You are on page 1of 8
 
Č 
etvrtkom...
P
rije godinu dana, 8. svibnja 2008.
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
 je zapo
č
ela sa ambicioznim projektom –
Euroat-lantskim tjednikom
. Uz Internet stranice na kojima su se dnevno objavljivale euroatlantske vijesti, željeli smo i ozbiljnije obraditi tematiku i pružiti je zaintere-siranim primateljima direktno - elektronskom poštom. Uz to, prilog poput Euroat-lantskog tjednika mogao se s lako
ć
om i printati ili tiskati pa i na taj na
č
in dostav-ljati zainteresiranima, odnosno distribuirati ga. Uz po
č
etne poteško
ć
e pronalaženja kanala distribucije, Euroatlantski tjednik je uskoro po
č
eo prikupljati troznamenkaste brojeve primatelja, dok su on-line verzije  biltena na servisu za razmjenu dokumenata www.scribd.com/OPSA-NAPO do sada pro
č
itane tisu
ć
ama puta. To je bio rezul-tat marljivog rada i entuzijazma tima ljudi okupljenih oko OPSA-e. Napravio se ozbiljan i dobar posao, i jedino za
č
ime žali-mo je nedostatak financija da se Euroatlantski tjednik distribuira i u tiskanom obliku. Do sada je u Euroatlantskom tjedniku objavljeno oko 300 priloga. Bilo je tu prenošenja informacija iz medija, kako stranih tako i doma
ć
ih, priop
ć
enja za javnost institucija iz Hrvatske, a naro
č
ito ministarstava vanjskih poslova i obrane. No, najve
ć
i dio priloga rad je
č
lanova OPSA-e i naših partnera. Za Euroatlantski tjednik su pisali:
Denis Avdagi
ć
,
Vera Bali
ć
,
 Aleksan-dar Dedovi
ć
,
Petar Juki
ć
,
Darko Marinac
,
Robert Mikac
,
Vedran Obu
ć
ina
,
Tomislav Pili
,
Petar Popovi
ć
,
Ana Marija Vojkovi
ć
. No prilozima su sudjelovali i mnogi drugi koji su ispred svojih organizacija slali priop
ć
enja i obavijesti,
č
ime su  pridonijeli kvaliteti i kvantiteti ovog OPSA-inog biltena. Naravno, osim pisanja, tu je bilo dosta tehni
č
kog posla, a na njemu  je radio
Vedran Tare
. OPSA-a je po statutu organizacija koja je zagovarala i podržavala put Hrvatske u NATO, ali i daljnje euro integracije. No, to nikako ne zna
č
i da smo "pristrano" plasirali informacije koje su objavljivane u Euroatlantskom tjedniku. Dapa
č
e, ne samo da smo objavljivali stajališta i informacije protivnika
č
lanstva u NATO-u u Hrvatskoj (i šire), nego smo primjerice za 23. broj tjednika intervjuirali jednog od aktivista protiv NATO-a u Hrvatskoj,
Zorana Oštri
ć
a
, tadašnjeg tajnika stranke
 Zelena lista
, omogu
ć
ivši mu da direktno iznese svoje stavove o NATO-u u našem tjedniku. Ipak, takvi prilozi bili su manje zastupljeni jer se najve
ć
im dijelom pratilo sigurnosnu problematiku na globalnoj razini te rad NATO-a o
č
emu smo izvještavali putem tjed-nika gledaju
ć
i svaku vijest iz više izvora. Dosta tekstova smo i prevodili, kako iz NATO publikacija, tako i iz stranih medija. Sve je po
č
elo s viješ
ć
u o iznosu
č
lanarine u NATO-u za Hrvatsku kao naslovnoj vijesti na biltenu iz 8. svibnja 2008. godine. U tom broju smo izme
đ
u ostalog obradili i pitanje raketnog štita, izvijestili o vojno medicinskoj vježbi
 MEDCEUR 08
, te susretu ministra
Gordana Jandrokovi
ć
a
 s njema
č
kim novinarima. U drugom broju pisali smo o susretu dvaju tajnika, NA-TO-a i UN-a, o osnivanju NATO središta za cyber napade i drugim temama. U tre
ć
em broju pisali smo o tomu što Egipat zna
č
i za NATO, ali i o ništa manje važnoj temi, zna
č
aju žena u NATO-u. Dosta priloga pratilo je put Hrvatske u NATO, ali i stanje u regiji. Zna
č
ajno smo pratili i NATO-ove misije, a poglavito onu u Afganistanu, gdje se nalaze i pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske. Redovi Euroatlantskog tjednika ispisani su  brojnim važnim doga
đ
ajima, promišljanjima i izvještajima da je teško nešto izdvojiti kao zna
č
ajnije. Tako
ć
e vjerujemo biti i u budu
ć
e. Koristim ovu priliku na kraju da se zahvalim svim
č
itateljima, kao i svima koji su sura
đ
ivali na projektu Euroatlantskog tjed-nika. Nadam se da
ć
emo s Euroatlantskim tjednikom proslaviti još dosta godina izlaženja, ali i redovito izlaženje tiskanog  biltena.
 Denis Avdagi
ć
, urednik 
 
Euroatlantski tjednik (ET) - 50 brojeva s Vama
Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); izlazi svaki
č
etvrtak; Internet: http://www.opsa.hr ; e-pošta: opsa@opsa.hr ; priloge za ET slati do svake srijede 9:00 sati za objavu u istom tjednu.
50 brojeva Euroatlantskog tjednika
 
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
www.opsa.hr
7. svibnja 2009. Broj 50, godina 2.
Euroatlantski t jednik
Č 
etvrtkom...
 
N
akon sedam i pol godina "rata protiv terorizma
"
 u Afganistanu, zemlja je u najve
ć
oj krizi od po
č
etka rata. Oponenti središnjoj vlasti i savezni
č
kim snaga-ma u zemlji su snažniji, brojniji i organiziraniji nego ikad do sad. Sve u
č
esta-lije isprobavaju svoju snagu i protivni
č
ke slabosti te se svakom akcijom prib-ližavaju Kabulu. Usprkos dužoj vremenskoj pozornosti prema zbivanjima u regiji te izra
đ
enim brojnim studijama, Afganistan je još uvijek poprili
č
an mit; nikad nije ni prestao biti
"
velika šahovska plo
č
a
"
 na kojoj se odvija nadmeta-nje za raznim oblicima dominacija; te je ogledalo onih koji interveniraju u njemu. Afganistan je ušao u moderno doba neprekidnim sukobom na svom teritoriju, vanjskim uplitanjem u unutarnje stvari te uvijek nemo
ć
an oduprijeti se stranim utjecajima. Doga
đ
aji su uvijek bili ve
ć
i i snaž-niji no što se difuzna i nestabilna unutarnja struktura društva mogla organizirati i pomo
ć
i samoj sebi. Zemlja je
"
geostrateška crna rupa
"
 
č
iju povijest u najve
ć
em dijelu determinira geografski položaj kao raskrš
ć
a putova i zone preklapanje raznih sfera globalnih i regionalnih pretenzija. U zadnjih trideset godina doživljava neprekidno razaranje koje je po
č
elo unutarnjim suko- bom suprotstavljanih politi
č
kih frakcija, potom trpi napad SSSR-a što se pretvorilo u glavnu ideološku bitku hladnog rata, nastavljeno gra
đ
anskim ratom etni
č
kih frakcija te je u kona
č
nosti postao centar širega konflikta Zapada i islamskih ekstremis-ta. Tijekom navedenog perioda razarana je prometna i gradska infrastruktura, uništen je poljoprivredni i gospodarski potenci- jal, ostali su veliki ožiljci u prostoru te preko deset milijuna ukopanih mina u tlu. No ono što je najvažnije, došlo je velikog stradanja i nepovratnog raslojavanja ionako podijeljenog afganistanskog društva. Afganistan kao duboko podijeljena više etni
č
ka zemlja, neprekidnim sukobom progresivno gubi jezgru društva koja bi bila spremna i sposobna nadvladati probleme. Podjele su izražene na etni
č
kom polju, vjerskoj netrpeljivosti (suniti-šijiti), plemenskim neslaganjima, pitanjima razli
č
ite re-gionalne razvijenosti ali i u razlici prema dostupnosti edukativnih i infrastrukturnih mogu
ć
nosti. I nakon desetlje
ć
a svjetske  pozornosti na Afganistan, koje je nažalost pretežno uvjetovano negativnim vijestima koje stižu iz zemlje, primjetno je da ne-ma dostatnog razumijevanja unutarnje situacije u zemlji, nepoznavanja prošlosti te uzroka i posljedica podjela u društvu. Zemlja se promatra previše op
ć
enito. Iz tog razloga Afganistan je i danas velika nepoznanica. Sve vanjske strategije i napori nisu uspješni jer afganistansko društvo u najširim okvirima nije prepoznato kao partner u provedbi strukturalnih promjena. Tijekom prošlosti ali i danas previše usko fokusiranje na odre
đ
en sloj društva a bez orijentacije prema što je mogu
ć
e široj  populaciji kao ciljanoj skupini izrazito sporo donosi željene rezultate. Pojedinci u kompleksnoj afganistanskoj sredini teško da mogu biti nositelji promjena, šansu treba dati ve
ć
em broju ljudi. To je op
ć
a preporuka za budu
ć
e djelovanje. Svjedoci smo unazad nekoliko mjeseci da je nova washingtonska administracija na
č
elu s predsjednikom
Obamom
 uvidjela strateške i operativne pogreške smjera i na
č
ina vo
đ
enja tzv. rata protiv terorizma. Ameri
č
ka reakcija na teroristi
č
ki napad 11. rujna 2001. godine bila je operacija
 Enduring Freedom
. Predvode
ć
i
"
Koaliciju voljnih
"
, SAD je ubrzo postignuo primarne ciljeve operacije, svrgavanje talibana i protjerivanje
 Al-Qaide
 iz Afganistana. Me
đ
utim, realizacija sekundarnih ciljeva, me
đ
u njima najzna
č
ajniji: reforma sigurnosnog sektora, obnova administracije i upravljanja, obnova pravnog poretka te gospodar-ska i socijalna obnova nisu dobili na dovoljnoj važnosti u tom periodu. Vrijeme kao nepovratni faktor je proteklo kao i prilike s po
č
etka intervencije koje se više nisu mogle nadoknaditi. Ameri
č
ka politika generalno je imala
ad-hoc
 pristup prema zbiva-njima u regiji i u
č
estalo je zanemarivala posljedice vlastitih intervencija u prostoru iz prošlosti, naj
č
ć
e pokušavaju
ć
i otkla-njati posljedice a potpuno zanemaruju
ć
i uzroke problema. Stoga ohrabruju poruke nove washingtonske administracije da
ć
e se snažnije fokusirati na Afganistan te da
ć
e promijeniti pristup i metode pokušaja rješavanja afganistanskog problema. Drugi zna
č
ajni
č
imbenik u afganistanskim zbivanjima, NATO, uklju
č
io se u operacije 2003. godine preuzimaju
ć
i misiju ISAF u Kabulu da bi kasnijih godina proširio djelovanje i na druga podru
č
 ja u zemlji. I pored proglašene pobjede od strane SAD-a i uklju
č
ivanja NATO saveza, nastupio je zastoj u fazi stabilizacije i rekonstrukcije zemlje. Do zastoja je došlo zbog otvaranja novog bojišta u Iraku te se SAD prvenstveno fokusirao na taj rat a Afganistan je postao drugorazredni problem. Op
ć
enito ni od strane SAD-a ni NATO-a nije angažiran dostatan broj vojnika koji bi sudjelovali u prijeko potrebnim procesima uvo
đ
enje reda i sigurnosti i u ostalim gradovima, ne samo u Kabulu. K tome, kasnilo se s razoružanjem ilegalnih oružanih skupina, demobiliziranih pripadnika Sjevernog saveza i lokalnog stanovništva, s obukom afganistanske nacionalne vojske i policije, kao i sa širenjem utjecaja središnje afganistanske vlasti na pokrajine te s dostavom ve
ć
e humanitarne pomo
ć
i. Takvom odlu-kom
"
cementirano
"
 je zate
č
eno stanje. Za Afganistan nije bilo dovoljno pažnje i zapadnih vojnika te potpore zapo
č
etim pro- jektima. U tom svjetlu treba promatrati najavu predsjednik Obama o slanju dodatnih 21 tisu
ć
u vojnika u zemlju. Danas Afga-nistan predstavlja bojno polje koje je potrebno ponovno osvojiti. Ohrabruju i poruke sa nedavno održanog NATO summita u Strasbourgu i Kehlu, gdje je jedna od tri donesene Deklaracije u potpunosti posve
ć
ena Afganistanu.
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
 
 
2
Broj 50, godina 2.
Et
 
Afganistan je danas važniji nego ikada
 
Deklaracija Summita o Afga-nistanu naglašava da NATO ne
ć
e napustiti Afganistan dok misija ne bude ispunjena te da zemlja ostaje klju
č
ni prioritet Saveza. Ostaje nam da vidimo koliko je izre
č
eno na Summitu deklarativno a koliko
ć
e biti  provedivo na terenu. I do sada  je Afganistanu obe
ć
avano mnogo toga no u kona
č
nosti mnogo manje je i stiglo, pogo-tovo do krajnjih korisnika
č
ije  potrebe su i najve
ć
e. Treba  pozdraviti nastojanje me
đ
una-rodne zajednice predvo
đ
ene zapadnim zemljama da u
č
ine napredak u zemlji i da ne odu-stanu, no uvijek se vra
ć
amo na to da ciljevi i metode zapadnih sila nisu uvijek podudarni s željama i potrebama samih Afganistanaca. Što nam ukazuje da je Afganistan još uvijek mit, veli-ka nepoznanica za mnoge ali i zemlja u koju mnogi dolaze prvenstveno radi sebe a ne zbog Afganistanaca. Potrebno je obratiti pozornost i na izjavu predsjednika Obame na NATO Summitu u kojoj je ukazao da je Afganistan prven-stveno problem NATO-a a ne toliko ili ne više SAD-a. Obama je izjavio da:
"
misija u Afganistanu nije ameri
č
ka, nego NA-TO-ova, me
đ
unarodna misija.
"
 Takav stav snažno i jasno sugerira
č
lanicama NATO-a koje do sad nisu bile angažirane u onoj mjeri koju bi SAD smatrao dostatnom da je prošlo vrijeme kad
ć
e SAD predvoditi zajedni
č
ke bitke ve
ć
 da traži snažniji dop-rinos europskih
č
lanica. Na ovakav na
č
in se pred NATO koji je ne tako davne 2003. godine ušao u Afganistan na
"
mala vra-ta
"
 stavlja obveza biti glavnim igra
č
em na terenu. Za takvu ulogu Savez
ć
e morati izvu
ć
i maksimum svojih sposobnosti. Zbog toga Afganistan danas nije samo poprište sukoba izme
đ
u zapadnih snaga i raznih mreža ekstremista i terorista ve
ć
 je i  platforma za slanje jasnih politi
č
kih poruka saveznicima. Afganistan je ogledalo svih onih koji interveniraju u njemu te se mnogima vra
ć
a poput bumeranga. To se prvenstveno može re
ć
i za Pakistan. Sam Pakistan nije nimalo sretnija ni stabilnija država od Afganistana. Od formiranja samostalne države (1947.) obilježila su ga milijunska preseljenja muslimana i hindusa na relaciji Indija – Pakistan uz teror obje strane nad onima koji su se preseljavali, vje
č
it sukob oko Kašmira te podupiranje i ubacivanje ekstremista u Kašmir. Indija i Pakistan imaju  povijest dva me
đ
usobna rata i stalnu prijetnju nuklearnim sukobom (1998. obje zemlje su postale nuklearne sile no bez eko-nomske podloge za tu vrst snage). Pakistan tijekom svoje kratke povijesti obilježavaju stalne smjene vojnih diktatura i nesta- bilnih civilnih vlasti uz progresivan rast represivnog aparata – vojske i tajne službe
 ISI 
. Što se pakistanske vojske ti
č
e, može se re
ć
i da je to vojska koja ima državu. Tko god bio na vlasti u Pakistanu, pravi vladari doma
ć
e scene su mo
ć
ni pojedinci iz redova vojske i tajne službe, povezani s svojom regionalnom, plemenskom i ekstremisti
č
kom bazom. Koliko god bili prepoz-natljivi po svom na
č
inu vladanja, sukobljavanja s Indijom i podrivanja afganistanskih režima, pojedinci u Pakistanu, kao što su bili predsjednik
Musharraf 
, generali u vojsci i tajnoj službi, svi oni su desetlje
ć
ima imali podršku i financijsku potporu SAD-a. Razloge za tako nešto, uz ponekad uvedene sankcije Pakistanu, treba tražiti u potrebi SAD-a za regionalnim partne-rom u odnosu na politiku SSSR-a (kasnije Rusije) i Kine u regiji. Tako da se Pakistanu nije previše ukazivalo na problem unutarnje nestabilnosti sve dok je bio glavni saveznik u regiji.
Nastavak na strani 5 EUROATLANTSKI TJEDNIK
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
 
 
3
Broj 50, godina 2.
OPSA na Facebook-u
Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook
Na
đ
ite nas na adresi:
http://www.facebook.com/pages/Organizacija-za-promicanje-sjeverno-atlantskih-integracija-OPSA/94438544465 
Et
 
Afganistan je danas važniji nego ikada nastavak)
Pripadnici OSRH sudjeluju u NATO vo
đ
enoj misiji u Afganistanu—ISAF, slika: MORH

Reward Your Curiosity

Everything you want to read.
Anytime. Anywhere. Any device.
No Commitment. Cancel anytime.
576648e32a3d8b82ca71961b7a986505