ART -Filipai

Varadin

Idejni projekt podzemne garae s prometnim rjeenjem ire zone na Kapucinskom trgu u Gradu Varadinu

Zagreb, oujak 2008.

Naziv projekta:

Idejni projekt podzemne garae s prometnim rjeenjem ire zone na Kapucinskom trgu u Gradu Varadinu

Naruitelj: Izvoditelj: Oznaka projekta: Vrsta projekta: Voditelj projekta: Autori:

IPV S-184/07 Idejni prometni projekt

prof. dr. sc. Ivan Dadi, dipl. ing. prom. dr. sc. Goran Kos, dipl. ing. prom. mr. sc. Predrag Brlek, dipl. ing. prom. Marko evrovi, dipl. ing. prom. Marko otari, dipl. ing. prom.

Konzultanti: Direktor: ____________________

II

SADRAJ
str.

1. 2. 3. 4. 5.

UVOD.. OPIS PROMETNOG RJEENJA ZONE PROMETNO-TEHNOLOKO RJEENJE PODZEMNOG PARKIRALITA PROMETNA RJEENJA RASKRIJA I CESTA U IROJ ZONI PARKIRALITA ZAKLJUNA RAZMATRANJA

LITERATURA

III

1 UVOD
Idejni projekt podzemne garae s prometnim rjeenjem ire zone na Kapucinskom trgu u Gradu Varadinu predstavlja mogue rjeenje izgradnje garae i povezivanje u okolnu prometnu mreu. Prilikom izrade ovog projekta analizirano je desetak moguih rjeenja koja se mogu primijeniti za prikljuak garae na okolnu mreu, potujui i potrebe za odvijanjem tokova pjeaka, opskrbnog prometa i potreba stanara (graana). Prilikom odabira rjeenja, a to je varijanta 2 uzeta su neka ogranienja koja su postojala, odnosno uvjetovana su odreenim planovima. Ta ogranienja su slijedea: 1) Prema Urbanistikom planu ureenja (UPU) Povijesne jezgre grada Varadina (slika 1), ulice oko Kapucinskog trga Ivana Canakara na sjeveru, Ankice Opolski i Trga Slobode na istoku, postaju pjeake zone, 2) Na zapadu Ulica Stanaka vraza, izvedena je kao etverotrana cesta s intenzivnim prometom, odnosno arterijska je cesta koja saturira tokova sa Zapada (ulice Brae Radia i Optujske ulice na sjeveru s junim dijelom grada (v. prometna optereenja na slici 2), 3) Takoer, na jugu je Kapucinski trg omeen dvotranom prometnicom s intenzivnim prometom, s jednosmjernom regulacijom prometa, 4) Na cijelom podruju intenzivni su i pjeaki tokovi, koje generira robna kua Vama na sjeveru Kapucinskog trga te Autobusni kolodvor na jugozapadnom dijelu trga. 5) Opskrbni i promet stanara koji se odvija Cankarevom i Ulicom Ankice Opolski te Trga Slobode, na kojem je parkiralite za automobile i motocikle, 6) Funkcija samog novog izgleda Kapucinskog Trga koji e biti izgraen kao potpuno ravan plato pogodan za manifestacije razliitih oblika. Stoga se poseba panja posvetila mogunosti voenja pjeaka u svakodnevnim okolnostima, 7) Te jo jedan zahtjev koji se moe predloenim rjeenjem apsolvirati jeste voenje podzemnih pjeakih tokova prema robnoj kui, nakon izgradnje prikljuka prema banci na jugoistonom dijelu objekta Vama. Uz navedene zahtjeve postoje i drugi, manje vani, koji su gotovo u potpunosti prihvaeni ovim projektom.

IV

2 OPIS PROMETNOG RJEENJA ZONE

Uzevi u obzir postavljena ogranienja, projektom je dat prioritet u irenju postojee pjeake zone u cijelosti na ulice Ivana Canakara, Ankice Opolski i Trga Slobode. Rjeenje predvia voenje prometa za javnu podzemnu garau, podzemnu garau Zagrebake banke, te za opskrbni promet, promet stanara i hitne slube iz Ulice Augusta Cesarca i Zagrebake ulice. Prikljuak iz ulice Stanka Vraza (odnosno Ulice Zrinskih i Frankopana potreban je za tokove koji dolaze sa sjevera i zapada grada te s jugo zapada. Budui je Ulica Augusta Cesarca izvedena kao dvotrana jednosmjerna cesta, kao dio prvog gradskog prstena, potrebno je u kratkom dijelu od cca. 60 m izvesti je kao dvosmjernu, odnosno potrebno je napraviti etvrti trak koji e sluiti za voenje prometnih tokova prema Kapucinskom Trgu. Time se Svi tokovi koji dolaze sa Sjeveroistoka, istoka i juga mogu voditi izravno Zagrebakom ulicom do Kapucinskog Trga. Takvim rjeenjem omoguena je vea propusna mo okolne prometne mree jer se tokovi ne vode nepotrebno Ulicom Franca Preerna. Ovdje treba napomenuti da je ulica Tome Blaeka zatvorena za javni promet i ureena kao pjeaka ulica. Prometni tokovi koji dolaze na jug Kapucinskog trga vode se izravno u garau ili dalje prema pjeakoj zoni. Naime, ulice Ivana Cankara i Ankice Opolski i Trg Slobode bili bi izgraeni kao pjeako-trotoarske ulice, u kojima bi se promet odvijao samo za opskrbu i eventualno za stanare. Takoer, uvoenjem kantra-traka u Ulicu Augusta Cesarca nestala bi potreba za voenjem prometa po Trgu Slobode ine bi se ostavila mogunost njegova preureenja u pjeaki trg. Time nestaje potreba i za preureenje raskrija 3 (Vrazove i Andrije Kaia Mioia) budui se na njemu nee vie odvijati javni promet u punom smislu. Prometni tokovi koji izlaze s Kapucinskog trga u Ulicu Stanka Vraza, izlaze na dvije prometne trake. Ovdje postoji manja nedoumica o tome kakvi e biti prometni tokovi nakon izgradnje novog raskrija br. 2. Naime, treba vidjeti hoe li biti intenzivniji desni ili lijevi skretai s Kapucinskog Trga u ulicu Stanka Vraza. Ovakvo rjeenje moe propustiti i do 1.000 vozila u satu, to bi zadovoljilo sve potrebe, ukljuujui i one za garau Zagrebake banke. Za ta
V

vozila, mogue je napraviti i poseban ulaz s Ulice Stanka Vraza, odnosno nije potrebo stvoriti graevinsku barijeru pa bi, u posebnim sluajevima bio omoguen i taj kratki ulaz (oznaka ZABA). Radi svega navedenog, bilo bi potrebno napraviti novo raskrije na mjestu br. 2. I semaforizirati ga. Na mjestu br. 1, raskrije je Ulice Stanka Vraza i Augusta Cesarca. Raskrije je potrebno izvesti s trakom za lijeve skretae sa sjevernog privoza te trakom za desne skretae na junom privozu. Raskrije je mogue semaforizirati. Na raskriju br. 3 Ulice Stanka Vraza i Brae radia bilo bi dobro napraviti trak za lijeve skretae u ulicu Brae radia, kako bi se poveala propusna mo cijele zapadne zone. Naime, time se dobiva neophodni prostor izmeu raskrija 2. i 3., koji slui za punjenje vozila s juga te vozila koja izlaze iz Kapucinskog trga i idu na sjever. Budui da je mogue napraviti semaforsku najavu vozila koja izlaze iz garae, a u vrnim satima tim vozilima je mogue pridruiti maksimalno zeleno vrijeme iz ciklusa, bilo bi dobro da se napravi i koordinacija semoaforiziranih raskrija 1., 2. I 3. Takoer, preuredilo bi se i raskrije 5. Unutar Kapucinskog trga, koje bi prihvaalo tokove vozila koji dolaze iz podzemne garae ili druge tokove (stanara, opskrbe itd.) Potrebo ne napraviti i novi prometni trak na junom dijelu Kapucinskog trga koji vodi od raskrija 1. Do raskrija 8. Raskrije 8. Ne treba graevinski oblikovati i ozdignuti radi mogunosti ulaska i specijalnih vozila i drugih vangabaritnih vozila.

VI

3 PROMETNO-TEHNOLOKO RJEENJE PODZEMNOG PARKIRALITA

Podzemna garaa na Kapucinskom trgu zamiljena je kao dvoetana garaa s cca 450 PM. Ulazna i izlazna rampa irine je 3,60 m od ega je rubnjak (uski trotoar) 2*30 cm. Rampe su duljine 25 m na visini od 3 m to daje nagib od 12%. Na ulaznom juno dijelu, omoguen je ulazak vozilima u podzemnu garau, dok je izlazna rampa u nastavku. Radi vozila koja e stvarati ponekad red radi ekanja na semaforu (raskrije 2.), poveava se kapacite dodavanjem jo jednog prometnog traka na sjeveru Kapucinskog trga. Tako je omogueno pranjenje vie od 15 vozila po ciklusu to iznosi vie od 900 vozila na sat. Treba spomenuti da je prema dosadanjim mjerenjima prometa, na postojeoj parkiralinoj zoni s cca 110 PM, dnevno bilo oko 1.100 vozila u okolnostima svakodnevnog odvijanja prometa. Temelj toga, procjenjuje se da bi u uvjetima maksimalne popunjenosti to bilo cca 4.500 vozila dnevno. U normalnim okolnostima promet e biti 20-35% maksimalno procijenjenog odnosno na razini do 1.500 vozila/dan. Garaa e biti opremljena s dva ulaza/izlaza za pjeake i dizalima te prolazom za trgovaki centar Vama.

Nakon prihvaanja poloaja i voenja prometa na trgu idejnim projektom se izrauje: 1) Tlocrt i presjek garae 2) Unutarnje rampe za povezivanje etaa 3) Raspored stupova nosaa 4) Voenje prometa 5) Smjetaj objekata za pjeake 6) Ulazno izlazne povrine s platoima za 2*2 ulazno izlazne trake 7) Izgled raskrija 1., 2., 3., 5., 7. I 8, 8) Horizontalna i vertikalna signalizacija

VII

9) Detaljan popis svih prometnih projekata koji se moraju napraviti

VIII

4 PROMETNA RJEENJA RASKRIJA I CESTA U IROJ ZONI PARKIRALITA 5 ZAKLJUNA RAZMATRANJA

IX