P. 1
10.a. dn. reda

10.a. dn. reda

Ratings: (0)|Views: 4 |Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Jun 28, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/16/2014

pdf

text

original

 
 
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
PRIJEDLOG
NACIONALNI PLAN ZA BORBU PROTIVDISKRIMINACIJE2008. - 2013.
Zagreb, rujan 2008.
 
SADRŽAJ
Ć
Đ
 
I. U V O D
Me
đ
unarodna konferencija protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnihoblika netolerancije na kojoj je sudjelovala Republika Hrvatska održana je u Durbanu 2001.godine. Ova Konferencija rezultirala je donošenjem Deklaracije i Plana aktivnosti za njezinu provedbu kojim su se države sudionice obvezale na donošenje posebnog nacionalnogdokumenta kojim
ć
e se utvrditi ciljevi i razraditi mjere za ukidanje diskriminacije u društvu, a posebno glede suzbijanja i sankcioniranja diskriminacije u pojedinim podru
č
 jima.Republika Hrvatska se, u ispunjenju preuzete obveze opredijelila za donošenje pojedina
č
nih strategija, planova i politika za pojedina podru
č
 ja. Ovim dokumentima utvr 
đ
enesu mjere za zaštitu posebno osjetljivih društvenih skupina i osiguravanje njihove jednakopravne uklju
č
enosti u društvo. Ovim Nacionalnim planom za borbu protivdiskriminacije 2008.-2013. utvr 
đ
uje se postoje
ć
e stanje, odre
đ
uju ciljevi i planiraju mjere zanjihovo ostvarivanje kako bi se dogradio postoje
ć
i sustav zaštite od diskriminacije.Otklanjanje diskriminacije u odnosu na razli
č
ite društvene skupine predmet je interesaviše me
đ
unarodnih tijela i institucija koje kroz svoje ocjene stanja i prijedloge o normativnojure
đ
enosti pojedinih podru
č
 ja daju preporuke i mišljenja o na
č
inima rješavanja uo
č
enih problema. To se odnosi na stajališta Organizacije za europsku sigurnost i suradnju izraženakroz razli
č
ita izvješ
ć
a i ocjene stanja, te Preporuke Odbora za uklanjanje svih oblika rasnediskriminacije Ujedinjenih naroda i Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti Vije
ć
aEurope. Ove preporuke donijete povodom izviješ
ć
a o stanju ostvarivanja ljudskih prava uRepublici Hrvatskoj uzete su u obzir prilikom utvr 
đ
ivanja stanja u pojedinom podru
č
 ju, te kod predlaganja potrebnih mjera.Me
đ
unarodni dokumenti, a ni zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj ne definiraju na jedinstven na
č
in pojam diskriminacije. Na temelju me
đ
unarodnih dokumenata o ljudskim pravima koji zabranjuju diskriminaciju, mogu
ć
e ju je definirati kao štetno razlikovanje kojenije osnovano na objektivnoj osnovi i nema razumno opravdanje. Pojedinac koji tvrdi da ježrtva diskriminacije mora pripadati specifi
č
noj skupini (etni
č
koj, vjerskoj, jezi
č
noj, politi
č
kojitd.) budu
ć
i
ć
e u pravilu tvrditi da se prema njemu postupa lošije nego prema pripadnicimaneke druge (ili ve
ć
inske) skupine. Izravna diskriminacija postoji u slu
č
aju kada se osobastavlja u nepovoljniji položaj u usporedbi s osobom u usporedivoj situaciji zbog svoje rase ilietni
č
kog podrijetla, vjerske pripadnosti, tjelesnog nedostatka ili bilo kojeg drugog obilježja.Postupci koji imaju diskriminatorni rezultat bez diskriminatornog cilja poznati su kaoneizravna diskriminacija. Neizravna diskriminacija se doga
đ
a kada naizgled neutralnaodredba, kriterij ili praksa osobu diskriminiraju na temelju rase ili etni
č
kog podrijetla, vjerske pripadnosti, tjelesnog nedostatka ili spolne orijentacije i bilo kojeg drugog obilježja, osim akose takvo postupanje može opravdati legitimnim ciljem.Me
đ
unarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije definiradiskriminaciju kao razlikovanje, isklju
č
ivanje, ograni
č
avanje ili davanje prvenstva na temeljurase, boje kože, porijekla, nacionalne ili etni
č
ke pripadnosti koji imaju za cilj ili rezultatnarušavanje ili umanjenje priznavanja, uživanja ili vršenja, pod jednakim uvjetima, prava
č
ovjeka i temeljnih sloboda u politi
č
kom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo komdrugom polju društvenog života.Za odre
đ
ivanje pojma diskriminacije važne su odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s Protokolima na temelju kojih postupa Europski sud za ljudska prava. Ova Konvencija kao i svi ostali potvr 
đ
eni me
đ
unarodni instrumenti, sastavni je dio3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->