You are on page 1of 4

PRAVNA SUTINA PROBLEMA U VEZI ZAKONA O JMB pie: Sead S. Fetahagi Protesti koji su izbili 5.

juna 2013 u Sarajevu inicirani su jednim konkretnim politi kopravnim problemom to u praksi rezultira nesagledivim negativnim posljedicama za sve stanovnike BiH, jer djeca roena nakon 13. februara 2013 do daljnjeg pravno ne postoje jer ne mogu u skladu sa zakonom dobiti svoj jedinstveni mati ni broj (JMB). U meuvremenu, demonstracije su se proirile na vie gradova u BiH (a podrka demonstrantima stizala je i iz drugih drava), a tokom vremena po ele su se pretvarati i u proteste protiv institucija vlasti kao takvih, prevazilaze i prvobitne zahtjeve usmjerene prema BiH parlamentarcima da izglasaju neophodne izmjene zakona o JMB. Igor tiks u tekstu objavljenom 12. juna 2013 na Web portalu Open Democracy (http://www.opendemocracy.net/igor-%C5%A0tiks/%E2%80%98we-are-all-in-this-together %E2%80%99-civic-awakening-in-bosnia-herzegovina) u sarajevskim protestima vidi novi kvalitet koji se sastoji u iskazivanju solidarnosti me u razli itim grupama, ve inom mladih, prosvjednika koji su bez obzira na sve zamislive razlike me u njima, u jednom suglasni: ovakva vlast naprosto nije legitimna jer ne radi u korist gra ana koji su je u kona nici i izabrali, ve naprotiv radi protiv njihovih, moemo rei vitalnih gra anskih i ljudskih interesa. Vijest od 16. juna 2013 o smrti bebe, ija je evakuacija radi hitne medicinske intervencije u Beograd zakanjela zbog administrativnih problema (http://www.radiosarajevo.ba/novost/115849/pala-zrtva-bh-sistema-preminula-beba-berinahamidovic), moe dodatno poveati opravdani gnjev gra ana i usmjeriti ove proteste u neizvjesnom pravcu. Pitanje legitimiteta vlasti je krupno politiko, filozofsko i pravno pitanje koje zadire u samu sutinu ustavno-pravne odnosno dravno-pravne konstitucije. U slu aju BiH ne e biti sporno rei da mnogi praktini ivotni problemi gra ana imaju svoje uporite u dubioznom ideoloko-geostratekom okviru na kojem je zasnovana post-konfliktna dejtonska BiH i da se od takve drave oekuje da funkcionira, usprkos tome to je njen ustav (zapravo tek dodatak meunarodnog mirovnog sporazuma) barem dvostruko manjkav: 1) s jedne strane on nije zasnovan na demokratski izraenoj volji gra ana ve po iva na ugovoru sklopljenom izmeu predstavnika zaraenih post-jugoslavenskih elita uz posredovanje predstavnika globalistike elite, i 2) s druge strane on predstavlja pravno konfuzan i protivrjean dokument koji sam po sebi reproducira viestruku pravnu neure enost i nesigurnost jedne sloene zemlje. No, budu i da je ovo tema za posebnu raspravu, u nastavku emo pokuati ukazati na konkretan problem u vezi zakona o jedinstvenom matinom broju iz ue zakonodavno-pravne perspektive. HRONOLOGIJA DEAVANJA U PRAVNOJ SFERI Zakon o jedinstvenom matinom broju (ZJMB) usvojen je 2001, u vrijeme intenzivne zakonodavne aktivnosti Ureda Visokog predstavnika (OHR) u oblasti jedinstvenih dravnih simbola, putnih isprava i osobne iskaznice gra ana BiH (http://www.ohr.int/decisions/archive.asp), a objavljen je u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine (SGBiH 32/01). lan 5. ovog zakona odre uje deset registracijskih podru ja za voenje registra JMB uz navoenje naziva pojedinih mjesta za svako podru je, a 1

veina propisanih registracijskih podruja ukljuuje mjesta sa teritorija oba entiteta (RS i FBiH). ZJMB je izmijenjen i dopunjen 2008 godine (SGBiH 63/08), ali lan 5. nije mijenjan. U meuvremenu je Narodna skuptina Republike Srpske (NSRS) usvojila 2009 god. Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske (ZTORS) koji je objavljen u Slubenom glasniku Republike Srpske (SGRS 69/09). lan 5. ovog zakona odre uje sve op ine koje teritorijalno ine RS, od kojih se pojedini nazivi razlikuju od naziva mjesta iz l. 5. ZJMB. Znaajno je istai da je donoenjem ZTORS ispotovana odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (dalje: Ustavni sud) iz 2004 u predmetu U-44/01 u vezi sa preimenovanjem odreenog broja opina u RS (npr. brisanje atributa srpski). Dana 25. februara 2011 sedamdeset i est poslanika NSRS uputilo je zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti l. 5. ZJMB. Podnosioci ovog zahtjeva smatrali su da ovaj lan nije u suglasnosti sa lanovima I/1., I/3., III/1. i III/3.a. Ustava BiH. Ustavni lanovi na koje se pozivaju podnosioci zahtjeva odreuju, izme u ostalog: da Republika Bosna i Hercegovina nastavlja postojati kao drava priznata sukladno internacionalnom pravu ali pod nazivom Bosna i Hercegovina i uz izmijenjenu unutarnju strukturu ( l. I/1.); da se Bosna i Hercegovina sastoji iz dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske ( l. I/3.); da su nadlenosti institucija BiH iscrpno navedene (l. III/1.); te da se sve dravne funkcije i ovlasti koje po ustavu nisu eksplicitno date institucijama BiH (tzv. dravnom nivou vlasti) smatraju funkcijama i ovlastima entiteta (l. III/3.a.). Sutina zahtjeva upuenog od strane 76 poslanika NSRS sastoji se u tome da oblast teritorijalne organizacije entiteta ne spada u nadlenost institucija BiH, te da stoga osporeni lan 5. ZJMB mora izmijeniti svoje nezvanine odnosno nezakonite nazive mjesta, te ih uskladiti sa zakonskim nazivima opina u RS sukladno odredbama ZTORS. Rjeavajui po zahtjevu u predmetu U3/11 (sve odluke i drugi akti dostupni su na Web stranici http://www.ccbh.ba), Ustavni sud je otiao dalje od navoda podnosilaca zahtjeva te se upustio u preispitivanje ustavnosti zakona odnosno pojedinih zakonskih odredbi. Osnov za ovo pronaen je u zahtjevu pravne sigurnosti koji proisti e iz l. I/2. Ustava BiH, a koji kao jedan od demokratskih principa navodi i da drava funkcionira u skladu sa zakonom, kako glasi prevod engleskog izvornika: operate under the rule of law . Obzirom da je ZJMB usvojen prije donoenja entitetskog ZTORS i u skladu sa tada vae im propisima, Ustavni sud je zakljuio da se institucije BiH prilikom izglasavanja ZJMB nisu uplele u nadlenosti entiteta za odreivanje unutranje teritorijalne organizacije , ukljuujui i odreivanje naziva mjesta. Shodno tome, Ustavni sud je miljenja da l. 5. ZJMB nije u suprotnosti sa lanovima Ustava BiH na koje se podnosioci zahtjeva pozivaju, te je u tom smislu zahtjev 76 poslanika NSRS odbijen. Meutim, Ustavni sud smatra da je osporeni l. 5. ZJMB ipak u suprotnosti sa Ustavom BiH i to s njegovim lanom I/2 . Poto su nazivi mjesta na teritoriji RS naknadno odre eni posebnim entitetskim zakonom (ZTORS), Ustavni sud smatra da su institucije BiH bile u obavezi da ZJMB usklade sa ovim novim propisima kako bi se osiguralo na elo pravne sigurnosti odnosno vladavine prava iz l. I/2. Ustava BiH. Sud takoer istie da pravna sigurnost, kao jedan od temelja naela vladavine prava, zahtijeva da registracijska podruja u osporenom zakonu budu odreena isklju ivo aktualnim zakonskim nazivima opina i gradova.

Odluka Ustavnog suda donesena je 27. maja 2011, a objavljena je 8. augusta iste godine (SGBiH 63/11). Odlukom je naloeno Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine (PSBiH) da usvoji neophodne zakonske izmjene u roku od est mjeseci od dana objavljivanja odluke u SGBiH. Ovaj rok je istekao 8. februara 2012, a da neophodne zakonske izmjene nisu usvojene od strane PSBiH. Decembra 2011 ZJMB je doivio jo jednu izmjenu s tim da osporeni lan 5. nije mijenjan. Vijee ministara BiH tokom marta 2012 priprema prijedlog zakona o izmjenama ZJMB, te ga 30. marta iste godine upuuje PSBiH na razmatranje. Ustavnopravna komisija Predstavnikog doma PSBiH je 17. aprila 2012 odlu ila da je prijedlog izmjena ZJMB usklaen sa Ustavom BiH, meutim na sjednici Predstavni kog doma dva dana kasnije prijedlog izmjena ZJMB nije dobio potrebnu ve inu glasova. Ustavni sud je 16. januara 2013 godine rjeenjem (SGBiH 11/13) utvrdio da PSBiH nije u propisanom roku ispotovala sudsku odluku u predmetu U3/11, te je proglasio odredbe l. 5. ZJMB nevaeim poev od dana objave ovog rjeenja, odnosno od 13. februara 2013 . Posljedica ovakve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je da organi nadleni za odreivanje, dodjeljivanje i upisivanje jedinstvenog mati nog broja dravljana BiH i stranih dravljana u BiH nemaju zakonsku osnovu da poduzimaju bilo kakve radnje u vezi sa izdavanjem, ponitavanjem i zamjenom jedinstvenog mati nog broja kao individualne i neponovljive oznake identifikacijskih podatka o osobi. (Vaa prava BiH, Legal Aid Network http://www.vasaprava.org/?p=1669) Na taj nain nastupio je pravni haos jer osobe bez JMB nee moi ostvariti prava na osobnu iskaznicu, putnu ispravu, zdravstvenu knjiicu i sl. Odgovornost za ovakav razvoj situacije nije jednostavno utvrditi bez dublje politi ke i pravne analize. No, neemo mnogo pogrijeiti ako je pripiemo cjelokupnim vlastima u BiH prvenstveno na dravnom nivou, te odre enim stranim odnosno internacionalnim organizacijama koje de facto vre znatan politiki uticaj na deavanja u BiH. Ovo se prvenstveno odnosi na OHR koji slovom Dejtonskog sporazuma predstavlja ovlatenog tumaa svih aspekata civilne implementacije mirovnog sporazuma, to bi trebalo da ukljuuje i njegovo autoritativno tumaenje nekih ustavnih na ela i s njima povezanih pravnih pitanja. No, u institucionalnom smislu odgovornost za nastalu situaciju te za komplikacije u sprovoenju odluke Ustavnog suda prvenstveno treba traiti kod Vije a ministara BiH i kod PSBiH. Vijee ministara, kao izvrni organ vlasti, trebalo je imati uvid u eventualna nesuglasja izmeu entitetskih i BiH zakona te u tom slu aju na vrijeme predlagati zakonske izmjene ili dopune zakonodavnom tijelu. Ovo se naro ito odnosi na Ministarstvo civilnih poslova, koje kao organ uprave nadlean za statusna pitanja gra ana ima obavezu da sa strunog aspekta prati deavanja u datoj oblasti. PSBiH, kao zakonodavni organ, svakako dijeli najvei stepen odgovornosti jer nije u propisanom roku ispotovala nalog iz odluke Ustavnog suda da usvoji neophodne izmjene ZJMB. Imajui u vidu da je ZJMB jo jednom mijenjan i to u decembru 2011 (SGBiH 103/11), dakle nakon usvajanja ZTORS i nakon odluke Ustavnog suda iz maja 2011, a da lan 5. nije bio usklaen sa zahtjevom Ustavnog suda, moemo re i da se radilo o nedopustivom propustu PSBiH kao zakonodavnog organa vlasti! TA KONKRETNO NALAE ODLUKA USTAVNOG SUDA?

Odluka Ustavnog suda u predmetu U3/11 nalae Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine da, najkasnije u roku od est mjeseci od dana objavljivanja ove odluke u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine, uskladi lan 5. Zakona o jedinstvenom matinom broju s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno sa njegovim lanom I/2. te da u istom roku obavijesti Ustavni sud o preduzetim mjerama. Prema miljenju Suda zakonodavac na dravnom nivou (tj. PSBiH) nije slijedio novu zakonsku regulativu u RS u odnosu na nove nazive opina i gradova, te je na taj na in naruio princip vladavine prava iz lana I/2. Ustava BiH. Radi se dakle o prvenstveno tehnikom, gotovo banalnom, zahtjevu da se nazivi mjesta (opina ili gradova) koji su navedeni u osporenom lanu 5. dravnog ZJMB usklade sa nazivima opina sa teritorije RS koji su navedeni u lanu 5. entitetskog ZTORS. No, ini se da je Ustavni sud izbjegao da detaljnije obrazloi koje se konkretno izmjene moraju uiniti u lanu 5. ZJMB, naro ito jer se pozivanje na lan I/2. Ustava BiH doima prilino openitim, te se otvara mogu nost za razli ita tuma enja odluke. Ovo se naroito odnosi na izreku suda da registracijska podru ja budu odre ena iskljuivo zakonskim nazivima opina i gradova. Da li to znai da odreenje registracijskih podruja iz osporenog l. 5. ZJMB ostaje neizmijenjeno u materijalnom smislu te da se samo trebaju izmijeniti relevantni nazivi mjesta (op ina) sukladno ZTORS unutar ve postojeih 10 registracijskih podruja, ili to implicira i neku izmjenu strukture registracijskih podruja kao takvih (bilo njihov teritorijalni opseg ili njihov naziv ili oboje)? Da je izreka odluke Ustavnog suda nedovoljno jasna ukazuju i prijedlozi izmjena ZJMB upuenih od strane vladajuih politikih stranaka iz RS. Prema njihovom prijedlogu lan 5. ZJMB mijenja se na nain (pored usklaivanja naziva op ina sa teritorije RS sa ZTORS) da se umjesto postojeih 10 registracijskih podru ja uvode samo tri, gdje bi svako podruje obuhvaalo opine po teritorijalnoj organizaciji entiteta odnosno Br ko Distrikta, dakle jedno podruje za RS, jedno za FBiH i jedno za BD. U obrazloenju stoji da 10 registracijskih podruja iz osporenog lana 5. ZJMB predstavljaju zaostatak iz vremena Socijalistike Republike BiH koji ne odgovara vaeoj ustavnoj strukturi BiH, te se zbog toga predlae izmjena cijele strukture lana 5. Prema naem miljenju ovaj prijedlog, iako sam po sebi nije besmislen jer bi se i on mogao temeljiti na zahtjevu pravne sigurnosti iz l. I/2. Ustava BiH, premauje zahtjev iz odluke Ustavnog suda, jer se registracijska podru ja nigdje u odluci ne pominju osim u jednoj, ranije navedenoj reenici. Osim toga iz merituma odluke jasno proizlazi da se spor vodio jedino oko zakonitosti naziva op ina i gradova u RS, a ne oko pitanja strukture i broja registracijskih podruja, odnosno da li ona trebaju pratiti vae u dvo-entitetsku dravnu strukturu BiH ili ne. Stoga bi se na osnovu izloenog moglo zaklju iti da e se odluka Ustavnog suda smatrati ispotovanom kada se l. 5 ZJMB izmijeni na na in da umjesto sadanjih naziva nekih mjesta kao npr. Bosanska Gradika/Gradika, SkenderVakuf/Kneevo, Drvar/Srpski Drvar, Bosanski Brod/Srpski Brod, ili Fo a/Srbinje stoji Gradika, Kneevo, Istoni Drvar, Brod odnosno Fo a . No, ini se da se ni Ustavni sud BiH ne moe potpuno osloboditi odgovornosti za nastalu situaciju jer nalog iz njegove odluke u predmetu U3/11 nije sasvim jasan. Takav jezik moe polu iti razli ita shvatanja odluke, a sudije su morale biti svjesne ta e se dogoditi sa takvim tekstom jednom kad se nae pred ovakvom katastrofom od zakonodavnog tijela kakva je sadanji sastav PSBiH.

You might also like