i kod jednih i drugih osnovni strukturni elementi su: cementit, ledeburit i perlit, koji daju prijelomnoj povrini bijelog livenog gvoa
sjaj. to se tie mehanikih osobina bijela livena gvoa su uvijek tvrda, otporna na habanje i vrlo teko se obrauju rezanjem zbog ega se obrauju uvijek bruenjem. Nemogu se obraivati deformacijom. Odlikuju se otpornou na koroziju, toplotu i kiseline. Tvrdoa bijelih livenih gvoa kree se od: HB = 300 Kp/ mm pa sve do HB=600 Kp/mm, a kod legiranih bijelih livenih gvoa i do HB=800 Km/mm. Bijela livena gvoa se manje upotrebljavaju u mainstvu od sivih livenih gvoa. Ona se vie koriste kao materijal za preradu u elike i temperlivena gvoa. Bijela livena gvoa ne podvrgavaju se termikoj obradi ve se koriste u livenom stanju.
4.2. Siva livena gvoa

Prema obliku grafita u sivom livenom gvou razlikuju se: Sivi liv-SL (lamelarni grafit) Nodularni liv NL (zrnasti grafit) Temper liv TeL (grafit oblika snijenih pahuljica)
Slika 5. Podjela sivih livenih gvoa prema obliku grafita [xy] Naziv sivi liv potie od tamnog izgleda prelomljenog odlivka. Od ukupne koliine ugljika u sivom livu, najvie 0,8% C vezano je u obliku karbida gvoa (cementit - Fe3C sadran u perlitu), a preostala koliina izluena je u obliku lamelarnog grafita. U sivom livu nema slobodnog cementita, ve samo u vidu eutektoida-perlita. Metalna osnova livenog gvoa, zavisno od % C i % Si moe biti perlitna, perlitno-feritna i feritna.
Slika 6. Metalna osnova livenog gvoa

170
4.2.1. Mehanika svojstva sivih livenih gvoa Odlivci od sivog liva imaju nisku tvrdou, malu jainu na kidanje, ali 3-5 puta veu jainu na pritisak. Razlog tome je to napone zatezanja prenosi samo metalna osnova, a ne i lamele prakastog grafita, dok pri dejstvu pritiska i one uestvuju u raspodjeli napona. Zatezna vrstoa sivog livenog gvoa je vea to mu je tvrdoa vea. Oblik grafita u sivom livenom gvou ima znaajan uticaj. Ako je grafit izluen u obliku zrna to je negativnost mase presijecanja gvoa smanjena, pa se pri dobijanju sivog livenog gvoa tei to sitnijim, zrnastim ukljuinama grafita. Tabela Mehanike osobine sivog liva
KLASA SL Rm,min (N/mm2) HB max SL100 100 192 SL150 150 201 SL 200 200 216 SL 250 250 238 SL 300 300 250 SL 350 350 270 SL 400 400 280
Osim ispitivanja zateuom silom siva livena gvoa ispituju se i na savijanje. Vri se tako to se uzorak cilindrinog ili prizmatinog oblika postavlja na dva oslonca, optereuje silom po sredini, koja se poveava sve dok se uzorak ne prelomi. Jaina na savijanje sivog mainskog liva je 1,5 do 2 puta vea od zatene jaine i kree se u granicama od 35 do 50 kp/mm. U pozitivne osobine sivog liva spadaju: relativno jeftina proizvodnja, dobra livkost, dobra mainska obradivost odlivaka i otpornost na abraziju.
4.2.2. Podjela sivog liva (JUS C.J2.020)

Po JUS-u pod sivim livom podrazumijeva se liv sa vie od 1,7% C, kod koga je vei dio ugljika izluen u obliku grafita kroz cijeli presjek. Obian sivi liv SL-00 upotrebljava se za izradu neoptereenih dijelova: odlivci za tednjake, ukrasni dijelovi. Obian sivi liv SL-14 koristi se za malo optereena postolja, kanalizacioni i sanitarni liv, dijelove poljoprivrednih maina, konzole i td. Liv srednje jaine SL-18 koristi se za malo optereene cilindre, klipove klipnih maina, vodovdne cijevi i armature, dijelovi maina za elektroindustriju.Liv srednje jaine SL-22 koristi se za srednje optereena postolja i dijelove maina, doboe konica brzih vozila i dijelova sa poveanim habanjem, poklopce, lokomotivskih cilindara. Liv velike vrstoe SL-26 koristi se za cijevi i armature pod pritiskom, jako optereene dijelove maina, cilindre lokomotiva i dizel motora itd. Liv velike vrstoe SL-30 koristi se za naroito optereene odlivke. JUS-om se predvia sivi liv za naroitu upotrebu: Tabela 1. Sivi livovi za naroitu upotrebu
Termiki obraeni Kaljeni KSL Poboljani PSL Mehki MSL Vjetaki ostvareni OSL Kokilni liv KOSL Vatropostojani Nisko vatrostalni VSL Hematitni VHSL Hemijski postojani HSL Tvdi liv Tvdokorni livTTL Bijeli liv BTL -
171
4.3. Legirana livena grova

Radi poboljanja mehanikih osobina kao to su vrstoa i ilavost, livenom gvou se dodaju u manjim koliinama legirajui elementi: Cr, Ni, Ni-Cr, Ti, Mo, Cu i Al. Legirajui elementi omoguavaju stvaranje sitno zrnatijeg i ravnomjernije rasporeenog grafita. Pravilnim izborom i doziranjem legirajuih elemenata ostvaruje se visoko kvalitetno sivo liveno gvoe sa fino sitnozrnastom perlitnom strukturom i sitno zrnastim ravnomjerno rasporeenim grafitom. Prema sadraju legirajuih elemenata livena gvoa dijelimo na: Niskolegirana sa sadrajem legirajuih elemenata do 3% Srednjelegirana sa sadrajem legirajuih elemenata 3 do 10% Visokolegirana sa sadrajem legirajuih elemenata preko 10%
4.4. Modificirana siva livena gvoa

Dobivaju se dodavanjem specijalnih materija-modifikatora-u liveno gvoe pred izlivanje. Kao modifikator najee slui Si koji se dodaje rastopljenom sivom gvou 75% ferosilicija ili silikokalcija. Modificirati se mogu nelegirana i legirana livena gvoa. Za vrlo mehko liveno gvoe primjenjuju se kombinovani modifikatori, kao to su: Silikokalcij Ferosilicij Specijalni modifikator, koji sadri 2 dijela ferosilicija i jedan dio aluminija. Od modificiranih livova izrauju se i odgovorniji dijelovi kao to su : koljenasta vratila, valjaonika vratila itd. Odbjeljivanje livenog gvoa koristi se za dobijanje naroito tvrde povrine odlivka, koji je u radu izloen habanju kao to je to kod vagonskih tokova, valjaka za valjanje metala, matrica za izvlaenje i td. Za dobijanje odlivaka sa odbijeljenim povrinskim slojem osim odgovarajuih brzina hlaenja potreban je i odgovarajui hemijski sastav gvoa. Odbijeljena livena gvoa esto se nazivaju Melirana ili Tvrdim livovima.
4.5. Temper livena gvoa

Temper livena gvoa spadaju u kvalitetna livena gvoa. Dobijaju se od bijelog livenog gvoa dugotrajnim arenjem na povienim temperaturama radi razlaganja cementita. Prema hemijskom sastavu, nainu dobijanja, strukturi i osobinama razlikujemo dvije vrste temper livenih gvoa: Crni temper liv (ameriki ) Bijeli temper liv (evropski).
Crni temperovani liv dobija se dugotrajnim arenjem bijelog livenog gvoa u zatitnoj atmosferi, pri emu se cementit u strukturi razlae, a ugljik se u potpunosti, ili njegov preteni dio izluuje u obliku temperovanog ugljika (sl.7). Grafitizacija crnog temperovanog liva se odvija u dvije faze. U prvoj fazi, prva grafitizacija, na temperaturi 900 do 1000 C razlae se cementit na austenit i elementarni ugljik-grafit u obliku temper ugljika. U drugoj fazi, druga grafitizacija, austenit se razlae na ferit i elementarni ugljik (sl.8).
172
Crni temperovani liv Slika 7. Termiki tretman pri dobijanju crnog temperovanog liva
a) Bijelo liveno gvoe
b) Poslije prve grafitizacije SL.8. Strukture poslije grafitizacije
c) Poslije druge grafitizacije
U drugoj fazi arenja prezasienog austenita pri temperaturi priblino 700C koriste se dvije a nekad i tri varijante hlaenja. Kriva 1 odgovara veoma sporom hlaenju oko temperature A1, tako da se formira feritna metalna osnova, obogaena dodatnim temper ugljikom u toku drugog stadija grafitizacije. Pri znatno veoj brzini hlaenja( kriva 3) dobija se perlitna osnova. Ako se legura podhladi brzinom oko 20C /min do 500C i pri ovoj temperaturi dobie se feritno-perlitna osnova sa dodatnim temper ugljikom izluenim u drugom stadiju grafitizacije po liniji 2 (slika9.)
173
Vrijeme, h Sl.9. Drugi stepen grafitizacije
4.5.1. Bijeli temperovani liv

Dobija se dugotrajnim arenjem bijelog livenog gvoa u oksidacionoj atmosferi-obinim peima,pri emu nastaje razlaganje cementita na gvoe i temper grafit, kao i manje ili vee razugljenjienje povrinskog sloja.
Sl. 10.Grafitizacija-postupak razlaganja cementita Mikrostruktura bijelog temperovanog liva na povrinskom sloju na povrinskom sloju, obzirom na proces razugljenienja je isto feritna, u prelaznoj zoni perlitno ferlitna, a jezgro odlivka ima perlitnu strukturu sa gnjezdastim rasporedom grafita (sl. 11).
174
Sl.11. Mikrostrukture temperovanog gvoa
5.
NODULARNI LIV
Poto obino liveno gvoe sadri grafit u obliku lamela ono je vrlo krto. Nodularni liv se dobija dodavanjem cerijuma rastopljenom gvou pred izlivanje. Cerijum se dodaje u takvoj koliini da nakon livenja ostaje u gvou vie od 0,02%. Noduliranju se podvrgava nadeutektino gvoe. Podeutektiko gvoe moe se podvrgnuti noduliranju ako je legirano sa vie od 10% Ni. Nodularni liv je otporan na dejstvo 10% NaOH i na temperaturi od 50% i na kisele rastvore.
5.1. Termika obrada livenih gvoa

Termika obrada vri se u cilju poveanja obradivosti, smanjenju unutranjih naprezanja, poboljanju fizikih i mehanikih svojstava. Za poboljanje fiziko mehanikih svojstava odlivci se podvrgavaju slijedeim termikim obradama: kaljenju, otputanju, normalizaciji i starenju.
6.
ZAKLJUAK
Ovaj rad opisuje liveno gvoe i njegove mehanike osobine na osnovu radova i knjiga koje su navedene u literaturi. Ovdje je prikazano kako ugljik utie na osobine gvoa. Poveava granicu razlaenja, otpornost na habanje, krtost, a smanjuje istezanje, kontrakcije sposobnosti izvlaenja,sposobnost deformacije u toplom i hladnom stanju itd.
7.
LITERATURA
[1] Harai N.: Ininjerski metalni i nemetalni materijali Mainski fakultet Zenica , Zenica 2005. [2] Pajevi M. B.:Livenje gvoa i elika [3] * ** Ispitivanje materijala, univerzitetska literatura [4] Adamovi D,: Mainski materijali, predavanja [5] * ** www internet adrese
175
MOGUNOST PROCJENE VREMENA IZRADE ROTACIJSKIH DIJELOVA

Tihomir Opetuk, diplomant Predrag osi, prof.Dr Sveuilite u Zagrebu, FSB, I. Luia 5, 10000 Zagreb tihomir.opetuk@fsb.hr predrag.cosic@fsb.hr; http://ptp.fsb.hr
SAETAK
Razvojem industrije, transporta, komunikacije i tehnologije dolazi do porasta konkurencije procesom globalizacije. Taj proces najvie pogaa mala poduzea od kojih se zahtijevaju vrlo brzi odgovori na dobivenu ponudu, tj. da ju prihvate ili odbiju. Vrijeme odgovora je kratko i nemogue je izraditi tehnoloki proces izrade kako bi se dobilo vrijeme izrade. Takoer, porastom konkurencije pada i cijena proizvoda te metode i naini procjene vremena izrade dolaze sve vie do izraaja. Ideja autora ovog rada je razviti aplikaciju koja e omoguiti procjenu vremena izrade, a samim time i procjenu trokova izrade. Aplikacija prikazana u ovom radu e se koristiti samo za rotacijske dijelove, odnosno osovine. Aplikacija je napravljena u Microsoft Office Excel-u gdje se unoenjem podataka dobiva vrijeme potrebno za izradu osovine. Nakon to se napravila aplikacija, njezin rad bio je testiran tako da su pomou nje izrauna vrijeme potrebno za izradu 20 osovina. Za te osovine je uz pomo CAMWorks programa izraen tehnoloki proces izrade, ime je dobiveno i vrijeme potrebno za njihovu izradu. Ova aplikacija omoguuje procjenu vremena izrade, ime se smanjuje vrijeme potrebno za odgovor kupcima, a samim time se povea konkurentnost na tritu.
1. UVOD
Mnoga poduzea danas svoju proizvodnju premjetaju u tzv. zemlje treeg svijeta ili Istone Europe jer time smanjuju trokove proizvodnje i poveavaju dobit. To znai da su im trokovi transporta daleko manji od trokova proizvodnje. Osim niskih transportnih trokova razlog tome je i jeftina radna snaga u tim zemljama. Danas postoje naznake da e ubrzo doi do promjene tih odnosa. Premjetanjem proizvodnje u te zemlje, oni su usvojili tehnologiju te sada sami osnivaju svoje tvornice i projektiraju vlastite proizvode. Takoer, cijena goriva raste iz dana u dan, porast osobnog standarda u Kini, kasnije u Indiji, smanjit e komparativne prednosti jeftine radne snage. Pitanje je trenutka kada e trokovi transporta postati bitan dio trokova proizvodnje. Za oekivati je da e se proizvodnja ponovno seliti u profitabilnije drave, s manjim poreznim optereenjima i jeftinijim radnicima. Samim time e se otvoriti nova trita, nove mogunosti, te e se poveati konkurencija. Takoer razvojem trita poveava se i konkurencija, a poveanjem konkurencije pada i cijena proizvoda. Mnogi dananji kupci alju poduzeima crte ili sliku proizvoda s pitanjem o cijeni izrade i roku isporuke. Zbog kratkog vremena odgovora proizvoai ne mogu izraditi cijeli tehnoloki proces za definiranje vremena izrade i cijene proizvoda. Isto tako izrada tehnolokog procesa izrade ne bi imala smisla jer se radi samo o ponudi, najee pojedinanoj i maloserijskoj proizvodnji.
U veini sluajeva proizvoai otprilike daju ponudu, odnosno oni na temelju iskustva i izgleda crtea pretpostavljaju cijenu proizvoda i vrijeme potrebno za izradu. Tada se mogu dogoditi pogreke prilikom definiranja cijene proizvoda. Moe se ponuditi cijena za koju e se kasnije ispostaviti da je premala, odnosno da poduzee nije u stanju izraditi proizvod po toj cijeni. Isto tako se u toku proizvodnje moe dogoditi da je vrijeme potrebno za izradu due nego to smo procijenili. Tada se javljaju nepotrebni trokovi jer se mora raditi prekovremeno ili se zbog kanjenja narudbe moraju platiti penali. Iz ovog se vidi da je jako vano znati dobro odrediti cijenu i vrijeme potrebno za izradu proizvoda. To se jo vie odnosi na mala poduzea, odnosno privatnike jer si oni ne mogu priutiti takve pogreke. Iz toga razloga ideja autora ovog rada je razviti aplikaciju koja bi sluila za procjenjivanje vremena izrade, a samim time i procjenjivanje cijene izrade, odnosno cijene proizvoda. Ova aplikacija se odnositi na procjenu komadnog vremena izrade osovina, a u aplikaciji e u obzir biti uzeto, kao primjer samo vanjsko tokarenje. Ona je orijentirana na mala i srednja poduzea (Small and Medium Enterprises-SME), odnosno privatnike, te e se iz tog razloga koristiti alati koji su pogodni za obradu svih vrsta materijala. Za izradu e se koristiti Kenna Universal alati jer su ti alati upravo raeni za mala poduzea, odnosno poduzea koja u proizvodnji imaju veliki broj raznovrsnih proizvoda, a isto tako veliine serija su male. Razlog tome je da mala i srednja poduzea u Hrvatskoj zauzimaju veliki postotak ukupne proizvodnje. Temeljne karakteristike pojedinane i maloserijske proizvodnje su: veliki broj zahtjevnih pozicija u malim serijama, kratki rokovi isporuke, tenja trita da se cijene priblie cijenama masovne proizvodnje. [1]
U radu e se koristiti sljedei programi: SolidWorks za izradu 2D i 3D crtea, CAMWorks za izradu tehnolokog procesa izrade proizvoda i dobivanje vremena potrebnih za izradu, Global WINTOMS (Kennametal) za dobivanje parametara obrade u ovisnosti o vrsti alata i materijalu, Microsoft Office Excel za izradu aplikacije za procjenu vremena izrade.
Takoer unutar rada biti e izraunat tehnoloki proces izrade za 20 osovina, i to tako da e se varirati vrsta materijala. Pretpostavka je da e tehnoloki proces izrade i komadna vremena potrebna za izradu osovina e biti proraunata pomou CAMWorks programa. A nakon toga e se napraviti aplikacija za procjenu komadnog vremena izrade t1 , te e pomou nje biti procijenjeno vrijeme potrebno za izradu osovina. Na kraju rada je dana usporedba rezultata komadnih vremena potrebnih za izradu osovina dobivenih CAMWorksom i aplikacijom za procjenu komadnog vremena izrade.
2. IZRADA TEHNOLOKOG PROCESA OBRADE [2,3,4]

Budui da su osovine za izradu tehnolokog procesa crtane u SolidWorks programu, a taj program nema CNC modul, program za dobivanje G-koda i vremena izrade je CAMWorks program. Jedan od razloga jest da je taj program u potpunosti kompatibilan sa SolidWorks programom ime se skrauje vrijeme potrebno za izradu tehnolokog procesa izrade. CAMWorks takoer sadri AFR (Automatic Feature Recognition/Automatsko prepoznavanje znaajki) sustav. Taj sustav omoguava programu da automatski prepozna koje dijelove treba odstraniti (tokariti ili glodati). Rad tog sustava se bazira na bazi podataka, gdje se uz pomo IF-THEN logikih operatora definiraju operacije obrade. Ovdje treba napomenuti da ovaj sustav daje izvrsne rezultate za operacije glodanja, dok za tokarenje veinu operacija korisnik sam treba definirati. CAMWorks program se sastoji od sljedeih modula: 2 osno glodanje,
3 osno glodanje, Vieosno glodanje (4-5 osi istovremeno), 2 i 4 osno tokarenje, Glodanje i tokarenje, 2 i 4 osna EDM (Electrical Discharge Machining/Obrada elektrinim pranjenjem) obrada icom. Izgled simulacije procesa izrade u CAMWorks-u je prikazan na slici 2.1. -
Slika 2.1: izgled simulacije procesa izrade u CAMWorks-u
3. MODEL APLIKACIJE
Kod modela aplikacije ideja autora rada je podijeliti osovinu na osnovne oblike. Razlog tome jest da nije lako procijeniti vrijeme potrebno za izradu osovine. Taj dio podjele se odnosi na finu i grubu profilnu obradu jer za cijelu osovinu broj prolazi tokom tokarenja nije jednak, te se njezinom podjelom na osnovne oblike taj proces procjene vremena izrade olakava. Za procjenu vremena izrade potrebno je za svaki osnovni oblik izraunati vrijeme potrebno za njihovu izradu, a njihov zbroj e dati komadno vrijeme potrebno za izradu osovine.
3.1. Aplikacija za raunanje osnovnih podataka

Osim ve prije navedene aplikacije za raunanje komadnog vremena izrade, u Microsoft Office Excelu takoer je napravljena aplikacija koja slui za raunanje slijedeih podataka:
Brzine vrtnje, Brzine rezanja, Povrinske hrapavosti, Potrebne snage stroja, Koliine odstranjenog materijala.
U ovom radu ova aplikacija se koristi za izraunavanje potrebne povrinske hrapavosti, potrebne snage rezanja, odnosno dubine rezanja. Ona se jednako koristila za izraunavanje vremena potrebna za rezanje dobivena CAMWorks-om i vremena dobivenog aplikacijom. Za izraunavanje ovih podataka koritene su slijedee formule [2,3]: Brzina vrtnje:
n=
-
vc 1000 min 1 D
(1)
Brzina rezanja:
[m / min ] 1000 Povrinska hrapavost:

vc =
Rmax = f n2 125 [m] R
0, 29
nD
(2)
(3)
Potrebna snaga stroja:

vc a p f n kc 0, 4 0,4 Pc = 60 103 f n sin r P P = c [kW ]
[kW ]
(4) (5)
Koliina odstranjenog materijala:
Q = vc a p f n cm 3 / min
- gdje je:
n
(6)
brzina vrtnje min 1 vc brzina rezanja [m / min ] D promjer koji se obrauje [mm] R max maksimalna visina neravnina [m] f n posmak [mm / rev] R radijus nosa ploice [mm] Pc potrebna snaga rezanja [kW ] a p dubina rezanja [mm]
k c 0, 4
potrebna sila rezanja za debljinu estice od 0,4 mm N / mm 2 r kut ulaska alata [] P potrebna snaga stroja [kW ] iskoristivost stroja Q koliina odstranjenog materijala cm 3 / min
3.2. Aplikacija za raunanje vremena potrebnih za izradu osovina

Kao to je ve prije navedeno, aplikacija za izraunavanje komadnog vremena izrade osovina je izraena u Microsoft Office Excel-u. Aplikacija se ukupno sastoji od 10 slijedeih radnih listova, tj. tipinih obrada tokarenja obzirom na povrinu: Podaci o stroju, eona obrada, Obrada sredinjeg uvrta, Profilna obrada-ravna, Profilna obrada-skoenja, Obrada utora, Obrada radijusa, Obrada navoja, Pomono vrijeme, Komadno vrijeme izrade t1 . Redoslijed radnih listova u aplikaciji jest takav da prati redoslijed operacija tehnolokog procesa izrade. U komadno vrijeme izrade ulaze slijedea tri vremena: Tehnoloka vremena izrade, Vremena brzog hoda, Pomona vremena.
179
Za izraunavanje tehnolokih vremena izrade koriste se formule koje se koriste u klasinom procesu izrade tehnolokog procesa izrade. Formule koje se u aplikaciji koriste za izraunavanje tehnolokog vremena izrade su slijedee [2,3]: Brzina vrtnje:
n=
-
v c 1000 min 1 D
]
(7) (8)
(1)
Vrijeme potrebno za obradu: l i ap tt = 60 [s ] fn n

tt = l i ap fn n 60 [s ]
i=
-
Broj prolaza: Dp d z
ap 2
(9)
Broj prolaza rezanja: l is = s - gdje je: n brzina vrtnje min 1 v c brzina rezanja [m / min ] D promjer koji se obrauje [mm] t t vrijeme potrebno za obradu [s ] l duljina obrade [mm] a p dubina rezanja [mm] f n posmak [mm / rev] i broj prolaza D p poetni promjer obrade [mm]
(10)
d z zavrni promjer obrade [mm]

is
broj prolaza rezanja s iznos preklapanja [mm]
Formula pod brojem 8 se koristi za izraunavanje vremena potrebnog za grubu obradu utora, dok se formula pod brojem 7 koristi za izraunavanje vremena potrebnog za obradu ostalih operacija obrade. Za izraunavanje vremena brzog hoda, koristi se slijedei openiti izraz: Vrijeme brzog hoda:
tr =
- gdje je:
tr
l 60 [s ] v r 1000
(11)
vrijeme brzog hoda [s ] l duljina koja se prevaljuje [mm] v r brzina brzog hoda [m / min ] Vrijeme koje se koristi za brzi hod je specifino te se za svaku operaciju koristi druga formula, te iz toga razloga one nisu prikazane u radu, nego je prikazan opi izraz za
180
izraunavanje vremena potrebnog za brzi hod. Takoer, to je vrijeme koje je najtee procijeniti, odnosno opisati formulom jer je teko odrediti udaljenost koju e alat proi. Da bi se izraunala pomona vremena koristi se slijedei izraz: t p = vrijeme stezanja obratka broj stezanja + trajanjei zmjene alata broj izmjene alata [s ] (12) - gdje je: t p pomono vrijeme [s ]
3.2.1. Podaci o stroju

Prilikom rada s aplikacijom prvo je potrebno unijeti podatke o stroju. Kod podatka o stroju unose se slijedei podaci: Maksimalna brzina vretena min 1 unosom ovog podatka onemoguuje se obrada s veim brojem okretaja od ove maksimalne vrijednosti. Ako nam je maksimalna brzina vrtnje n = 3500 min 1 i obrauje se promjer d = 20 mm pri brzini rezanja od vc = 460 m / min dobiva se brzina vrtnje n = 7321 min 1 , aplikacije e automatski promijeniti brzinu vrtnje na n = 3500 min 1 . Maksimalna brzina pogonjenih alata min kao i podatak prije, unoenjem ove vrijednosti onemoguuje se obrada s veim brojem okretaja od ove maksimalne vrijednosti. Brzina brzog hoda- v r [m / min ] ovaj podatak nam slui za izraunavanje vremena brzog hoda. Kada se ovaj podatak unese u aplikaciju, njegov daljnji upis nije potreban. Udaljenost izmjene alata od ela osovine- Z os [mm] ovaj podatak slui za izraunavanje vremena brzog hoda. Udaljenost izmjene alata od ela osovine- X os [mm] ovaj podatak slui za izraunavanje vremena brzog hoda. Vrijeme stezanje obratka [s ] slui nam za izraunavanje pomonog vremena. Trajanje izmjene alata [s ] ovaj podatak takoer slui za izraunavanje pomonog vremena.
3.2.2. Ostali podaci

U ostale radne listove u ovisnosti o vrsti obrade, odnosno osnovnom obliku, unose se slijedei podaci:
Zavrni promjer obrade d [mm] , Brzina rezanja vc [m / min ] , Posmak f n [mm / rev ] , Duljina obrade l [mm] , Promjer centralnog uvrta Dc [mm] , Duljina koja se obrauje l [mm] , Dubina rezanja p Duljina osovine Los [mm] ovaj podatak se koristi za izraunavanje vremena potrebnog za brzi hod, Iznos preklapanja s [mm] , Radijus koji se obrauje R [mm] ,
a
Poetni promjer obrade D [mm] ,
[mm]
Duljina obrade ako je R = W l [mm] unosi se samo ako je debljina alata (W) jednaka radijusu koji se obrauje, u protivnom ova elija ostaje prazna, Duljina obrade ako je R > W l [mm] unosi se samo ako je debljina alata (W) manja od radijusa koji se obrauje, u protivnom ova elija ostaje prazna,
Udaljenost radijusa od ela osovine l [mm] slui za raunanje vremena brzog hoda. Korak navoja P [mm] , Broj prolaza i .
Slika 3.2.2.1 pokazuje izgled radnog lista za eonu obradu.
Slika 3.2.2.1: Radni list za operaciju eone obrade
3.2.3. Pomono vrijeme

Podaci o vremenu potrebnom za stezanje i vremenu potrebnom za izmjenu alata su unijeti u podacima o stroju tako da je ovdje potrebno unijeti slijedee podatke:
Broj stezanja, Broj izmjena alata.
3.2.4. Komadno vrijeme izrade

Kada se unesi podaci za obradu svih osnovnih oblika dobije se komadno vrijeme potrebno za izradu osovine.
3.3. Ogranienja modela

Kako i svaki model tako i model aplikacije ima neka ogranienja. Ogranienja modela aplikacije su slijedea: Model je primjenjiv za rotacijske obratke odnosno osovine. Model je ogranien samo na vanjsko tokarenje. Kod modela nisu uzete u obzir operacije glodanja, bruenja itd. Kod profilne obrade, odnosno kada se u profilu obrauje radijus, to se u aplikaciju unosi kao dio profilne obrade ravne. To znai da se duljina profilne obrade ravne povea za duljinu radijusa. To ogranienje se uvodi radi pojednostavljenja modela, a i njegov utjecaj na komadno vrijeme izrade je zanemariv. Okvirno, veliina te pogreke bi bila manja od 0,1% iz razloga to je to mali segment osovine i njegov utjecaj na komadno vrijeme izrade je zanemariv. Za profilnu obradu skoenja takvo ogranienje nije uvedeno iz razloga da se na osovinama moe nalaziti konus, te bi takvo pojednostavljenje imalo veliki utjecaj na komadno vrijeme izrade. Izgled ogranienja je prikazan na slici 3.2.5.1.
Jo jedno ogranienje je obrada po osi X gdje se aplikacijom ta obrada ne uzima u obzir, odnosno ovim modelom ju nije mogue opisati. Razlog tome je taj to bi za to u aplikaciji trebalo definirati redoslijed osnovnih oblika kod grube i fine profilne obrade. Time bi se samo zakomplicirao rad aplikacije, a utjecaj greke nije velik. Ovaj model se koristi samo za obradu po osi Z, iznimka je eona obrada kod koje se u obzir ne uzima obrada po osi Z nego po osi X. To ogranienje e imati utjecaj na grubu i finu profilnu obradu, a njezin e utjecaj biti vei to e brzina rezanja biti manja, jer se time poveava vrijeme potrebno za izradu. Takoer u ovisnosti o izgledu osovine, odnosno njezinim znaajkama, kod nekih osovina e ovo ogranienje imati manji utjecaj, jer e duljina obrade po osi X biti mnogo manja, a neke ju osovine nee niti imati. U odnosu na komadno vrijeme potrebno za izradu, ova pretpostavka nee imati veliki utjecaj na procjenu vremena izrade to e se vidjeti kod analize rezultata. Izgled ogranienja je prikazan na slici 3.2.5.1.
Ovaj dio se dodaje u ravnu profilnu obradu Obradu ovog dijela aplikacija ne uzima u obzir
X Z
Slika 3.2.5.1: Izgled ogranienja modela aplikacije
4. ANALIZA REZULTATA
Tablica 4.1 pokazuje usporedbu komadnih vremena potrebnih za izradu osovina dobivenih CAMWorks-om i aplikacijom za procjenu komadnog vremena izrade. Na slici 4.2 prikazana je u postocima prosjena razlika u komadnom vremenu izrade u ovisnosti o vrsti operacije, dok slika 4.3 pokazuje prosjenu razliku u sekundama u ovisnosti o operaciji obrade. Na oba grafa te razlike se odnose na komandna vremena dobivena CAMWorks-om i aplikacijom za procjenu komandnog vremena izrade. Te razlike nam pokazuju koliko se aplikacijo moe procijeniti komadno vrijeme izrade. Iz prvog grafa se vidi da najveu prosjenu razliku ima gruba obrada utora i obrada radijusa. Za grubu obradu utora ta razlika iznosi 9,83%, dok za obradu radijusa iznosi 8,05%. Iako u postocima to izgleda mnogo, obje ove operacije imaju kratko vrijeme trajanja, te prosjena vremenska razlika za grubu obradu utora iznosi 1,11 sekundi, dok za obradu radijusa prosjena razlika iznosi 1,55 sekundi. Do tih razlika dolazi zbog toga to je obje ove operacije teko opisati, odnosno matematiki izraziti. Razlog tome je taj to je teko opisati putanju alata kod tih operacija. Niti jedan, niti drugi iznos nemaju veliki utjecaj na ukupnu razliku. Najvei vremenski utjecaj na komadno vrijeme izrade ima profilna obrada. Za grubu profilnu obradu ta razlika iznosi 2,87 sekundi, dok za finu profilnu obradu iznosi 3,85 sekundi. Do te razlike dolazi zbog prije navedenih ogranienja modela, odnosni zbog izgleda osovina. Pod tim izgledom podrazumijevaju se znaajke osovine, odnosno obrada po osi X. Poto obje ove operacije imaju najvee vrijeme trajanja, njihova prosjena razlika u postocima nije velika. Ona za grubu profilnu obradu iznosi 2,55%, dok za finu iznosi 3,47%.
Gruba i fina eona obrada, obrada sredinjeg uvrta i obrada navoja su operacije obrade koje je jednostavno matematiki izraziti, odnosno opisati, te je kod njih prosjena razlika mala i njihov utjecaj je praktiki zanemariv. Prosjeno vremensko odstupanje tehnolokog vremena izrade iznosi 3,33 sekunde, odnosno u postocima 1,51%, to je jako malo odstupanje te aplikacija dobro procjenjuje tehnoloko vrijeme izrade. Poto je iznos pomonog vremena jednak za oba naina dobivanja vremena izrade, razlika u postocima za komadno vrijeme izrade je jo manja i iznosi 0,69%, odnosno 3,33 sekunde vremenski. Tablica 4.1: Usporedba komadnih vremena potrebnih za izradu osovina
Komadno vrijeme potrebno za izradu dobiveno CAMWorks-om [s] Osovina 1 Osovina 2 Osovina 3 Osovina 4 Osovina 5 Osovina 6 Osovina 7 Osovina 8 Osovina 9 Osovina 10 Osovina 11 Osovina 12 Osovina 13 Osovina 14 Osovina 15 Osovina 16 Osovina 17 Osovina 18 Osovina 19 Osovina 20 314,24 502,86 390,00 2011,96 356,49 672,66 252,00 254,14 264,36 483,60 378,18 382,80 369,77 409,56 420,83 1255,8 719,49 1875,44 596,27 1474,31 Komadno vrijeme potrebno za izradu dobiveno Excell aplikacijom [s] 312,57 498,28 391,00 2041,25 354,49 675,54 246,15 252,21 262,26 462,89 381,02 377,72 369,99 409,04 420,93 1224,9 702,1 1837,38 595,41 1503,04 Razlika komadnog vremena izrade Excel-CAMWorks [s] -1,67 -4,58 1 29,29 -2 2,88 -5,85 -1,93 -2,1 -20,71 2,84 -5,08 0,22 -0,52 0,1 -30,9 -17,39 -38,06 -0,86 28,73 Razlika komadnog vremena izrade Excel-CAMWorks [%] -0,53 -0,91 0,26 1,46 -0,56 0,43 -2,32 -0,76 -0,79 -4,28 0,75 -1,33 0,06 -0,13 0,02 -2,46 -2,42 -2,03 -0,14 1,95
184
Slika 4.2: Prosjena razlika vremena izrade u postocima
Slika 4.3: Prosjena razlika vremena izrade u sekundama

5. Zakljuak
Ova aplikacija dobro procjenjuje vremena izrade, te bi se iz tog razloga mogla koristi u nastavi, gdje bi studenti pomou nje mogli procijeniti vremena izrade svojih rotacijskih obratka. Takoer ova aplikacija nije u potpunosti automatizirana ime se od korisnika, odnosno studenata zahtijeva interakcija prilikom njezine primjene. Osim primjene u nastavi, aplikacija se moe koristiti u privredi, kod pojedinane i maloserijske proizvodnje za procjenu komandnog vremena izrade osovina. Ako bi se eljelo aplikaciju automatizirati to ne bi bilo mogue u potpunosti. Dio koji bi se mogao automatizirati je prepoznavanje osnovnih oblika odnosno operacija obrade. Da bi se to ostvarilo potrebno je razviti sustav koji bi na temelju 2D crtea ili 3D modela automatski prepozna te oblike odnosno operacije. Dio koji se ne moe automatizirati jest proces unoenja podataka, odnosno parametara obrade i podataka o stroju u aplikaciju. Razlog tome je taj to to ti parametri ovise o vrsti stroja koji se primjenjuje, materijalu osovine, alatima itd. to se aplikacije tie ona bi se mogla poboljati, a ta poboljanja mogla bi obuhvaati prije navedena ogranienja. To znai da bi profilnu obradu trebalo malo modificirati, odnosno promijeniti model tako da se u njega ukljui obrada po osi X. to se tie pojednostavljenja modela u pogledu da se prije navedena obrada radijusa stavi pod ravnu profilnu obradu, ona bi se mogla odvojiti u posebni radni list, ali time bi se samo zakomplicirao rad s aplikacijom, a ne bi dobili velika poboljanja u pogledu procijene vremena izrade. Takoer bi se moglo razmotriti bolje opisivanje vremena potrebnog za brzi hod, ali za to bi se moralo ui u nain rada CAM programa. to se tie generalizacije modela, odnosno da se u obzir uzmu operacije glodanja, buenja, bruenja itd. to se u aplikaciji moe napraviti tako da se dodaju radni listovi koji bi se odnosili na te operacije. Kod glodanja u obzir bi se uzela samo obrada utora za pero ili klin, jer bi se u sluaju uzimanja u obzir svih moguih operacija glodanja jako zakomplicirao rad s aplikacijom. odnosno koliina radnih listova bi se poveala. Preporuka autora rada je da se umjesto mijenjanja postojeeg modela, odnosno aplikacije, napravi novi model, na temelju kojega bi se napravile aplikacije za procjenu vremena izrade pojedinih operacija obrade (glodanje, buenje, bruenje itd.). Takoer se moe razmotriti mogunost izrade aplikacije u nekom od programa za programiranje kao to je Microsoft Visual Studio. Koritenjem ove aplikacije mogu se postii znatne utede prilikom procjene komadnog vremena izrade. Da bi se procijenilo komadno vrijeme obrade pomou aplikacije potrebno je 15 minuta bez obzira da li se radi o 2D crteu ili 3D modelu. U odnosu na CAMWorks postie se vremenska uteda od 4 puta ako se radi o 3D modelu, odnosno 5 puta ako se radi o 2D crteu. Ako se kao CAM program koristi CATIA, koja je kompliciranija za rad u odnosu na CAMWorks postie su vremenska uteda od 6 puta ako se radi o 3D modelu, odnosno 7 puta ako se radi o 3D crteu. To znai da se koritenjem ove aplikacije moe utedjeti vrijeme koje je potrebno da se izradi ponuda, odnosno cijena proizvoda.
6. Literatura
[1] D. Antoli: Procjena vremena izrade proizvoda regresijskim modelima magistarski rad, FSB Zagreb, 2007. [2] Mr. Vinko Ganik dipl. ing strojarstva, Dr. Ferdo Vodenik dipl.ing, Projektiranje tehnolokih procesa Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. [3] Prof. dr. sc. Predrag osi, Predavanja s kolegija Projektiranje tehnolokih procesa, akademska godina. 2005./2006. [4] http://ptp.fsb.hr
186
RAZVOJ TURISTIKO-EKOLOKOG VOZILA DEVELOPMENT of TOURISTIC-ECOLOGICAL VEHICLE

Mladen Karivan, student Muamer Trako, student Denis Spahi, dipl.ing.ma., asistent Josip Kamarik, dipl.ing.ma., asistent dr. Senad Bali, docent Univerzitet u Zenici, Mainski fakultet SAETAK
U radu je predstavljena i primijenjena metodika razvoja turistiko-ekelokog vozila, odnosno tricikla Tadpole varijante za tri osobe, simbolikog naziva TEV. Razvoj je realizovan primjenom odgovarajuih metoda za analitike proraune, eksperimentalne analize, te raunarom podranih metoda za 3D modeliranje, za numerike proraune na bazi metode konanih elemenata, te za ergonomske analize. Primjena ovih metoda provedena je kroz realizaciju pomenute metodike, zasnovane na savremenim postavkama metodike inenjerskog dizajna i razvoja novih proizvoda. Kljune rijei: metodika inenjerskog dizajna, turistiko-ekeoloko vozilo, metoda konanih elemenata, ergonomska analiza
ABSTRACT
In this paper engineering design methodology is presented and implemented in the design of Tourist Eco Vehicle (TEV), i.e. the tadpole tricycle variant for three persons. The design is carried out via implementation of appropriate methods for analytical calculations, experimental analysis and also computer aided methods for 3D modeling, numerical analysis (finite element method), and ergonomic analysis. The implementation of above mentioned engineering methods is based on modern principles of engineering design methodology and new product development Key word: Engineering Design Methods, Touristic-Ecological Vehicle, Finite Element Method, Ergonomic Analysis
1.
Uvod
Termin tricikl/trokolica (engl. Tricycle, danas su u upotrebi i termini Trike i Tandem bike) koristi se od poetka 19 stoljea i potie od grke sloenice treia - tri i kyklos - krug ili toak. Prvi pisani trag o upotrebi tricikla, u obliku zaprenog vozila, datira iz 1828 godine. Od tada pa do danas, vozilo u formi tricikla pojavljuje se u razliitim varijantama u zavisnosti od svrhe, rasporeda tokova i pogona (pogon pedalama, parom, elektrinim ili motorom sa unutranjim sagorijevanjem). Iako su na samom poetku tricikli bili predvieni samo za odrasle (pisani tragovi datiraju iz 1868. godine), danas najeu varijantu tricikla predstavljaja izvedba za djecu koja se pogoni pedalama na prednjem toku. Raspored tokova tricikla obino se sree u jednoj od slijedee tri varijante:
187
Delta - dva toka nazad, jedan naprijed (najei raspored). Preko jednog ili oba zadnja toka vri se pogon tricikla, dok se prednjim tokom upravlja, ili se pogon prenosi na prednji toak, a zadnji su upravljivi; Tadpole - dva upravljiva toka naprijed i jedan pogonski toak nazad. Prednji tokovi takoe mogu biti pogonski, a upravljanje se vri preko zadnjeg toka; iL3 - predstavlja varijantu tri toka u jednoj liniji.
Za tricikl je uobiajeno, mada nije univerzalno pravilo, da su prednji i zadnji tokovi razliitog prenika.
2.
1. 2. 3. 4.
Faze razvoja TEVa
Razvoj TEVa odvijao se u slijedeim fazama: razrada liste zahtjeva (konstrukcijska specifikacija), pronalaenje principa iz poznatih tehnikih rjeenja, analiza poznatih tehnikih rjeenja, razmatranje mogunosti realizacije, u smislu odluke da li je teorijsko rjeenje izvedivo i da li se ureaj moe proizvoditi unutar datih ogranienja, te da li je ekonomski isplativo, 5. izrada potpune liste zahtjeva, 6. priprema i planiranje rjeenja problema u smislu planiranja i organizacije voenja projekta, 7. realizacija projekta. Tabela 1. Lista zahtjeva Konstrukcijska specifikacija 1. FUNKCIJA 1.1. Turistika vonja 2. RADNA SVOJSTVA 2.1. Preglednost 2.2. Aerodinaminost 2.3. Dobra upravljivost 2.4. Viestepeni prijenos 2.5. Izdrljivost ( 3x90 kg) 3. ERGONOMSKA SVOJSTVA 3.1. Komandni ureaji 3.2. Bezbjedno upravljanje 3.3. Udobnost 4. ESTETSKA SVOJSTVA 5. MINIMALNI TROKOVI IZRADE 5. zahtjev elja
1.1
2.1 2.2 2.3 2.4 2.5
3.1 3.2 3.3 4.
188
3. Dijagram toka razvoja TEVa

Na slici 1. je dat dijagram toka razvoja TEVa.
Ideja
Prikupljanje podataka o postojeim rjeenjima
Konstruiranje pogona
Konstrukcija testnog modela ( pogon, sjedite, volan)
Proraun zadovoljava Da Konstruiranje mehanizma upravljanja
Ne
Testni model zadovoljava

Da
Ne
Modeliranje ostalih dijelova
Snimanje dimenzija testnog modela Izrada sklopa Izrada 3D modela rama Sklop zadovoljava zahtjeve
Da Ne
Numerika analiza rama Ne
Rezultati zadovoljavaju Da A
Izrada tehnike dokumentacije
Realizacija
Slika 1. Dijagram toka razvoja TEVa
4. Morfoloka matrica
U tabeli 2 je data morfoloka matrica varijanti rjeenja TEVa.
189
Tabela 2. Morfoloka matrica Kostur Materijal kostura Konstrukcioni elik Aluminij Titanijum Legura Aluminija
Pogon Elektromotor sa solarnim pogonom
Hibridni (Elektro + ljudski pogon) SUS motor Ljudski pogon
Sjedite Auto sjedite Materijal sjedita Daska i eko koa
Klasino sjedite bicikla Daska i platno Novi dizajn Cijevi i platno
Prednji tokovi Bicikl 26'' Bicikl 20'' Tomos 26''
Zadnji toak Bicikl 26'' Sistem upravljanja Krov Volan Pleksiglas Bicikl 20'' Poluge Lim i plegsiglas Platno i pleksiglas Cerada i pleksiglas Tomos 26''
Konica zadnjeg toka V konice Dobo Disk
Konice prednjih tokova V konice Dobo Disk
190
5. Konstruiranje rama
Za potrebe odreivanja poetnih dimenzija rama, slijedei ergonomske principe, izraen je testni model sjedita, pogona i upravljakog mehanizma (slika 2). Testiranjem modela utvren je optimalan oblik i poloaj sjedita, a zatim i adekvatna pozicija pogonskih pedala koja obezbjeuje upotrebu tricikla za vozae razliitih visina. Za konstruiranje testnog modela iskoriteni su kostur i pogonski mehanizam starog BMX bicikla. Takoe je odreen i testiran najpovoljaniji poloaj volana, koji omoguava nesmetano istovremeno upravljanje triciklom i okretanje pedala.
Slika 2. Testni model
Ulazne varijable za izradu CAD modela rama dobivene su na bazi analize razliitih varijanti testnog modela. Koristei se softverom Solid Edge v19, izraen je 3D model rama primjenom tehnike izvlaenja 2D profila po razliitim putanjama. U konanici je dobiven ram dopadljivog dizajna, izraen kombiniranjem odgovarajuih pravougaonih i krunih profila.
Slika 3. 3D model rama Predloeni dizajn rama analiziran je provedbom numerikih prorauna na bazi metode konanih elemenata (MKE), pri emu se koristilo softverom FEMAP v9.3. Kriterij za maksimalno pomjeranje lakih konstrukcija dat je slijedeim izrazom [7]:
granice pomjeranja = l
1000
750
Prema navedenom izrazu, veliina pomjeranja u sluaju predloenog rama treba da se nalazi u granicama od 2,8 3,7 mm. Kako bi se zadovoljio dati uslov, provedeno je nekoliko numerikih analiza konstrukcije rama, pri emu se koristilo standardnim profilima razliitih dimenzija.
191
Tabela 3. Ulazni podaci i rezultati numerikih analiza Podaci o materijalu Youngov modul elastinosti E Poissonov koeficijent Podaci o FEM analizi Tip elementa Veliina elementa Optereenje Rezultati analiza Profil 40x20x1,5 25x2 40x20x2 25x2 30x20x2 32x2 50x20x2 33,7x2
2,1 E5 MPa 0,3 Beam 10 mm 3x 800 N Pomjeranje 8,377 mm 7,175 mm 7,582 mm 3,551 mm Slika 4. MKE model rama
Na 3D model rama primijenjeni su odgovarajui granini uslovi, te je optereen u tri take koncentrisanom silom od 800 N (to odgovara prosjenoj teini odrasle osobe). Kombiniranjem kvadratnih i krunih profila razliitih dimenzija presjeka i debljine stjenke (Tabela 3) dobivena je varijanta rama koja, usljed optereenja koncentrisanim silama, ima najmanje deformacije u Z pravcu (maksimalna deformacija iznosila je 3, 5 mm).
Slika 5. Deformacije rama usljed vanjskog optereenja, izraene u mm
192
6. Pogon
Slika 6. prikazuje principijelnu ema pogona. Sistem se sastoji iz jednostepenih lananika L1, L2, L5, L6, te trostepenog L3 i sedmostepenog L4. Lananik L1 se nalazi na vratilu V1 koje spaja pedale osoba 1 i 2. Sila sa lananika L1 se preko lanca prenosi na lananik L2 koji se nalazi na vratilu V2, na kojem se nalaze pedale osobe 3. Na istom vratilu se nalazi i trostepeni lananik L3. Pomou L3 i sedmostepenog L4 lananika vri se promjena ukupnog prenosnog odnosa pogona. Lananik L4 je preko vratila V3 spojen s lananikom L5. Lananik L5 je lancem spojen s L6 koji se nalazi na pogonskom toku. Prenosni odnos lananika L1 i L2, te L5 i L6 jednak je jedinici.
Slika 6. Principijelna ema pogona Prema preporukama, usvojeno je da osoba pritiskom noge moe proizvesti silu od FN = 700 N. Razdaljina osa pedala i vratila iznosi dp = 170mm. Zakretni momenat na vratilu 1 iznosi:
T1 = FN d p 2 = 700 170 2 = 238000 Nmm

Zakretni momenat na vratilu 2 iznosi:
(6.1)
T2 = T1 + ( FN d p ) = 238000 + (700 170) = 357000 Nmm
(6.2)
Kada je TEV u prvoj brzini, prenosni odnos izmeu lananika L3 i L4 iznosi jedan. Prema tome, moment na vratilu 2 se prenosi i na toak. Usvojeno je da je pola optereenja na prednjim, a pola na pogonskom toku. Traeno ubrzanje iznosi 1 m/s2 (za 10 s treba da se dostigne brzina od 36 km/h). Optereenje toka iznosi:
N = Q g = 400 9,81 4000 N ,

gdje je Q = 400 N ukupna teina TEVa sa posadom.
(6.3)
Usvaja se otpor od 5% od ukupne teine TEVa sa posadom (otpor prva dva toka i otpor zraka). Diferencijalna jednaina kretanja TEVa ima slijedei oblik:
& = Fp Fot m& x

gdje su: Fp sila pokretanja, Fot sila otpora.
(6.4)
& & - ubrzanje u x-pravcu (usvojeno 1 m/s2) x
193
Slika 7. TEV prilikom pokretanja Iz izraza (6.4) slijedi:
400 1 = F p N 0,05 ,
odakle je sila pokretanja jednaka:
F p = 400 1 + 4000 0,05 = 600 N

Sila pokretanja djeluje na zadnjem (pogonskom) toku.
6.1 Pogonski toak
Na slici 8. su prikazane sile na pogonskom toku prilikom pokretanja TEVa.
Slika 8. Pogonski toak prilikom pokretanja Prema slici 8., za pogonski toak se mogu postaviti slijedei izrazi:
& = F t Fp m& x
(6.5) (6.6)
I o = M p Ft d N t e
gdje su: Ft sila trenja klizanja, I o polarni moment inercije toka, ugaono ubrzanje,
194
Mp pokretni momenat, d = 0,3 m poluprenik pogonskog toka, Gt = Nt = 2000 N optereenje na pogonskom toku i e = 0,035 m krak trenja kotrljanja. Masa i polarni momenat inercije toka se zanemaruju, pa se prethodni izrazi (6.5) i (6.6) mogu napisati kako slijedi:
F t = F p = 600 N M p = Ft d + N t e = 600 0,3 + 2000 0,035 = 250 Nm

Kako je rasploivi momenat vei od proraunatog, moe se zakljuiti da e vozilo uspjeti ostvariti traeno ubrzanje od 1 m/s2. Provjera proklizavanja, za koju je potreban koeficijent trenja , realizuje se prema izrazu:
Ft = N
odakle slijedi:
(6.6)
Ft 600 = = 0,3 N 200
Prema preporukama, usvaja se koeficijent trenja klizanja izmeu gume i asfalta = 0,8, iz ega slijedi da je izraunati koeficijent trenja zadovoljavajui, to znai da nee doi do proklizavanja.
7. Mehanizam upravljanja
Posebnu panju treba posvetiti geometriji elemenata koji ine mehanizam upravljanja, jer pojava proklizavanja guma izaziva znaajan gubitak energije i usporenje. Za rjeavanje ovog problema primijenjen je Ackermannov princip.
Slika 9. Ackermannov princip upravljanja
Slika 10. 3D model mehanizma za upravljanje
Po Ackermannovom principu, u svrhu izbjegavanja proklizavanja tokom zakretanja prednjih tokova, neophodno je obezbijediti takav mehanizam upravljanja kod kojeg e se pol rotacije nalaziti na osi zadnje osovine. Kao to se moe uoiti na slici 9, da bi zadovoljili Ackermannov princip, uglovi zakretanja prednjih tokova moraju se razlikovati. Ugao zakretanja unutranjeg toka neto je vei od ugla zakretanja vanjskog. Ipak, i uz najbolju realizaciju Ackermannovog principa, doi e do odreenog proklizavanja, zbog dinamikog efekta (npr. vozilo tei da se kree pravolinijski) pa usljed toga dolazi do podupravljanja. Ackermanov princip se postie pomou trapeza koji je obino okrenut prema vozilu. Za realizaciju mehanizma upravljanja koristili su se dijelovi automobila Zastava 101 - volan letva i nosa volana.
195
8. 3D model TEVa
Koristei se softverom Solid Edge v19, modelirano je 50 posebnih 3D elemenata koji su sastavljeni u sklop TEVa. Neki od karakteristinih dijelova dati su na slici 11.
Slika 11. Neki od 3D modela koji ine sklop TEVa
Slika 12. 3D model TEVa
9. Ergonomska analiza
Na osnovu antropometrijskih zakonitosti i statistikog algoritma, kreirani su detaljni humanoidni 3D modeli koristei se softverom Jack v5.1. Ovi modeli dovedeni su u interakciju (precizno su pozicionirani na predviene poloaje) sa 3D modelom TEVa. Na ovaj nain je potvrena ispravnost testnog modela i izvrene su potrebne korekcije visine rama. Slika 13. Ergonomska analiza TEVa
196
Zakljuak
Koristei se metodikom konstruiranja i raunarom podranim metodama za 3D modeliranje, numerike proraune na bazi metode konanih elemenata i ergonomsku analizu, razvijeno je originalno vozilo, pogonjeno pedalama za tri osobe. Predloeno rjeenje predvieno je za primjenu u turistike svrhe, za rekreaciju, ili kao reklamno vozilo. Analiza isplativosti proizvodnje pomenutog vozila, pokazala je da je izrada jednog vozila mogua uz trokove manje od 1000 KM.
Literatura
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] J. Bird and C. Ross, Mechanical Engineering Principles, Newnes 2002. S. Hansen, Applied Solid Edge, Industrial Press, 2007. Jack User Manual, UNIGRAPHIS, 2006. D. Knudson, Fundamentals of Biomechanics, Springer, 2007. B. J. Mac Donald, Practical Stress Analysis with Finite Elements, Glasnevil Publishing, 2007. R. L. Norton, Machine Design-An Integrated Approach, Pearson Prentice Hall, 2006. Z. Petkovi and D. Ostri, Metalne konstrukcije u mainstvu, Institut za mehanizaciju, Mainski fakultet u Beogradu, Beograd, 1995. [8] D. Vukojevi, Dinamika, Mainski fakultet u Zenici, 2003.
197
BAKAR I NJEGOVE LEGURE BRONZE

Piljug Edin, student Naija Harai, prof.Dr Univerzitet u Zenici Mainski fakultet
SAETAK
U ovom radu je dat pregled fizikih, hemijskih i mehanikih osobina legura bakra- bronzi. Bakar se nalazi u grupi savremenih metalnih materijala upravo iz razloga to je naao veliku primjenu u elektrotehnici. Takoe se koriste u znatnoj mjeri i njegove legure, koje posjeduju dobre mehanike osobine.Bakar se malo upotrebljava kao ist element ali kao legirani element veoma se korisi u savremenoj proizvodnji. KLJUNE RIJEI: bakar, legure, bronza
ABSTRACT
Rewiew of the physical, chemical and mechanical characteristic of copper is given in this paper. The copper is in group of contemporary metallic materials because of its large usage in electrotechnic. Copper alloys used in grate quantity because of its good mechanical characteristics, also.
KEY WORDS: copper, alloys, bronce
UVOD
Bakar spada u teke metale. Njegova specifina teina je oko 8,93 kg/cm, a temperatura topljenja 1083C. Bakar nema svojstva alotropskih modifikacija. Mehanika svojstva bakra su jako zavisna od stanja odnosno eventualne prethodne mehanike ili termike obrade. Na primjer zatezna vrstoa u livenom odnosno arenom stanju je oko 200 do 250 N/mm. Tvrdoa HB=45 do 60, a izduenje 56 do 60%. Meutim, u deformisanom stanju vrstoa se moe popeti na 400 do 500 N/mm, tvrdoa HB=90 do 110 a izduenje moe opasti na 2 do 6 %. Bakar je veoma plastian materijal koji se moe obraivati deformacijom, kako u hladnom tako i u toplom stanju. Za zavarivanje bakar nije najpogodniji, jer stvara tekoe kod potrebnog brzog odvoenja toplote. Pri plinskom zavarivanju, usljed velike sklonosti upijanja plinova, moe se pojaviti poveana poroznost i krtost. Bakar nije pogodan za obradu livenjem, kako zbog sklonosti za upijanje plinova, tako i zbog nedovoljne livkosti. Prema atmosferskoj koroziji I koroziji u u vodi,bakar je otporan. Bakar ima izuzetno dobru elektrinu i toplotnu provodljivost. Oblici bakarnih polufabrikata mogu biti razliiti: trake, limovi, cijevi, poluge itd.
1. OSNOVNE ODLIKE BAKRA

a) crvenkaste boje, b) relativno velike zapreminske mase = 8,9 g/cm3, c) topi se na 1083o C. d) odlian je provodnik elektrine struje, najbolji meu neplemenitim metalima, ali mu primjese znatno smanjuju provodljivost,
e) dobar je toplotni provodnik, f) Koroziono je otporan na vazduhu g) Bakar je materijal slabe zatezne vrstoe i veoma je istegljiv. Legure bakra imaju mnogo bolju zateznu vrstou nego isti bakar, ali su toliko slabi provodnici toplote da su vie toplotni izolatori. 1.1.Hemijska svojstva a) oksidira na istom, vlanom ili slanom zraku. Uz CO2 nastaje patina, koja se iri do propadanja, b) nagriza ga morska i obina voda, ali ne destilirana, c) razara ga amonijak i sumpor, pa se ne smije izravno na njega postavljati gumena izolacija, d) otapa se u duinoj i sumpornoj kiselini
1.2. Mikrostrukturne osobine bakra

Bakar ima kubnu povrinski centriranu reetku i strukturu oblika poliedarskih Kristala (slika 1.)
Slika 1.Mikrostruktura bakra u arenom stanju[3] Poveanje mehanikih svojstava bakra mogue je samo putem hladne plastine deformacije.Sa poveanjem stepena hladne deformacije dolazi do znatnog porasta svojstva vrstoe, a plastinost se smanjuje. ist bakar se loe lije, jer rastvara gasove sa kojim dolazi u dodir, kao to su kiseonik, ugljen-dioksid i dr. Pri ovravanju on isputa te gasove i na mjestu gdje je bio gasni mjehur ostaje pora. Tako se odlivku slabe mehanika svojstva. Zato mu se dodaje fosfor za dezoksidaciju, ime mu se sposobnost livenja znatno pobo1java. Odlino se lemi. Dobro se legira sa mnogim metalima, i to:cinkom, aluminijumom, silicijumom, olovom i dr.; zbog ega ima veliki broj legura. U odnosu na isti metal, legure imaju mnogo bolja mehanika svojstva, mnogo manju elektrinu provodijivost, mnogo se bolje liju i pogodnije su za obradu rezanjem. Razlikuju se dvije glavne vrste istog bakra: rafinisani i elektro1itiki. Pod rafinisanim bakrom podrazumijeva se bakar dobijen rafinacijom (pirometalurkim iii e1ektrometa1urkirm putem), koji sadri najmanje 99,70 %bakra. Osim kiseonika i ostataka od dezoksidacije (fosfor, litijum), bakar sadri samo dozvoljene neistoe, koje nisu uklonjene postupkom rafinacije. Upotrebljava s se za valjanje limova i traka i za izradu ipki, profila i cijevi izvlaenjem. Elektro1itiki bakar sadri najmanje 99,9 % bakra i koristi se u elektrotehnici.
2. LEGURE BAKRA 2.1. Legure bakra bez cinka bronze

Legure bakra bez cinka bronze su dvo, tro i sloene Cu-legure: - Kalajna bronza legure Cu-Sn - Aluminijum bronza legure Cu-Al - Niklova bronza legure Cu-Ni - Olovna i olovnokalajna bronza legure Cu-Pb i Cu-Sn-Pb
- Silicijum bronza legure Cu-Si - Berilijum bronza - Manganova bronza.
2.2. Leine legure

Pri izboru materijala za klizne leaje obino nisu od presudnog znaaja njegove mehanike osobine, ve je mnogo znaajnije ponaanje materijala pod uticajem trenja. Pri tome se ima u vidu kako opa otpomost prema habanju, tako i ponaanje u uslovima nedovoljnog podmazivanja do kojeg povremeno dolazi u eksploataciji. Mada postoji vei broj razliitih antifrikcionih legura, sve one treba da odgovaraju slijedeim osnovnim zahtjevima: - mali koeficijent trenja, - otpornost prema habanju, kao i svojstvo da ne izazivaju veliko habanje drugog kliznog elementa, - sposobnost podnoenja velikih specificnih pritisaka (kako na normalnim tako i na povienim temperaturama), - relativno dobra plastinost (meka metalna osnova) kako bi se moglo izvriti potrebno prilagoavanje povrini rukavca(odnosno izravnale mikro i makro neravnine i povrinske greke) i time obezbjedio to ravnomjerniji raspored optereenja po povrini leista, - sposobnost osnove da primi pohabane tvrde djelie i sauva rukavac od veeg habanja, - sposobnost zadravanja maziva, - sposobnost dobrog odvoenja toplote, - otpornost prema koroziji, a naroito u odnosu na mazivo.
2.4. Bronza
Pod bronzom se podrazumijeva legura bakra i kalaja. Meutim, ire posmatrano, to ne mora biti dvojna legura niti kalaj mora biti legirajui elemenat (pa zbog toga pored kalajne postoji i aluminijska, olovna, manganska i druge bronze. To je dvojna ili trojna slitina s najmanje 60 % bakra, a bez cinka kao glavnog dodatnog elementa. Bronce ime dobivaju prema glavnom dodatnom elementu.
2.4.1. Kalajna bronza

Slika.2. Proizvodi od bronze U kalajnim bronzama najvei sadraj kalaja ne ide preko 20%.Prisustvo kalaja u leguri utie na poveanje njene vrstoe i istovremeno opadanje plastinosti.Ovo opadanje plastinosti nije posebno veliko do sadraja kalaja do 5%,ali je poslije toga znatno bre. Zbog toga je kod bronzi za livenje sadraj kalaja vei nego kod bronzi za obradu deformacijom. vrstoa raste sve do 15% kalaja,a zatim poinje da opada, kao to je prikazano na slici 3. Kalajne bronze se s obzirom na osnovnu tehnoloku namjenu dijele na bronze za obradu deformacijom i bronze za livenje.Mehanika svojstva kalajnih bronzi za gnjeenje zavise kako od njenog sastava tako i
od stanja odnosno stepena prethodne plastine deformacije u hladnom stanju.U tom smislu se kod bronzi za gnijeenje razlikuju stanja: meko ,areno, polutvrdo, tvrdo i opruno tvrdo. Slika3.Mehanika svojstva bronze u zavisnosti od sadraja kalaja [3] Bronze za livenje imaju svojstvo dobrog ispunjavanja kalupa, ali su ujedno veoma otporne prema habanju i koroziji to ih ini posebno pogodnim za izradu kliznih leita, punih prenosnika, dijelova pumpi i slino. Uope se moe rei da je kod kalajne bronze ostvarena pogodna kombinacija dobre korozione otpornosti, obradivosti i mehanikih svojstava. Ovome treba dodati i dobru obradivost rezanjem. Rastvorljivost kalaja u bakru zavisi od temperature legure.Tako najvea rastvorljivost iznosi 15,8% na temperaturi od 520C. Poveanjem temperature opada rastvorljivost na 13,5% Sn na temperaturi 790C, a sniavanjem teperature rastvorljivost opada na 1,3%Sn na temperaturi 200C. Struktura livenih bakar-kalajnih legura znaajno odstupa od ravnotene strukture jer se u legurama ve pri sadraj 6%Sn javlja pored nejednorodnog -vrstog rastvora bogatog olovom i eutektik +. Nastanak veoma krte faze u strukturi kalajne bronze onemoguava plastinu preradu zbog ega se bronze sa sadrajima Sn veim od 5-6% koriste iskljuivo kao legure za livenje. Kalajna bronza se odlikuje dobrom livkou i malim skupljanjem koje iznosi <1%, to je u odnosu na liveno gvoe i elini liv znatno manje. Najvea zatezna vrstoa je za kalajnu bronzu sa oko 12% kalaja, a pri neto veem sadraju javlja se nagli pad sposobnosti deformacije usljed pojave -faze. Prema tehnolokoj namjeni kalajne bronze mogu se podijeliti na: legure za gnjeenje I legure za livenje.
2.4.1.1. Legure bakra sa kalajem-kalajne bronze za gnjeenje

Kalajne bronze za gnjeenje u svom sastavu imaju 3-10% kalaja i dodatak malih koliina fosfora. Kalajna bronza tipa CuSn5 primjenjuje se za kablovske spojnice, papue, opruge koje provode elektrinu struju. Kalajna bronza tipa CuSn7 primjenjuje se za opruge svih vrsta za elektroindustriju, savitljive cijevi manometara, mree za sita, klizajua tijela i slino. Kalajna bronza tipa CuSn9 koristi se isto kao kod tipa CuSn7 ali u sluajevima kada je potrebna jo vea otpornost na habanje, a i vea koroziona postojanost. Na svojstva vrstoe kalajne bronze utie primjenjeni stepen hladne deformacije. Tako sa porastom procenta deformacije raste tvrdoa, zatezna vrstoa i granica teenja. Posljednjih godina, s obzirom na cijenu kalaja, primjenjuju se bronze u kojima se kalaj zamjenjuje cinkom. Radi poboljanja obradivosti rezanjem ovim legurama se dodaje olovo, a radi poveanja zatezne vrstoe legurama se dodaje nikl ili mangan.
2.4.1.2. Legure bakra sa kalajem-kalajna bronza za livenje

Kalajne bronze za livenje imaju u svom sastavu 9-15% kalaja sa dodatkom fosfora koji igra ulogu dezoksidansa radi odstranjivanja vrlo krtih ukljuaka oblika oksida kalaja SnO. Kalajna bronza ima veoma malo skupljanje, ispod 1 %, zbog ega se ona moe primijeniti i za umjetniki liv. Meutim, ima slabu itkost zbog ega se u cjelokupnoj zapremini javljaju sitne pore koje umanjuju hermetinost. Kalajna bronza tipa P.CuSn12 je jedna od najee primjenjenih bronzi ovog tipa, a koristi se za izradu kliznih leita i kliznih ploa.
201
Kalajne bronze tipa P.CuSn10 i N.CuSn10 su veoma otporne na habanje i primjenjuju se za armature, pune tokove, klizna leita i slino. Kalajne bronze se radi poboljanja svojstava termiki obrauju putem homogenizacionog arenja,rekristalizacionog i arenja radi otklanjanja unutranjih napona. arenje radi otklanjanja unutranjih napona izvodi se zagrijavanjem na 200C poslije izvedenih tehnolokih procesa kao to su livenje i topla plastina obrada. S obzirom na navedena svojstva kalajne bronze se najee koriste za mainske dijelove koji su izloeni jakom trenju, pritisku, dinamikom optereenju i korozionim uticajima. U tabelama 1 i 2 dat je pregled legura bakra za livenje sa naznakom primjene. Tabele 3 i 4 daju pregled i primjenu legura bakra koje se koriste za gnjeenje. Od livenih kalajnih bronzi izrauju se klizna leita, puni prenosnici, dijelovi pumpi, razliita armatura. Kalajne bronze za gnjeenje slue za izradu opruga, zavrtnjeva, ianog pletiva, kondenzatorskih cijevi. Legure bakra, koje kao osnovni dodatak sadre kalaj, ine bazni tip bronzi.Te legure imaju visok nivo vrstonih karakteristika, otporne su na habanje i koroziono su postojane.Na slici 4. dat je binarni sistem Cu-Sn. Sa gledita sadraja kalaja u bronzama mogue ih je podijeliti na etiri osnovna tipa: a) Legure, sa sadrajem Sn do 8 %, predviene za izradu limova i ica. Ove su legure plastine i deformabilne na hladno. b) Legure, sa sadrajern Sn 8-12 %, koriste se za izradu mainskih elemenata, visoko optereene 1eaje, otporne na koroziju, npr. u morskoj vodi. c) Legure, sa sadrajem Sn 12-2O %, iroko se koriste za 1eajeve. d) Legure, koje sadre 20-25 %Sn, koriste se za izradu crkvenih zvona. Ove legure su veoma tvrde i relativno krte, pa se koriste u livenom stanju. Ipak je samo mali broj tehniki koritenih bronzi sastoji samo od bakra i kalaja. Naime obino su tehnike varijante bronzi kompleksnije legirane, da bi se dostigao vii nivo traenih mehaniko-meta1urkih osobina.
2.5. Aluminijumska bronza

Legure bakra sa aluminijumom i drugim prateim elementima (mangan, nikl, eljezo i dr.) u praksi se nazivaju aluminijske bronze i usvom sastavu imaju najvie do 11,5% aluminijuma. Rastvorljivost aluminijuma u bakru iznosi 9,4% i ona se ne mijenja pri zagrijavanju do temperature 565C, a daljim zagrijavanjem ta rastvorljivost opada do sadraja 7,5%. Poveanjem sadraja aluminijuma preko 9,4%Al pored -faze javlja se -faza koja se pri naglom hlaenju-kaljenju na temperaturi 850900C raspada na dvije faze, odnosno u fazu i -fazu. Poveanjem sadraja aluminijuma u leguri sistema Cu-Al raste zatezna vrstoa, dok sposobnost deformacije sa poveanjem sadraja aluminijuma opada do 2%Al, a zatim raste i postie svoj maksimum pri 8%Al. U praksi se u legure bakra i aluminijuma dodaje: eljezo koje utie na sitnozrnost strukture to utie na poveenje vrstoe, tvrdoe i otpornosti na habanje, zatim nikal koji utie na poveanje toplotne i elektrine provodljivosti, a poveava i gustinu odlivka i mangan koji utie na poveanje svojstava vrstoe i smanjenje plastinosti uz poveanje otpornosti prema koroziji, posebno prema morskoj vodi. Pored spomenutih elemenata u aluminijumskim bronzama se javlja arsen, antimon, olovo, cink, silicijum i drugi.
202
2.5.1. Aluminijumska bronza za gnjeenje

Aluminijumske bronze se odlikuju dobrim kliznim svojstvima i vrstoom, koja se pribliava vrijednostima vrstoe ugljinih elika, zbog ega u potpunosti zamjenjuju kalajne bronze, to je zbog deficitarnosti kalaja veoma znaajno. Aluminijumske bronze za gnjeenje koriste se u hemijskoj i prehrambenoj industriji radi: visoke vrstoe pri povienim temperaturama, visoke dinamike vrstoe, visoke otpornosti prema koroziji, otpornosti prema vodi a posebno prema morskoj vodi, dobre vatrootpornosti i dobre postojanosti prema eroziji. Aluminijumska bronza tipa CuAl5 se primjenjuje u hemijskoj industriji i rudarskim postrojenjima. Aluminijumska bronza tipa CuAl8 je veoma otporna prema sumpornoj I siretnoj kiselini i morskoj vodi. Aluminijumska bronza tipa CuAl8Fe3 primjenjuje se u hemijskoj industriji za vatrootporne predmete. Aluminijumske bronze se radi poboljanja svojstava termiki obrauju putem rekristalizacionog arenja, kaljenja i otputanja i arenja radi otklanjanja unutranjih napona. Kaljenje i otputanje aluminijumskih bronzi koristi se kod tipova bronzi koje u svom sastavu imaju iznad 9,5%Al. Operacija kaljenja sastoji se iz zagrijavanja na temperturi 850-900C i naglog hlaenja u vodi. Zagrijavanjem iznad temperature 850C u strukturi se javlja samo faza, koja pri hlaenju nekom brzinom veom od kritine brzine hlaenja, se transformie putem bezdifuzionog procesa (kao i kod kaljenja elika) u igliastu strukturu meta-stabilnu fazu koja se odlikuje znatno veom tvrdoom. Poslije kaljenja aluminijumskih bronzi u vodi vri se otputanje na temperaturama 300-565C.Tako npr.otputanjem na temperaturi 300C dobija se tvrdoa 185HB, a na temperaturi od 450C, tvrdoa 160HB. arenje radi otklanjanja unutranjih napona izvodi se zagrijavanjem na temperaturi 150-220C u toku nekoliko asova.
2.5.2. Aluminijumska bronza za livenje

Aluminijumske bronze za livenje sklone su nastajanju krupnozrnaste strukture radi ega se esto odlivci brzo hlade, npr. poslije livenja u kokilama na vazduhu, a ponekad i u vodi. Pored toga legure sistema Cu-Al imaju uski interval kristalizacije zbog ega im je odlina livkost, ali je kod njih zato prisutna pojava kontrakcione upljine-lunkera. Aluminijumska bronza tipa p.CuAl10Fe3 i K.CuAl10Fe3 zbog dodatka eljeza ima znatno veu vrstou radi ega se koriste za armature oblika odlivaka, za hemijsku i prehrambenu industriju od kojih se zahtijeva otpornost prema kiselinama i visoka vrstoa. Aluminijumska bronza tipa P.CuAl11Fe6Ni5 koristi se za veoma optereene pune prenosnike, klizna leita i slino. U aluminijskim bronzama sadraj aluminija iznosi najee do 13%, a najbolja vrstoa se postie pri sadraju aluminija oko 10%. Ovim bronzama se zbog poboljanja mehanikih svojstava dodaju esto manje koliine eljeza, mangana i nikla.Pored dobre vrstoe, aluminijske bronze se odlikuju i velikom otpornou prema koroziji zbog ega se mnogo upotrebljavaju u hemijskoj industriji. Na mehanike osobine aluminijske bronze utie hemijski sastav i prethodna mehanika i termika obrada (sl.5.).
203
Slika 5.Zavisnost zatezne vrstoe i izduenja aluminijske bronze od sadraja aluminija[3]
2.5.3. Kalajna i olovno kalajna bronza

Legure bakra sa olovom i legure bakra sa olovom i kalajem, koje se u praksi nazivaju olovno i olovno kalajna bronza, imaju najiru primjenu kao antifrikcioni materijal. Olovna bronza tipa P.CuPb25 koristi se za jako napregnuta klizna leita sa elinim koljkama, npr. kod klipnjaa za motore sa unutranjim sagorijevanjem. Olovno kalajna bronza tipa P.CuPb5Sn10 ima srednju vrstou, veoma dobru otpornost prema habanju i veoma je postojana prema sumpornoj i hlorovodinoj kiselini. Primjenjuje se za klizna leita sa veim specifinim pritiscima. Olovno-kalajna bronza tipa P.CuPb10Sn10 odlikuje se veoma dobrom otpornou prema koroziji i dobrim kliznim svojstvima. Primjenjuje se za klizna leita sa velikim specifinim pritiscima, npr.kod leita na vozilima.
Slika 6. Proizvodi od bronze Olovno kalajna bronza tipa CuPb15Sn8 koristi se za veoma velike specifine pritiske kakvi su kod leita valjaonikih stanova kao i najoptereenija leita sa elinom koljkom. Veoma je otporna prema sumpornoj kiselini. Olovno kalajna bronza tipa CuSn5Pb22 je veoma meka legura odlinih kliznih svojstava.Veoma je otporna prema sumpornoj kiselini. Podesna je za leita koja se slabo
podmazuju. Primjenjuje se takoe za izradu kliznih leita valjaonikih stanova, mlinskih maina, pumpi, stanova za hladno valjane limove. Postoje potekoe u tehnologiji livenja to se otklanja posebnim tehnolokim mjerama. Sadraj olova u olovnim bronzama moe biti vrlo razliit i kree se od 4 do 35%.Pored olova one mogu da sadre jo kalaja (11%), nikla i cinka(3 do 4 %).
2.5.4.Manganske bronze
Manganske bronze sadre u sebi najee 5-6%Mn i one se mogu plastino obraivati na hladno usljed ega ojaavaju. Vrlo esto manganske bronze u sebi sadre i druge elemente kao npr.: nikal, aluminijum i slilicijum. Manganske bronze mogu u svom sastavu imati i 12-15%Mn i drugih legirajuih elemenata, ali se ova vrta bronzi moe samo plastino obraivati na toplo. U praksi je poznato vie vrsta manganskih bronzi ali one nisu predviene naim standardima radi ega se posebno i ne analiziraju.
2.5..5. Silicijumska bronza

Silicijumske bronze u svoma sastavu imaju 3-4%silicijuma koji veoma povoljno djeluje na poboljanje livkosti i ispunjavanje kalupa i veoma lijepu i istu povrinu. Silicijumske bronze koje se primjenjuju u praksi u svom sastavu pored bakra i silicijuma imaju i mangana, eljeza, fosfora, antimona, bizmuta i dr. Meutim one, naim standardima nisu predviene.
2.5.6.Berilijumska bronza
Berilijumske bronze u svom sastavu imaju 1,9-2,6% berilijuma ali i drugih legirajuih elemenata kao to su nikal, kobalt, cink i dr. ali one nisu predviene naim standardima. Osnovne odlike berilijumskih bronzi su veoma dobra mehanika svojstva, visoka tvrdoa i elastinost, a koriste se u elektotehnici za elemente od kojih se u radu javljaju iskre, npr.membrane, opruge i slino. Veoma su otporne na koroziju, zavarljive su, a dobro se obrauju rezanjem.
2.5.7.Fosforna bronza
U legurama bakra sa kalajem - kalajnoj bronzi sadraj fosfora se kree najvie do 0,4%. Meutim, taj se sadraj povea ak i do 1% fosfora kada govorimo o fosfornoj bronzi koja nije predviena naim standardima. Uee fosfora u leguri poveava tvrdou i vrstou, poboljava livkost, a takoe otpornost prema koroziji u atmosferskoj i morskoj vodi. Meutim, uee fosfora preko 0,2% u leguri stvara vrlo krto hemijsko jedinjenje Cu3P koje gradi eutektikum koji se javlja u prostoru izmeu dendritnih kristala. Isto tako fosfor izaziva sklonost legure ka segregaciji elemenata i nepovoljno utie na jednorodnost strukture. Fosforna bronza se primjenjuje za izradu kliznih leaja optereenih dinamikim optereenjima u koroziono aktivnim sredinama.
2.5.8. Kadmijeva bronza

Kadmijeva bronza sadri do 1% Cd, nema Sn, a pokazuje 85% vodljivosti Cu. Istovremeno ima 50% veu vrstou od bakra. Upotrebljava se za kablove, za elektrode za takasto zavarivanje, za vodove za velike udaljenosti, itd.
2.5.8. Berilijeva bronza

Berilijeva bronza sadri do 2,5% Be. Ima prekidnu vrstou 5x veu od bakra, vrlo je elastina i ne oksidira. Upotrebljava se za membrane i elektrode za varenje.
205
3. ZAKLJUAK
Bakar nalazi upotrebu u svim privrednim djelatnostima u savremenoj priozvodnji. Najvie se koristi u elektrotehnici, hemijskoj i prehrambenoj industriji, zrakoplovnoj industriji i automobilskoj industriji. Za razliku od istog bakra bronza se odlikuje visokom tvrdoom, otpornou prema habanju, visokim vrstoama pri povienim temperaturama, visokom dinamikom vrstoom,visokom otpornosti prema koroziji, otpornosti prema vodi, a posebno prema morskoj vodi,dobroj vatrootpornosti itd. Bronza se koristi za izradu kliznih leaja optereenih dinamikim optereenjima u koroziono aktivnim sredinama, za veoma optereene pune prenosnike, klizna leita, koriste se za izradu mainskih elemenata i slino.
4. LITERATURA
[1. ] Harai N.: Materijali I Predavanja, Mainski fakultet Zenica, 2007/08. [2] Haipai A. : Materijali u Mainstvu, Zenica 2000.god. [3] uki V.: Metalni materijal, ,Beograd 1989.god. [4] Mamuzi I.:Teorija plastine deformacije metala, Sisak 2000.god. [5] Oru M., Sunulahpai N.: Savremeni metalni materijali, Metalurki fakultet , Zenica [6] Internet-baze podataka
206
DINAMIKO ISPITIVANJE MATERIJALA

Kemal Gutli, student Dr Naija Harai, prof. Univerzitet u Zenici Mainski fakultet
Abstrakt
Znaaj ispitivanja metala za razvoj tehnike te dananja dostignua na polju gradnje automobila, eljeznica svemirskih letjelica, brodova, turbina, itd. je izvanredno veliki. Veoma rasprostranjena primjena metala kao graevinskih materijala pripisuje se prvenstveno njihovim veuma podesnim mehanikim osobinama koje se ispituju jednim od mehanikih postupaka ispitivanja. Ispitivanja materijala se vre ne samo radi utvrivanja osobina prilikom proizvodnje ili prijema ve i u svrhu utvrivanja naina upotrebe i odgovornosti ali i u cilju poboljanja osobina kako bi se dobili materijali za nove proizvode, odnosno nova podruja primjene. Svakodnevni tehniki razvoj prati izvoenje novih i usvravanje postojeih metoda i postupaka ispitivanja. Ovaj rad ja napisan po nazivima i oznaavanjima mehanikih osobina, koje su usklaene sa EN i ISO standardima. Keywords : NDT Nil Ductility Transition , Plane Strain Fracture Toughness, Stress Number curve ,Fracture Mechanics
UVOD
1.1.Temeljni zadaci ispitivanja materijala
Temeljni zadaci ispitivanja materijala su: Odreivanje pogodnih veliina za karakterizaciju svojstava materijala i njihovo kvantitativno izdravanje u obliku uptrebljivih karakteristika Kontinuirana i iroka automatizirana kontrola promjena svojstava materijala, koje nastaju kod proizvodnje, prerade i obrade materijala s otkrivanjem mogiih greaka materijala Periodina kontrola stanja materijala nakon odreenog vremena eksploatacije Istraivanje sluajeva raznih oteenja i uzroka lomova mainskih dijelova u eksploataciji Razvoj novih materijala.
1.2. Opta podjela svojstava materijala Opta podjela svojstava materijala koji se primjenjuju u tehnici je na: mehanika, tehnoloka, hemijska, fizika, eksploataciona. Temeljna svojstva materijala su mehanika: vrstoa, napon teenja, modul elastinosti, izduenje, ilavost, tvrdoa, dinamika izdrljivost. Karakteristika materijala predstavlja
mjerljivu veliinu materijala, koje se moe brojano odrediti pomou standardizovanih metoda ispitivanja, npr. vrstoa nekog elika.
Tehnoloka svojstva materijala pokazuju njegovu sposobnost za obradu razliitim postupcima. Hemijska svojstva su hemijski sastav materijala i otpornost na koroziju. Eksploataciona svojstva pokauju otpornost materijala u upotrebi.
2. MEHANIKA ISPITIVANJA
2.1. Opta podjela mehanikih svojstava :
Opta podjela mehanikih svojstava i uslova ispitivanja su sljedea : 1. Prema nainu djelovanja optereenja na : zatezanje, pritisak, savijanje, uvijanje, smicanje, te kombinacije kao zatezanje i pritisak itd. 2. Prema brzini djelovanja optereenja na : statiko i dinamiko 3. Prema temperaturi ispitivanja na : sobnoj, povienoj i na snienoj temperaturi 4. Prema trajanju djelovanja optereenja na : kratkotrajna i dugotrajna optereenja
Slika 1. Uporedni pogled statikih i dinamikih optereenja [ 1 ]
3. DINAMIKE METODE ISPITIVANJA

3.1 Ispitivanje udarne radnje loma
Ispitivanje udarne radnje loma zarezane epruvete po Charpyju je jedno od najstarijih mehanikih metoda ispitivanja materijala u eksploatacionim uslovima, a slui za utvrivanje njegove otpornosti prema krtom lomu. Na Charpyjevu klatnu ispituje se jednim udarcem s brzinom obino 5 do 5,5 m/s zarezane epruvete ( s U-zarezom ili V-zarezom - slika 2. ). Radnja (energija ) utroena za lom epruvete ( izraena u dulima J ) je mjera ilavosti materijala, a zahtjava se i kod razvoja novih materijala, kod provjere gotovih materijala, te kod analize loma usljed raznih kvarova u praksi.
208
Slika 2. Izgled epruvta sa V-zarezom odnosno U-zarezom [ 1 ]
Pri ispitivanju epruveta se postavlja centrino na oslonac sa razmakom od 40 [ mm ] ( slika 3. ), a klatno slobodnim padom udara tano u njezinu sredinu sa suprotne strane od zareza i lomi je jednim udarcem. U poetnom poloaju potencijalna eanergija Carpyjevog klatna obino iznosi 300, 150, ili 100 [ J ]. Nakon putanja klatna njgova potencijalna enargija pretvara se u kinetiku. Dio te energije utroen na lom epruvete naziva se udarna radnja loma.Udarna radnja loma metalnih materijala se ispituje normiranim (standardiziranim) epruvetama kvadratnog ili pravougaonog poprenog presjeka sa zatezom u obliku slova U ( oznaka KU ) ili slova V ( oznaka KV ), slika 2.
Formule za izrainavanje potencijalne energije i udarne radnje loma glase : Epot = Fg h1 , [J] [J]
Eurl = Fg ( h1-h2 ) ,
209
Slika 3.
Ispitivanje udarom po Charpy-ju [ 1 ]
Za utvrivanje vanog svojstva ilavosti materijala ispituju se tri iste epruvete na propisanoj temperaturi, pri emu nesmije biti vee rasipanje vrijednosti od 30% u odnosu na minnimalnu propisanu vrijednost ( samo jedna od njih moe imati niu vrijednost ). U standardima za prijem i isporuku metalnih materijala propisane su minimalne srednje vrijednosti udarne ranje loma. Sljedea formula se odnosi na izraunavanje ilavosti K : K = KV ( ili KU ) / S
210
3.2 UTICAJNI FAKTORI NA ILAVOST MATERIJALA

Tabela 1. Ostale epruvete ilavosti za metalne materijale [ 1 ]
Naziv epruvete Epruveta njemakog udruenja za ispitivanje materijala Pravougaona epruveta njemakog udruenja Oznaka Dimentije, mm Povrina lomnog presjeka, cm
DVM ( 3 U )
10*10*55
1(1-0,30 ) = 0,70
DVMF ( 4U )
8*10*55
0,8( 1-0,40 ) = 0,48
Mensager epruveta
Mes ( 2U )
10*10*55
1( 1-0,20 ) = 0,80
Mala epruveta njemakog udruenja Epruveta udruenja vicarske mainogradnje
DVMK
6*6*44
0,60( 0,60-0,20 ) = 0,24
VSM ( 2,5 U )
10*10*55
1( 1-0,25 ) = 0,75
Epruvete s V-zarezom obavezno se koriste za odreivanje udarne radnje loma optih konstrukcionih elika ( npr. . 0561 ), a epruvete sa U-zarezom kod ispitivanja svojstava kvalitetnijih elika ( npr. elici za poboljanje kao .1531, . 4732 i sl. ). Na ilavost materijala utie niz faktora kao to su : Temperatura ispitivanja Mikrostruktura ( osobito veliina zrna ) Oblik i dimenzije zareza Dimenzije epruvete Brzina udara
3.1.1. TEMPERATURA ISPITIVANJA

Temperatura ispitivanja ima najvei uticaj na ilavost, odnosno na udarnu radnju loma. ilavost materijala openito opada sa sniavanjem temperature ispitivanja. To je openito zbog toga to se sniavanjem temperature sniava i plastinost, odnosno deformabilnost materijala. Temperatura nulte duktilnosti ili NDT-tempetaura ( NDT Nil Ductility Transition ) je takoer mjera ilavosti. To je najvia temperatura pri kojoj pukotina prodire kroz itev presjek epruvete, tj. na njoj se gube svojstva plastinosti kod elika. Ispod NDT-temperature oekuje se krto ponaanje materijala iako je veliina nominalnog naprezanja nia od napona teenja, ( slika 4. ). MIKROSTRUKTURA - ima takoer veliki uticaj na ilavosti materujala. Naruito povoljno utie na ilavost smanjivanjem veliine zrna. Tako smanjivanje veliine zrna za jedan stepen po ASTM skali sniava prijelaznu temperaturu za 15 C. Veu ilavost, odnosno niu prijelaznu temperaturu ima i deformisani materijal zbog anizotropne strukture, naruito u uzdunom pravcu.
211
Slika 4. Dijagram udarna radnja loma-temperatura [ 1 ]
Slika 5. Dijagram analize loma po Pelliniju [ 1 ]
212
3.1.3. OBLIK I DIMENZIJE ZAREZA - takoer znatno utiu na ilavost. Zarezi izazivaju koncentraciju priblino trodimenzionalnih naprezanja, normalna naprezanja djeluju pri tome na zatezanje dok tangencijalna izazivaju klizanje. 3.1.4. DIMENZIJE EPRUVETE - razliito utii na ilavost materijala. Najmanje utie duina epruvete, dok irina i debljina utiu slino na smanjivanje ilavosti. Pri tome najvaniji odnos je odnos dubine zareza prema debljini epruvete, koji treba biti manji od 0,3 ako se eli smanjivanje ilavosti. 3.1.5. BRZINA UDARA Charpyjevog klatna nema znatnijeg uticaja na ilavost materijala ako je u rasponu 3 do 7 m/s, dok znatno vee brzine ( 20-50 m/s ) smanjuju ilavost zbog smanjenog udjela plastine deformacije.
Slika 6. Smithov dijagram za pozitivne vrijednosti srednjeg naprezanja [ 1 ]
213
Slika 7. Smitov dijagram[ 1 ]
4. DRUGE METODE ISPITIVANJA UDAROM

Pored ispitivanja po Charpyju koriste se u nekim dravama i druge standardne ili nestandardne metode ispitivanja udarom. To su : 1. 2. 3. 4. Pelindijeva metoda Metoda po Izodu Bruggerova metoda Tehnoloko ispitivanje
5.ISPITIVANJE LOMNE ILAVOSTI

Lomna ili pukotinska ilavost Klc ( Plane Strain Fracture Toughness ) je novije vano vano mehaniko svojstvo materijala, koje najbolje definie njegovu otpornost prema nestabilnom rastu pukotine u njemu pod precizno odreenim uslovima. Drugaije reeno lomna ilavost je kritina vrijednost koncentracije naprezanja na vrhu pukotine pri kojoj nastupa nestabilni rast pukotine pod uslovima stanja ravanske deformacije.
Uslove zavisnosti rasta pukotine izmeu njene duine i naprezanja propisuje linearno elastina mehanika loma ( LEML ). Mehanika loma ( Fracture Mechanics ) prouava nastajanje, irenje i razvoj pukotine u materijalu sve do nastanka pukotine. Polazna taka mehanike loma je injenica da nema idealnih materijala, tj. meterijala bez greaka, ve da u njima postoje greke tipa pukotine. Smisao mehanike loma najbolje ilustruje izreka poznatog njemakog znanstvenika Alberta Kochendrfera: Filozofija loma znai ivjeti sa grekama, ali s njima treba tako ovladati da ne dovedu do katastrofa .
Slika 8. Postupak provjere elemenata konstrukcije s pukotinom [ 1 ]
215
Slika 9.
Podruja primjene mehanike loma [ 1 ]
5.1 Trougao povezanih zavisnosti mehanike loma :

1. Parametri mehanike loma koji se odreuju pri mehanikom ispitivanju materijala 2. Veliine, poloaj i oblik greaka koje se odreuju ispitivanjem materijala bez razaranja ( ultra zvuk i sl.) 3. Analiza naprezanja prouavanjem parametara oko vrha pukotine u materijalu
5.2 Pomou navedene tri zavisnosti mogue je definisati ciljeva ispitivanja mehanike loma kako slijedi :
1. Sigurnost od loma 2. Preostali vijek konstrukcije sa pukotinom ili grekom 3. Razvoj i optimiranje materijala 4. Osiguranje kvaliteta 5. Tehnika dijagnostika 6. Analiza razliitih sluajeva sloenih oteenja konstrukcija
216
6. ISPITIVANJE ZAMARANJEM
Zamarenje je pojava postepenog oteivanja materijala usljed dugotrajnog djelovanja periodinih promjenljivih oteenja odnosno naprezanja. Ponaanje materijala pri zamaranju najlake se izuava ispitivanjem na posebnim ureajima - zamaralicama. Na serijama od desetak poliranih epruveta ili pak konstrukcionih djelova provodi se sinusna promjena amplituda naprezanja oko nepromjenljivog srednjeg naprezanja. Epruvete od metalnih materijala ispituju se frkvencijama od 10 do 400 Hz, a za granini broj ciklusa Ng uzima se obino 10 miliona ciklusa ( raspon vrijednosti Ng kod visokociklinog zamora je uglavnom izmeu 2 i 100 miliona cilklusa ). Krivulja koja pokazuje zavisnost broja izdranih ciklusa od promjenjenog naprezanja pri ispitivanju naziva se Wohler-ova ili S-N krivulja ( Stress Number curve ). Naprezanja mogu biti savojna, zatezno-pritisna i torziona. Prema definiciji razlikuju se naizmjenina dinamika izrljivost, i istosmjerna dinamika izdrljivost. Dinamika izdrljivost ili dinamika vrstoa, po definiciji je ono najvee primjenjeno naprezanje pod kojim ispitivana epruveta izdri propisani ili beskonani broj ciklusa bez pojave loma ili nekog drugog propisanog uinka. Pojavi zamaranja izloen je ogroman broj dijelova i/ili mainskih konstrukcija i transportnih sredstava. Zato ak 80 do 90% svih lomova kod mainskih dijelova imaju karakter usljed zamaranja materijala. Lom usljed zamaranja materijala poinje sa mjesta gdja je najvea koncentracija naprezanja zbog bilo kakvog povrinskog optereenja iz tzv. arita ili inicijalnog mjesta ili pak unutranjeg optereenja.
Slika 10. Wohlerova kriva [ 1 ]
217
Slika 11. Sedam karakteristinih ciklusa promjenljivih naprezanja [ 1 ]
Slikja 12. Detaljniji izgled ciklusa [ 1 ]
LITERATURA
[1.] Vitez I. Oru M. Sunulahpai R. :Ispitivanje materijala, Metalurki fakultet, Zenica [2.] Terzi P. : Ispitivanje materijala [3.] *** STANDARDI:: ASTM E 399-83 ( prednacrt bio ASTM E-24/69.) BAS EN ISO 12737/05 ESIS P2 ASTM E24. 01-82 ASM-85 DVM Merkblatt 0001, Entwurf 3.85 ASTM E 813-81
218
Effect of thermal cycling at the gluing stage on an assembly of materials used for silicon wafering
Mirnes Alic1, master degree student Prof.Dr sci. Mladen Jecminca2, 1 Hgskolen i Telemark, Porsgrunn, Norwey 2 Hgskolen i Telemark, Porsgrunn, Norwey
Abstract Technology of the silicon wafers production nowadays is still considered expensive regarding the material costs. In the race for the increased efficiency of the process and better material usage, the thickness of the silicon wafers used for solar cells is reducing continuously. With the reduction of the thickness issue such as wafer strength becomes more and more important. Each of the stages in the production line becomes important and more subjected to quality control. This paper investigates the gluing stage in the production line in which the silicon ingots are heated to a certain temperature required by the adhesive and cooled down to the surroundings temperature. Silicon blocks are resting on the surroundings temperature exposed to the free stream of the air. Stresses in the silicon block arise from different thermal expansion coefficients of materials in contact. In the study different materials for the plate and for the holder are varied in order to investigate the behaviour of the magnitude and the distribution of stresses. The effects of different geometry of the plate were investigated. The cases were studied using the finite element method of the COSMOSworks. One quarter symmetry model was adopted to reduce the calculation time. The distribution and the magnitude of the stresses were obtained for the most realistic conditions on the gluing centre. The results showed that the certain combinations of the materials can affect the stress values. Sensitivity analysis showed that the offset of the plate has an effect. Keywords: Thermal stresses modelling; Silicon ingots production; Gluing stage Introduction: From ingot to wafer Transformation of silicon crude into a thin silicon wafer which will be used to produce solar cell which converts sun light into electric current, consists of several stages. The first stage is to obtain silicon ingots by melting the silicon crude and letting it cooled down and solidify in highly controlled process. The second stage is to machine the ingot on the sawing centre and produce silicon blocks. These stages are shown on the figure below.
219
0.1 Stages of wafer production For silicon ingots pre-processing stage follows in order to increase the surface quality. Grinding and polishing removes the highest picks on the sides of the blocks. The outcome of these stages in a certain way governs the final quality of the wafers.
Assembly Upon completion of the surface treatment procedure silicon blocks are ready to be glued to a holder. This is required by the wire saw cutting technique used for slicing the blocks into wafers. The holder consists of a holder, plate and epoxy layers in between. The epoxy layers bind one side of the plate to the holder and the other side of the plate to silicon block as shown on the figure below.
Silicon block
Plate
Epoxy layers adhesive
Holder
0.1 Assembly of the components

After the parts have been joined into a structure acceptable for the sawing centre they are left to cool down on a surroundings temperature for a certain time required by the gluing technology.
Thermal conditions Heat transfer from the block to the surroundings is governed by the empirical equations defined below. Heat transfer by radiation has been neglected due to fact that the emissivity of the silicon is very low on the temperatures close to the room temperature. Q = hA(Ts - T )
q = h (Ts - T )
220
Q - heat transfer rate from the surface to the fluid [W] q - heat flux [W/m 2 ] h - convection heat transfer coefficient [W/(m 2 K)] A - contact surface area [m 2 ] Ts - surface temprature [K] T - temperature of the bulk fluid [K] t - thermal boundary layer [m]
In order to use the finite element analysis it is necessary to define convection coefficients for all the modes of free convection. Convection coefficients will be defined with their average values since the height of the silicon block is small for a significant temperature gradient to develop.
Nu L =
hL kf
h=
k Nu L L
h - the average convection heat transfer coefficient [W/(m 2 K)] L - the characteristic length [m] k - thermal conductivity of the fluid [W/(mK)] f Nu - the average Nusselt number [-] L
The empirical side of the average Nusselt number for the free convection flow is related to another dimensionless number called the Rayleigh number and the general correlation is:
NuL = CRaL n
Ra L - the Rayleigh number [-] C - the empirical constant (different for different types of free convection modes) n - typically 1/4 or 1/3 for turbulent or laminar flow respectivelly
RaL = GrL Pr =
g (Ts T ) L3
GrL - the Grashof number [-] Pr - the Prandtl number [-] - volumetric thermal expansion coefficient [1/K] - thermal diffusivity [m 2 /s] - kinematic viscosity [m 2 /s]
Horizontal surface free convection heat transfer upwards
NuL = 0.15RaL1/3 NuL = 0.27 RaL1/4
(107 RaL 1011 ) (105 RaL 1010 )
Horizontal surface free convection heat transfer downwards
Vertical surface free convection heat transfer
0.670RaL1/4 NuL = 0.68 + [1 + (0.492 / Pr)9/16 ]4/9
RaL 109
Heat flow within the block is governed by thermal conduction coefficients of each of the components.
qcond = k
T - temperature difference [K]
dT T T T = k 2 1 = k dx L L
k - thermal conductivity [W/m 2 K] L - wall thickness [m]
Estimated convection coefficients were taken as independent of temperature, otherwise duration of the cooling (when the block reaches the surroundings temperature) would extend unnecessary long.
Finite element analysis The analysis has been done with the one quarter model (Figure 4.1). It is assumed that the geometry of the assembly is symmetric. 0.1 Final mesh of one quarter model The effect of the asymmetry is also investigated. The results showed that if the plate has an offset from the silicon block edge it results in different stresses picture on the blocks front face. The mechanism of thermal energy flow is possible to follow by observing the change of thermal picture of the assembly over the time. The largest heat movement is happening from the warmest part of the silicon block in the direction of the support by increasing the temperature of the parts that stand in the way. The heat also flows towards colder parts of silicon block. The other mechanisms of heat transfer such as free convection and radiation from the sides of the block are smaller comparing to the internal heat transport by conduction through the layers of different materials. They serve to describe overall heat dissipation from the assembly to the surroundings and they are the key component in defining the actual duration of cooling. Analyzed studies are based on different types of materials and material properties.
Conclusion Von Mises stresses were taken as the critical stresses in most of the cases. The results of studies showed that the geometry and types of materials have an effect. All the material cases were simulated with the reference case geometry and compared with the reference case stress situation.
222
EKSPERIMENTALNA ISPITIVANJA AEROPROFILA NACA 4406 EXPERIMENTAL RESEARCH OF THE AIRFOIL NACA 4406
Ervina Meri, Medina Poturak, Ensar Dafi, Leo Katz, Zoran Lemaji, Boris Mijanovi, Edin Turkui Mainski fakultet Univerziteta u Sarajevu Vilsonovo etalite 9, 71000 Sarajevo, BiH e-mail: edin.turkusic@gmail.com
SAETAK
U radu su prezentirani rezultati eksperimentalnih ispitivanja aeroprofila NACA 4406 provedenih u aerodinamikom tunelu na Mainskom fakultetu u Sarajevu, a inspiriran je slinim radovima koje provode kolege studenti na slinim fakultetima u svijetu. Osnovni cilj rada je elja autora da se u okviru studentskog rada izradi i ispita jedan aeroprofil, te da na taj nain steknu odreena praktina iskustva iz ove oblasti. U tu svrhu odabran je aeroprofil NACA 4406 koji se koristi na jedrilicama. Za razliku od ostalih slinih ispitivanja gdje se analizira strujanja samo oko aeroprofila, ovim radom je analizirano opstrujavanje oko aeroprofila pri otklonu zakrilca i zrane konice. Rad moe posluiti kao osnova za nastavak daljnjih studentskih istraivanja na ovom polju, a posebna doprinos je da se opstrujavanje oko makete krila s usvojenim aeroprofilom moe koristiti i kao laboratorijska vjeba iz predmeta Mehanika fluida, Mehanika leta, Mjerenja u mainstvu i njima srodnih predmeta. Kljune rijei: aeroprofil, opstrujavanje, raspodjela pritisaka, aerodinamiki tunel.
ABSTRACT
This project presents the results of experimental research that was carried out in aerodynamic tunnel at Mechanical Engineering Faculty of University of Sarajevo. The project was inspired by the similar projects which were conducted by the students from other universities worldwide. The main objective of the project is the wish of the authors to make an airfoil and do basic research about it through students projects, as well as the way to get many practical experiences about solving problems in field of aerodynamics. For this purpose the airfoil NACA 4406 was chosen as an airfoil that is used on gliders. The similar projects are presenting the results of researching of airflow only around an airfoil. However, this project deals with the results in case of airflow both around an airfoil, wing flap and airbrake. In the same time, this project can be used as a basis for future student's research as well as for laboratory exercises in many subjects on Mechanical Engineering Faculty, University of Sarajevo such as Fluid Mechanics, Flight Mechanics, Engineering Measurements and many other relative subjects. Key words: airfoil, airflow, pressure distribution, aerodynamic tunnel.
223
1. UVOD
Od prvih koraka razvoja vazduhoplovstva jedan od osnovnih zadataka konstruktora je bio razvoj optimalnog aeroprofila za odreenu namjenu na vazduholpovu. Pojam optimalnog aeroprofila podrazumijeva stvaranje aerodinamike sile uzgona pri svim karakteristinim uslovima leta kao to su poletanje, vertikalni let, propinjanje, poniranje, ali i neki od kritinih faza leta [2]. U tu svrhu je neophodno poznavati opstrujavanje zraka oko krila, tanije aeroprofila, odnosno raspodjelu pritiska s gornje i donje strane. Privilegija poznavanja raspodjele pritiska s gornje i donje strane aeroprofila, odnosno krila, uglavnom je bila dodijeljena velikim istraivakim centrima od kojih je najpoznatija NASA (NACA). U posljednjih nekoliko godina, u edukativnim ustanovama u SAD su provedena odreena ispitivanja [6 i 7] koja omoguavaju kvalitetniju edukaciju buduih inenjera u ovoj oblasti. Meutim, sva prikazana ispitivanja su se odnosila za definisanje raspodjele pritiska oko aeroprofila kao nepokretne konture krila. Iz tog razloga, odluili smo se da na Mainskom fakultetu u Sarajevu iskoristimo postojanje aerodinamikog tunela koji omoguava formiranje uniformne zrane struje brzine do 150 km/h i ispitamo vlastito napravljeno krilo s mogunou aktiviranja zakrilca i zrane konice za razliite uglove otklona.
2. OPISI ELEMENATA KORITENIH U ISPITIVANJIMA
2.1. Opis aeroprofila NACA 4406
Imajui u vidu tehnike mogunosti aerodinamikog tunela odluili smo se da nae testno krilo bude namijenjeno za jedrilicu. U tu svrhu izabran je aeroprofil NACA 4406, koji sam po sebi definira osnovne dimenzije aeroprofila. Naime broj 4406 se moe posmatrati kao grupa od tri broja sa znaenjima. Prvi broj (4), oznaava relativnu maksimalnu krivinu srednje linije profila u postotcima. Ova veliina predstavljena je kao odnos c/l, gdje je c stvarna zakrivljenost profila. Ako je npr. c=4 mm, a l=100 mm tada je c/l =4/100=4 %. Drugi broj (40) oznaava relativni poloaj maksimalne krivine srednje linije profila i oznaava se kao (x/l)c. Trei broj (6) oznaava maksimalnu debljinu profila predstavljenu sa odnosom d/l. Na slici 1. prikazan je nain konstruisanja aeroprofila 4406, koji je detaljno objanjen u [1].
y
Slika 1. Aeroprofil NACA 4406.
224
Za izradu krila usvojena je duina profila l=1000 mm, tako da su sve ostale geometrijske veliine aeroprofila dobivene na osnovu relativnih odnosa prikazanih na slici 1. Poseban problem pri izradi krila predstavljao je izbor odgovarajuih materijala za aeroprofil, jer su se nametala odreena ogranienja o kojima je trebalo voditi rauna: 1. Profil je morao biti, zbog uslova transporta, napravljen od to lakih komponenti. 2. Zbog veliine mlaznice od 500 mm, moralo se voditi rauna da sekcija u kojoj se vre ispitivanja bude providna, tako da je mogue voditi rauna o pozicijama mjernih cjevica. 3. Konstrukcija krila mora omoguiti postizanje razliitih nagiba u odnosu na struju zraka. 4. Mjerne sonde (cjevice) moraju biti ukomponovane u konstrukciju oplate krila kako bi se sprijeila greka pri mjerenju. 5. Debljina oplate ne moe biti manja od 2 mm zbog prikljuenja mjernih sondi (cjevica). U svrhu ispunjavanja postavljenih uslova izrada makete krila predstavljao je kombinaciju koritenja optimalnih razliitih materijala. Za pojedine elemente koriteni su: za konstrukciju krila, drvene ploe debljine 1200x100x20 mm i drvene ipke dimenzija 35x10x1000 mm i 10x20x1000 mm. za oplatu krila, pleksiglas debljine 2mm za napadnu ivicu i zakrilce, poliester platno, poliester smola i dvokomponentni kit za povrinsku zatitu (osim na ispitivanim sekcijama), PVC tapeta za pito sondu, aluminijska cijev za osovinu zakrilca, navojna ipka M8 - 1000 mm za sonde, obraene pop nitne dimenzija 4/2 mm. za ispitne cijevice, PVC crijevo D/d = 6/4 mm. Izgled krila pripremljenog za ispitivanje na aerodinamikom tunelu prikazan je na slici 2.
Slika 2. Testno krilo tokom ispitivanja.
225
2.2. Aerodinamiki tunel
Za provedena ispitivanja koriten je poseban model otvorenog aerodinamikog tunela, tzv. ispuni (blower) tunel. detaljan opis aerodinamikog tunela prikazan je u [5].
2.3. Mikromanometar
Za mjerenje pritiska du gornje i donje strane aeroprofila koriteni su mikromanometri sa alkoholnim stubom. Mikromanometar ima mogunost mjerenja i potpritiska i nadpritiska. Za pretvaranje rezultata prikazanih u mm alkoholnog stuba u paskale, koristi se sljedei izraz:
p = alk g L 0,001 R
...(1) gdje su: alk specifina gustina alkohola (793,9 kg/m3), g gravitaciono ubrzanje (9,806 m/s2), L oitana duina alkoholnog stuba (u mm, za pretvaranje u m mnoi se sa 0,001), R razmjera pri kojoj je mjereno mikromanometrom.
3. REZULTATI ISPITIVANJA
3.1. Pritisci du aeroprofila
Tokom ispitivanja mijenjani su, pored brzine zrane struje, ugao nagiba aeroprofila u odnosu na zranu struju i ugao zakrilca u odnosu na osu profila. U sluaju koordinatnog sistema prikazanog na slici 1, promjena ugla nagiba aeroprofila () podrazumijeva promjenu ugla koji xosa zaklapa sa normalom na centar mlaznice aerodinamikog tunela. S druge strane, kada se govori o uglu zakrilca (), posmatra se ugao koji osa zakrilca zaklapa sa x osom aeroprofila. Na slikama od 3 do 7, predstavljeni su rezultati mjerenja za razliite vrijednosti uglova i . Svi prikazani rezultati sadre oznake G i D, koje podrazumijevaju da se pomenuti rezultat odnosi na gornju, odnosno donju stranu aeroprofila. Analizom rezultata prikazanih na navedenim slikama moe se uoiti da je raspodjela pritiska s gornje i donje strane aeroprofila uvijek takva da se obezbjeuje aerodinamika sila uzgona. S poveanjem zakrivljenosti aeroprofila, ugao zakrilca =-14,5 dolazi do postizanja vee razlike pritisaka to omoguava postizanje vee aerodinamike sile uzgona, slika 4. U sluaju podizanja zakrilca na gore i aktiviranje zrane konice, ugao zakrilca =34, simulira se kretanje krila pri sletanju ime je smanjena aerodinamika sila uzgona to se jasno vidi na slici 5. Na slici 6 su prikazani rezultati raspodjele pritiska na aeroprofilu u sluaju propinjanja jedrilice za ugao =11,5. Postavljanjem krila pod ovim napadnim uglom moe se uoiti postizanje vee razlike pritisaka s gornje i donje strane aeroprofila to omoguava i postizanje vee aerodinamike sile uzgona nego u sluaju kad je ugao nagiba =0, kao to je prikazano na slici 3. Na slici 7. uoava se ostvarivanje aerodinamike sile uzgona i u sluaju poniranja pri nagibu krila =15.
226

120 100 80 60
Legenda 36,093 m/s - D 36,093 m/s - G 32,488 m/s - D 32,488 m/s - G 28,882 m/s - D 28,882 m/s - G 25,278 m/s - D 25,278 m/s - G 21,671 m/s - D 21,671 m/s - G
Pritisak du aeroprofila, Pa
40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 -140 -160 0
0.2
Duina aeroprofila, m
0.4
0.6
0.8
Slika 3. Dijagram pst za gornju i donju povrinu aeroprofila za = 0 i = 0.

120 100 80 60 Legenda 36,093 m/s - D 36,093 m/s - G 32,488 m/s - D 32,488 m/s - G 28,882 m/s - D 28,882 m/s - G 25,278 m/s - D 25,278 m/s - G 21,671 m/s - D 21,671 m/s - G
40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 -140 -160 0
0.2
0.4
0.6
0.8
Slika 4. Dijagram pst za gornju i donju povrinu aeroprofila za = 0 i = -14,5.
227

120 100 80 60 Legenda 36,093 m/s - D 36,093 m/s - G 32,488 m/s - D 32,488 m/s - G 28,882 m/s - D 28,882 m/s - G 25,278 m/s - D 25,278 m/s - G 21,671 m/s - D 21,671 m/s - G
40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 -140 -160 0
0.2
0.4
0.6
0.8
Slika 5. Dijagram pst za gornju i donju povrinu aeroprofila za = 0 i = 34.

120 100 80 60
40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 -140 -160 0 0.2 Legenda 36,093 m/s - D 36,093 m/s - G 32,488 m/s - D 32,488 m/s - G 28,882 m/s - D 28,882 m/s - G 25,278 m/s - D 25,278 m/s - G 21,671 m/s - D 21,671 m/s - G 0.4 0.6 0.8 1
Slika 6. Dijagram pst za gornju i donju povrinu aeroprofila za = 11,5 i = 0.
228
60 40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 -140 -160 0 0.2
Legenda 36,093 m/s - D 36,093 m/s - G 32,488 m/s - D 32,488 m/s - G 28,882 m/s - D 28,882 m/s - G 25,278 m/s - D 25,278 m/s - G 21,671 m/s - D 21,671 m/s - G
0.4
0.6
0.8
Slika 7. Dijagram pst za gornju i donju povrinu aeroprofila za = -15 i = 0.

3.2. Pritisci na nosu aeroprofila
Od posebnog interesa pri izuavanju raspodjele pritisaka oko aeroprofila je zaustavna toka na nosu krila na kojoj je pomou pitot cijevi odreena vrijednost statikog, dinamikog i ukupnog pritiska. Koristei iste uslove kako iz prethodnog poglavlja, koritenjem izraza (1) vri se preraunavanje vrijednost ptot, a nakon toga se vrijednost pst proraunava kao:
pst = ptot zrak ...(2) gdje su: zrak specifina gustina zraka (1,25 kg/m3) i w brzina zrane struje.
w2 2
Na slici 8 su prikazane vrijednosti statikog, dinamikog i ukupnog pritiska. Imajui u vidu dobivene rezultate uoeno je da odstupanja u navedenim pritiscima na nosu pri promjeni ugla gotovo i nema.
229

1000 800 Legenda Ukupni Staticki Dinamicki
Pritisak, Pa
600 400 200 0 -200 20
22
24
26
28 30 32 Brzina strujanja, m/s
34
36
38
Slika 8. Dijagram statikog, dinamikog i ukupnog pritiska za razliite brzine zrane struje
4. ZAKLJUAK
Rad je pred sebe postavio tri cilja. Prvi je bio da se aeroprofil NACA 4406 samostalno konstruira i izradi koristei dostupne materijale. Cjelokupan proces konstruisanja i izrade aeroprofila proveden je na Mainskom fakultetu u Sarajevu. Drugi cilj je bio provoenje mjerenja pritisaka du aeroprofila i uoavanje odreenih pojava i zavisnosti pri razliitim brzinama zrane struje i razliitim uglovima nastrujavanja. Trei cilj je da rad bude prije svega osnova za nove studentske radove. Za razliku od slinih istraivanja provedenih na slinim obrazovnim institucijama u svijetu, po prvi put je izvreno istraivanje opstrujavanja zrane struje oko aeroprofila u sluaju aktiviranja zakrilca i zrane konice. Analizirajui rezultate prikazane na dijagramima mogu se uoiti jasne razlike u definisanju slike opstrujavanja koje se postiu aktiviranjem zakrilca i zrane konice.
5. LITERATURA
[1] Stojadinovi V.: Slobodno letei modeli, NIRO Tehnika knjiga, Beograd, 1980. [2] Zeevi B.: Mehanika leta predavanja na IV god na Mainskom fakultetu u Sarajevu, 2008. [3] Bai H.: Mjerenja u mainstvu, Mainski fakultet Sarajevo, 2006. [4] Vojna enciklopedija, Vojno izdavaki zavod Beograd, 1985. [5] Meri E, Dafi E, Katz L, Lemaji Z, Mijanovi B, Turkui E, Eksperimentalno odreivanje koeficijnta cx aksijalne sile otpora, Mainijada, Neum, 2007. [6] Measurement of Pressure Distribution and Lift for an Airfoil, prezentacija [7] Aerodynamic Characteristics of a NACA 4412 Airfoil, Presented By: David Heffley, Mentor: Dr. Van Treuren, 2007. [8] http://www.nasa.gov
230
ALUMINIJ
Peri Magdalena Dr. Naija Harai Univerzitet u Zenici Mainski fakultet
ABSTRAKT U ovom radu predstavljen je pregled podataka o aluminiju, osobinama aluminijuma, njegovom dobijanju, uticaju prateih elemenata kao i njegovih legura za gnjeenje i livenje. Pored navedenog dati su i diagrami stanja i tabelarni prikaz standarda. Kljune rijei: legiranje, aluminijum, legure aluminijuma, mehanika svojstva UVOD Aluminij je poslije eljeza drugi po redu metal koji se koristi u savremenoj mainskoj tehnici. Upotrebljava se kao ist metal u elektrotehnici, metalnojpreraivakoj, prehrambenoj i hemijskoj industriji,ali mu je mnnogo znaajnija primjena u vidu razliitih vie komponentnih legura koje se iroko upotrebljavaju u mainskoj idustriji. 1. ALUMINIJ 1.1. Osobine aluminija
Aluminij je elemenat koji pripada treoj grupi periodnog sistema sa atomskim brojem 13 i atomskom masom 27. Gustina istog aluminijuma iznosi 2,7 g/cm3,to znai da je za istu veliinu zapremine aluminij skoro tri puta laki od eljeza. Kristalie se po povrinski centriranoj kubnoj reetci. Aluminij se odlikuje velikoM elektro provodljivosti, koja 57%el.provodljivosti koristi bakar (Cu) koji se u tehnici koristi kao etalon. Temperatura topljenja istog aluminijuma je 660 C. Mehanika svojstva aluminijuma su veoma niska;Rm u zavisnosti od prerade se kree od 90-180 Mpa,a tvrdoa od 20-40 HB,a plastinost je veoma visoka to omoguava valjanje aluminijuma do veoma malih debljina (folije-nalaze svoju primjenu u predhrambenoj industriji). Veoma se teko obrauje rezanjem,ima dobru otpornost prema koroziji,a u atmosferskim uslovima tokom vremena obrazuje se na povrini zatitna prevlaka oksida aluminija (Al2O3).
1.2. Uticaj prateih elemenata
Osobine tehniki istog aluminija,a posebno fizika svojstva zavise od njegove istoe.Najee primjese prisutne u tehniki istom aluminijumu su Ti,V,Cr i Mn iji ukupni sadraj ne smije da bude vei od 0,03%, a osim njih prisutni su u tragovima Si, Fe, Ca, Co, Cu i Zn.
2. LEGURE ALUMINIJA Najvaniji legirajui elementi koji znaajno poveavaju osobine istog aluminijuma su; Cu, Mg, Mn, Si, Zn i Li. Legure aluminijuma se dijele na legure za gnjeenje (deformabilne) i legure za livenje. Legure za gnjeenje se dalje dijele na one koje se termiki ne obrauju i one koje se termiki obrauju.
231
Slika 1.Opa ema dijagrama stanja legura

2.1. Oznaavanje legura aluminija
Prema bivem jugoslovenskom standardu (JUSu) legure aliminija se oznaavaju slovnim i brojanim simbolima u osnovnoj oznaci i brojanim simbolima koji slijede osnovnu oznaku i od nje su odvojeni takom.Prva slovna oznaka u osnovnoj oznaci pripada hemiskom simbolu Al, kao osnovnom metalu,poslije koje se u nizu nalaze hemiski simboli legirajuih elemenata po uticajnosti i brojane oznake koje pokazuju njihov procentualni sadraj. Brojani simboli koji se nalaze iza osnovne oznake su dvocifreni i oznaavaju stanje legura Al. Klasifikacija legura Al prema glavnim legirajuim elementima: Al-Mn legure za gnjeenje; sadre do 28% Mn Al-Mg legure za gnjeenje i livenje; sadre do 7% Mg Al-Si legure za livenje; sadre do 21 % Si Al-Si-Mg kaljive legure za gnjeenje i livenje; sadre do 5 % Si i 2,5%Mg Al-Cu kaljive legure za gnjeenje i livenje; sadre do 12 % Cu Al-Cu-Mg kaljive legure za livenje; sadre do 8 % Cu i do 10 % Mg Al-Zn-Mg kaljive legure za gnjeenje i livenje; sadre do 8 % Zn i do 4 % Mn.
232
3. LEGURE ALUMINIJUMA ZA LIVENJE
Tabela 1.Legure aluminija za livenje prema JUS C.C2.300
233
Tabela 2.Legure aluminija za livenje prema JUS C.C2.300
Ove legure sadre vee koliine legirajuih elemenata koji grade lakotopljiv euktektikume,to im daje dobra svojstva livkosti. Meutim ove legure imaju slabije mehanike osobine legura za gnjeenje (manju vrstou, plastinost i ilavost).Kod jedne odreene legure vrstoa opada sa poveanjem debljine zidova odlivka.Legure aluminija za livenje mogu se podjeliti u tri glavne grupe; -legure sistema aluminij silicij (silumini), -legure sistema aluminij-bakar (AlCu), -legure sistema aluminij-mangana (AlMg)
3.1. Aluminij-silicij (silumini) Ovo je najpoznatija legura aluminija za livenje.Sadraj silicija kao glavog legirajueg elementa,gdje od 6-13% I oko 0,2-o,5%magnezija. Silumini nemaju veliku vrstou jer se u njima poslije livenja obrazuje relativno gruba lamelasta struktura sa ukljucima silici 2.
Tabela 3.Rastvorljivost Si u Al % Si Temperatura C 577 1,65 500 0,8 400 0,3 300 0,1 250 0,05
234
Sl.2. Dijagram stanja Al-Si Na slici prikazan je diagram stanja Al-Si.Porast tvdoe I istoe koji se postie termikim taloenjem je vrlo mali tako da nije naao praktinu primjenu. Ove legure se odlikuju izvanrednim livakim osobinama,one ne propustaju tenosti niti gasove. Dobro se autogeno zavaruju I imaju zadovoljavajua mehanika svojstva.Ova legura ima poboljanu otpornost prema koroziji od istog aluminija jer se stvara zastitni sloj SiO2x H2O. Prisustvo silicija utie I na smanjenje koeficijenta toplotnog irenja to je u nekim sluajevima veoma znaajno npr.za izradu klipova motora. Nedostatak silumina je njegova izrazita sklonost ka upijanju plinova,uslijed ega odlivci mogu postati porozni.Takoer se nedostatkom moe smatrati primjetno opadanje vrstoe sa porastom temperature,preporuuje se da radna temperature ne smije da prelazi 300 C.
3.2. Aluminij-bakar Al-Cu
Aluminij gradi sa intermetalnim jedinjenjem Al2Cu eutektiki sistem.Eutektika koncentracija iznosi 33% Cu,a temperature 548 C.Rastvorivost brakra u aluminiju data je u sljedeoj tabeli; Tabela 4.rastvorivost Cu u Al % Si Temperatura C 577 1,65 500 0,8 400 0,3 300 0,1 250 0,05
U strukturi livene legure aluminija sa 5% Cu javljaju se nehomogeni dendritni kristali vrstog rastvora eutektikuma.U pod autektikim legurama sa 5,7-33%Cu, primarni dendrite nalaze se u eutektikumu.Pri veima sadrajima Cu izdvajaju se primarni I tvrdi Al2Cu kristali.Dodatkom od 1% Cu,zatezna vrstoa se poveava na 210 N/mm2.Legure sa veim sarajem bakra se mogu poslije kaljenja na 5500 C ojaavati termikim taloenjem.
235
Sl.3. Dijagram stanja aluminij bakar Al-Cu

3.3. Aluminij-Magnezij Al-Mg
Ove legure najece sadrze 9.5 do 11.5 % Mg i odlikuju se dobrim mehanikim svojstvima kao i dobrom otpornou prema koroziji,a naroito prema morskoj vodi i slabim alkalnim rastvorima. Sa poveanjem sadraja magnezija a naroito preko 10% opadaju njegove plastinosti i zavarljivost. Ove legure se primjenjuju za srednje optereenje djelove u opem mainstvu,hemijskoj,predrambenoj industriji,arhitekturi itd. Legure ovog sistema legiranja koriste se kao i za livenje tako i za gnjeenje. Praktino su pogodne za termiko taloenje,ali posjeduju visoku vrstou i tvrdou koja ne opada njegovim zagrijavanjem. Legure aluminijmangana u pijesku imaju granicu teenja 100 N/mm2,zateznu vrstou 180 N/mm2 i izduenje 20%. Tabela 5. Rastvorljivost Mg u Al % Mg Temperatura C 451 15,35 400 11,5 300 6,5 200 3,5 100 2,95 Pri neodgovarajuoj termikoj obradi legure Al-Mg postoji opasnost od naponske korozije. Da bi se sprijeila interkristalna korozija,legura se mora termiki obraditi posebnim postupkom. Ovaj postupak se sastoji od toga da se ova legura ari na 530 C i tada kali u vodi.Na taj nain se najvei dio taloga pretvori u rastvor i nastaju presieni kristali vrstog rastvora.Zatim se kaljena legura odgrijava na 80 C.Jedan dio u Mg u viku se izdvaja kao Al3Mg2 u obliku diskontinualne mree na granicama zrna. Legura Al-Mg u kojoj je Al 3Mg2 izvodjena na ovaj nain postojana je prema koroziji jer se izmeu pojedinih Al 3Mg2 ponovo nalazi hemiski vrlo postojana faza vrstog rastvora, tako da se napad korozije prekida.Ako je temperature odgrijavanja u kojem sluaju vea od 80 C,otpornost prema koroziji je umanjena. Pri neodgovarajuoj termikoj obradi legure Al-Mg postoji opasnost od naponske korozije. Da bi se sprijeila interkristalna korozija,legura se mora termiki obraditi posebnim postupkom.
236
Sl.4. Dijagram stanja aluminij-magnezijum Al-Mg Ovaj postupak se sastoji od toga da se ova legura ari na 530 C i tada kali u vodi.Na taj nain se najvei dio taloga pretvori u rastvor i nastaju presieni kristali vrstog rastvora.Zatim se kaljena legura odgrijava na 80 C.Jedan dio u Mg u viku se izdvaja kao Al3Mg2 u obliku diskontinualne mree na granicama zrna. Legura Al-Mg u kojoj je Al 3Mg2 izvodjena na ovaj nain postojana je prema koroziji jer se izmeu pojedinih Al 3Mg2 ponovo nalazi hemiski vrlo postojana faza vrstog rastvora, tako da se napad korozije prekida.Ako je temperature odgrijavanja u kojem sluaju vea od 80 C,otpornost prema koroziji je umanjena.
4. ALUMINIJEVE LEGURE ZA GNJEENJE Legure za gnjeenje su dvo ili vie komponentne legure aluminijuma,dobivene pretapanjem aluminijuma sa odgovarajuim elementima koji e obezbjediti sposobnost materijala da se dobro plastino obrauje. Legure namjenjene plastinoj obradi na toplo ili hladno su najee vie komponentne legure a legirajui elementi su mangan , magnezijum, bakar, silicij I cink i drugi elementi u zavisnosti od potrebe. Prema tehnolokoj namjeni legure moemo podjeliti na: Legure za obradu deformacijom ( gnjeenjem ), Legure za livenje. Ovdje e biti tema o legurama za obradu deformacijom (legure za gnjeenje). Moemo ih podjeliti u dva osnovna tipa: Legure ojaane termikom obradom (kaljive), Legure koje se termiki ne obrauju (nekaljive). 4.1. Legure ojaane termikom obradom 4.1.1. Duraluminijum (dural) Njemaki naunik Alfred Vilm je pripremio leguru sa; 95,5% Al , 4% Cu, 0,5%Mg , pa je tu leguru zakalio.
Poslije kaljenja vie puta je izmjerio tvdou legure i dobio razliite rezultate, pa je posumnjao u ispravnost aparature, ali kasnija istraivanja su pokazala da se vrstoa i tvrdoa legure u toku vremena poveava. Tako je otkriven fenomen "starenja" i mada Alfred Vilm nije teoretski objasno ovu pojavu, on je eksperimentalnim putem odabrao optimalni sastav legure i reim termike obrade i svoj patent prodao pod nazivom duraluminijum. Postupak dobijanja legure duraluminijuma; - Zona minimalne otpornosti dobija se zagrijavanjem na temperaturu od 350o C, to predstavlja praktini interes za tehnoloku obradu, jer tada materijal postaje pogodan za obradu za plastinom deformacijom, - Poslije zavretka obrade sa ovako omekanim materijalom gotovi dijelovi se podvrgavaju kaljenju, - vstoa i tvrdoa durala se ne poveava odmah poslije kaljenja, kao to je sluaj kod elika, ve postepeno sa vremenom od nekoliko dana, -Kaljenje se izvodi na taj nain to se legura potapa u kadu sa zagrijanim rastvorom soli natrijuma i kalijuma na temperaturi oko 500o C, pa se zatim brzo hladi u vodi, - Hlaenje pri kaljenju se vri u vodi na sobnoj temperaturi, a zatim se predmet pere u toploj vodi radi uklanjanja soli koje su jako korozivne, potom se odlae u skladite gdje na vazduhu odpoinje proces "prirodnog starenja". - Proces starenja se moe ubrzati ukoliko se predmet poslije zagrijavanja hladi u vodi, a zatim sui u struji toplog vazduha-vjestakog starenje. Ukoliko se odmah poslije kaljenja dijelovi uvaju na niskimtemperaturama, proces starenja se naglo produava ili se ak uopte i ne pojavljuje, to se koristi za uvanje legura namjenjenih plastinoj obradi. Do danas je razvijeno vie legura koje se donekle razlikuju po sastavu, nainu termike obrade i oznakama, ali se svi zovu istim imenom- durali. Legure duraluminijuma dijele se u dva osnovna tipa : Prvi tip legure sadrzi - Al; 3,8-4,8 %Cu; 0,5%Mg; 0,5%Mn; 7%Si; Drugi tip legure sadrzi - Al; 3,8-4,5%Cu; 1,2-1,8%Mg; 0,5%Mn; 5%Si. Legure durala se koriste za izradu konstrukcionih dijelova srednje I poviene vrstoe , kada se trae dobre zamorne karakteristike I zadovoljavajua postojanost prema koroziji. Dural od 93,5% Al, 4,4% Cu, 1,5% Mn i 0,6% Mg je jedan od najvie primjenjivanih materijala za izradu vazduhoplova. Legura koja se koristi za izradu spoljnje oplate aviona, za izradu krila aviona za zavrni deo trupa AlCu4Mg1 Kada se aluminijumu dodaje cink u kombinaciji sa magnezijumom, dobija se veoma vrsta legura koja ima oznaku AlZn5Mg3 koja se koristi za jako napregnute konstrukcije u avijaciji. Duraluminijim u korodirajuoj slanoj sredini vrlo brzi korodira i propadne pa je bilo neophodno pronai tehniku da se zatiti od korozije. Tako je stvoren materijal koji se naziva Al-klad (Alclad). Dobija se postupkom koji se u engleskom jeziku naziva cladding. Ideja je bila da se po povrini duraluminijuma nanese tanak sloj istog aluminijuma koji vrlo brzo oksidira i stvara zatitni sloj oksida (Al2O3) koji titi od dalje korozije. Kaljenje duraluminijuma sastoji se u zagrijavanju do 500 + - 10 C sa hlaenjem u vodi sobne temperature. Odreene temperature kaljenja treba se pridravati radi uspjenog zakaljivanja jer zagrijavanje nie od 490C dovodi do nepotpunog kaljenja, a zagrijavanjem vie od 510C izaziva forsirani porast zrna to dovodi do poveanja krtosti. Specifinost duraluminijuma je ta sto se nakon kaljenja ne postie odmah vrstoa I tvrdoa, kao kod elika ve tek u toku 5 -6 dana, a najvei prirast vrstoe I tvrdoe je u toku prvih 12 sati .Ovaj proces postepenog ovravanja naziva se starenje.Starenje pri sobnoj temperaturi u vremenu od 5-6 dana naziva se prirodnim starenjem. Starenje nakon kaljenja moe biti ubrzano zagrijavanjem do 100-150 C i traje 3-4 sata.Ovako starenje naziva se vjetako starenje. Promjena vrstoe duraluminijuma u toku starenja na razliitim temperaturama vidi se iz dijagrama na (slici 5. )
arenje se primjenjuje prije obrade duralumnijuma savijanjem , presovanjem , razvrtanjem, itd. Bezopasna obrada na hladnom moguca je tek nakon predhodnog zarenja duraluminijuma. Zarenje duraluminijuma sastoji se u zagrijavanju na 350 + - 10 C na neznatnom dranju na toj temperaturi i zatim hlaenjem. arenjem se smanjuje tvrdoa i vrstoa duraluminijuma.
Sl.5. Promjena vrstoe duraluminijuma u toku starenja na razliitim temperaturama arenje se primjenjuje prije obrade duralumnijuma savijanjem , presovanjem ,razvrtanjem, itd. Bezopasna obrada na hladnom mogua je tek nakon predhodnog arenja duraluminijuma. arenje duraluminijuma sastoji se u zagrijavanju na 350 +C.- 10 C na neznatnom dranju na toj temperaturi i zatim hlaenjem. arenjem se smanjuje tvrdoa i vrstoa duraluminijuma.
4.2. Avijali
Kod ovog tipa legure, sadraj Cu u odnosu na dural je znatno snien, dok je sadraj Si relativno visok takoe sadri i Mg. Ima nii nivo vrstonih karakteristika ali bolje duktilne osobine u odnosu na dural.Zavarivi su i imaju korozivnu postojanost . Njihova prednost je i dobra otpornost prema lomu usljed zamora .Ojaanje u avijalima je rezultat djelovanja intermetalne faze Mg2Si. Uticaj dodatka silicija (Mg2Si) na vrstou kod legure Al-Mg-Si
Sl.6. Uticaj dodatka silicija (Mg2Si) na vrstou kod legure Al-Mg-Si

Legura avijal se kali sa temperature 515C do 525C u vodi , a ojaavanje bilo prirodnim bilo vjetakim starenjem na temperaturi 160 C traje 12 sati. Vjetako starenje treba realizirati odmah nakon kaljenja , u protivnom se dostie nii novom vrstonih osobina. Iz legura tipa avijal izrauju se limovi, profili, cijevi i sl. Ova legura se obino koristi za konstrukcione dijelove koji nisu izloeni naroitim optereenjima, ali uglavnom gdje se trai visoka plastinost na normalnim i povienim temperaturama.
4.3. Visokovrste legure aluminijuma
Samostalnu skupinu termiki obraenih legura ine tvz. visokovrste legure. Nivo vrstoe im je 500 do 600 Mpa, uz niu plastinost u odnosu na durale. Ove legure su pored bakra i magnezija obino legirane i sa cinkom (5-8 %). U svojstvu ojaavajuih intermetalnih faza javljaju se : -MgZn2; Al2Mg3 (T faza) -Al2CuMg (S faza) Sa povienim sadrajem cinka i magnezija poveava se vrstoa navedenih legura ali se i djelom sniava nivo duktilnih osobina, kao i korozione postojanosti. Dodatkom kroma i mangana dolazi do povienja korozione postojanosti. Visokovrste legure aluminijuma se obino kale na temperaturama od 456C do 480C hlaenjem u hladnij ili zagrijanoj vodi a zatim se podvrgavaju starenju na temperaturama od 120 C do 145C u trajanju od 8 do 16 sati.
4.4. Legure aluminijuma za kovanje i presovanje
Legure aluminijuma namjenjene preradi kovanjem i presovanjem karakteristine su po izvanrednim osobinama plastinosti na temperaturi obrade od 380C do 470C. Navedeni tipovi legura se obino legiraju sa bakrom i magnezijem te dodatno sa manganom.Radi se o legurama slijedeeg sastava: -(1,8-12,6)%Cu ; (0,4-0,8)%Mg ; (0,4-0,8)%Mn ; (0,7-1,2)%Si -(3,9-4,2) %Cu ; (0,4-1) %Mg ; (0,4-1) %Mn ; (0,5-1) %Si. Ova posljednja legura svojim sastavom je veoma slina duralu. Dostie se vrstoa od 430 do 480 Mpa uz izduenje od 10 do 13%, pri emu se ovaj drugi tip legure (sa vie bakra) koristi za jae optereene kovane elemente. Kaljenje ovih legura se vri sa temperature od Tabela 6. Smjernice za upotrebu legura za gnjeenje
240
490C do 515 C zatim se hlade u vodi , zatim se podvrgava starenju na temperaturi 150C do 165C u trajanju od 6 do 15 sati.
4.5. Legure aluminijuma nenamijenjene termikoj obradi
Osnovni tip ovih legura su legure sa dodacima magnezija i mangana. Kod legure aluminijummagnezijum sadraj magnezija ne ide preko 5,5% jer pri veem sadraju dolazi do jae interkristalne korozije.Odlikuju se velikom antikorozionom otpornou naroito prema
morskoj vodi. Glavni izvor ojaanja je poviena vrstoa osnovnog vrstog rastvora , dok izluene faze samo minorno doprinose ukupnom nivou dostignute vrstoe. Legure Al-Mg se dodatno legiraju manganom, to omoguava precipitaciju estica Al6Mn koje imaju dvojako dejstvo (ojaavaju matricu i profinjuju zrno). Ove legure se primjenjuju u arenom stanju ili u stanj nakon plastine deformacije. arenje se obino vri na temperaturama 310C do 410C sa naknadnim hlaenjem na zraku. Navedene legure se dobro oblikuju, zavaruju i dostiu dobar nivo korozione postojanosti.Obrada rezanjem naroito u arenom stanju prilino je oteana. Ove legure se mogu uspjeno koristiti za dijelove konstrukcija od kojih se trai visoka koroziona postojanost kod niih nivoa mehanikih optereenja. Uopteno se moe rei da se ove legure odlikuju velikom plastinou, korozionom otpornou i sposobnou zavarivanja ali im vrstoa nije naroito velika. U tabeli 6. dat je pregled legura za gnjeenje prema JUS standardu.
5. ZAKLJUAK
U mainstvu aluminij kao i njegove legure ima veoma veliku primjenu.Ovo je material koji je nainio reveoluciji u metalurgiji, ali i u drugim oblastima.Danas je nemogue zamisliti automobilsku industriju,avio industriju,graevinarstvo bez aluminija. Ovo je material koji je napravio revoluciju u ovim oblastima. Nedavno sprovedena studija dokazala je da upotreba aluminijuma u konstrukciji automobila u Evropi pokazuje stabilan rast, a isti je posebno izraen u posljednje dvije decenije. Tokom 1990. godine automobili su u prosjeku imali oko 50 kg ovog lakog metala. Do 2005. godine ova brojka je narasla na 132 kg, a oekuje se dodatni rast od 25 kg do 2010. godine. Aluminijum je dosta laki od konvencionalnog elika, a omoguava smanjenje teine vozila i poboljanje njegove ekonominosti. Jedini problem jeste cijena ovog metala. Studiju je sproveo Knibb, Gomerzano & Partners sa Evropskom asocijacijom za aluminijum, a studija je bazirana na 15 miliona automobila proizvedenih u Evropi tokom 2006. godine. Aluminijum se moe koristiti za proizvodnju brojnih komponenti automobila, ukljuujui dijelove motora, karoserije, pa ak i enterijera. Automobili poput Jaguara XJ intenzivno koriste aluminijum za konstrukciju karoserije, omoguavajui smanjenje teine u odnosu na automobile slinih dimenzija. Sa sniavanjem trokova proizvodnje aluminijuma sigurno je da e njegova primjena u konstrukciji automobila biti sve ea. Takoe svoju primjenu je naao I u predrambenoj industriji, ali ne samo da je naao nego jo uvijek pronalazi.
6. LITERATURA
[1.] Harai N.: Ininjerski metalni i nemetalni materijali, Mainski fakultet u zenici, 2005. [2.] Hadipai A.: Materijali u mainstvu, Dom tampe Zenica, 2002. [3.] Harper Charles A.: Handbook of materials for products design, McGRAW-HILL2001. [4.]*** Standardi za aluminij i njegove legure [5.]*** Razne Internet adrese
242
ANALIZA TRANSPORTA MATERIJALA U INDUSTRIJI PLASTINIH DIJELOVA

Armin Nurki, Mainski fakultet u Tuzli, Univerzitetska 4, Tuzla
Rezime: Ovaj rad obuhvata osnovne odlike industrije plastinih dijelova, osnovnu podjelu kao i analizu samog proizvodnog procesa. Posmatrani proizvodni proces je na osnovu analize optimiran u pogledu unutranjeg transporta materijala. Optimizacija je izvrena prema ekonomskom kriteriju i kriteriju minimalnog transporta materijala. Kljune rijei: proizvodni sistem, transportni sistem, transportna sredstva, maine za brizganje materijala, mjerno-kontrola analiza.
ANALYSIS OF TRANSPORT MATERIAL IN INDUSTRY OF PLASTIC PARTS

Armin Nurkic, Faculty of Mechanical engineering, Univerzitetska 4, Tuzla
Summary: This paper covers basics characteristic industry of plastic part, basic division, and manufacture process analysis. Observed manufacturing process is optimizated by internal material transport. Process of optimization is exquisitely by economic criterion and criterion of minimal material transport. Key words: manufacturing process, transport system, trasport resources, molding machines, controlmeasurement analysis.
1. UVOD
Analizom proizvodnih kapaciteta industije plastinih masa dolazi se do podataka koji nam govore neto vise o samom toku materijala unutar proizvodnog procesa. Analiza je izvrena pomou real-time praenja samog procesa. Ovakav nain praenja procesa proizvodnje daje nam stvarne podatke sa kojima je mogue vriti proraune u pogledu optimizacije proizvodnog procesa. Optimizacija svakog procesa donosi smanjenje trokova, fiksnih i varijabilnih, a podie radnu sposobost i gotovost samog procesa. Otpimizacija transportnih tokova vrena je prema dva kriterija, ekonomskom kriteriju i kriteriju minimalnih transportnih tokova materijala. Posmatrani proces je mogue optimizirati i prema vie kriterija, ali ova dva kriterija su dovoljna da opravdanost implemntacije novog sistema transporta, odnosno novih transportnih sredstava u posmatrani proces.
243
2.
OSNOVNE DIJELOVA
KARAKTERISTIKE
INDUSTRIJE
PLASTINIH
Proizvodni procesi mogu se posmatrati u vie segmenata, ali dananja podjela proizvodnog procesa obuhvata i trzite kao izvor i ponor proizvoda, odnosno mjesto na kome proizvod nastaje i na kome proizvod zavrava. Ove karakteristike predmet veine podijela i kao takve mogu se i defininirati na vie naina. Najzastupljenija podjela tokova u ovoj industriji je predstavljenja kao : - primo-predajno skladite, - skladite sirovina, - skladite gotovih proizvoda, - proizvodnja. Pored ovih osnovnih dijelova, postoji jo i segment mjerenja i kontrole. Ovaj segment proizvodnog procesa je sve vie postaje zastupljen u ovoj industrijskoj grani zbog stroiji i preciznih zahtjeva trista. Pored ovih podjela ovu industrija oslikava i neprekidan, ustaljen, unaprijed definisan proizvodni proces i proizvodni program.
Slika 1. Tok materijala u industiji plastinih dijelova. Svaki segment ove industije zasluuje posebnu panju pri razmatranju zbog vanosti svakog pojedinano u sveukupnom funkcioniranju. Primo-predajno skladite predstavlja protono skladite materijala, a kao takvo predstavlja prvi korak u ovoj industiji. Ovo mjesto nije usko grlo jer kao takvo nikada se ne koristi istovremeno za primanje i predaju materijala. Skladite sirovine u osnovi moraju odgovarati projektovanom tehnolokom proces, odnosno projektovanim zahtjevima koji bi obezbjedili kontinuiran proces. Proizvodnja u ovoj industriji sastoji se od sljedei koraka: - opsluivanje maina, - probna serija, - kontrola, - poetak procesa, - odprema gotovi dijelova, - kontola, - pakovanje. Skladite gotovih dijelova je prostor koji je usko povezan sa primo-predajnim skladitem jer proizvodnja ovog tipa je veoma blizu proizvodnje prema potrebama kupaca ili na zahtjev kupca just in time.
244
3.
OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROIZVODNOG INDUSTRIJI PLASTINIH DIJELOVA
PROCESA
Prema ve napravljenoj podijeli samog proizvodnog procesa koji je prikazan slikom 2, moemo zakljuiti da je proces na oigled jednostavan, dok on to u stvarnosti nije. Razlog tome je i velik broj parametara koji se prate u toku odvijanja samog procesa.
Slika 2. Tok procesa proizvodnje. Sve ove dijelove procesa proizvodnje mogue je jo povezati na nekoliko naina i povezati ih preko razliiti veza. To se moe vidjeti nabolje kroz prikaz radnih mjesta, naina rasporeda, bitnosti pojedinih segmenata i edukovanosti radnika na tim poslovima. Prekid kontinuiranog procesa proizvodnje moe da se prekine zbog sljedeih elemenata: - nedostatak energenata, - nedostatak sirovine, - loa kontrola parametara. Meutim svaki proces je odreen uslovima pa tako je i ovaj proces odreen uslovima koji moraju biti ispunjeni da bi dolo do optimalnog procesa. Uslovi su sljedei: - pritisak ubrizgavanja, - temperatura ubrizgavanja, - brzina ubrizgavanja, - brzina plastifiikacije, - protupritisak, - naknadni pritisak, - vrijeme trajanja naknadnog pritiska, - vrijeme hlaenja, - vrijeme stajanja, - ulivni sistemi i kanali, - put toka mase, - debljina stijenke. Da bi poboljali kvalitet samog proizvoda u ovom procesu imamo parametre materijala, a oni kao takvi su osonova za daljnu analizu. Za takvu jednu analizu potrebno je poznavati: - reoloke karakteristike (viskoznost, smina vrstoa taline i njihova ovisnost o temperaturi),
termike karakteristike (gustoa, toplotna vodljivost, specifina toplota i parametri koji prikazuju granine vrijednosti), karakteristike za skupljanje u kalupu i zatezanje; iz termodinamikih odnosa polimernih materijala, koji se prikazuju pvT-dijagramima, da se izraunati zapreminsko skupljanje. Skupljanje je ovisno o reolokim, termikim i mehanikim odnosima naroito u fazi naknadnog pritiska i hlaenja. Zbog anizotropnosti skupljanja izvoenje linearnog skupljanja iz zapreminskog nije mogue.
Karakter svakog proizvodnog procesa u industriji plastinih dijelova je obilan broj parametara koji se prate, ali kao takav ne predstavlja kompleksan proces zbog softverskih paketa koji se ugrauju u ovakve procese.
4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROIZVODNOG PROCESA
TRANSPORTA
UNUTAR
Transportni sistem kao skup elemenata koji sainjavaju podsistem moemo klasificirati kao skup: - transportnih sredstava, - transportnih saobraajnica sa potrebnom pripadajuom opremom, - opreme i sredstava za rukovanje materijalom koji se transportira, - opreme za upravljanje upravljai sistemi, - pomone opreme signalni ureaji, sigurnosni ureaji, mjerni ureaji, itd., - operatera ljudskog kapaciteta. Svaki transportni sistem u principu moe biti neautomatizovan, poluautomatizovan ili u potpunosti automatizovan. Transport u samom proizvodnom procesu predstavlja znaajan segment jer kao takav direktono utie na : - vrijeme trajanja proizvodnog procesa, - iskoritenje proizvodnih kapaciteta, - iskoritenje ljudskih kapaciteta, - produktivnost rada, - iskoritenje radnog i skladinog prostora, - proizvodne trokove. Transport kao karika sistem u svakom proizvodnom procesu predstavlja je neizbjean ali kao takav ima karakter izvora trokova. Ovo se temelji na injenici da se transportom ne poveava vrijednost proizvoda nego se njime stvaraju neizbjeni trokovi, a koje moemo podijeliti u dvije osnovne grupe, i to na stalne i varijabilne. Ova podjela ovisi o samom karakteru procesa, rasporedu sredstava za rad, sirovine, i drugih elemenata koji uestvuju u procesu proizvodnje. U industriji plastinih dijelova imamo serijsku proizvodnju a ona karakterie kontinuiranost procesa, unaprijed odreen tok mateijala i definisane kljune i reperne tae, kao i niz drugi podataka o samom procesu proizvodnje.
246
5. INSTALIRANI I OPTIMIRANI PROIZVODNOG PROCESA
TRANSPORT
UNUTAR
Poto industrija plastinih dijelova ima karakter maloserijske, serijske i velikoserijske industrije, u ovisnosti o iskoritenju proizvodnog kapaciteta u odnosu na potrebe trista, ona kao takva zahtjeva transportni sistem koji e opsluivati sve segmente proizvodnog procesa. Svaki transportni sistem kroz transportna sredstva tog sistema daje odreene karakteristike. Neke od karakterisitika sredstava su: - organizovano i unaprijed odreena svaka transportna operacija, - mogunost kombinovanja transportnih sredstava i ureaja, - mogunost racionalizacije vremenskih tokova transportnih sredstava, - mogunost automatizovanja, - mogunost optimizacije, - pogodnosti za odravanje. Naime, poto se radi o serijskoj proizvodnji koja definie i sam nain transporta, moraju biti ispunjeni i neki od preduslova, a to su: - da su sva sredstva i ureaju kontinuiranog tipa, - potreban visok stepen automatizacije, - potreban visok stepen pouzdanosti, - potreban visok stepen funkcionalne gotovosti, - potreban visok stepen raspoloivosti, - nizak procenat udjela ljudskog rada, - niska zauzetosti raspoloive radne povrine, - visok stepen iskoritenja transportnog sredstva, - kratke i sigurne tokove materijala. Ovo su samo neki od zahtijeva koji su postavljeni prije samog projektovanja transportnog sistema, ali kao takvi daju jasne ulazne informacije kako i na koji nain se odrediti pri projektovanju. Karakteristika ovog transportnog sistema je to to je isti predvien za transport komadnog materijala, i to pojedinanog komadnog materijala bez dodatnih elemenata kao to su ambalaa, palete, kontejneri i slino. Na slici 3 prikazan je posmatrani raspored proizvodnih sistema. Pozicijama 1 oznaene maine za brizganje, pozicijom 2 predstavljeno je mjesto za kotrolu i pakovanje i poizcijom 3 je oznaeno kotrolno mjesto. Trenutni raspored maina ne daje mogunost implementacije idejnog projektovanog transportnog sistema, pa se prije svega prostupa razmjetaju maina i ureaja potrebnih za ispunjenje preduslova koji su pometi. Pristup rasporedu maina napravljen je zadovoljenjem uslovom minimalne povrine i minimalne transportne udaljenosti od primo-predajnog skladita.
247
Slika 3. Posmatrani proizvodni sistem. Trenutni instalirani transportni sistem se ogleda u tome da iz maina za brizganje putem kosog trakastog transportera vri punjenje sanduka na plaletama, koji se nakon toga pomou viljukara odprema prema mjestu za vizulenu kontrolu i pakovanje. Ovakav sistem proizvodnje i transporta zahtjeva u trobrigadnom sistemu rada sedam osoba za rad. Raspodjela rada se vri na nain da dvije osobe rade na mjestu za vizuelnu kontrolu i pakovanja, dvije osobe za unutarnji transport i na opsluivanju maina sirovinom, a po jedna osoba na kontrolnom mjestu, skladitnom prostoru i jedna osoba za primo-predajno skladite.
Slika 4. Projektovani proizvodni i transportni sistem. Slika 4 pokazuje novi raspored maina i tokove materijala od maina za brizganje preko transportnog sredstva do mjesta za pakovanje i vizulenu kontrolu. Prema proraunu za transportna sredstva odabrani su viljukar i transporter. Karakteristike proraunatog i odabranog trakastog transportera su sljedee: - ravno voena traka za komadni materijal, - traka za horizontalni pravolinijski transport, - pokretna prekidna konstrukcija, - jednosmjerni konvejer sa mekanom trakom. Projektovani transportni sistem sastoji se sada od osam opsluujuih trakastih transportera za kosi transport (koriteni od predhodnog sistema) i etiri horizontalna trakasta transportera. Kontrola i upravljanje ovim transportnim sredstvima je djelimino automatizovana, ali osobina fleksibilnosti i pogodnosti za odravanje je dosta visoka.
Optimizacija ovakvog procesa transporta unutar proizvodnog procesa ogleda se u nekoliko stavki: - duina transportnih staza saobraajnica, - nainu transportovanja, - rasporedu osnovnih sredstava proizvodnog procesa, - smanjenju trokova usljed nemara ljuskog, - smanjenju trokova prema cijeni rada, - smanjenju pokrivenosti proizvodne povrine. Nakon to je izvreno projektovanje i optimizacija, ovakav proizvodni proces mogu u potpunosti opsluivati pet osoba i to na sljedeim radnim mjestima sa pripadajuim radnim zadacima: - dvije osobe za pakovanje i vizulenu kontrolu, - jedna osoba za opsluivanje maina sirovinama i unutranji trasport - jedna osoba za mjerno-kontrolno mjesto - jedna osoba za skalditni i primo-predajni prostor.
6. ZAKLJUAK
Analiza transpotra materijala u industriji plastinih dijelova je sloen i dugotrajan proces, koji kao takav zahtjeva i ozbiljniju analizu na temelju znanstvenih i iskustvenih spoznaja. Nivo automatizacije svakog procesa, pa i procesa toka materijala treba teiti ka poveanju, ali isto tako treba voditi rauna o fleksibinosti proizvodnog procesa prema zahtjevima trita. Posmatrani pokazatelji su dali osnovu za pristup projektovanju, odnosno optimizaciji proizvodnog procesa u pogledu transportnog sistema transportnih sredstava. U pogledu tehnolokog aspekta, svaki runi transport treba mehanizovati gdje god je to mogue. Ovakav nain je temeljen na ekonomskim osnovama, udjelu trokova proizvodnog procesa u jednininoj cijeni gotovog proizvoda, i samoj humanizaciji rada. Za same transportna sredstava odabrani su najjednostvani ureaji koji osiguravaju minimum projektovanih zahtjeva. Svaki proizvodni proces koji u sebi sadri trenutni transportni sistem potrebno je podvrgnuti analizi u cilju njegove optimizacije.
7. LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] Jurkovi M., Tufeki D.: Tehnoloki procesi projektiranje i modeliranje. Univerzitet u Tuzli, Tuzla 2000., Zelenovi D., Projektovanje proizvodnih sistema. Univerzitet u Novom Sadu, Nauna knjiga, Beograd 1987., elo R., Tufeki D.: Fleksibilni transport. Univerzitet u Tuzli, Tuzla 2002., Toi S.: Proraun maina neprekindnog transporta i dizalinih ureaja, Univerzitet u Beogradu, Mainski fakultet, Beograd 2001., elendi B., Vertikalni, kosi i horizontalni transport, Delta pres, Beograd 1973.,
249
EFFECT OF REHEAT TEMPERATURE ON CHARPY NOTCH TOUGHNESS OF MARTENSITE AND LOWER BAINITE
Gorazd Kosec1,2
1
University of Ljubljana, Faculty of Natural Science and Engineering, Akereva 12,1000 Ljubljana, Slovenia 2 ACRONI d.o.o., B. Kidria 44, 4270 Jesenice, Slovenia
ABSTRACT
In high yield stress structural steels the carbon content is generally low. By lower content of hardenability increasing alloying elements, in the heat affected zone (HAZ) layer with the must coarsened grains the product of austenite transformation is a microstructure consisting of a significant share of lower bainite, while in higher carbon steel mostly martensite is formed. The Charpy notch toughness was determined in a wide range of temperature for the same steel with a microstructure consisting of martensite and lower bainite and for both constituents after a reheat simulating the deposition of the next welding pass. The notch toughness was much greater for lower bainite than for martensite, however, after reheat the toughness is diminished much more for lower bainite, than for martensite.
1. Introduction
The content of carbon is lowered in modern structural steels to prevent the formation of martensite in the coarse grained layer of the welds heat affected zone. For such steels, the preheat before the welding is not necessary to decrease the cooling rate below that enabling the transformation of austenite to martensite and the transformation occurs by a process related to the diffusion of carbon.
Figure 1. Gasoline tank in Sermin near Koper, Slovenia made from the steel Niomol 490 K.
250
Earlier investigations have shown that the toughness in the heat affected zone of the steel Niomol 490 K is higher, if transformation to martensite is prevented, however, after reheat the toughness is decreased less in this case.
2. Investigation work
The investigations reported were performed on a steel Niomol 490 K with the following chemical composition: 0.11 % C, 0.34 % Mn, 0.014 % Ti, 0.032 % Nb and 0.54 % Cr, and a microstructure of fine grains of ferrite and pearlite (Figure 2), with a high Charpy toughness in upper shelf range and the transition temperature of about 70 oC.
Figure 2. Microstructure of the steel Niomol 490 K in the as delivered state (SEM). From 12 mm plates unnotched Charpy specimens were prepared, heated for 5 minutes at 1250 oC and than quenched in hot water (Figure 3) or in a lead bath at the temperature of 400 oC (Figure 4).
Figure 3. Microstructure of the steel Niomol 490 K after heating 5 minutes at 1250 oC and than quenched in hot water (SEM).
Figure 4. Microstructure of the steel Niomol 490 K after heating 5 minutes at 1250 oC and than quenched in a lead bath at the temperature of 400 oC (SEM).
251
In this way, a microstructure of martensite and lower bainite were obtained, the first was formed by the non diffusional transformation, and the second by the diffusional transformation of austenite. Half of the specimens were than submitted to reheat of 5 seconds at 750 oC and air cooling (Figure 5).
Figure 5. Microstructure of the steel (see Figure 3) after heating 5 minutes at 1250 oC, than cooling in the water and reheated 5 seconds at 750 oC (SEM). The reheat microstructure is very different from that after quenching, inspite of the short annealing low in the two phases + range. The Charpy notch was on both kinds of specimens prepared after thermal treatment. The dependence of Charpy notch toughness versus testing temperature is shown for all specimens (Figures 6 and 7). The toughness of martensite is low, of only about 45 J at 0 oC and it is lower after reheat. The toughness of lower bainite is much higher, of 185 J at 0 oC. After reheat the toughness is low, between 10 J and 20 J, for both microstructures.
225 200 175
1250 C / Pb 1250 C / Pb + 750 C
Toughness (J)
150 125 100 75 50 25 0 -200
-160
-120
-80
-40
40
80
Temperature (C)
Figure 6. The dependence of Charpy notch toughness versus testing temperature for steel quenched to the martensite and for the same steel reheated 5 seconds at 750 oC.
252
100 90 80 70 1250 C / water 1250 C / water +750 C
Toughness (J)
60 50 40 30 20 10 0 -200
-160
-120
-80
-40
40
80
Temperature (C)
Figure 7. The dependence of Charpy notch toughness versus testing temperature for steel quenched to the bainite and for the same steel reheated 5 seconds at 750 oC.
3. Conclusions
It was experimentally confirmed that for a low carbon microalloyed steel and by equal austenite grain size, the Charpy notch toughness of lower bainite is at 0 oC much higher than the toughness of martensite. After reheat for 5 seconds at 750 oC intented to simulate the changes of microstructure at the deposition of the next welding pass, the toughness is lower and similar for both microstructures. However, after reheat the initial toughness of bainite is decreased by more than ten times, while the toughness of martensite only for approximately four times. The investigations are continued with the aim to explain the mechanism of the toughness lowering for both microstructures.
Acknowledgement
Author thanks very much to his supervisors: prof.dr. A. Smolej, prof.dr. F. Vodopivec and prof.dr. J.V. Tuma for their support at scientific, investigation and engineering work, and Ministry of High Education, Science and Technology of Republic Slovenia for the financial support .
4. References

VODOPIVEC, Franc, KOSEC, Ladislav, BRESKVAR, Bojan. Properties and fracture of structural steels in transition temperature range. Metallurgy, 2000, vol. 39, no. 3, pp. 139-146. VODOPIVEC, Franc, KOSEC, Gorazd, GRBI, Stanko, KMETI, Dimitrij. On the austenite transformation during the cooling of steel Niomol 490 K welds. Materials and Technologies, 2004, vol.. 38, no. 3/4, pp. 149-153. KOSEC, Gorazd, SMOLEJ, Anton, VODOPIVEC, Franc, VOJVODI-TUMA, Jelena. Austenite transformation of Niomol 490 k steel. Metallurgy, 2006, vol. 45, no. 3, p. 200. KOSEC, Gorazd, VOJVODI-TUMA, Jelena, VODOPIVEC, Franc, SMOLEJ, Anton. Influence of secondary thermal treatment on toughness and transition toughness temperature. 15th Conference on Materials and Technology, Portoro, 2007, p. 109. KOSEC, Borut, BREZIGAR, Matja, KOSEC, Gorazd, BERNETI, Jure, BIZJAK, Milan. Heat treatment of cold formed steel forgings for the automotive industry. Journal of Achievements in Mateials and Manufacturing Engineering, 2007, vol. 22, no. 2, pp. 87-90. VOJVODI-TUMA, Jelena, KOSEC, Gorazd. Effect of microstructure on the accelerated creep of 20CrMoV12-1 and P 91 steels. Steel Research International, 2007, vol. 78, no. 8, pp. 643-647
253

Technoeduca2008 - Zbornik Radova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Technoeduca2008 - Zbornik Radova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U ZENICI MAINSKI FAKULTET

Centar za inovativnost i preduzetnitvo

Austrian Development Cooperation

Students' Scientific and Expert Conference within

Zenica, maj- May, 2008.

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Izdava: UNIVERZITET U ZENICI

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

AKTIVNI MAGNETNI LEAJEVI

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Aktivni magnetni leajevi

3. 1. Historija nastanka aktivnih magnetnih leajeva

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

b) popreni Slika 5. Aktivni magnetni leajevi

3. 3 Stabilizacija aktivnog radijalnog magnetnog leaja

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

a) b) Slika 8. Rezultati eksperimenta a) raunske vrijednosti sile b) izmjerene vrijednosti sile

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ASSESSMENT OF THE TECHNOLOGICAL CAPABILITY: TECHNOLOGY AUDIT MODEL

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

2. TECHNOLOGICAL CAPABILITIES AND STRATEGY

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

4. DICUSSION AND EMPIRICAL FINDINGS

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

5. CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

10. 11. 12. 13. 14.

19. 20. 21. 22.

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

INSTITUCIONALNE ZUNANJE EVALVACIJE VISOKEGA OLSTVA V SLOVENIJI

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

2. Priprave na institucionalne zunanje evalvacije v visokem olstvu v letih 2006 in 2008

3. Zunanja institucionalna evalvacija kakovosti visokoolskih zavodov

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

ZEPS INTERMETAL 2008., 22.-23. maj 2008, Zenica , Bosna i Hercegovina

Zbornik radova: TECHNO-EDUCA 2008. - Inovativnou i preduzetnitvom do radnih mjesta

Slika 3.1: Proces zunanje evalvacije VZ Vir: Jane et al. 2007b