Praktikum Za Drugi Razred Elektrotehničara v2

JU MJEOVITA ELEKTROTEHNIKA I DRVOPRERAIVAKA SREDNJA KOLA BIHA
www.etsbi.edu.ba

Praktikum za drugi
razred elektrotehniara
Interna skripta

Igor Pra, ing. el.

Biha, 2011.

Verzija: 2.0.1 2011/12
Copyright 2006 - 2011 Igor Pra.

Nijedan dio ovog praktikuma ne smije se preslikavati niti umnaati na bilo koji nain bez prethodnog
pismenog doputenja autora.
Praktikum je namijenjen internoj uporabi u JU Mjeovita elektrotehnika i drvopreraivaka srednja
kola Biha.

Upozorenje:
Predavai i uenici moraju se uvijek osloniti na vlastito iskustvo i znanja u procjeni i uporabi bilo koje
informacije, metode, sheme, spojeva, ili pokusa opisanih u ovom praktikumu. Pri uporabi takvih
podataka ili metoda oni bi trebali biti svjesni svoje vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih, ukljuujui i
druge osobe za koje su odgovorni.
Autor ne preuzima odgovornost u sluaju bilo kakve ozljede i/ili tete za osobe ili imovinu po osnovu
odgovornosti ili na neki drugi nain, nastalih zbog uporabe podataka ili metoda sadranih u ovom
praktikumu.

Predgovor

Praktikum za drugi razred elektrotehniara nastao je kao plod petogodinjeg predavanja
predmeta Praktina nastava, sa osnovnim ciljem da se uenicima omogui pomo u
savladavanju, razumijevanju i praktinoj primjeni nastavnih sadraja, uz razvijanje
kreativnosti u razmiljanju i radu.
Vjebe su usklaene sa aktualnim nastavnim planom i programom drugog razreda za
zanimanje Elektrotehniara raunarske tehnike i automatike. Pored navedenog, vjebe su
uraene i osmiljene u skladu sa trenutnim materijalno-tehnikim mogunostima kole.
Unutar sadraja vjebi izvrene su ispravke nedostataka koji su uoeni u dosadanjem radu.
Pojedine vjebe su dodatno proirene gradivom tako da se ovim praktikumom mogu koristiti i
uenici drugih zanimanja elektrotehnike kole.
U svakoj vjebi izloeno je dovoljno uvodnih teorijskih razmatranja, tako da uenici
mogu nesmetano pratiti nastavu, ako iz pojedinih strunih predmeta u tom trenutku nisu
obraivali navedenu cjelinu i gradivo. Vjebe obrauju gradivo koje se obrauje iz predmeta:
Osnove elektrotehnike 2 i Elektronika. U vjebama su sadrane i neke cjeline iz predmeta
Elektrina mjerenja.
Izvoenjem vjebi uenik postaje sposoban sluiti se analognim i digitalnim
instrumentima (ampermetrima, voltmetrima, vatmetrima, digitalnim multimetrima itd.),
instrumentima sa dvodimenzionalnim prikazom mjerene veliine (katodni osciloskop),
primjenjivanju mjernih metoda u skladu sa potrebama i zahtjevima mjerene veliine,
samostalnoj obradi mjernih rezultata i izvoenju zakljuka.
Vjebe su osmiljene tako da se prvi nastavni sat provede u pripremi, tj. sastavljanju
strujnih krugova po shemi spoja, ponavljanju i proirivanju teorijskih znanja. Drugi nastavni
sat je predvien za realizaciju vjebe, odnosno odgovarajua mjerenja i ispitivanja tako da
svaki uenik ima svoje podatke i da aktivno sudjeluje u izvoenju vjebi. U sluaju
nedostatka tehnikih sredstava za paralelno izvoenje vjebi, one se mogu izvoditi u
parovima, tako da jedan uenik vri mjerenje a drugi biljei rezultate. Trei nastavni sat
posveen je obradi rezultata mjerenja, crtanju odgovarajuih dijagrama i izvoenju
zakljuaka koje su uenici nauili obavljanjem vjebe.
Zadaci vjebi su raunalno simulirani pomou programa NI Multisim 10
(http://www.ni.com/multisim/).
Iako je prilikom osmiljavanja i pisanja ovog praktikuma uloen veliki trud u provjeri
podataka i ispravljanju greaka, sasvim je mogue da su se desili propusti. Dugujem
zahvalnost svima koji ukau na takve propuste i daju svoje sugestije za unaprjeenje
pojedinih vjebi i cijelog praktikuma.

Autor

7 Sadraj
Sadraj

Univerzalni mjerni instrument .............................................................................................................. 11
Analogni univerzalni mjerni instrument ................................................................................................ 11
Izbor ljestvice ..................................................................................................................................... 13
Mjerenje napona ............................................................................................................................... 14
Mjerenje struje .................................................................................................................................. 16
Mjerenje otpora ................................................................................................................................ 17
Digitalni univerzalni mjerni instrument ................................................................................................. 19
Mjerenje napona ............................................................................................................................... 21
Mjerenje struje .................................................................................................................................. 22
Mjerenje otpora ................................................................................................................................ 23
Izmjenine veliine ................................................................................................................................ 25
Karakteristike izmjeninih veliina .................................................................................................... 26
Djelatni otpor u krugu izmjenine struje ........................................................................................... 32
Osciloskop ............................................................................................................................................. 33
Princip rada analognog osciloskopa .................................................................................................. 34
Mjerenje amplitude ........................................................................................................................... 36
Mjerenje frekvencije ......................................................................................................................... 39
Mjerenje faznog pomaka................................................................................................................... 39
Kalibracija osciloskopa ....................................................................................................................... 40
Primjeri mjerenja pomou osciloskopa ............................................................................................. 41
Generator funkcija ................................................................................................................................. 43
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 44
Naponsko djelilo .................................................................................................................................... 47
Neoptereeno naponsko djelilo ........................................................................................................ 47
Optereeno naponsko djelilo ............................................................................................................ 48
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 50
Zavojnica (svitak) ................................................................................................................................... 53
Zavojnica (svitak) u krugu izmjenine struje ..................................................................................... 54
Mjerenje induktivnosti zavojnica U-I metodom ................................................................................ 55
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 56
Kondenzator .......................................................................................................................................... 57
Praktikum za drugi razred elektrotehniara
www.etsbi.edu.ba
8
Kondenzator u krugu izmjenine struje ............................................................................................ 58
Mjerenje kapaciteta kondenzatora U-I metodom ............................................................................ 59
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 60
Serijski spoj otpornika, zavojnice i kondenzatora ................................................................................. 61
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 62
Paralelni spoj otpornika, zavojnice i kondenzatora .............................................................................. 65
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 66
Transformator ....................................................................................................................................... 69
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 70
Elektrina snaga ..................................................................................................................................... 71
Elektrodinamiki vatmetar ................................................................................................................ 72
Zadatak vjebe: .................................................................................................................................. 73
Oznaavanje poluvodikih elemenata ................................................................................................... 75
Europski sistem (Pro-elektron) .......................................................................................................... 75
Ameriki sistem (JEDEC - Join Electron Device Engineering Council) ................................................ 76
Japanski sistem (JEITA - JIS C7012) .................................................................................................... 76
Kuita poluvodikih elemenata ........................................................................................................ 77
Primjer dokumentacije proizvoaa za poluvodiki element: .......................................................... 80
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 83
Poluvodike diode ................................................................................................................................. 85
Testiranje ispravnosti i polarizacije dioda ......................................................................................... 88
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 89
Strujno-naponska karakteristika diode ................................................................................................. 91
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 91
Statiki i dinamiki otpor diode ......................................................................................................... 92
Direktna polarizacija diode ................................................................................................................ 93
Reverzna polarizacija diode ............................................................................................................... 94
Strujno-naponska karakteristika zener diode ....................................................................................... 95
Zadatak vjebe ................................................................................................................................... 95
Direktna polarizacija zener diode (BZX55C5V6) ................................................................................ 96
Reverzna polarizacija zener diode (BZX55C5V6) ............................................................................... 97
Direktna polarizacija zener diode (1N4461) ...................................................................................... 98
Reverzna polarizacija zener diode (1N4461) ..................................................................................... 99
Ispravljai ............................................................................................................................................. 101

Igor Pra, ing. el.
9 Sadraj
Glaenje (filtracija) izlaznog napona ............................................................................................... 101
Valovitost ......................................................................................................................................... 102
Poluvalni ispravljai ............................................................................................................................. 103
Zadatak vjebe ................................................................................................................................. 105
Punovalni ispravljai ............................................................................................................................ 107
Zadatak vjebe ................................................................................................................................. 109
Stabilizatori napona ............................................................................................................................. 111
Referentni element ......................................................................................................................... 112
Stabilizator sa zener diodom ........................................................................................................... 113
Serijski tranzistorski stabilizator ...................................................................................................... 114
Integrirane izvedbe stabilizatora ..................................................................................................... 115
Stabilizatori stalnog napona sa tri izvoda ........................................................................................ 116
Integrirani stabilizatori podesivog napona s tri izvoda ................................................................... 116
Zadatak vjebe ................................................................................................................................. 117
Bipolarni tranzistori ............................................................................................................................. 121
Ispitivanje tranzistora ...................................................................................................................... 122
Provjera ispravnosti tranzistora sa ommetrom. .............................................................................. 124
Ispitivanje i odreivanje elektroda tranzistora ............................................................................... 125
Zadatak vjebe ................................................................................................................................. 125
Strujno naponske karakteristike bipolarnih tranzistora ...................................................................... 127
Ulazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera ...................................................... 127
Prijenosne karakteristike u spoju zajednikog emitera ................................................................... 128
Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera ...................................................... 130
Tvorniki podaci............................................................................................................................... 131
Zadatak vjebe ................................................................................................................................. 132
Pojaalo u spoju zajednikog emitera ................................................................................................. 137
Stabilizacija radne toke .................................................................................................................. 139
Amplitudno-frekvencijska karakteristika pojaala .......................................................................... 141
Zadatak vjebe ................................................................................................................................. 142
Literatura ............................................................................................................................................. 147

Igor Pra, ing. el.
11 Univerzalni mjerni instrument
Univerzalni mjerni instrument
Za servisiranje raznih elektrinih ureaja u kuanstvu, u radionici, ili za odravanje
elektrinih strojeva u proizvodnim pogonima potrebno je mjeriti struje, napone i otpore. Poto
je nepraktino nositi vie instrumenata napravljen je univerzalni mjerni instrument (naziva se
i multimetar). On je lako prenosiv, mehaniki otporan i dovoljno toan za rad na terenu, a
njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenini naponi i struje, i elektrini otpor. U prvom dijelu
bie obraen analogni instrument (instrument sa kazaljkom) a zatim i digitalni instrument koji
rezultat ispisuje u obliku brojki na LCD pokazniku.
Analogni univerzalni mjerni instrument
U analogne univerzalne instrumente se ugrauje mehanizam sa obrtnim svitkom.
Izmeu polova stalnog magneta ugraen je svitak na kome je uvrena kazaljka.
Protjecanje struje kroz svitak stvara magnetno polje. Uzajamno djelovanje ovog magnetnog
polja i polja stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protivmoment stvaraju spiralne
opruge i po prestanku struje vraaju kazaljku na nulu.

Slika 1.1. Instrument sa obrtnim svitkom.
Ovakvim analognim instrumentom mogu se mjeriti samo istosmjerne struje i naponi.
Kako bi instrument mogao da mjeri i izmjenine veliine u njega se ugrauje ispravlja sa
dvije ili etiri diode koji izmjeninu struju i napon pretvori u istosmjernu. Kada se mjere
izmjenine veliine instrument pokazuje efektivnu vrijednost struje i napona.
Prije nego to ponemo da koristimo analogni instrument i uvjebamo rad sa njime na
asovima praktine nastave, moramo upoznati neke vane pojmove.
Mjerni opseg (naziva se i domaaj) je najvea vrijednost mjerene veliine koju
instrument moe izmjeriti. Mjerni opseg odreujemo mi postavljanjem preklopnika u
odgovarajui poloaj.
Konstanta instrumenta je broj koji se dobije kada se mjerni opseg podijeli sa brojem
podjeljaka na ljestvici u koju emo gledati.
Do rezultata mjerenja se dolazi tako to se broj podjeljaka koji oitamo pomnoi sa
konstantom.
Podjeljak na ljestvici je rastojanje izmeu bilo koje dvije oznake na ljestvici.
NAPOMENA: Ovo je definicija iz knjige koja moe dovesti do razliitih tumaenja - koliko
zapravo ljestvica sa slike 1.1. ima podjeljaka? U ovom primjeru broj podjeljaka je etiri
(kazaljka pokazuje 3,2 podjeljaka), a crtice izmeu napisanih brojeva samo olakavaju
oitavanje rezultata. Ako meutim svaku oznaenu crticu shvatimo kao podjeljak onda je broj
podjeljaka 20, a kazaljka pokazuje 16 podjeljaka. Ovaj drugi nain koji neki primjenjuju
komplicira stvari. Moemo se zapitati emu slui napisana trojka i etvorka ako se mora
brojati 16 crtica?
www.etsbi.edu.ba
12
Da bi imali tono oitavanje u kazaljku se mora gledati pod pravim kutom. U ovome nam
pomae malo ogledalo (kazaljka i njen lik u ogledalu se poklope).
Kao primjer analognog univerzalnog instrumenta opisati emo instrument Unimer 43
proizvoaa Iskra. Ovaj instrument ima vie crnih i crvenih ljestvica. Crvene ljestvice se
koriste za mjerenje izmjeninih struja i napona, a crne ljestvice su za istosmjerne veliine. Za
mjerenje otpora se koristi posebna crna ljestvica. Izgled ovog instrumenta je na slici 1.2.

Slika 1.2. Instrument UNIMER 43 - ISKRA Kranj.
Na instrumentu se nalazi vie oznaka. Neke od njih su:
Instrument je napravljen za rad u vodoravnom poloaju. Ako se postavi pod
kutom, ili se uspravi pokazivanje nee biti tono.
Ova oznaka se moe nai na instrumentima koji su predvieni za rad u
uspravnom poloaju i koji se montiraju npr. na radne stolove.
Instrument sa ovakvom oznakom moe da mjeri i istosmjerne i izmjenine
veliine.
Ovo je oznaka za klasu tonosti, odnosno maksimalnu procentualnu greku
koju pravi instrument pri punom skretanju kazaljke. Najee klase tonosti su:
0,1; 0,2; 0,5; 1; 1,5; 2,5; 5.

Instrument sa obrtnim kalemom i ugraenim ispravljaem sa diodama.

Ispitni napon S kI.

Igor Pra, ing. el.
Izbor ljestvice
Kada imamo vie ljestvica postavlja se pitanje - u koju gledati? U ovom primjeru vidjeti
emo da pravilan izbor ljestvice olakava mjerenje a gledanje u pogrenu ljestvicu ga
nepotrebno uslonjava.
Poto broj oitanih podjeljaka na izabranoj ljestvici treba pomnoiti sa konstantom,
ljestvicu treba birati tako da konstanta bude broj lak za mnoenje - dakle da bude 0,1; 1; 10
ili 100. Loim izborom ljestvice konstanta e biti dva, pet ili npr. 3,3.
Na slici 1.3. je prikazano pokazivanje instrumenta "Unimer 45" prilikom mjerenja
istosmjernog napona od 17u I. Na slici 1.3a preklopnik je postavljen u poloaj 6uu I =. To
znai da je mjerni opseg 6uu I, tj. pri punom skretanju kazaljke instrumenta napon je 6uu I,
na polovini ljestvice je Suu I itd. Naponi vei od 6uu I se ne mogu mjeriti.
Na ljestvici oznaenoj slovima V, A na kojoj se oitava napon i struja imamo dvije
ljestvice - gornju, koja ide od 0 do 6 podjeljaka, i donju od 0 do 30 podjeljaka. Ako je na
izbor gornja ljestvica konstanta e biti:
K =
600 v
6 pod]cI]uku
= 1uu IpoJ]cl]ok.
Oitavamo 1,7 podjeljaka, o = 1,7. Rezultat mjerenja je K o = 17u I. Ako meutim
izaberemo donju ljestvicu konstanta e biti 6uu Su = 2u. Oitavamo 8,S podjeljaka pa je
rezultat 2u 8,S = 17u I. Rezultat je isti, moemo dakle gledati i donju ljestvicu. Ipak, poslije
mjerenja e ostati dvojba jesmo li dobro procijenili 8,S podjeljaka? Moda je ipak procjena
pogrena, moda je tona procjena 8,4 ili 8,6 podjeljaka?

a) b)
Slika 1.3. Primjeri oitavanja prilikom mjerenja.
Poto je mjereni napon 17u I to znai da moemo smanjiti mjerni opseg i prebaciti
preklopnik u poloaj Suu I. Dobijemo vee skretanje kazaljke i vjerojatno tonije mjerenje.
Dakle, na slici 1.3b mjerni opseg je Suu I.
Naravno da emo gledati u donju ljestvicu sa 30 podjeljaka pa e konstanta biti:
K =
300 v
30 pod]cI]uku
= 1u IpoJ]cl]ok.
Oitavamo 17 podjeljaka, to pomnoeno sa konstantom 1u daje 17u I.
Ako smo skloni kompliciranju stvari moemo izabrati i gornju ljestvicu sa 6 podjeljaka.
Tada konstanta nee biti 10, nego Suu 6 = Su. Broj podjeljaka koji instrument pokazuje na
ovoj ljestvici je S,4 pa da bi doli do rezultata treba pomnoiti Su S,4 = 17u I.
www.etsbi.edu.ba
14
Mjerenje napona
Instrument se pretvara u voltmetar tako to se veliki kruni preklopnik postavi na
podruje oznaeno slovom V. Zavisno od toga mjerimo li istosmjerni ili izmjenini napon mali
preklopnik se postavi lijevo ili desno na odgovarajuu oznaku (= ili ~). Mjerenje se obavezno
poinje sa najveeg mjernog opsega. Na taj nain se sprjeava unitenje instrumenta koje je
lako mogue ako se mjerenje pone na malom mjernom opsegu a napon bude vei od
oekivanog. U tom sluaju kazaljka naglo skree, moe da se iskrivi ili ispadne iz leita a u
opasnosti je svitak u okretnom sistemu. Osigura (ako postoji) i zatitne diode nisu uvijek
dovoljno sigurna zatita.
Ako je skretanje kazaljke malo, ili se uope ne primijeti, moe se postepeno i vrlo
oprezno smanjivati mjerni opseg dok kazaljka ne skrene toliko da omogui normalno
oitavanje. Biramo ljestvicu u koju emo gledati, odreujemo konstantu instrumenta i oitamo
skretanje kazaljke. Broj podjeljaka koji smo oitali mnoimo sa konstantom i dobijemo
mjereni napon. Na osnovu dobivenog rezultata vidimo moe li se jo smanjiti mjerni opseg.
Ako se mjeri istosmjerni napon toka veeg potencijala (ili npr. + pol baterije) mora se
dovesti na prikljuak +VA. Ako se ovdje pogrijei kazaljka e skretati na pogrenu stranu
(lijevo). Kada se mjeri izmjenini napon ne mora se voditi rauna o prikljucima, ispravlja u
instrumentu osigurava da kazaljka uvijek skree udesno.
Voltmetar se vezuje paralelno elementu na kome mjerimo napon. Unutranji otpor
voltmetra je veoma veliki (u idealnom sluaju beskonaan) tako da kroz voltmetar praktino
ne protjee struja.
Primjer 1. Mjerenje napona baterije

Slika 1.4. Korak 1.
Mjerni opseg je postavljen na Suu I i moemo primijetiti da je skretanje kazaljke malo.
Ako izaberemo ljestvicu sa pet podjeljaka konstanta je 1uu I poJ]cl]ok . Oitavamo neto
vie od u,1 podjeljak ali teko je procijeniti je li to u,11; u,12 ili u,1S. Kada to pomnoimo sa
100 rezultat moe biti izmeu 11 I i 1S I, to zavisi od osobne procjene. Oigledno je da se
na ovom podruju ne moe izvriti tono mjerenje pa smanjujemo mjerni opseg.

Igor Pra, ing. el.

Slika 1.5. Korak 2.
Na mjernom opsegu 1Su I logino je gledati u crnu ljestvicu sa 15 podjeljaka da bi
rezultat oitavanja pomnoili sa konstantom 10. Oitavamo neto vie od 1,2 podjeljaka,
recimo da je procjena 1,25 to znai da je napon oko 12,S I.
PANJA! Najea uenika greka je da ovdje oitaju 1,1 podjeljak - previdi se
injenica da ovdje izmeu jedinice i dvojke nema devet crtica nego samo etiri!
Naravno sljedei logian potez je novo smanjenje mjernog opsega. Sljedei mjerni
opseg na instrumentu je Su I, vei je od mjerenog napona, to znai da bez bojazni
prebacujemo preklopnik na brojku 50.

Slika 1.6. Korak 3.
Na mjernom opsegu Su I izborom ljestvice sa pet podjeljaka konstanta je Su S = 1u.
Sada ve sa mnogo veom sigurnou oitavamo 1,25 podjeljaka odnosno 12,S I.

Slika 1.7. Korak 4.
www.etsbi.edu.ba
16
Na mjernom opsegu 1S I na crnoj ljestvici od 0 do 15 podjeljaka praktino direktno
oitavamo napon. Na ovom podruju vidi se da je mjereni napon zapravo 12,6 I. Ovo
mjerenje je oigledno i najtonije, kao to se vidi uope nije teko izvriti dobre procjene sa
tonou od u,1 I.
S obzirom da je sljedei raspoloivi mjerni opseg S I a mjereni napon je vei od njega,
smanjenje mjernog opsega na S I ne dolazi u obzir!
Primjer 2: Mjerenje izmjeninog napona
Prikljuni kablovi instrumenta su dobro izolirani tako da nema opasnosti od strujnog
udara ako ne dodirujemo metalne vrhove.
Napon u prikljunici je izmjenini pa mali preklopnik mora biti prebaen ulijevo.
Primijetimo da je oznaka ~ crvena, to znai da se pri mjerenju izmjeninih veliina koriste
crvene ljestvice a najvei mjerni opseg je 1uuu I. Na crvenoj ljestvici sa 10 podjeljaka
(konstanta je 1uu I poJ]cl]ok ) oitavamo 2,2 podjeljaka, tj. 22u I. Mjereni napon je manji
od sljedeeg mjernog opsega od Suu I, pa emo za toniji rezultat prebaciti preklopnik na
poloaj 300.
Na slici 1.8. vidimo da na ljestvici sa 30 podjeljaka (konstanta 10) kazaljka stoji na
dvadeset treem podjeljku, to znai da je napon ustvari 2Su I. S obzirom da su dozvoljena
odstupanja napona gradske mree do 10%, izmjereni napon je ispravan.
Kada se mjere izmjenine struje i naponi kazaljka e uvijek skretati u pravom smjeru bez
obzira gdje se stavi koja prikljunica instrumenta, to je zasluga ispravljaa u instrumentu.

Slika 1.8. Oitavanje vrijednosti prilikom mjerenja izmjeninog napona.
Mjerenje struje
Ampermetar se u strujni krug vezuje serijski. Unutranji otpor ampermetra u idealnom
sluaju je jednak nuli a i u stvarnosti je vrlo mali.
Univerzalni instrument se pretvara u ampermetar postavljanjem velikog preklopnika na
podruje oznaeno slovom A. Mjerenje se poinje obavezno na najveem mjernom opsegu,
koji po potrebi veoma oprezno smanjujemo. Mali preklopnik se postavi na odgovarajuu
oznaku za vrstu struje koja se mjeri.
Ako se ukae potreba za promjenom mjernog opsega prvo se struja mora prekinuti na
nekom prekidau ili iskljuenjem napajanja, pa tek onda se preklopnik postavi u drugi poloaj
i prekida se ponovo ukljui. Na ovaj nain se sprjeava da se prekida struja na kontaktima
preklopnika i da on bude oteen uslijed varnienja.
U praksi e biti rijetke situacije kada e se koristiti ampermetar. esto je nepraktino
prekidati strujni krug i serijski u njega ubacivati instrument, jer je potrebno prekinuti postojeu
vezu. Ponekad se doslovno mora presjei ica ili odlemiti element iz ureaja.

Igor Pra, ing. el.
Mjerenje otpora
Prije upotrebe analognog univerzalnog instrumenta za mjerenje otpora treba prikljuke
instrumenta kratko spojiti. Kazaljka mora skrenuti do kraja, odnosno mora pokazati nulu. Ako
nije dola do nule, ili je moda prela preko nule udesno, njen poloaj se podeava, tj.
postavi se na nulu okretanjem oznaenog promjenjivog otpornika. Ovo podeavanje mora da
se vri povremeno zbog starenja i troenja baterije u instrumentu.
Vrijednost mjerenog otpora se dobije kada se oitani broj podjeljaka pomnoi sa brojem
koji pokazuje veliki preklopnik.
Mjerenje otpora se ne mora poeti sa najveeg mjernog opsega. Veliki preklopnik se
postavi na vie podruja, a zadri se u poloaju na kome kazaljka stoji otprilike negdje
izmeu 1/2 i 2/3 ljestvice jer je u tom dijelu oitavanje najtonije. Ovo e se najbolje vidjeti u
konkretnom primjeru.

Slika 1.9. Priprema analognog univerzalnog instrumenta za mjerenje otpora.
Veliki broj mjerenja, moda i 90% su mjerenja otpora. Mjerenjem otpora grijaa,
prekidaa namotaja motora i transformatora, kao i nekih elektronikih komponenti moe se
doi do zakljuka o ispravnosti dijelova ureaja bez prikljuivanja napona i bez opasnosti.
Veliki preklopnik treba prebaciti u jedno od podruja oznaenih sa a mali preklopnik
udesno.
Analognim instrumentima za mjerenje struje i napona nije potreban vlastit izvor
napajanja. Meutim, za mjerenje otpora baterija je neophodna. Veina instrumenata koristi
jednu ili dvije baterije od 1,S I. Instrument praktino kroz mjereni otpor (preko preklopnika i
prikljunica) proputa struju iz baterije pa e kazaljka vie skretati pri mjerenju manjih otpora.
Zbog toga su nain mjerenja otpora i omska ljestvica drugaiji nego kada se mjeri struja i
napon.
Oitavanje vrijednosti otpora vri se na posebnoj crnoj ljestvici. Ova ljestvica je drukija
od ostalih jer je obrnuta, tj. nula se nalazi na desnoj strani a na lijevoj strani je . Osim toga
razmak izmeu podjeljaka nije isti, prvi podjeljci su dosta razmaknuti a zatim gledajui
nalijevo razmak je sve manji, da bi pri kraju bili toliko zbijeni da je tono oitavanje
nemogue.

www.etsbi.edu.ba
18
Primjer: Mjerenje otpora od 180 na razliitim poloajima preklopnika

Slika 1.10. Pokazivanje instrumenta za razliite poloaje preklopnika instrumenta.
Na slici 1.10a je poloaj kazaljke pri mjerenju otpora 18u kada je preklopnik na
poloaju X1. Toan broj podjeljaka je teko odrediti jer na malom rastojanju je ak 100
podjeljaka. Broj podjeljaka koji procijenimo (dakle, oko 180) mnoi se sa 1 pa je rezultat
mjerenja oko 18u .
Ako se preklopnik pomjeri u poloaj X10 (slika 1.10b) kazaljka pokazuje 18 podjeljaka,
vidi se da ne postoji dvojba je li broj podjeljaka 17, 18, 19 ili moda 17,5. Ovih 18 podjeljaka
pomnoi se sa deset kao to pokazuje preklopnik, dakle rezultat je 18u .
Ako bi isti otpor pokuali izmjeriti na podruju X100 bio bi veliki problem procijeniti
pokazuje li kazaljka 1,7; 1,8 ili 1,9 podjeljaka. Na primjer ako procijenimo da je u pitanju 1,7
podjeljaka, kada se to pomnoi sa 100 pravi se greka od 1u iako procjena uope nije bila
loa.
Na slici 1.10d se vidi da je mjerenje ovog otpora na podruju X1k praktino nemogue.
Bie dobro ako uope prijetimo da rezultat nije u , a kamoli oitati 0,18 podjeljaka koje
pokazuje kazaljka.
Mogua greka prilikom mjerenja otpora nastaje kada se rukama pridrava otpornik koji
se mjeri. Tako se paralelno mjerenom otporu dodaje otpor vlastitog tijela i rezultat je manji od
prave vrijednosti. Ovo je naroito izraeno na podruju X1k.
Greka je takoer mogua ako se mjeri vrijednost otpornika koji je zalemljen na tiskanu
ploicu (PCB). Utjecaj drugih elemenata vezanih paralelno tom otporu takoer smanjuje
rezultat mjerenja.

Igor Pra, ing. el.
Digitalni univerzalni mjerni instrument
Sve to je reeno o analognim instrumentima u vezi naina prikljuenja u krug,
unutranjeg otpora i naina mjerenja (poetak mjerenja sa najveeg mjernog opsega) vai i
za digitalne instrumente.
Kod digitalnog instrumenta oitavanje mjerene veliine je mnogo lake i tonije.
Vrijednost se direktno oita na LCD pokazniku, dakle nema dvojbe oko izbora ljestvice,
odreivanja konstante instrumenta i mnoenja sa njom, i nema subjektivnih greaka pri
oitavanju broja podjeljaka. Ako je mjerena veliina vea od mjernog opsega instrument e
to vjerojatno preivjeti a greku e signalizirati ispisivanjem cifre 1 na prvom mjestu. Nije
osjetljiv ni na zamjenu prikljuaka + i pokazati e tonu vrijednost uz ispisivanje minusa
ispred rezultata mjerenja.
Ipak, zbog naina indikacije ovaj instrument nije pogodan za praenje promjene mjerene
veliine.

Slika 1.11. Digitalni mjerni instrument VC150 - Voltcraft.
Prije svake izmjene mjernog podruja treba odstraniti mjerne vrhove od objekta na
kojem se vri mjerenje.
Poseban oprez se preporuuje prilikom rada sa izmjeninim naponom veim od 2S I ili
sa istosmjernim naponom veim od SS I, jer moe nastati elektrini udar opasan po ivot.
Provjerite prije svake upotrebe digitalni mjerni ureaj i mjerne kablove od oteenja. Ni u
kome sluaju ne vrite mjerenje ako je zatitna izolacija oteena.
Da bi se izbjegao elektrini udar, obratite panju da za vrijeme mjerenja ne dirate
prikljuke za mjerenje odnosno mjerne toke direktno ili indirektno. Za vrijeme mjerenja ne
smije se hvatati preko oznaenog dijela na mjernim vrhovima.
Ne upotrebljavati digitalni mjerni instrument za vrijeme nevremena. Obratite panju da
su vae ruke, obua, odjea, podloga, sklopovi i dijelovi sklopova obavezno suhi.
Ne ukljuujte nikada mjerni instrument kada ste ga prenijeli iz hladne u topliju prostoriju,
jer nastala vodena kondenzacija moe da ga oteti. Ostavite mjerni instrument iskljuen dok
se ne prilagodi sobnoj temperaturi.
Mjerne vrijednosti pokazuju se na digitalnom mjernom instrumentu u brojanom
(digitalnom) obliku na LCD pokazniku. Pomou rotacijskog preklopnika se mogu odabrati
pojedine mjerne funkcije. Kod modela VC150 izbor mjernog podruja vri se runo.
Digitalni mjerni instrument VC150 se ukljuuje i iskljuuje pritiskom na dugme POWER.
Uvijek iskljuite ureaj za mjerenje ukoliko ga ne koristite.
www.etsbi.edu.ba
20
Dugme HOLD vam omoguava da zadrite vrijednost mjerenja na LCD pokazniku.
Simbol H se pojavljuje na LCD pokazniku. Ova funkcija olakava oitavanje mjerene
vrijednosti. Ponovni pritisak na dugme vraa ponovno opciju mjerenja.

Tabela 1.1. Simboli na LCD pokazniku digitalnog mjernog instrumenta VC150.
OL ili 1 Overload = prekoraenje; mjerno podruje je prekoraeno.

Baterija za napajanje mjernog instrumenta je ispranjena,
to je mogue prije zamijeniti bateriju.

Mjerno podruje za testiranje dioda.

Mjerno podruje za mjerenje napona opasnih po ivot.

Mjerno podruje za akustiki test provodljivosti.

Mjerna podruja za mjerenje izmjeninih veliina.

Mjerna podruja za mjerenje istosmjernih veliina.
mV Milivolt (1u
-3
I).
V Volt (jedinica za elektrini napon).
A Amper (jedinica za jainu elektrine struje).
mA Miliamper (1u
-3
A).
A Mikroamper (1u
-6
A).
Ohm (jedinica za elektrini otpor).
k Kiloohm (1u
3
).
M Megaohm (1u
6
).
H Aktivna je HOLD funkcija.

Igor Pra, ing. el.
Mjerenje napona

NAPOMENA: Prije mjerenja napona, uvijek provjerite da se ne nalazite u mjernom
podruju za mjerenje struje. Kada se na LCD pokazniku pojavi 1 ili OL (overload =
prekoraenje), tada ste prekoraili mjerno podruje. Odaberite naredno vee mjerno
podruje.

Slika 1.12. Raspored crnog i crvenog mjernog vodia kod mjerenja napona.
Za mjerenje istosmjernog napona (DC) postupite prema sljedeem:

- Ukljuite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno podruje V .
- Prikljuite mjerne vodie u odgovarajue mjerne utinice kao to je prikazano na
slici.
- Prikljuite mjerne vrhove na objekt za mjerenje (baterija, sklop itd.). Crveni mjerni
vrh odgovara plus polu, a crni mjerni vrh odgovara minus polu.
- Pripadajui polaritet mjerne vrijednosti biti e prikazan na LCD pokazniku zajedno
sa trenutnom mjernom vrijednosti. Kada se pri mjerenju istosmjernog napona na
ekranu ispred mjerne vrijednosti pojavi znak -, tada je izmjereni napon negativan
(ili su mjerni kablovi zamijenjeni).
- Kada ste zavrili mjerenje, odvojite mjerne vodove od objekta za mjerenje i
iskljuite digitalni mjerni instrument.
Za mjerenje izmjeninog napona (AC) postupite prema sljedeem:

- Ukljuite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno podruje V . Na
pokazniku se pojavljuje simbol AC.
- Poveite (spojite) dva mjerna vrha sa objektom za mjerenje (generator, sklop itd.).
- Mjerna vrijednost e biti pokazana na LCD pokazniku.
- Kada ste zavrili mjerenje, odvojite mjerne vodove od objekta za mjerenje i

www.etsbi.edu.ba
22
Mjerenje struje

NAPOMENA: Maksimalno dozvoljeni napon u strujnom krugu ne smije da prelazi 250 V.
Mjerenja struja veih od 5 A smiju se izvoditi samo u trajanju od maksimalno 10 sekundi i sa
pauzom izmeu mjerenja u trajanju od 15 minuta. Sva strujna mjerna podruja su osigurana i
time zatiena od preoptereenja.

a) struje do 200 mA b) struje do 10 A
Slika 1.13. Raspored crnog i crvenog mjernog vodia kod mjerenja struje.
Za mjerenje istosmjerne struje (DC) postupite prema sljedeem:

- Prikljuite crveni mjerni vodi u 10A - mjernu utinicu (kod struje vee od 2uu mA)
odnosno u mA - mjernu utinicu (kod struje manje od 2uu mA). Crni mjerni vodi
prikljuite na COM - mjernu utinicu.
- Odaberite eljeno mjerno podruje. Po mogunosti, ponite mjerenje uvijek sa
najveim mjernim opsegom, zato to e kod prekoraenja reagirati zatitni
osigura.
- Prikljuite u seriju sa mjernim objektom oba mjerna vrha (baterija, sklop itd.).
Pripadajui polaritet mjerne vrijednosti, biti e prikazan na LCD pokazniku zajedno
sa trenutnom mjernom vrijednosti. Kada se pri mjerenju istosmjerne struje na
ekranu ispred mjerne vrijednosti pojavi znak -, struja protjee u suprotnom
smjeru (ili su mjerni kablovi zamijenjeni).
- Kada ste zavrili mjerenje, odstranite mjerne vodove od objekta za mjerenje i

Panja! Nikada ne mjerite u 10A podruju struje preko 10 A odnosno u mA/A
podruju struje preko 200 mA, zato to e tada reagirati osigura u mjernom
instrumentu.

Igor Pra, ing. el.
Mjerenje otpora

NAPOMENA: Uvjerite se da su svi dijelovi kruga, prekidai i komponente i drugi objekti
za mjerenje u krugu odvojeni od izvora napona i ispranjeni.

Slika 1.14. Raspored crnog i crvenog mjernog vodia kod mjerenja otpora.
Za mjerenje elektrinog otpora postupite prema sljedeem:

- Ukljuite digitalni mjerni instrument i odaberite mjerno podruje .
- Prikljuite mjerne vodie na mjerne utinice instrumenta kao to je vidljivo na slici.
- Provjerite neprekidnost mjernih vodia tako to ete spojiti mjerne vrhove jedan
sa drugim. Nakon toga na LCD pokazniku e biti prikazan otpor od priblino u,S
(vlastiti otpor mjernih vodia).
- Poveite mjerne vrhove sa mjernim objektom. Ako mjerni objekt nema otpornost
veu od 2u H ili nije u prekidu, mjerna vrijednost e biti prikazana na LCD
pokazniku. Saekajte dok se mjerna vrijednost ne stabilizira. Kod otpora veeg od
1 H, ovo moe da potraje nekoliko sekundi.
- Kada se na LCD pokazniku pojavi 1 ili OL (Overload = prekoraenje), tada ste
prekoraili mjerno podruje, odnosno, mjerni krug je u prekidu. U tom sluaju
odaberite vee mjerno podruje.
- Kada ste zavrili mjerenje, odstranite mjerne vodove od objekta za mjerenje i

Kada vrite mjerenje otpora, pazite da su mjerne toke koje dirate mjernim vrhovima
slobodne od prljavtine, ulja, laka ili slino, jer njihova prisutnost moe da dovede do
pogreke u mjerenju.

Izmjenine veliine
Izmjenina struja je svaka struja koja u toku vremena
smjer. Izmjenine struje se dijele na periodi
periodine struje koje se dijele na proste (sinusne) i sloene (ne sinusne
Prostom izmjeninom ili sinusnom strujom se naziva ona struja
intenzitetu i smjeru, periodi
vremenski oblik dat je na slici 1.15
Slika 1.1
Izmjenina struja nastaje kao posljedica oscilatornog kretanja elektri
vodia. Pri tome se koliina elektriciteta
toku vremena. Zbog toga se mora uzeti u obzir veli
vrijednost struje se oznaava malim slovom
Dakle, kod izmjenine sinusne struje nema strujanja
jednog pola izvora do drugog (kao kod istosmjerne struje
sredinjeg poloaja.
Izmjenina struja se, u elektroenergetici,
nazivaju generatori. U svim obrtnim generatorima elek
pojave induciranja napona u navoju koji se okre
elektrinu.
U opem sluaju vodi se u magnetnom polju kre
njegove silnice. Pri tome se brzin
komponentu (slika 1.16).
Slika 1.1
Pod djelovanjem vodoravne komponente
presijeca ih. Zato se u vodi
kretanja, koja uzrokuje da vodi
Promatrajmo sada vodi
1.17.
struja je svaka struja koja u toku vremena mijenja svoj intenzitet (ja
struje se dijele na periodine i ne periodine struje. Nas posebno
ruje koje se dijele na proste (sinusne) i sloene (ne sinusne) struje.
ili sinusnom strujom se naziva ona struja ije se promjene, po
intenzitetu i smjeru, periodino ponavljaju u jednakim vremenskim intervalima.
dat je na slici 1.15.

1.15. Vremenski oblik izmjenine sinusne struje.
struja nastaje kao posljedica oscilatornog kretanja elektri
ina elektriciteta koja protjee kroz popreni presjek
Zbog toga se mora uzeti u obzir veliina struje u svakom trenutku.
ava malim slovom i.
ne sinusne struje nema strujanja elektrona, jer oni ne s
jednog pola izvora do drugog (kao kod istosmjerne struje), nego oni oscil
struja se, u elektroenergetici, proizvodi pomou obrtnih
U svim obrtnim generatorima elektrina energija se proizvodi na principu
napona u navoju koji se okree. U njima se mehanika energija pretvara u
se u magnetnom polju kree pod nekim kutom
Pri tome se brzina kretanja vodia rastavlja na vodoravnu

1.16. Brzina kretanja vodia u magnetnom polju.
lovanjem vodoravne komponente :
, vodi klizi du magnetnih silnica i ne

vodiu inducira napon uzrokovan okomitom komponentom brzine
vodi presijeca magnetni tok (fluks).
vodi koji se okree u homogenom magnetnom polju dat na
Igor Pra, ing. el.
25 Izmjenina struja
mijenja svoj intenzitet (jainu) i
Nas posebno zanimaju
) struje.
ije se promjene, po
no ponavljaju u jednakim vremenskim intervalima. Njen

struja nastaje kao posljedica oscilatornog kretanja elektrinih naboja du
ni presjek vodia mijenja u
ina struje u svakom trenutku. Trenutna
elektrona, jer oni ne struje od
), nego oni osciliraju oko svog
u obrtnih strojeva koje se
na energija se proizvodi na principu
ka energija pretvara u
kutom u odnosu na
odoravnu i okomitu

klizi du magnetnih silnica i ne
inducira napon uzrokovan okomitom komponentom brzine
e u homogenom magnetnom polju dat na slici
www.etsbi.edu.ba
26
Slika 1.17
Inducirani napon je, u op
Inducirani napon u vodi
magnetnom polju, mijenja se po veli
se moe grafiki predstaviti u obliku sinusoide
Za vrijeme jednog punog obrtaja,
nastaju i promjene induciranog napona u
Slika 1.18
U vodiu koji se okree stalnom brzinom u homogenom magnetnom polju, inducira se
napon ija se promjena veliine i smjera ponavlja istim redom poslije svakog punog okreta.
Tako dobiveni napon naziva se
potei struja ija se veliina i smjer periodi
struja.
Karakteristike izmjeninih veli
Period
Period je dio vremena koje je potrebno da se izvri jedna potpuna promjena
veliine po jaini i smjeru. Period se ozna
Izmjenina veliina za vrijeme jednog perioda dva puta promijeni svoj smjer.
promjena izmjenine veliine u jednom smjeru traje polovinu perioda, a za vrijeme druge
polovine perioda smjer je suprotan
Promjena induciranog napona zavisi od brzine kojom se navojak obr
polju. Uzmimo, na primjer, da je brzina obrtanja navojka 50 puta u jedn
da se u toku jedne sekunde desi 50 promjena intenziteta i smjera
odnosno, u jednoj sekundi se pojavi 50 perioda.
sekundu, vrijeme trajanja jednog perioda dobijemo kao:
Vremena trajanja svakog perioda su me
navojka konstantna (nepromjenjiva)

7. Okretanje vodia u homogenom magnetnom polju.
Inducirani napon je, u opem sluaju, odreen formulom:
u = B l : sino
vodiu, koji se obre konstantnom brzinom u homogenom
magnetnom polju, mijenja se po veliini i smjeru proporcionalno sinusu kuta
predstaviti u obliku sinusoide.
Za vrijeme jednog punog obrtaja, kut a se ravnomjerno mijenja od 0do 360.
nastaju i promjene induciranog napona u vodiu.

8. Induciranje napona i struje u vodiu koji se okre
u homogenom magnetnom polju.
e stalnom brzinom u homogenom magnetnom polju, inducira se
ija se promjena veliine i smjera ponavlja istim redom poslije svakog punog okreta.
on naziva se izmjenini napon. Ako zatvorimo krajeve
ina i smjer periodino mijenjaju. Takva struja se naziva
izmjeninih veliina
Period je dio vremena koje je potrebno da se izvri jedna potpuna promjena
Period se oznaava sa I, a mjeri se u sekundama
ina za vrijeme jednog perioda dva puta promijeni svoj smjer.
ine u jednom smjeru traje polovinu perioda, a za vrijeme druge
ine perioda smjer je suprotan.
Promjena induciranog napona zavisi od brzine kojom se navojak obr
Uzmimo, na primjer, da je brzina obrtanja navojka 50 puta u jednoj sekundi.
da se u toku jedne sekunde desi 50 promjena intenziteta i smjera izmjeni
odnosno, u jednoj sekundi se pojavi 50 perioda. S obzirom na to da 50 perioda traje jednu
sekundu, vrijeme trajanja jednog perioda dobijemo kao:
I =
1
Su
= u,u2 |s]
Vremena trajanja svakog perioda su meusobno jednaka ukoliko je brzina obrtanja
vojka konstantna (nepromjenjiva).

polju.
e konstantnom brzinom u homogenom
kuta zakretanja, pa
a se ravnomjerno mijenja od 0do 360. Pri tome
koji se okree
e stalnom brzinom u homogenom magnetnom polju, inducira se
ine i smjera ponavlja istim redom poslije svakog punog okreta.
ve vodia u krugu e
no mijenjaju. Takva struja se naziva izmjenina
Period je dio vremena koje je potrebno da se izvri jedna potpuna promjena izmjenine
mjeri se u sekundama |s].
ina za vrijeme jednog perioda dva puta promijeni svoj smjer. Dakle,
ine u jednom smjeru traje polovinu perioda, a za vrijeme druge
Promjena induciranog napona zavisi od brzine kojom se navojak obre u magnetnom
oj sekundi. To znai
izmjenine veliine,
S obzirom na to da 50 perioda traje jednu
usobno jednaka ukoliko je brzina obrtanja

Maksimalna vrijednost (amplituda
To je najvea vrijednost koju postie
izmjenina veliina dva puta postie maksimalnu vrijednost: jed
u negativnom smjeru. Maksimalne vrijednosti se ozna
(maksimum). Maksimalna vrij
napona sa u
m
.
Maksimalna vrijednost induciranog napona se ra
Frekvencija (uestalost)
Frekvencija je broj perioda u jednoj sekundi
za mjerenje frekvencije je Herc
Izmeu frekvencije i perioda vlada slijede
Iz ovoga moemo izvesti jedinicu za frekvenciju kao:
Vee jedinice od herca su: kiloherc
Poetna faza
Poetna faza je fazni kut
Do sada smo kao poetak mjerenja vremena (
vrijednost induciranog napona u navojku jednaka nuli
predstavlja poseban sluaj.
Pretpostavimo da je poetak
poloaja 2, na slici 1.18. Za takav poloaj
odnosu na koordinatni poetak, a inducirani napon
(slika 1.19a).
Slika 1.19. Po
Sa slike uoavamo da je dijagram
koordinatni poetak za odre
dijagram promatrane veliine pomjeren ulijevo
Pretpostavimo sada da je po
poloaja 1 i poloaja 4, na slici
veliine pomjeren udesno u odnosu na koordinatni po
Dakle, poetna faza je negativna kada je
odnosu na koordinatni poetak
Iz svega navedenog moemo zak
izmjenina veliina moe imati bilo koju od svojih trenutnih vrijednosti u toku jednog perioda.
imalna vrijednost (amplituda)
a vrijednost koju postie izmjenina veliina. U toku jednog perioda,
ina dva puta postie maksimalnu vrijednost: jednom u pozitivnom, a
Maksimalne vrijednosti se oznaavaju velikim slovom i indeksom m
Maksimalna vrijednost struje se oznaava sa I
m
, a maksimalna vrijednost
Maksimalna vrijednost induciranog napona se rauna po formuli:
u
m
= B l :
e broj perioda u jednoj sekundi. Frekvencija se oznaava sa
jerenje frekvencije je Herc |Ez].
frekvencije i perioda vlada slijedei odnos:
=
1
1
ili I =
1
]

Iz ovoga moemo izvesti jedinicu za frekvenciju kao: Ez = 1 s
nice od herca su: kiloherc |kEz], megaherc |HEz], gigaherc
koji odgovara poetnom trenutku vremena.
etak mjerenja vremena (t = u) uzimali trenutak kada je trenutna
napona u navojku jednaka nuli. To, meutim, nije pravilo, ve
etak promatranja izmjenine veliine negdje izme
Za takav poloaj vodia poetna faza je pomjerena za
etak, a inducirani napon u ima odreenu pozitivnu vrijednost
a) b)
Poetna faza izmjenine veliine: a) pozitivna, b) negativna
avamo da je dijagram izmjenine veliine pomjeren ulijevo u odnosu na
etak za odreeni kut 0 (teta). Dakle, poetna faza je pozitivna kada je
ine pomjeren ulijevo u odnosu na koordinatni po
Pretpostavimo sada da je poetak promatranja izmjenine veliine negdje izme
poloaja 1 i poloaja 4, na slici 1.18. Na slici 1.19b. uoavamo da je dijagram
ine pomjeren udesno u odnosu na koordinatni poetak, a poetna faza je negativna.
etna faza je negativna kada je dijagram promatrane veliine pomjeren udesno
etak.
og moemo zakljuiti da za poetno vrijeme (t
ina moe imati bilo koju od svojih trenutnih vrijednosti u toku jednog perioda.
Igor Pra, ing. el.
27 Izmjenina struja
U toku jednog perioda,
u pozitivnom, a drugi put
slovom i indeksom m
ksimalna vrijednost
ava sa . Jedinica
, gigaherc |0Ez].

) uzimali trenutak kada je trenutna
utim, nije pravilo, ve
ine negdje izmeu poloaja 1 i
etna faza je pomjerena za kut 0 u
pozitivnu vrijednost

b) negativna.
ine pomjeren ulijevo u odnosu na
etna faza je pozitivna kada je
u odnosu na koordinatni poetak.
veliine negdje izmeu
dijagram promatrane
etna faza je negativna.
ine pomjeren udesno u
t = u), promatrana
ina moe imati bilo koju od svojih trenutnih vrijednosti u toku jednog perioda.
www.etsbi.edu.ba
28
Kruna frekvencija
Osim u stupnjevima ( )
radijanima. Radi lakeg razumijevanja mjerenja
slici 1.20. Polumjer ovakve krunice jednak je jedin
krunica. S obzirom da je polumjer
Dakle, obim ovakve krunice iznosi:
odnosno S6u = 2n roJi]ono
Jedan radijan odgovara kutu
Pretpostavimo da se jedini
konstantna. Za jedan puni obrtaj, koji odgovara geometrijskom
potrebno je vrijeme I koje odgovara vremenu od jednog perioda.
e opisati luk koji odgovara
opisanog luka i vremena potrebnog da se on opie, matemati
Kolinik o t se naziva kut
frekvencija, odnosno:
Poto je I = 1 imamo:
Nakon to smo se upoznali sa osnovnim karakteristikama
moemo napisati osnovne matemati
napona, odnosno struje:
Srednja vrijednost
Poto je kod sinusne struje povrina p
poluperioda, srednja matemati
nuli.
Meutim, za elektrine potroa
prethodno izvriti ispravljanje
izmjenine struje uspostavlja samo jedan smjer, sredn
interval izmeu dvije nulte vrijednosti.
izmjenine struje.
stupnjevima ( ) elektrini kut se moe predstaviti i tzv. lu
Radi lakeg razumijevanja mjerenja kuta radijanima promatrajmo
ovakve krunice jednak je jedinici (r = 1) i ona se naziva jedini
polumjer jednak jedinici, obim krunice (2rn) predstavlja puni luk
le, obim ovakve krunice iznosi:
2rn = 2 1 n = 2n roJi]ono,
roJi]ono rad iz ega slijedi:
1 radijan = 5717' 44,8".
kutu iji je kruni luk jednak polumjeru krunice

Slika 1.20. Jedinina krunica.
Pretpostavimo da se jedinini polumjer obre oko toke 0 i da je brzina obrtanja
Za jedan puni obrtaj, koji odgovara geometrijskom kutu S6u
koje odgovara vremenu od jednog perioda. Pri istim
opisati luk koji odgovara kutu o za proporcionalno krae vrijeme t
opisanog luka i vremena potrebnog da se on opie, matematiki se moe izraziti kao:
2n: I = o: t ili
2n
1
=
u
t

kutna (ugaona) brzina, a ona se u elektrotehnici naziva
=
2n
I
=
o
t
_
roJ
s
_
imamo: = 2n.
smo se upoznali sa osnovnim karakteristikama izmjeni
moemo napisati osnovne matematike jednadbe za trenutne vrijednosti induciranog
u = u
m
sint = u
m
sin2nt,
i = I
m
sint = I
m
sin2nt.
ne struje povrina pozitivnog poluperioda jednaka povrini negativnog
poluperioda, srednja matematika vrijednost struje, za ma koji broj cijelih perioda, jednaka je
ne potroae iji je rad ovisan od smjera struje potrebno je
avljanje izmjenine u istosmjernu struju. S obzirom da se ispravljanjem
struje uspostavlja samo jedan smjer, srednja vrijednost struje
u dvije nulte vrijednosti. Na slici 1.21. je predstavljena pozitivna poluper

v. lunom mjerom ili
promatrajmo krunicu na
na se naziva jedinina
predstavlja puni luk.
u krunice.
i da je brzina obrtanja
S6u = 2n roJi]ono,
Pri istim uvjetima polumjer
t. Proporcionalnost
ki se moe izraziti kao:
, a ona se u elektrotehnici naziva kruna
izmjeninih veliina, sada
za trenutne vrijednosti induciranog
ozitivnog poluperioda jednaka povrini negativnog
ka vrijednost struje, za ma koji broj cijelih perioda, jednaka je
iji je rad ovisan od smjera struje potrebno je
S obzirom da se ispravljanjem
ja vrijednost struje I
S
se odreuje za
. je predstavljena pozitivna poluperioda

Slika 1.21. Srednja vrijednost i
Povrina omeena krivuljom struje i v
odgovarajuu koliinu elektriciteta
Ovu povrinu moemo
osnovica I 2 , a visina u,6S7
(koja fizikalno ne postoji), a njena vrijednost u odnosu na maksimalnu vrijednost iznosi:
Srednja, matematika, vrijednost izmjeni
konstantne jaine, pri kojoj bi za vrijeme polovine perioda (
koliina elektriciteta () kao i pri
Analogno je srednja vrijednost
Efektivna vrijednost
Efektivno djelovanje izmjeni
djelovanjem istosmjerne struje, odgovaraju
struje brojno je jednaka istosmjernoj struji konstantne ja
istu koliinu toplote kao i promatrana izmjeni
Radi odreivanja brojane zavisnosti efektivne vrijednosti
izraunati koliine toplote koje razvijaju istosmjerna i
razvija istosmjerna struja I na otporniku
(Dulovom) zakonu kao:
Da bismo odredili koliinu t
slici 1.22.
Slika 1.22. Dijagram trenutnih vrijednosti kvadrata izmjeni
Sa slike je vidljivo da dijagram
a poto je snaga funkcija kvadrata struje, zna

ednja vrijednost izmjenine sinusne struje za polovinu perioda.
ena krivuljom struje i vremenskom osom, u intervalu
inu elektriciteta .
Ovu povrinu moemo transformirati u ekvivalentnu povrinu pravo
6S7 I
m
. Ova visina predstavlja srednju vrijednost sinus
, a njena vrijednost u odnosu na maksimalnu vrijednost iznosi:
I
s
=
2
n
I
m
= u,6S7 I
m
.
ka, vrijednost izmjenine struje je brojno jednaka istosmjernoj struji,
ine, pri kojoj bi za vrijeme polovine perioda (I 2 ) kroz
) kao i pri promatranoj izmjeninoj struji.
Analogno je srednja vrijednost izmjeninog napona:
u
s
=
2
n
u
m
= u,6S7 u
m
.
izmjenine struje izraava se usporedbom
djelovanjem istosmjerne struje, odgovarajue jaine. Dakle, efektivna vrijednost izmjeni
struje brojno je jednaka istosmjernoj struji konstantne jaine koja u strujnom
inu toplote kao i promatrana izmjenina struja.
ane zavisnosti efektivne vrijednosti izmjenine
ine toplote koje razvijaju istosmjerna i izmjenina struja. Koli
na otporniku R za vrijeme I odreuje se prema
= I
2
R I
inu toplote koju razvija izmjenina struja promatrajmo

. Dijagram trenutnih vrijednosti kvadrata izmjenine struje.
dijagram kvadrata izmjenine struje ima stalno pozitivnu vrijednost,
a poto je snaga funkcija kvadrata struje, znai da snaga ima stalan smjer.
Igor Pra, ing. el.
29 Izmjenina struja
ne struje za polovinu perioda.
remenskom osom, u intervalu I 2 , predstavlja
transformirati u ekvivalentnu povrinu pravokutnika ija je
rijednost sinusne struje
, a njena vrijednost u odnosu na maksimalnu vrijednost iznosi:
ne struje je brojno jednaka istosmjernoj struji,
) kroz krug protekla ista
usporedbom sa efektivnim
rijednost izmjenine
ine koja u strujnom krugu razvija
ne struje, potrebno je
Koliina toplote koju
uje se prema Jouleovom
promatrajmo dijagram na
ne struje.
struje ima stalno pozitivnu vrijednost,
i da snaga ima stalan smjer.
www.etsbi.edu.ba
30
Toplota proizvedena izmjeni
povrini ogranienoj vremenskom osom
izmjenine struje. Ova povrina jednaka je povrini pravo
I
m
2
2 .
Dakle, koliina toplote koju razvija
je:
Ako izjednaimo izraze za koli
Nakon sreivanja izraza, slijedi:
Dakle, efektivna vrijednost izmjeni
vrijednosti.
Analogno je efektivna vrijednost
U praksi se uvijek koriste efektivne vrijednosti
sluajevima kada se navode vrijednosti struje i na
efektivnim vrijednostima. Najve
efektivnim vrijednostima struje i napona
Fazni odnosi
Pri prouavanju fizikalnih
izmjenine veliine jednake frekvencije prolaze u isto ili razli
karakteristine vrijednosti (nulte i maksimalne)
Fazna jednakost
Za dvije ili vie izmjeninih veli
istom frekvencijom i koje istovremeno prolaze kroz svoje nulte i maksimalne vrijednosti,
poklapajui se po smjeru, kaemo da imaju jednake faze, odn
fazi.
Slika

izmjeninom strujom na otporniku R za vrijeme
enoj vremenskom osom t (u intervalu I) i krivom koja predstavlja kvadrat
Ova povrina jednaka je povrini pravokutnika ija je osnovica
ina toplote koju razvija izmjenina struja na otporniku R za vrijeme

I
m
2
2
R I
imo izraze za koliinu toplote istosmjerne i izmjenine struje dobi
I
2
R I =
I
m
2
2
R I
, slijedi:
I
2
=
I
m
2
2
odnosno I
c]
=
I
m
2
= u,7u7 I
m

Dakle, efektivna vrijednost izmjenine struje je za 2 puta manja od njene maksimalne
logno je efektivna vrijednost izmjeninog napona:
u
c]
=
u
m
2
= u,7u7 u
m

U praksi se uvijek koriste efektivne vrijednosti izmjenine struje i napona.
ajevima kada se navode vrijednosti struje i napona, podrazumijeva se da se radi o
Najvei broj mjernih instrumenata se umjerava (
m vrijednostima struje i napona.
fizikalnih procesa u kolima izmjenine struje moemo uo
ine jednake frekvencije prolaze u isto ili razliito vrijeme kroz svoje
ti (nulte i maksimalne).
izmjeninih veliina koje se mijenjaju po istom sinusnom zakonu, sa
i koje istovremeno prolaze kroz svoje nulte i maksimalne vrijednosti,
i se po smjeru, kaemo da imaju jednake faze, odnosno kaemo da se nalaze u
Slika 1.23. Dijagram dviju struja jednakih faza.

za vrijeme I jednaka je
krivom koja predstavlja kvadrat
ija je osnovica I, a visina
za vrijeme I jednaka
struje dobivamo:
puta manja od njene maksimalne
struje i napona. U svim
jeva se da se radi o
umjerava (badari) u
struje moemo uoiti da
ito vrijeme kroz svoje
ina koje se mijenjaju po istom sinusnom zakonu, sa
i koje istovremeno prolaze kroz svoje nulte i maksimalne vrijednosti,
osno kaemo da se nalaze u

Dakle, dvije izmjenine struje
kutove koji odreuju trenutni poloaj u svako
izrazi za trenutne vrijednosti ovih struja su:
i
i
2
gdje su: 0
1
i 0
2
- poetni fazni
o
1
= (t +0
1
) i o
2
= (t
Razlika poetnih faznih ugl
Uvjet fazne jednakosti je
Fazna razlika
Za dvije ili vie izmjeninih veli
istom frekvencijom, poklapaju
nulte i maksimalne vrijednosti, kaemo da izme
da su fazno pomjerene.
Dakle, veliine koje su fazno pomjerene, a imaju jednaku frekvenciju, zadravaju isti
meusobni poloaj u toku cijelog procesa promjena
Slika
Dva izmjenina napona, koji se ne nalaze u fazi, imat
kutove koji odreuju trenutni polo
trenutne vrijednosti ovih napona su:
gdje su: 0
1
i 0
2
- poetni fazni
Sa slike je vidljivo da je 0
Dakle, kao zakljuak moe
n 2 , odnosno, moe se takoer
Na osnovu ovoga moemo izvesti i slijede
Vremenski interval koji pro
vrijednost, do trenutka u kojem druga veli
pomak. Za veliinu ije karakteristi
vrijednosti druge veliine, kae se da fazno prednja
ne struje, koje se nalaze u fazi, imat e poetne fazne
uju trenutni poloaj u svakom trenutku, jednake vrijednosti
izrazi za trenutne vrijednosti ovih struja su:
i
1
= I
1m
sin(t +0
1
) = I
1m
sino
1

2
= I
2m
sin(t +0
2
) = I
2m
sino
2

etni fazni kutovi,
(t +0
2
) - fazni kutovi (u radijanima).
etnih faznih uglova naziva se fazni pomak (), odnosno:
= 0
2
-0
1

fazne jednakosti je = u odnosno 0
1
= 0
2
.
izmjeninih veliina koje se mijenjaju po istom sinusnom zakonu, sa
istom frekvencijom, poklapajui se po smjeru, ali koje ne prolaze istovremeno kroz svoje
nulte i maksimalne vrijednosti, kaemo da izmeu njih postoji fazna razlika, odnos
ine koje su fazno pomjerene, a imaju jednaku frekvenciju, zadravaju isti
u toku cijelog procesa promjena.
Slika 1.24. Dijagram dvaju napona razliitih faza.
, koji se ne nalaze u fazi, imat e poetne fazne
uju trenutni poloaj u svakom trenutku, razliite. Matemati
trenutne vrijednosti ovih napona su:
u
1
= u
1m
sin(t +0
1
)
u
2
= u
2m
sin(t +0
2
)
etni fazni kutovi
0
1
= u i 0
2
= n 2 , pa je fazni pomak:
= 0
2
-0
1
= n 2 -u = n 2 .
moe se rei da napon u
1
fazno zaostaje za naponom
er rei da napon u
2
fazno prednjai naponu u
Na osnovu ovoga moemo izvesti i slijedeu definiciju faznog pomaka:
Vremenski interval koji proe od trenutka u kojem je jedna veliina imala karakteristi
vrijednost, do trenutka u kojem druga veliina postigne istu takvu vrijednost naziva se fazni
ije karakteristine vrijednosti nastupaju ranije od odgovaraju
ine, kae se da fazno prednjai, a za drugu veliinu da fazno zaostaje.
Igor Pra, ing. el.
31 Izmjenina struja
etne fazne kutove, kao i
m trenutku, jednake vrijednosti. Matematiki
ina koje se mijenjaju po istom sinusnom zakonu, sa
ali koje ne prolaze istovremeno kroz svoje
razlika, odnosno kaemo
ine koje su fazno pomjerene, a imaju jednaku frekvenciju, zadravaju isti

etne fazne kutove, kao i
Matematiki izrazi za
fazno zaostaje za naponom u
2
za kut
u
1
za kut n 2 .
u definiciju faznog pomaka:
ina imala karakteristinu
stu takvu vrijednost naziva se fazni
ne vrijednosti nastupaju ranije od odgovarajuih
inu da fazno zaostaje.
www.etsbi.edu.ba
32
Fazni pomak postoji ne samo izme
na primjer, izmeu napona i struje ili struje i napona samoindukcije itd.

Djelatni otpor u krugu izmjeni
Otpornost u krugu izmjeni
je u kolima izmjenine struja ve
koji nastaju uslijed povrinskog efekta i
zanemariti. U krugu izmjeni
mijenjaju se po istom zakonu i istovremeno prola
napon i struja se u kolima sa
Slika 1.25. Vremenski oblici struje i napona za
Ako kroz otpor R tee sinusna struja
u
R
Vidimo da za maksimalne vrije
Takoer, moemo pokazati da i za efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi
zakon:
Fazni pomak postoji ne samo izmeu istovrsnih veliina ve i izmeu razli
u napona i struje ili struje i napona samoindukcije itd.
izmjenine struje
izmjenine struje se naziva djelatna (aktivna, omska
struja vea nego u kolima istosmjerne struje zbog pove
taju uslijed povrinskog efekta i histereze. Ovo uveanje se u praksi obi
izmjenine struje sa isto djelatnim otporom, napo
mijenjaju se po istom zakonu i istovremeno prolaze kroz svoje karakteristi
napon i struja se u kolima sa isto aktivnom otpornosti nalaze u fazi.
. Vremenski oblici struje i napona za krug sa djelatnim otporom.
e sinusna struja i = I
m
sint, onda na otporu vlada napon:
R
= R i = R I
m
sint = u
m
sint
Vidimo da za maksimalne vrijednosti struje i napona vrijedi Ohmov zakon, odnosno:
u
m
= I
m
R tj. I
m
=
0
m
R

er, moemo pokazati da i za efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi
I
c]
=
I
m
2
=
u
m
2 R
=
u
m
2

1
R
=
u
c]
R

u razliitih veliina,
(aktivna, omska) otpornost. Ona
a nego u kolima istosmjerne struje zbog poveanih gubitaka
anje se u praksi obino moe
otporom, napon i jaina struje
ze kroz svoje karakteristine toke. Dakle,

otporom.
, onda na otporu vlada napon:
zakon, odnosno:
er, moemo pokazati da i za efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi Ohmov

Igor Pra, ing. el.
33 Osciloskop
Osciloskop
Ovaj elektroniki mjerni ureaj slui za brzi dvodimenzionalni prikaz signala. Osciloskop
se najee koristi za prikaz vremenske ovisnosti nekog mjernog signala = (t), gdje se
vodoravna (X-os) podrazumijeva kao vremenska os. Alternativno se osciloskop moe koristiti
za prikaz funkcijske ovisnosti dva signala (takozvani X-Y nain rada), gdje se na Y-os
osciloskopa dovodi jedan od mjernih signala, dok se na X-os dovodi signal u ijoj funkciji
elimo promatrati signal doveden na Y-os.
Osciloskop se sastoji od katodne cijevi s grijanom katodom (negativnom elektrodom)
kao izvorom snopa elektrona, pojaala mjernog signala (pojaalo za okomitu os), pojaala za
vodoravni otklon (vodoravnu os) i generatora pilastog napona (vremenske baze),
fluorescentnog zaslona katodne cijevi i raznog dodatnog sklopovlja.

Slika 1.26. Katodna cijev analognog osciloskopa.
Katodna cijev sadri skup anoda za ubrzavanje elektrona u smjeru zaslona i fokusiranje
tako dobivenog elektronskog snopa (tzv. elektronski top), te dva para otklonskih ploica, od
kojih je jedan postavljen vodoravno, a drugi okomito. Princip rada osciloskopa je sljedei:
Ukoliko na vodoravno postavljeni par ploica (Y-os) primijenimo napon razliit
od nule, uslijed djelovanja elektrostatske sile snop elektrona e se otkloniti u
okomitom smjeru u odnosu na os katodne cijevi.
Napon doveden na okomito postavljeni par ploica (X-os) uzrokovati e
otklanjanje snopa elektrona u vodoravnom smjeru.
Dolaskom brzih elektrona na fluorescentni zaslon katodne cijevi dolazi do pretvorbe
njihove kinetike energije u svjetlost ime je omoguen prikaz signala. Napon s vremenske
baze (pilasti napon) dovodi se na odgovarajue pojaalo na ijem se izlazu nalaze otklonske
ploice za X-os. Linearni porast napona pilastog signala omoguuje da se snop elektrona
prethodno otklonjen otklonskim ploicama Y-osi pomie po ekranu proporcionalno s
proteklim vremenom. Kao rezultat toga dobije se prikaz u realnom vremenu mjerenog signala
dovedenog na pojaalo Y-osi.
Za stabilan prikaz vremenske ovisnosti signala dovedenog na Y-os potrebno je podesiti
okidanje, odnosno iznos i vremensku derivaciju signala kod kojih se signal poinje prikazivati
na zaslonu (tzv. trigger LEVEL and SLOPE), tako da iscrtavanje signala uvijek poinje u istoj
toki signala (to je vrlo bitno kod prikaza periodikih signala).
www.etsbi.edu.ba
34

Slika 1.27. Izgled upravljake ploe analognog osciloskopa.
Slika 1.27. prikazuje upravljaku (prednju) plou tipinog osciloskopa s katodnom cijevi.
Na zaslonu katodne cijevi nalazi se raster koji u pravilu ima 10 podjeljaka (DIV) po
vodoravnoj osi i 8 podjeljaka po okomitoj osi.
Osciloskopi se obino izvode s barem dva ulaza (kako bi se ostvario istovremeni prikaz
dva ili vie signala). Za svaki ulazni naponski signal odreuje se okomita rezolucija u I II
koja se za osciloskop na slici 1.27. moe nalaziti u rasponu od S mI II do 1u I II . Na
primjer, ukoliko se eli preko cijelog okomitog raspona ekrana prikazati sinusni mjerni signal
vrne vrijednosti 4u I (napon koji se mijenja od 4u I do +4u I), odabrat emo okomitu
rezoluciju od 1u I II . S druge strane, da bismo mogli uoiti bitne znaajke vremenskih
promjena mjernog signala potrebno je na odgovarajui nain podesiti vremensku bazu (X-
os). Podeavanje vremenske baze obavlja se kotaiem TIME/DIV iji raspon za dani
osciloskop moe ii od u,S ps II do u,S s II , to dogovara vremenskom intervalu u
kojem promatramo signal (preko cijele irine ekrana) u rasponu S ps do S s.
Princip rada analognog osciloskopa
Svaki analogni osciloskop ima tri osnovna dijela koji omoguuju prikaz signala koga
gledamo. To su:
X-otklonski sustav ili vremenska baza,
Y-otklonski sustav,
Okidni (trigerski) sustav.
Na sva tri navedena sustava moemo dovoditi signal sa vanjskog izvora dok X otklonski
sustav (vremenska baza) i trigerski sustav, veinom koriste interne izvore. Obino,
osciloskopom promatramo vremenski promjenjive signale i to periodine signale. U tom
sluaju na Y otklonski sustav dovodima naponski signal koji promatramo, a X otklonski
sustav slui kao vremenska baza.
Pretpostavimo da na ulaz dovodimo sinusni signal amplitude A i frekvencije f. Ako
koristimo XY prikaz a na X ulaz nismo doveli nikakav signal odnosno X(t) = u prikaz na
osciloskopu e biti okomita du od toke (0, -A) do toke (0, +A) (slika 1.24.).

Igor Pra, ing. el.
35 Osciloskop

Slika 1.28. Prikaz sinusnog signala na Y-otklonskom sustavu X(t)=0.
Generator vremenske baze koji se koristi kao interni izvor signala za X otklonski sustav
ima signal oblika kao na slici 1.29. To je u osnovi linearni signal kojim upravlja generator
linearnog napona i triger. Generator vremenske baze daje signal koji se linearno mijenja od
u do +u za vrijeme I, zatim se signal brzo vraa u toku u po eksponencijalnom zakonu
za vrijeme t
1
znatno krae od vremena I, poslije toga za vrijeme t
2
signal ima vrijednost u.
Triger starta poetak linearnog dijela signala. Vrijeme I mi biramo izborom razmjere po
vremenskoj ljestvici. Za vrijeme koje izaberemo toka koju ispisuje elektronski mlaz kree se
od krajnjeg lijevog poloaja na zaslonu, do krajnjeg desnog poloaja na zaslonu. Poslije toga
za vrijeme t
1
koje je vrlo kratko i koje je konstantno, elektronski mlaz se vraa sa krajnjeg
desnog poloaja u poetni poloaj. Vrijeme t
2
je promjenjivo i njega definira trigerski sustav.
Naime, trigerski sustav se brine da se ispisivanje signala na zaslonu obavlja tako da poslije
jednog prolaska zrake preko zaslona naredni prolazak ide po istoj putanji, u protivnom na
zaslonu bismo vidjeli grupu isprepletenih linija i ne bismo mogli vriti mjerenje.

Slika 1.29. Signal vremenske baze osciloskopa.
Trigerski sustav radi tako to ispis signala (on upravlja startanjem linearnog dijela
vremenske baze) poinje u toki iju amplitudu i karakter (raste ili opada) mi biramo preko
tipki na prednjoj ploi osciloskopa. Vrijeme t
2
traje od isteka vremena t
1
do nailaska
vrijednosti na ulaznom signalu iji parametri su postavljeni na trigerskom sustavu (slika 1.29).
Kao to se sa slike 1.30. vidi, ulazni signal je periodian i mi na zaslonu vidimo samo
jedan njegov dio. Taj dio ne mora da bude period niti cio broj perioda. To zavisi od toga to
mjerimo. Dobro je na ekranu imati vie od jednog perioda signala, ali ne previe jer je tada
oitanje loe. Taj dio koji se vidi ispisuje se uzastopnim prolascima elektronskog mlaza po
istoj putanji na zaslonu. Ako je broj ovih prolazaka veliki (vei od 25 u sekundi) tromost oka
kao i fosforescencija uiniti e da umjesto samo toke koja u stvarnosti prelazi zaslonom mi
vidimo trag u obliku linije na dvodimenzionalnoj ravni zaslona. Ovo pravi problema kod
mjerenja osciloskopom sporo-promjenjivih signala, ije su frekvencije manje od 2S Ez. Za to
se moe koristiti osciloskop sa pamenjem ili digitalni osciloskop koji je danas dosta u
uporabi. Kod promatranja signala sa veim frekvencijama od 2S Ez prikaz na osciloskopu je
utoliko mirniji to je frekvencija vea.
www.etsbi.edu.ba
36
Postoji gornje ogranienje po frekvenciji mjerenja osciloskopom koje je posljedica
njegove konstrukcije i proizvoai daju taj podatak. Osciloskop je utoliko kvalitetniji to je ova
gornja granina frekvencija signala koji se moe mjeriti vea. Danas su to uglavnom
frekvencije: 2u HEz, Su HEz, Su HEz ili 1uu HEz.

Slika 1.30. Princip djelovanja trigerskog sustava.
Parametre trigera postavlja korisnik koristei dugmad i potenciometre na prednjoj strani
osciloskopa. Kod postavljanja parametara trigera postavljaju se: amplituda, karakter, izvor,
nain rada. Za nain rada birajte normal. Za izvor birajte interni i to CH1 ili CH2. Izabrani
kanal mora imati prisutan signal na ulazu, razliit od nule. Karakter moe biti rastui ili
opadajui. Amplituda se bira od +u
t
do u
t
kontinuirano, pri emu je vano da odabrani
ulazni kanal ima amplitudu signala veu od odabrane amplitude na trigeru.
Odabrani kanal za okidanje mora imati spojenu svoju masu sa masom izvora signala,
dok drugi kanal ne mora.
Mjerenje amplitude
Osciloskop pokazuje trenutne vrijednosti naponskog signala dovedenog na ulaz (Y
otklonski sustav) kao funkcije vremena. Sa dijagrama koji imamo na zaslonu vrimo oitanje
koristei razmjeru koju smo odabrali po okomitoj osi. Ako je ulazni signal prevelik (te bi
putanja izala iz vidljive ravni zaslona) ili premalen (odnosno amplituda je tako mala da bi
mjerenje bilo loe) imamo mogunost da pojaavamo ili slabimo signal prije njegovog
dovoenja na okomiti otklonski sustav.
Sa stanovita mjerenja mi definiramo razmjeru prikaza na zaslonu u odnosu na stvarnu
vrijednost signala. Razmjera se daje u I poJ]cl]ok . Sada se oitanje amplitude svodi na
mjerenje rastojanja na zaslonu izraeno u poJ]cl]cimo i mnoenjem aktivnom razmjerom.

Igor Pra, ing. el.
37 Osciloskop

Slika 1.31. Mjerenje amplitude osciloskopom.
Signali koje mjerimo mogu biti istosmjerni, izmjenini, unipolarni, bipolarni, itd. Trebamo
imati mogunost mjerenja kako apsolutnih iznosa amplituda tako i njihovih vrijednosti u
odnosu na neku referentnu vrijednost. Ta referentna vrijednost se, obino, uzima kao nula i
zove se MASA (engl. GND - ground). Iako engleski termin GND asocira na uzemljenje,
termin MASA ima posebno znaenje. Pod terminom masa podrazumijevamo referentnu
toku na elektrinoj shemi u odnosu na koju tretiramo ostale toke po potencijalu. Potencijal
mase se uzima kao nula, ali on ne mora da bude na potencijalu zemlje niti na bilo koji nain
uzemljen (iako moe).
Kod dovoenja signala na ulaz osciloskopa mjernom sondom, masu sonde spajamo na
shemi ili izvoru signala na toku koju tretiramo kao masu. Ovdje treba voditi rauna da je
preko mrene instalacije od 22u I kojom se napaja osciloskop, masa sonde spojena na
uzemljenje naponske mree, to isto vrijedi za generator funkcija te sve mase ovih ureaja
uvijek treba spajati na istu toku na shemi.
Poto mi imamo mogunost da promjenjivim otpornikom za okomiti otklon pomjeramo
signal po okomitoj osi zaslona onda prije mjerenja uvijek treba prvo usvojiti liniju MASE na
zaslonu. To radimo tako to aktiviramo GND dugme za dati kanal, ime kratko spajamo
ulaze sonde osciloskopa za taj kanal. Na zaslonu osciloskopa emo dobiti ravnu liniju te
sada promjenjivim otpornikom za okomito pomicanje postavimo masu na liniju koju elimo.
Poslije toga deaktiviramo GND i aktiviramo DC i na zaslonu e se pojaviti ulazni signal. Sada
su sve vrijednosti ulaznog signala smjetene iznad usvojene linije MASE na plus potencijalu,
a vrijednosti ispod ove linije su na minus potencijalu.
Pored GND naina rada po ulaznom kanalu imamo mogunost izbora DC ili AC. Ovo
esto unosi zabunu kod mjerenja jer termini asociraju na istosmjerne (DC) i izmjenine (AC)
signale, pa uenici imaju predstavu da sa DC nainom rada mjere istosmjerne, a sa AC
mjere izmjenine signale. Ova interpretacija je pogrena i zato emo to detaljno objasniti.
Ulazni signal u opem sluaju ima slijedei analitiki oblik:
u
uI
= u
C
+u
AC
.
Ovdje je u
C
istosmjerna komponenta ulaznog signala a u
AC
izmjenina komponenta
ulaznog signala (slika 1.32.). Kako mjerimo ovakav signal?
Prvo sa DC nainom rada pogledamo kompletan signal (znai, DC nain rada tretira
cijeli signal, a ne samo istosmjerne signale ili istosmjernu komponentu signala). Vidi se da ne
moemo dobro oitati amplitudu izmjenine komponente signala, jer je mala u odnosu na
istosmjernu, te bi poveanje razmjere izbacilo prikaz signala izvan vidljivog dijela zaslona,
tako da ovdje oitamo samo amplitudu istosmjerne komponente i snimamo oblik signala.
Sada aktiviramo AC nain rada te poveanjem razmjere uveamo izmjenini dio signala i
oitamo amplitudu izmjenine komponente. Znai, AC nain rada prikazuje samo izmjenini
dio signala. Kod snimanja DC i AC komponente signala masu na zaslonu postavljamo
neovisno, cilj je dobiti to bolju razmjeru signala na zaslonu.
www.etsbi.edu.ba
38

Slika 1.32. DC i AC nain rada osciloskopa.
Iz izloenog proizlazi zakljuak da sa DC nainom rada tretiramo kompletne signale, a
sa AC nainom rada gledamo samo izmjenini dio signala i to onda kada je amplituda
izmjenine komponente signala u
AC
znatno manja od istosmjerne komponente signala u
C
.
Osciloskopi obino imaju dva kanala (nekad i etiri). Istovremeni prikaz oba kanala na
jednom zaslonu moe se obaviti koritenjem katodne cijevi sa dva neovisna elektronska
mlaza ili koritenjem elektronikog komutatora. Poto je izvedba sa elektronikim
komutatorom jednostavnija i jeftinija pa samim time i prisutnija u praksi, objasnit emo ovaj
princip.
Dvokanalni osciloskop ima dva ulaza oznaena kao CH1 i CH2. Ako se koristi XY nain
rada onda je jedan od ovih ulaza signal koji upravlja Y otklonskim sustavom (CH1), a drugi
upravlja X otklonskim sustavom (CH2). Na osciloskopu je prisutna jedna putanja koju opisuje
kombinirano djelovanje ova dva ulazna kanala.
Kada koristimo vremensko prikazivanje signala onda na jedan kanal dovodimo jedan
signal koji gledamo a na drugi kanal drugi signal. Ova dva signala e biti predstavljena na
zaslonu sa zajednikom vremenskom bazom koju formira sam osciloskop, tako da je
mogua vremenska usporedba dva signala (vremenska osa je ista). Za okidanje moemo
odabrati jedan ili drugi kanal i u pravilu se bira onaj kanal na koji dovodimo poznati signal,
recimo sa generatora funkcija. Izuzetak ini pojaavanje signala kada je zbog male
amplitude ulaznog signala sa generatora funkcija za okidanje bolje odabrati izlaz iz pojaala.
Princip elektronikog komutatora je vrlo jednostavan. Poseban elektroniki sklop
(elektroniki komutator) vri prebacivanje ulaza u Y otklonski sustav sa jednog na drugi
kanal. Ovo se moe izvoditi na dva naina:
ALT nainom rada, kada je na ulazu Y otklonskog sustava prisutan signal sa
jednog kanala cijeli jedan prolaz zrake preko zaslona, a u slijedeem prolazu
se puta drugi kanal i tako naizmjenino.
CHOP nainom rada, kada se prebacivanje izvodi za vrijeme mnogo krae od
trajanja jednog perioda vremenske baze tako da se nekoliko hiljada puta za
vrijeme jednog prolaza ispisuje izmjenino jedan pa drugi signal.
Izbor ALT ili CHOP nain rada vri korisnik tipkama na prednjoj ploi osciloskopa. Zbog
velike frekvencije prebacivanja oba naina rada daju mirnu sliku na zaslonu i osjeaj
kontinuiteta.

Igor Pra, ing. el.
39 Osciloskop
Mjerenje frekvencije
Mjerenje frekvencije se svodi na mjerenje perioda signala i koritenje poznatog izraza:
=
1
I

Za mjerenje perioda postavimo signal tako da neka referentna toka na signalu bude na
jednoj od okomitih linija (pomjeramo signal vodoravno sa X promjenjivim otpornikom), zatim
od te toke mjerimo rastojanje izraeno u podjeljcima do kraja perioda signala. Poslije toga
izmjereno rastojanje mnoimo sa odabranom razmjerom po vremenskoj ljestvici (slika 1.33.).

Slika 1.33. Mjerenje perioda signala.
Mjerenje faznog pomaka
Mjerenje faznog pomaka osciloskopom se izvodi vrlo jednostavno. Signali, iji se fazni
pomak mjeri, se dovode na kanale 1 i 2. Mase na zaslonu oba kanala se postave na istu
liniju. (Napomena: kanale moemo neovisno jedan od drugog pomjerati po okomitoj liniji).
Zatim se odabere vremenska baza tako da oitanje bude najbolje.
Za ovo mjerenje moemo na zaslonu imati i manje od jednog perioda signala (slika
1.34.). Na prvi kanal dovodimo referentni signal (uzimamo da je
1
= u), a na drugi kanal
dovodimo signal iji fazni pomak mjerimo. Na osciloskopu izmjerimo vrijeme koje protekne
izmeu prolaza referentnog signala kroz nulu i slijedeeg signala, pri emu ti prolazi trebaju
biti ili oba rastua ili oba padajua. Iz ovog vremena moemo izraunati fazni pomak u
stupnjevima prema izrazu:
=
t
I
S6u = t S6u
U izrazu I je period signala koji se moe izmjeriti na nain opisan u prethodnom dijelu.

Slika 1.34. Mjerenje faznog pomaka.
www.etsbi.edu.ba
40
Kalibracija osciloskopa
Vremenom, svaki osciloskop moe da poinje praviti greku u mjerenju. Greka se
pojavljuje kao rezultat deformacije karakteristika internih pojaala u X ili Y otklonskom
sustavu. Zato veina osciloskopa ima mogunost kontinuiranog namjetanja ovog pojaanja.
Ono se izvodi preko promjenjivog otpornika koji je centralni dio preklopnika za razmjeru po X
i Y otklonskom sustavu. U normalnom radu ovaj promjenjivi otpornik je u krajnjem desnom
poloaju. Da bismo mogli pravilno izvesti kalibraciju treba nam izvor signala poznatih i
stabilnih parametara. Za te namjene moe posluiti izvor koji posjeduje sam osciloskop. To
je signal pravokutnog signala obino amplitude od u,2 I i frekvencije 1 kEz. Spojimo sonde
ulaznih kanala na ovaj izvor i izvrimo provjeru. Ovo treba povremeno raditi i kada nemamo
osjeaj da osciloskop pokazuje pogreno.
Ovaj izvor moe posluiti i za kalibraciju sondi. Naime sonde za osciloskop nisu obina
dva komada vodia za dovod signala. One se rade sa posebnom panjom i njihova
konstrukcija treba biti takva da im karakteristina impedancija odgovara ulaznoj impedanciji
osciloskopa. Ukoliko to nije sluaj doi e do deformacije signala. Za te namjene sve sonde
su opremljene promjenjivim otpornicima kojima moemo izvriti prilagodba karakteristine
impedancije.
Jednim promjenjivim otpornikom vrimo kompenzaciju sonde za niske frekvencije (L), a
drugim za visoke frekvencije (H). To se postie tako to sonde spojimo na interni izvor
signala i pomjeramo promjenjivi otpornik dok se signal ne izravna (slika 1.35.). Za niske
frekvencije koristimo interni signal 1 kEz, a za visoke frekvencije koristimo signal 1 HEz.

Slika 1.35. Kompenzacija sondi osciloskopa.

Igor Pra, ing. el.
41 Osciloskop
Primjeri mjerenja pomou osciloskopa
Primjer 1.
Za valni oblik koji prikazuje osciloskop na slici odrediti: period signala, frekvenciju i
napon od vrha do vrha (u
pp
). Preklopnik vremenske baze (TIME/DIV) je podeen na
vrijednost 1uu ps poJ]cl]ok , dok je preklopnik napona (VOLTS/DIV) podeen na vrijednost
2u I poJ]cl]ok .

Slika 1.36. Valni oblik signala na osciloskopu za primjer 1.
irina jedne potpune promjene signala je 5,2 podjeljka, iz ega slijedi da je period:
I = S,2 poJ]cl]ko 1uups poJ]cl]ok = S2u ps = u,S2 ms.
Frekvencija je:
=
1
1
=
1
0,52 ms
= 1,92 kEz.
Visina signala od vrha do vrha je 3,6 podjeljaka, iz ega slijedi da je napon signala od
vrha do vrha:
u
pp
= S,6 poJ]cl]oko 2u I poJ]cl]ok = 72 I.
Primjer 2.
Za sinusni napon koji prikazuje osciloskop na slici odrediti: frekvenciju, amplitudu i
efektivnu vrijednost. Preklopnici su podeeni na vrijednosti: TIME/DIV = Suu ps poJ]cl]ok ,
VOLTS/DIV = S I poJ]cl]ok .

irina jedne potpune promjene signala je 4 podjeljka. Slijedi da je:
I = 4 poJ]cl]ko Suups poJ]cl]ok = 2 ms.
Frekvencija je:
www.etsbi.edu.ba
42
=
1
1
=
1
2 ms
= Suu Ez.
Vrijednost napona od vrha do vrha je:
u
pp
= S poJ]cl]oko SI poJ]cl]ok = 2S I.
Iz ega slijedi da je amplituda signala na osciloskopu:
u
mux
=
0
pp
2
=
25 v
2
= 12,S I.
Efektivna vrijednost napona signala na osciloskopu se rauna prema poznatom
obrascu:
u =
0
mcx
2
=
12,5 v
2
= 8,84 I.
Primjer 3.
Dvokanalni osciloskop na ekranu prikazuje dva naponska signala kao na slici. Odrediti:
frekvenciju, efektivne vrijednosti i faznu razliku signala. Preklopnici su podeeni na
vrijednosti: TIME/DIV = 1uu ps poJ]cl]ok , VOLTS/DIV = 2 I poJ]cl]ok .

irina jedne potpune promjene oba signala je 5 podjeljaka, pa je njihov period:
I = S poJ]cl]oko 1uu ps poJ]cl]ok = Suu ps = u,S ms
Iz ega slijedi da je frekvencija:
=
1
I
=
1
u,S 1u
-3
= 2uuu Ez = 2 kEz
Maksimalna vrijednost (amplituda) signala A je: 2 poJ]cl]ko 2 I poJ]cl]ok = 4 I, pa
se moe izraunati da je efektivna vrijednost signala A:
u
Ac]
=
4 I
2
= 2,8S I
Maksimalna vrijednost signala B je: 2,S poJ]cl]ko 2 I poJ]cl]ok = S I, slijedi da je:
u
Bc]
=
S I
2
= S,S4 I
Poto je period signala 5 podjeljaka, moe se zakljuiti da 5 podjeljaka iznosi 360, iz
ega slijedi da je:
1 poJ]cl]ok =
S6u
S
= 72
Fazni kut je: = u,S poJ]cl]ok = u,S poJ]cl]ok 72 poJ]cl]ok = S6
Pa moemo rei da signal A prednjai ispred signala B za 36.

Generator funkcija
Iako je generator funkcija
grupu elektronike instrumentacije jer mu je namjena takva da se koristi u sklopu mjerenja,
odnosno ispitivanja karakteristika pojedinih sklopova. Veliki broj
moe ispitati dovoenjem naponskog signala koji se mijenja u vremenu po sinusnom ili
nekom drugom zakonu. To je u principu naponski izvor kojemu moemo mijenjati oblik,
frekvenciju i amplitudu.
Naziv funkcijski generator nastao je u vrije
zadavanje funkcijskih signala na ulazu analognih ra
masovno koristiti i u druge namjene, ali sa istom funkcijom naziv je zadran. Danas se ovi
generatori prave sa moguno
ovako irok frekventni opseg nije
generiraju niske frekvencije, a drugom vrstom visoke frekvencije, generatori se proizvode
prema namjeni sa nekim opsegom frekvencija koje
Snaga ovih naponskih generatora je vrlo
voditi rauna da sklop kojim optere
doi e do izoblienja signala na izlazu
izlaznog otpora generatora koji nije zanemariv, te se
djelitelj sa unutranjim (izlaznim otporom) generatora. Ovo je posebno uo
dovodimo pravokutni signal na sklop koji je neka RC
izlaznog signala jako vidljiva. Za generatore koje mi koristimo treba nastojati da ulazni o
sklopa ne bude manji od 1 k
Slika 1
Veina generatora ima prednju plo
jednostavna. Ovdje emo dati samo neke napomene o kojima treba voditi ra
Preklopnikom (1) biramo tip signala. Izlaz uzimamo sondom sa
DC-OUT ili AC-OUT. Sonda mora biti originalna za taj tip ge
za osciloskop, ali jedinina.
otpornik (2) koji omoguuje promjenu
iznosi 1u I (2u I
pp
, peak-to-
amplitude onda nam stoji na
umanjenjem amplitude od 10 puta
orijentaciju nam moe posluiti pozicija
Frekvenciju kontinuirano
frekvenciju od u,2 F do 2,4 F
na nain generiranja signala potrebno je vanjskim preklopnikom
komponenti (obino su to kapaciteti) za cijelu dekadu, tu operaciju uradi
frekventnog opsega. Sada nam stoji na raspolaganju kontinu
promjenjivim otpornikom, kao to je re
Iako je generator funkcija prvenstveno generator, odnosno naponski izvor, on spada u
ke instrumentacije jer mu je namjena takva da se koristi u sklopu mjerenja,
ispitivanja karakteristika pojedinih sklopova. Veliki broj elektroni
enjem naponskog signala koji se mijenja u vremenu po sinusnom ili
drugom zakonu. To je u principu naponski izvor kojemu moemo mijenjati oblik,
Naziv funkcijski generator nastao je u vrijeme kada su ovakvi ureaji
zadavanje funkcijskih signala na ulazu analognih raunala. Poto su se ovakvi izvori po
nou promjene frekvencije od 1 pEz do 4u 0Ez
ovako irok frekventni opseg nije jednostavno postii, to se jednom vrstom sklopova
niske frekvencije, a drugom vrstom visoke frekvencije, generatori se proizvode
sa nekim opsegom frekvencija koje mogu generirati.
Snaga ovih naponskih generatora je vrlo niska od 1u mw do 2uu mw
optereujemo generator ima to vei ulazni otpor, u protivnom
enja signala na izlazu generatora. Ovo izoblienje nastaje zbog postojanja
izlaznog otpora generatora koji nije zanemariv, te se ulazni otpor sklopa pojavljuje kao
sa unutranjim (izlaznim otporom) generatora. Ovo je posebno uo
signal na sklop koji je neka RC kombinacija. Tada su izobli
izlaznog signala jako vidljiva. Za generatore koje mi koristimo treba nastojati da ulazni o
.
Slika 1.39. Prednja ploa generatora funkcija.
ina generatora ima prednju plou dosta ujednaenu te je i sama upora
emo dati samo neke napomene o kojima treba voditi ra
biramo tip signala. Izlaz uzimamo sondom sa BNC konektora sa natpisom
mora biti originalna za taj tip generatora ili sonda koju koristimo
Za kontinuirano namjetanje amplitude koristi se
uje promjenu amplitude od u I do I
mux
(AMPLITUDE
-peak, tj. od vrha do vrha). Ukoliko nam treba signal male
amplitude onda nam stoji na raspolaganju mogunost koritenja drugog izlaza sa
od 10 puta. Trenutno aktivnu amplitudu mjerimo osciloskopom, a za
sluiti pozicija promjenjivog otpornika AMPLITUDE
Frekvenciju kontinuirano namjetamo promjenjivim otpornikom (3) pri
F, gdje je F odabrani opseg pomou preklop
signala potrebno je vanjskim preklopnikom mijenjati karakteristike
kapaciteti) za cijelu dekadu, tu operaciju uradi
. Sada nam stoji na raspolaganju kontinuirana promjena frekvencije
, kao to je reeno.
Igor Pra, ing. el.
43 Generator funkcija
prvenstveno generator, odnosno naponski izvor, on spada u
ke instrumentacije jer mu je namjena takva da se koristi u sklopu mjerenja,
elektronikih sklopova se
enjem naponskog signala koji se mijenja u vremenu po sinusnom ili
drugom zakonu. To je u principu naponski izvor kojemu moemo mijenjati oblik,
aji upotrebljavani za
a. Poto su se ovakvi izvori poeli
0Ez. S obzirom da
e jednom vrstom sklopova
niske frekvencije, a drugom vrstom visoke frekvencije, generatori se proizvode
mw. O ovome treba
i ulazni otpor, u protivnom
enje nastaje zbog postojanja
ulazni otpor sklopa pojavljuje kao
sa unutranjim (izlaznim otporom) generatora. Ovo je posebno uoljivo kada
kombinacija. Tada su izoblienja
izlaznog signala jako vidljiva. Za generatore koje mi koristimo treba nastojati da ulazni otpor

enu te je i sama uporaba
emo dati samo neke napomene o kojima treba voditi rauna.
BNC konektora sa natpisom
neratora ili sonda koju koristimo
namjetanje amplitude koristi se promjenjivi
AMPLITUDE). I
mux
obino
tj. od vrha do vrha). Ukoliko nam treba signal male
koritenja drugog izlaza sa
. Trenutno aktivnu amplitudu mjerimo osciloskopom, a za
AMPLITUDE.
) pri emu mijenjamo
u preklopnika (4). S obzirom
mijenjati karakteristike
kapaciteti) za cijelu dekadu, tu operaciju uradi korisnik izborom
promjena frekvencije
www.etsbi.edu.ba
44
U osnovnom nainu rada izlaz iz generatora je bipolaran signal sa srednjom vrijednosti
jednakoj nuli. To znai da je pozitivna amplituda signala jednaka negativnoj, te da je trajanje
pozitivnog dijela signala jednako trajanju negativnog dijela signala. Ukoliko nam treba
odreeni istosmjerni nivo signala, onda isti dodajemo sa OFFSET (5). Treba voditi rauna da
ukupna amplituda ovako dobivenog signala ne moe prei 12 I. Isto tako imamo mogunost
promjene odnosa pozitivnog i negativnog dijela signala.
Zadatak vjebe
Odrediti period, frekvenciju, maksimalnu i efektivnu vrijednost 6 razliitih signala
iz generatora funkcija. Navodei vrijednosti preklopke za naponsko podruje
VOLTS/DIV i preklopke vremenske baze TIME/DIV, nacrtati ono to se vidi na
zaslonu osciloskopa.

Slika 1.40. Shema mjerenja sinusnog napona osciloskopom.

Tabela 1.2. Rezultati mjerenja sinusnog napona osciloskopom.
Redni broj mjerenja 1. 2. 3. 4. 5. 6.
k
X
|s poJ]cl]ok ]
Poloaj preklopke TIME/DIV

X |poJ]cl]ok]
Oitanje na zaslonu po x osi

I |s]
Period signala

|Ez]
Frekvencija signala

k
|I poJ]cl]ok ]
Poloaj preklopke VOLTS/DIV

|poJ]cl]ok]
Oitanja na zaslonu po y osi

u
pp
|I]
Napon od vrha do vrha

u
m
|I]
Amplituda signala

u
z
|I]
Napon izmjeren voltmetrom

u
c]
|I]
Efektivni napon

Igor Pra, ing. el.
45 Generator funkcija

1. 2.

3. 4.

5. 6.

Igor Pra, ing. el.
47 Naponsko djelilo
Naponsko djelilo
Neoptereeno naponsko djelilo
U mnogim praktinim sluajevima potrebno je na troilo dovesti samo odreeni dio
napona izvora elektrine energije. U tu se svrhu koriste naponska djelila. Uloga im je
smanjivanje napona ako je raspoloivi napon izvora prevelik ili podjela napona na odreene
dijelove radi analize signala u nekom od slijedeih stupnjeva sloenoga kruga.
Najjednostavnije dijelilo sastoji se od dva serijski spojena otpornika kao na slici 1.41.

Slika 1.41. Shema neoptereenog djelila napona.
Napon izvora se djelomino smanjuje na otporniku R
1
(u
1
), a na otporniku R
2
dobije se
potrebni napon za napajanje troila R
t
. Kada je djelilo neoptereeno (R
t
) kroz serijski
spoj otpora tee ista struja, a napon izvora jednak je zbroju napona na otpornicima:
u
1
= I R
1
u
2
= I R
2

u = u
1
+u
2
= I(R
1
+R
2
) I =
0
R
1
+R
2

Uvrsti li se struja I u jednadbe za u
1
i u
2
dobije se:
u
1
= u
R
1
R
1
+R
2
u
2
= u
R
2
R
1
+R
2

To su karakteristine relacije naponskog djelila, a potvruju ranije iznesenu tvrdnju o
proporcionalnom odnosu napona i odgovarajuih otpora.
Ako s krajeva otpornika R
2
uzimamo napon za troilo izlazi da se na troilo moe dovesti
bilo koji napon od 0 do napona izvora u, ako pri tomu mijenjamo omjer otpora djelila.
Primjerice za:
R
2
= u u
2
= u;
R
1
= R
2
u
2
=
1
2
u;
R
1
= 2R
2
u
2
=
1
3
u;
R
1
= u u
2
= u.
Sloenija naponska djelila omoguuju dobivanje nekoliko vrijednosti napona iz jednog
izvora. Koriste se primjerice u ADC sklopovima gdje se analogni signal preko viestrukoga
djelila napona vodi na komparatore radi pretvorbe u digitalni oblik.
Ako elimo postii kontinuiranu promjenu napona na troilu koristi se potenciometar. To
je promjenljivi otpornik s tri kontakta (jedan je klizni kontakt), a prikljuuje se umjesto fiksnih
otpornika R
1
i R
2
. Shema spajanja promjenjivog otpornika (potenciometra) prikazana je na
slici 1.42.
www.etsbi.edu.ba
48

Slika 1.42. Promjenjivo neoptereeno naponsko djelilo (potenciometarski spoj).
Princip rada promjenjivog otpornika analogan je naponskom djelilu. Izlazni napon je:
u
z
= u
R
BC
R
AB
+R
BC
= u
R
BC
R
AC

Pomicanjem klizaa promjenjivog otpornika omjer R
BC
R
AC
mijenja se od 0 (kliza u
krajnjem donjem poloaju) do napona izvora u (kliza u krajnjem gornjem poloaju).
Promjena napona trebala bi biti linearna. Mala odstupanja mogu se javiti na graninim
poloajima promjenjivog otpornika, a posljedica su mehanike izvedbe promjenjivog
otpornika. Promjena poloaja kliznog kontakta (toka B) ostvaruje se zakretanjem
promjenjivog otpornika za kut o izmeu graninih poloaja.
Optereeno naponsko djelilo
Neoptereeno naponsko djelilo samo po sebi nije od neke praktine koristi, sve dok se s
jednog od krajeva djelila ne uzima napon za troilo. Uvjeti se tada bitno mijenjaju. Djelomini
napon sa slike 1.41. vodi se na troilo (otpornik R
3
) kao na slici 1.43.

Slika 1.43. Optereeno naponsko djelilo.
Budui da sada struja tee i kroz R
3
mijenjaju se naponski odnosi. Napon u
3
moe se
odrediti temeljem ranije postavljenih relacija, imajui u vidu da su otpori R
2
i R
3
paralelno
spojeni:
u
3
= u
R
23
R
1
+R
23
= u
R
2
R
3
R
2
+R
3
R
1
+
R
2
R
3
R
2
+R
3
= u
R
2
R
3
R
1
R
2
+R
1
R
3
+R
2
R
3

Ako se fiksni otpornici R
1
i R
2
zamijene promjenjivim otpornikom, napon u
3
se moe
mijenjati od 0 do u
mux
ovisno o poloaju klizaa (kut zakreta promjenjivog otpornika).

Slika 1.44. Optereeno naponsko djelilo u potenciometarskom spoju.

Igor Pra, ing. el.
49 Naponsko djelilo
U spoju prema slici 1.44. ukupni otpor promjenjivog otpornika R klizaem je razdijeljen
na otpor r i ostatak R r. Napon s djelominog otpora r dolazi na troilo otpora R
3
.
u
3
= u
r R
3
r +R
3
R r +
r R
3
r +R
3
= u
r R
3
r R r
2
+R R
3

Unutar graninih poloaja promjena napona u
3
= (r) je nelinearna. Za gornji granini
poloaj dobije se:
r = R u
3
= u
mux
= u.
A za krajnji donji poloaj:
r = u u
3
= u.
Promjena napona troila normirana na maksimalni napon (u
3
u ) u ovisnosti o omjeru
r R prikazana je na slici 1.45. Razliiti omjeri otpora promjenjivog otpornika i otpora troila
R R
3
uzeti su kao parametar.

Slika 1.45. Normirana naponska karakteristika promjenjivog otpornika za razliita optereenja.
Vidljivo je da ovisnost napona troila biva sve linearnija kako omjer R R
3
pada. Za
izbjegavanje nelinearnosti potrebno je odabrati R R
3
, jer se tada dobiju uvjeti prividnog
praznog hoda (otvorenog kruga) i vrlo povoljno linearno podeavanje struje. Naime za
R
3
funkcija u
3
= (r) postaje isto linearna to odgovara sluaju neoptereenoga
naponskog djelila.
U praksi otpor promjenjivog otpornika R treba biti najmanje 5 puta vei od otpora troila.
Potenciometarski spoj omoguuje reguliranje napona u irokim granicama pri malim
strujama. Meutim korisnost p mu je loa i postaje to slabija to je ugaanje linearnije. Zbog
toga se potenciometarski spoj koristi za ugaanje struja slabih tereta, gdje se ne postavlja
pitanje potroka snage, kao u elektronikim sklopovima i regulacijskoj tehnici gdje se radi sa
signalima male snage. Primjerice potenciometarski spoj ima primjenu u krugovima za
napajanje tranzistora, regulaciju jakosti zvuka, u analogno-digitalnoj konverziji, za mjerne
svrhe u kompenzacijskim krugovima, itd. U visokonaponskoj tehnici upotrebljavaju se omsko,
kapacitivno i kombinirano naponsko djelilo.

www.etsbi.edu.ba
50
Zadatak vjebe
Spojite promjenljivo neoptereeno naponsko djelilo s promjenjivim otpornikom
prema priloenoj shemi. Nacrtajte krivulju u
2
= (o) gdje je o kut zakreta
promjenjivog otpornika.

Slika 1.46. Spoj za snimanje izlaznog napona na naponskom djelilu
sa promjenjivim otpornikom.

Tabela 1.3. Rezultati mjerenja naponskog djelila sa promjenjivim otpornikom.
Poloaj klizaa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
u
1
|I]
u
2
|I]
u
2
u
1

Odnos napona u
2
u
1
u zavisnosti od poloaja klizaa promjenjivog otpornika ().

Igor Pra, ing. el.
51 Naponsko djelilo
Spojite promjenljivo naponsko djelilo s promjenjivim otpornikom i nacrtajte
karakteristine krivulje u
3
= (o) gdje je o kut zakreta promjenjivog otpornika, za
razliite opteretne otpornike R
3
.

Slika 1.47. Shema mjerenja optereenog naponskog djelila sa promjenjivim otpornikom.

Tabela 1.4. Rezultati mjerenja optereenog naponskog djelila sa promjenjivim otpornikom.
Poloaj klizaa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
u
3
za R
3
= 1k0
u
3
za R
3
= 68u0
u
3
za R
3
= SSu0

Promjena izlaznog napona za razliite poloaje promjenjivog otpornika.

Igor Pra, ing. el.
53 Zavojnica
Zavojnica (svitak)
Zavojnica je elektroniki element koji se koriste u kolima izmjenine struje, izrauje se
od bakarne ice izolirane lakom, koja se namotava na izolaciono tijelo ili na feromagnetno
jezgro uz prethodno izoliranje jezgre papirom. Zavojnica moe biti izraena sa zranom
jezgrom bez izolacionog tijela. Zavojnica elektrinu energiju pretvaraju u magnetnu za
vrijeme izgradnje magnetnog polja, odnosno, magnetnu energiju pretvaraju u elektrinu za
vrijeme razgradnje magnetnog polja. U stacionarnom stanju ona u kolima istosmjerne struje
(ako je djelatni otpor veoma mali) predstavlja kratki spoj.

Slika 1.48. Primjer zavojnica male induktivnosti.
Zavojnice dijelimo prema vrsti jezgre na: zavojnice bez feromagnetne jezgre i zavojnice
sa feromagnetnom jezgrom. Prema nazivnoj frekvenciji zavojnice dijelimo na:
visokofrekventne (VF) i niskofrekventne (NF) zavojnice.
VF zavojnice su one koje se primjenjuju na frekvencijama reda kEz i HEz, namotaji se
izrauju od jednoilne ili vieilne ice. Namotaji se obino motaju bifilarno kako bi se
smanjili parazitni kapaciteti zavojnice. Jezgra se izrauju kao feritna i karbonilna. Jezgra se
izrauje na taj nain to se feromagnetni materijal pretvori u prah (samelje se), mijea sa
izolacionim sredstvom, sabija u eljeni oblik, sui i pee na temperaturi veoj od 2000 C.
NF zavojnice su prigunice i transformatori, primjenjuju se na frekvencijama ispod
1u kEz, a naroito u elektroenergetici, kao transformatori i prigunice.
Parametri zavojnice su: induktivnost (I), induktivni otpor (X
L
), faktor dobrote (
L
),
nazivni napon (u) i nazivna struja (I).
Induktivnost, je svojstvo zavojnice da se u njoj inducira elektromagnetna sila (napon),
zbog promjenljivog magnetnog toka koji stvara promjenljiva struja. Induktivnost je
geometrijska osobina zavojnice, jer zavisi od broja navoja (), presjeka jezgre (), duine
zavojnice (l) i vrste materijala od kojeg je izraena jezgra (p
). Raunamo je pomou
jednadbe:
I = p
0
p
2

l

p
0
- magnetna propustljivost vakuuma, koja iznosi 4n 1u
-
= 1,2S6 1u
-6
|E m ];
p
- relativna magnetna propustljivost materijala od kojeg je izraena jezgra zavojnice

(iznosi od 1 za zrak do 25000 za specijalne dinamo limove sa velikim koercitivnim
poljem), nema dimenzije, tj. to je neimenovan broj;
broj navoja zavojnice (neimenovan broj);
popreni presjek jezgre (m
2
);
l duina zavojnice (m).
www.etsbi.edu.ba
54
Faktor dobrote, definiramo
parazitni kapacitet zavojnice -
realna zavojnica ima djelatni otpor)
Nazivni napon, je najvea
da trajno radi. Ako se nazivni napon prekora
izolacije meu namotajima zavojnice ili njenog unitenja. Visinu napona, odnosno broj
po jednom voltu moemo izra
c
presjek eljezne jezgre
Nazivna struja, je najvea efektivna vrijednost
kroz zavojnicu, a da ne izazove pregrijavanje namotaja i jezgra zavojnice.
Jainu struje moemo izra
izraen namotaj zavojnice i preporu
granicama S -S |A mm
2
], odnosno:
Zavojnica (svitak) u krugu
Zavojnica ima sposobnost da pri protje
magnetne energije u prostoru oko zavojnice i unutar zavojnice.
djelatnog otpora, prua izmjeni
Slika 1.49. Vani oblici struje i napona za
Ako kroz zavojnicu I te
dobiva sloenim matematikim postupkom:
u
L
Vidimo da za maksimalne vrijednosti struje i napona vrijedi
Veliina I ima karakter otpor
jaine struje u njoj, pa se zbog toga naziva reaktivna induktivna otp
reaktansa:

ramo kao odnos induktivnog otpora zavojnice X
-
0
, koji je veoma mali) i djelatnog otpora zavojnice
otpor):
L
=
X
L
R
L

, je najvea efektivna vrijednost napona za koji je zavojnica konstrui
trajno radi. Ako se nazivni napon prekorai za dui vremenski period dolazi do proboja
u namotajima zavojnice ili njenog unitenja. Visinu napona, odnosno broj
moemo izraunati po empirijskoj (iskustvenoj) jednadbi koja
n =
4S -6u
c
|ro] no:o]o I ]
presjek eljezne jezgre (cm
2
).
a efektivna vrijednost izmjenine struje koja moe trajno da te
zavojnicu, a da ne izazove pregrijavanje namotaja i jezgra zavojnice.
inu struje moemo izraunati ako poznajemo popreni presjek ice (
en namotaj zavojnice i preporuljivu gustou struje (), koja treba da se kre
, odnosno:
I =

A
|A].
krugu izmjenine struje
Zavojnica ima sposobnost da pri protjecanju izmjenine struje vri koncentraciju
magnetne energije u prostoru oko zavojnice i unutar zavojnice. Zbog toga zavojnic
zmjeninoj struji dodatni otpor.
. Vani oblici struje i napona za krug sa zavojnicom.
tee sinusna struja i = I
m
sint, tada se napon na
kim postupkom:
= I
i
t
= I cost = u
m
cost
u
m
= I I
m
tj. I
m
=
0
m
L

ima karakter otpornosti i izraava protivljenje (reakciju) zavojnice promjeni
ine struje u njoj, pa se zbog toga naziva reaktivna induktivna otpornost ili induktivna
X
L
= I = 2nI

X
L
(kad zanemarimo
zavojnice R
L
(svaka
efektivna vrijednost napona za koji je zavojnica konstruirana
i za dui vremenski period dolazi do proboja
u namotajima zavojnice ili njenog unitenja. Visinu napona, odnosno broj navoja
jednadbi koja glasi:
struje koja moe trajno da tee

ni presjek ice (A) od koje je
), koja treba da se kree u
struje vri koncentraciju
Zbog toga zavojnica, pored

sa zavojnicom.
tada se napon na zavojnici
zakon, odnosno:
) zavojnice promjeni
ornost ili induktivna

Igor Pra, ing. el.
55 Zavojnica
Dakle, za maksimalne i efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi Ohmov zakon u
obliku:
I
m
=
0
m
X
odnosno I
c]
=
0

Sa slike 1.49. je vidljivo da u kolima izmjenine struje, sa isto induktivnom otpornou,
napon na zavojnici fazno prednjai struji za 90, odnosno, struja kroz zavojnicu faz no kasni
za naponom za 90.
Otpor idealne zavojnice u krugu istosmjerne struje je nula ( = u I = X
L
= u), pa se
idealna zavojnica u krugu istosmjerne struje ponaa kao kratak spoj.
Mjerenje induktivnosti zavojnica U-I metodom

a) b)
Slika 1.50. Mjerenje induktivnosti zavojnice U-I metodom.
Mjerenjem istosmjernog napona u i struje I kroz zavojnicu moemo odrediti djelatni
otpor realne zavojnice R
L
(slika 1.50a).
R
L
=
u
I

Mjerenjem izmjeninog efektivnog napona u
L
i struje I
L
moemo odrediti impedanciju
realne zavojnice (slika 1.50b).
=
u
L
I
L

Pomou R
L
i moemo izraunati induktivni otpor zavojnice X
L
, induktivnost zavojnice I
i kosinus kuta faznog pomaka cos.
X
L
=
2
R
L
2

X
L
= I = 2nI I =
X
L
2n
=

2
R
L
2
2n

cos =
R
L
= orccos
R
L

www.etsbi.edu.ba
56
Zadatak vjebe
Izmjeriti induktivnost zavojnica dostupnih na radnom mjestu pomou U-I metode
i LCR metra.

Tabela 1.5. Mjerenje djelatnog otpora zavojnice prema shemi na slici 1.50a.
Zavojnica
R
L
|0]
(ommetar)
u |I] I |A]
R
L
|0]
(raun)
p |%]
(greka)
1.
2.
3.

p|%] =
R
L
(roun) R
L
(ommctor)
R
L
(ommctor)
1uu

Tabela 1.6. Mjerenje induktivnosti zavojnice prema shemi na slici 1.50b.
Zavojnica |kEz] u
L
|I] I
L
|mA] |0] X
L
|0]
I |mE]
(raun)
I |mE]
(LCR)
p |%]
(greka)
cos |]
1.
0,5
1
2
2.
0,5
1
2
3.
0,5
1
2

p|%] =
I(roun) I(IR)
I(IR)
1uu
Nacrtati ovisnost X
L
i I o frekvenciji na osnovu podataka iz tabele 1.6.

Igor Pra, ing. el.
57 Kondenzator
Kondenzator
Kondenzator je spremnik statikog elektriciteta i energije elektrinog polja koje nastaje u
prostoru izmeu dva elektriki vodljiva tijela zbog razdvajanja elektrinog naboja.

Slika 1.51. Primjer razliitih vrsta kondenzatora.
Osnovna veliina kondenzatora je njegov elektrini kapacitet , koji je odreen odnosom
koliine elektriciteta i napona u na oblogama kondenzatora:
=

u

Nazivni kapacitet jeste kapacitet pri normalnim radnim uvjetima i oznaen je na samom
kondenzatoru. Kapacitet se izraava u faradima (F). Meutim, s obzirom da je farad vrlo
velika jedinica, kapacitet se obino izraava u mikrofaradima (pF), nanofaradima (nF) i
pikofaradima (pF).
Kapacitet kondenzatora zavisi od vrste dielektrika, geometrijskog oblika, dimenzija, itd.
Utjecaj dielektrika na kapacitet je uvjetovan intenzitetom polarizacije samog dielektrika.
Sposobnost dielektrika da se polarizira u elektrinom polju karakterizira se dielektrinom
propustljivou, koja se jo zove i dielektrina konstanta:
=

0

gdje je
relativna dielektrina konstanta dielektrika, a

0
dielektrina konstanta
vakuuma i ona iznosi 8,8S 1u
-12
|F m ].
Vrijednosti kapaciteta kondenzatora (ako nije posebno naglaeno, u pF), kao i
dozvoljena odstupanja kapaciteta od nazivne vrijednosti, nazivni napon i drugi parametri
ispisuju se na samom tijelu kondenzatora. Dozvoljena odstupanja kapaciteta od nazivne
vrijednosti, koja se izraavaju u procentima, definirana su klasama tonosti. Ta odstupanja
mogu biti simetrina (10%, 20%) i nesimetrina (10%, +30%). S obzirom da veoma
esto, zbog malih dimenzija kondenzatora, na njima nema mjesta za ispisivanje tolerancije
kapaciteta, uveden je sistem slovnog oznaavanja (isti standard vai i za oznaavanje
tolerancije otpornosti otpornika).

www.etsbi.edu.ba
58
Kondenzator u krugu izmjeni
Ako na kondenzator priklju
stalno mijenja po zakonu sinusa, moemo zaklju
kondenzatorom vriti trajan proces periodi
krugu sa kondenzatorom te
dielektrik kondenzatora ve da je ona posljedica trajne periodi
elektriciteta izmeu izvora elektri
kondenzatora mijenja proporcionalno frekvenciji, to se i smjer elektri
toliko puta, pa nastaje oscilatorno pom
tzv. struju dielektrinog pomicanja
Dakle, u krugu izmjenine
kruga, postoji i struja dielektri
Slika 1.52. Vremenski oblicu struje i napona za
Ako se na kapacitet
kapacitet dobija sloenim matemati
i
C
=

t
Vidimo da za maksimalne vrijednosti
Veliina 1 ima karakter otpornosti i naziva se reaktivna kapacitivna otpornost ili
kapacitivna reaktansa:
Dakle, za maksimalne i efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi
obliku:
Sa slike 1.52. je vidljivo da u kolima
struja na kondenzatoru fazno prednja
fazno kasni za strujom za 90.
Otpor idealnog kondenzator
) pa se idealni kondenzator u
izmjenine struje
ko na kondenzator prikljuimo izmjenini napon, s obzirom da se vrijednost tog napona
stalno mijenja po zakonu sinusa, moemo zakljuiti da e se u krugu izmjeni
iti trajan proces periodinog punjenja i pranjenja
sa kondenzatorom tee izmjenina struja, ali to ne znai da struja prolazi kroz
da je ona posljedica trajne periodine izmjene odre
ektrine struje i kondenzatora. S obzirom da se polaritet plo
kondenzatora mijenja proporcionalno frekvenciji, to se i smjer elektrinog polja mijenja isto
toliko puta, pa nastaje oscilatorno pomicanje naelektriziranih estica koje na taj na
pomicanja.
ne struje sa kondenzatorom, pored provodne struje u
, postoji i struja dielektrinog pomicanja u dielektriku kondenzatora.
. Vremenski oblicu struje i napona za krug sa kondenzatorom.
prikljui sinusni napon u
C
= u
m
sint, tada se struja kroz
kapacitet dobija sloenim matematikim postupkom:
=
u
C
t
= u
m
cost = I
m
cost
I
m
= u
m
tj. u
m
=
I
m
C

ima karakter otpornosti i naziva se reaktivna kapacitivna otpornost ili
X
C
=
1
=
1
2n

Dakle, za maksimalne i efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi
I
m
=
0
m
X
odnosno I
c]
=
0

. je vidljivo da u kolima izmjenine struje, sa isto kapacitivnom otporno
o prednjai naponu za 90, odnosno, napon na k
.
Otpor idealnog kondenzatora u krugu istosmjerne struje je ( =
pa se idealni kondenzator u krugu istosmjerne struje ponaa kao prekid

ni napon, s obzirom da se vrijednost tog napona
izmjenine struje sa
nog punjenja i pranjenja kondenzatora. U
i da struja prolazi kroz
ne izmjene odreene koliine
S obzirom da se polaritet ploa
nog polja mijenja isto
estica koje na taj nain ine
struje sa kondenzatorom, pored provodne struje u vodiima

sa kondenzatorom.
, tada se struja kroz
zakon, odnosno:
ima karakter otpornosti i naziva se reaktivna kapacitivna otpornost ili
Dakle, za maksimalne i efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi Ohmov zakon u
isto kapacitivnom otpornou,
i naponu za 90, odnosno, napon na k ondenzatoru
u 1 = X
C
=
kao prekid kruga.

Igor Pra, ing. el.
59 Kondenzator
Mjerenje kapaciteta kondenzatora U-I metodom

Slika 1.53. Shema za mjerenje kapaciteta kondenzatora U-I metodom.
Mjerenjem izmjeninog efektivnog napona na kondenzatori u
C
i struje kroz kondenzator
I
C
moemo odrediti kapacitet kondenzatora .
Djelatni ili omski otpor kondenzatora R
C
moemo zanemariti pa je kapacitivni otpor X
C

jednak prividnom otporu
C
.
C
= X
C
=
u
C
I
C

Budui da kapacitivni otpor ovisi o kapacitetu kondenzatora i o krunoj frekvenciji ,
moemo ga izraunati i pomou tih elemenata:
X
C
=
1
=
1
2n

u
C
I
C
=
1
=
I
C
u
C
=
I
C
2nu
C

www.etsbi.edu.ba
60
Zadatak vjebe
Izmjeriti kapacitet kondenzatora dostupnih na radnom mjestu pomou U-I
metode i LCR metra.

Tabela 1.7. Mjerenje kapaciteta kondenzatora prema shemi na slici 1.53.
Kondenzator |kEz] u
C
|I] I
C
|mA] X
C
|0]
|pF]
(raun)
|pF]
(LCR)
p |%]
(greka)
1.
0,5
1
2
2.
0,5
1
2
3.
0,5
1
2

p|%] =
(roun) (IR)
(IR)
1uu

Nacrtati ovisnost X
C
i o frekvenciji na osnovu podataka iz tabele 1.7.

Igor Pra, ing. el.
61 RLC spojevi
Serijski spoj otpornika, zavojnice i kondenzatora
Za serijski RLC spoj, je karakteristino da se prikljueni napon raspodjeljuje na pad
napona na aktivnom otporu u
R
, pad napona na zavojnici u
L
i pad napona na kondenzatoru
u
C
.

Slika 1.54. Shema serijskog RLC kruga.
Pad napona u
R
je u fazi sa strujom koja protjee kroz krug, pad napona u
L
fazno
prednjai struji kroz krug za 90, dok pad napona u
C
fazno kasni za strujom kroz krug za 90.
Znajui takve naponske odnose moemo nacrtati meusobne ovisnosti napona i otpornosti
(trokuti napona i otpornosti).

a) b) c)
Slika 1.55. Trokuti napona i otpornosti: a) X
L
> X
C
; b) X
L
< X
C
; c) X
L
= X
C
.
U zavisnosti od odnosa reaktivnih otpora X
L
i X
C
postoje tri karakteristina sluaja:
1. Ako je X
L
> X
C
, tada je u
L
> u
C
pa kaemo da je spoj induktivnog karaktera, a
napon u prednjai struji za ugao > u.
2. Ako je X
L
< X
C
, tada je u
L
> u
C
pa kaemo da je spoj kapacitivnog karaktera, a
napon u kasni iza struje za ugao < u.
3. Ako je X
L
= X
C
, tada je u
L
= u
C
pa kaemo da je spoj u naponskoj rezonanci, jer
su napon u i struja I u fazi ( = u).
Pretpostavimo da je induktivna otpornost vea od kapacitivne. Napon u se odreuje
primjenom Pitagorine teoreme za trokut kao:
u
2
= u
R
2
+(u
L
u
C
)
2
odnosno u = u
R
2
+(u
L
u
C
)
2

Na temelju Ohmovog zakona moemo pisati:
u
R
= I R; u
L
= I X
L
; u
C
= I X
C

Uvrtavanjem ovih vrijednosti u jednadbu za napone dobivamo:
u = (I R)
2
+(I X
L
I X
C
)
2
= I
2
|R
2
+(X
L
X
C
)
2
] = I R
2
+(X
L
X
C
)
2

Iz ove jednadbe dobivamo izraz za efektivnu vrijednost struje u krugu:
I =
0
R
2
+(X
-X
)
2
tj. I =
0

Izraz u nazivniku predstavlja ukupni otpor ili impedanciju kruga:
= R
2
+(X
L
X
C
)
2

www.etsbi.edu.ba
62
Pri poznatim vrijednostima , R, X
L
i X
C
primjenom trigonometrijskih funkcija za trokut
dobivamo:
= orccos
R
; = orcsin
X
-X
; = orct
X
-X
R
.
Kod serijskog RLC kruga pri X
L
= X
C
u krugu nastupa serijska ili naponska rezonancija.
Fizikalna sutina naponske rezonancije je potpuna razmjena reaktivne energije izmeu
magnetnog polja namotaja zavojnice i elektrinog polja dielektrika kondenzatora, pri emu
nastaje osciliranje energije koje podrava izvor. Prema tome, kada bi djelatni otpor kruga bio
jednak nuli (R = u), dovoljno bi bilo pobuditi LC krug i u njemu bi primljena energija trajno
oscilirala vlastitom frekvencijom (
sop
) bez prisutnosti izvora.
Vlastitu frekvenciju oscilatornog kruga pri reimu naponske rezonance odreujemo kao:
X
L
= X
C
I =
1

sop
=
1
I

Frekvencija izvora pri kojoj nastupa naponska rezonanca naziva se rezonantna
frekvencija:
cz
=
1
LC
;
cz
=
1
2nLC
; I = 2nI.
Dakle, rezonantna frekvencija izvora jednaka je frekvenciji slobodnih oscilacija
oscilatornog kruga. Impedancija serijskog oscilatornog kruga pri rezonanci je minimalna i
jednaka je aktivnoj otpornosti, a amplituda elektrinih oscilacija pri rezonanci dostie
maksimum.

Zadatak vjebe
Spojiti elemente prema shemi. Izmjeriti struju kroz serijski RLC krug, izmjeriti
napone na otporniku R, zavojnici I, kondenzatoru i na rednoj vezi RLC. Na
osnovu izmjerenih vrijednosti odrediti impedanciju cijelog kruga. Odrediti
induktivni otpor zavojnice i kapacitivni otpor kondenzatora.

Slika 1.56. Shema serijskog RLC kruga.

Tabela 1.8. Mjerenje parametara serijskog RLC kruga.
|kEz] I |mA] u |I] u
R
|I] u
L
|I] u
C
|I] |0] R |0] X
L
|0] I |mE] X
C
|0] |pF]
0,5
1
5
10

Igor Pra, ing. el.
63 RLC spojevi
Snimiti zavisnost napona u
R
, u
L
i u
C
u funkciji od frekvencije, mijenjajui
frekvenciju od 1u Ez do 1uu kEz.

Tabela 1.9. Frekvencijska ovisnost napona na elementima serijskog RLC kruga.
Napon 1u Ez Su Ez 1uu Ez Suu Ez 1 kEz S kEz 1u kEz Su kEz 1uu kEz
u
R
|I]
u
L
|I]
u
C
|I]

Paralelni spoj otpornika, zavojnice i kondenzatora
Za paralelni RLC spoj, je karak
Kirhofovom zakonu, na struje
Slika 1.57
Struja I
R
je u fazi sa naponom
I
C
fazno prednjai naponu
meusobne ovisnosti struja i provodnosti (trokute struja i provodnosti)
a)
Slika 1.58. Trokuti
U zavisnosti od odnosa reaktivnih provodnosti
1. Ako je B
L
> B
C
, tada je
napon u prednjai struji za ugao
2. Ako je B
L
< B
C
, tada je
napon u kasni iza struje za ugao
3. Ako je B
L
= B
C
, tada je
napon u i struja I
Pretpostavimo da je induktivna provodnost ve
primjenom Pitagorine teoreme za tro
I
2
= I
R
2
Na temelju Ohmovog zakona moemo pisati:
Uvrtavanjem ovih vrijedn
I = u
Izraz u nazivniku predstavlja ukupnu provodnost ili admitansu
Pri poznatim vrijednostima
dobivamo:
= orccos
aralelni spoj otpornika, zavojnice i kondenzatora
, je karakteristino da se ukupna struja I dijeli, prema p
Kirhofovom zakonu, na struje I
R
, I
L
i I
C
.

Slika 1.57. Sema paralelnog RLC kruga.
je u fazi sa naponom u, struja I
L
fazno kasni za naponom u
i naponu u za 90. Znaju i takve strujne odnose moemo nacrtati
usobne ovisnosti struja i provodnosti (trokute struja i provodnosti).
b) c)
kuti struja i provodnosti: a) B
L
> B
C
; b) B
L
< B
C
; c) B
L
odnosa reaktivnih provodnosti B
L
i B
C
postoje tri karakteristi
, tada je I
L
> I
C
pa kaemo da je spoj induktivnog karaktera
prednjai struji za ugao > u.
, tada je I
L
I
C
pa kaemo da je spoj kapacitivnog karaktera
kasni iza struje za ugao u.
, tada je I
L
= I
C
pa kaemo da je spoj u strujnoj rezonanciji
u fazi ( = u).
Pretpostavimo da je induktivna provodnost vea od kapacitivne. Struja
primjenom Pitagorine teoreme za trokut kao:
2
+(I
L
-I
C
)
2
odnosno I = I
R
2
-(I
L
-I
C
)
og zakona moemo pisati:
I
R
= 0 u; I
L
= B
L
u; I
C
= B
C
u
Uvrtavanjem ovih vrijednosti u jednadbu za struje dobivamo:
u 0
2
+(B
L
-B
C
)
2
tj. u =
I
2
+(B
-B
)
2

Izraz u nazivniku predstavlja ukupnu provodnost ili admitansu kruga:
= 0
2
+(B
L
-B
C
)
2

Pri poznatim vrijednostima , 0, B
L
i B
C
primjenom trigonometrijskih funkcija za tro
orccos
; = orcsin
B
-B
; = orct
B
-B
Igor Pra, ing. el.

65 RLC spojevi
dijeli, prema prvom
u za 90, dok struja
strujne odnose moemo nacrtati

L
= B
C
.
postoje tri karakteristina sluaja:
induktivnog karaktera, a
kapacitivnog karaktera, a
strujnoj rezonanciji, jer su
Struja I se odreuje
)
2

)

primjenom trigonometrijskih funkcija za trokut
.
www.etsbi.edu.ba
66
Kod paralelnog RLC kruga pri B
L
= B
C
u krugu nastupa paralelna ili strujna rezonancija.
Fizikalna sutina strujne rezonancije je potpuna razmjena reaktivne energije izmeu
magnetnog polja namotaja zavojnice i elektrinog polja dielektrika kondenzatora, pri emu se
energija izvora troi samo na pokrivanje djelatnih gubitaka.
Vlastitu frekvenciju oscilatornog kruga pri reimu strujne rezonance odreujemo kao:
B
L
= B
C

1
I
=
sop
=
1
I

Frekvencija izvora pri kojoj nastupa strujna rezonancija naziva se rezonantna
frekvencija:
cz
=
1
LC
;
cz
=
1
2nLC
; I = 2nI.
Dakle, rezonantna frekvencija izvora jednaka je frekvenciji slobodnih oscilacija
oscilatornog kruga. Provodnost paralelnog oscilatornog kruga pri rezonanci je minimalna i
jednaka je djelatnoj provodnosti, a reaktivne struje grana su jednake i fazno pomjerene za
180.

Zadatak vjebe
Spojiti elemente prema shemi. Izmjeriti ukupnu struju kroz paralelni RLC krug,
izmjeriti struje kroz otpornik R, zavojnicu I, kondenzator . Izmjeriti pad napona
na paralelnom RLC krugu. Na osnovu izmjerenih vrijednosti odrediti impedanciju
cijelog kruga. Odrediti induktivni otpor zavojnice i kapacitivni otpor kondenzatora.

Slika 1.59. Shema paralelnog RLC kruga.

Tabela 1.10. Mjerenje parametara paralelnog RLC kruga.
|kEz] u |I] I |mA] I
R
|mA] I
L
|mA] I
C
|mA] |0] R |0] X
L
|0] I |mE] X
C
|0] |pF]
0,5
1
5
10

Igor Pra, ing. el.
67 RLC spojevi
Snimiti zavisnost struja I
R
, I
L
i I
C
u funkciji od frekvencije, mijenjajui frekvenciju
od 1u Ez do 1uukEz.

Tabela 1.11. Frekvencijska ovisnost struja kroz elemente paralelnog RLC kruga.
Napon 1u Ez Su Ez 1uu Ez Suu Ez 1 kEz S kEz 1u kEz Su kEz 1uu kEz
I
R
|I]
I
L
|I]
I
C
|I]

Igor Pra, ing. el.
69 Transformator
Transformator
Transformator je statiki elektromagnetski stroj koji pretvara izmjenini napon i struju
jedne vrijednosti u izmjenini napon i struju druge vrijednosti uz istu frekvenciju. Sastoji se od
dva svitka koji nisu povezani galvanskom vezom. Veza se ostvaruje iskljuivo preko
magnetskog polja uz direktnu primjenu principa meuindukcije. Transformator je na
primarnoj strani prikljuen na izmjenini izvor, a na sekundarnoj optereen troilom.

Slika 1.60. Princip rada transformatora.
Transformatori se primjenjuju za vjerno prenoenje oblika strujnih i naponskih impulsa
male snage, prilagoavanje struje i napona i njihovu transformaciju, promjenu impedancije,
kao i za izolaciju elektrinih krugova (galvansku izolaciju).
Idealni transformator (bez gubitaka) prenosi snagu jednaku dovedenoj. U praktinim
izvedbama transformatora gubici se stvaraju u zavojima i jezgri transformatora, tako da se
samo dio dovedene snage prenosi na troilo. Gubici stvoreni na djelatnom otporu zavoja
svitka nazivaju se gubicima u bakru
Cu
, a gubici u jezgri nastali zbog vrtlonih struja i
histereze feromagnetskog materijala su gubici u eljezu
c
. Dodatni gubici mogu nastati u
zranom rasporu na poprenom presjeku jezgre, koji se postavlja radi poboljanja svojstava
transformatora.
Transformatori mogu biti realizirani sa i bez feromagnetske jezgre, to bitno odreuje
njihova svojstva. Naime, induktivnost svitka I bez jezgre ne ovisi o struji koja tee kroz
svitak. Induktivnost je konstantna i odreena je geometrijskim karakteristikama svitka. Krug s
takvim svitkom je linearan. Meutim, za svitak s feromagnetskom jezgrom ne vrijedi linearna
ovisnost izmeu struje i magnetskog toka, pa ni induktivnost takvih svitaka nije konstantna,
ve zavisi od veliine struje. Elektrini krugovi koji sadravaju svitke s feromagnetskom
jezgrom nelinearni su, to znai da izobliuju strujni signal.
Transformatori se od bakarne ice izolirane lakom. eljezna jezgra je sastavljena od
meusobno izoliranih limova, na taj nain postie se veliki elektrini otpor vrtlonim strujama
u jezgru. eljezni limovi su U, E i I profila. Na stupove transformatora se stavljaju ve
formirani namotaji i jezgro se zatvara paketom limova I profila. Kod U profila namotaji su
na zasebnom, a kod jezgra E profila na istom stubu. Namotaji mogu imati i vie izvoda.

www.etsbi.edu.ba
70
Odnos broja namotaja sekundara i primara naziva se koeficijent transformacije ili
prijenosni omjer:
n =

.
Ako se zanemare gubici snaga u transformatoru, tada je snaga sekundara priblino
jednaka snazi primara.
=
S
u
= u
S
I
S

I
=
0

Optereenje kojim transformator optereuje izvor na koji se prikljuuje je:
R
=
u
=
u
S
S
I
S

S
= R
S

2
=
R
S
n
2

gdje je R
S
=
0
optereenje sekundara, a R
reducirani otpor sekundara u primarni krug.

Zadatak vjebe
Spojiti elemente prema shemi. Za navedene poloaje preklopke izmjeriti napone
na primaru i sekundaru transformatora. Izmjerene vrijednosti unijeti u tabelu i na
osnovu njih odrediti prijenosni omjer transformatora.

Slika 1.61. Shema za odreivanje prijenosnog omjera transformatora sa dva primara.

Tabela 1.12. Rezultati mjerenja prijenosnog omjera transformatora.
Poloaj
preklopke
Frekvencija
napona |Ez]
Napon primara
u
|I]
Napon sekundara
u
S
|I]
Omjer transformacije
n
1 100
2 100
1 1k
2 1k

Igor Pra, ing. el.
71 Elektrina snaga
Elektrina snaga
U svakom se naponskom izvoru pretvara neka energija (mehanika, kemijska, suneva)
u elektrinu energiju. Tako dobivena energija moe obavljati rad. Ovisno o vrsti troila rad
koji izvri struja prolaskom kroz troilo ima za posljedicu pretvorbe u druge oblike energije:
- toplinsku (termiki ureaji);
- mehaniku (elektromotori);
- kemijsku (elektroliza i punjenje akumulatora ili baterija);
- svjetlosnu (arulje sa arnom niti).
Poznato je iz fizike da je energija sposobnost tijela da vri rad. Proizvedena energija
predstavlja pokazatelj rada to ga izvri elektrina struja, pa se energija i rad brojano
izraavaju istim jedinicama. Jedinica za rad, odnosno energiju, u SI sustavu je 1 |] (Joule),
pri emu je:
1 |] = 1 |m] = 1 |IAs] = 1 |ws] = 1
k m
2
s
2
_
Dul ili vatsekunda je rad koji se izvri u dijelu kruga pri naponu od 1 I za vrijeme od 1 s.
Budui da je u elektrotehnici vatsekunda vrlo mala jedinica, radije se primjenjuju vee
jedinice. To su:
Vatsat: 1 |w] = S6uu |];
Kilovatsat: 1 |kw] = 1uuu |w] = S 6uu uuu |] = S,6 |H];
Megavatsat: 1 |Hw] = 1u
6
|w].
Jedan te isti rad moe se obaviti u vie ili manje vremena, ovisno o upotrijebljenoj snazi.
Za elektrinu snagu vrijede isti odnosi kao i za mehaniku snagu, tj. snaga je rad izvren u
jedinici vremena. Jedinica elektrine snage je 1 w = 1 IA.
U krugu istosmjerne struje snaga je definirana proizvodom struje kroz troilo i napona na
krajevima troila, to jest:
= u I
Za mjerenje snage se koriste mjerni instrumenti namijenjeni iskljuivo za mjerenje snage
koji se zovu vatmetri, ili kombinacija dva mjerna instrumenta (voltmetar i ampermetar) kojim
se snaga mjeri na indirektan nain, mjerenjem napona i struje. Elektrina snaga se tada
rauna na osnovu prethodne jednadbe.
Kada je u krugu istosmjerne struje troilo koji ima karakter otpornosti ija je vrijednost
poznata onda se snaga moe odrediti mjerenjem samo jedne fizikalne veliine (napona ili
struje) na osnovu sljedeih jednadbi:
=
0
2
R
ili = I
2
R
U kolima izmjenine struje aktivna snaga je definirana kao:
= u I cos |w]
U podruju niskih frekvencija do reda 4uu Ez mjerenje snage provodi se pomou
vatmetara kao u kolima istosmjerne struje.
Mjerenje snage moe se izvriti i na indirektan nain mjerenjem napona i struje,
odnosno otpornosti. Treba naglasiti da se na osnovu oitanja ampermetra i voltmetra moe
odrediti samo prividna snaga kao:
= u I |IA]
www.etsbi.edu.ba
72
Razlika izmeu prividne snage
, koja se moe odrediti iz jednadbe:
Slika 1.62. Mjerenje snage troila izmjeni
Elektrodinamiki vatmetar
Elektrodinamiki vatmetar je mjerni instrument koji slui za izravno ili neposredno
mjerenje snage u strujnom krugu. Vatmetar ima dva svitka. Strujni je nepomi
pomian. Poeci i krajevi obaju svitaka izvedeni su na priklju
prikljunice za poetak strujnog svitka je
vrijednost strujnog mjernog opse
a oznaka prikljunice za kraj naponskog svitka odre
mjernog opsega. Promjenom redoslijeda priklju
bilo u naponskom svitku, mijenja se smjer struje,
Slika 1.63. Elektrodinami
Elektrodinamikim vatmetrom moemo mjeriti istosmjernu i izmjeni
Kod mjerenja u izmjeninom strujnom krugu, djelatna snaga jednaka je prividnoj, odnosno
umnoku efektivnih vrijednosti struje i napona na troilu samo kod
optereenja. Kod jalovog optere
faznog pomaka izmeu struje i napona, pa je djelatna snaga manja od umnoka struje i
napona.
u prividne snage i aktivne snage predstavlja jalovu (reaktivnu) snagu
, koja se moe odrediti iz jednadbe:
= u I sin =

2
-
2
|IAr]
= orccos

Slika 1.62. Mjerenje snage troila izmjenine struje.
ki vatmetar
ki vatmetar je mjerni instrument koji slui za izravno ili neposredno
mjerenje snage u strujnom krugu. Vatmetar ima dva svitka. Strujni je nepomi
eci i krajevi obaju svitaka izvedeni su na prikljunice vatmetra. Oznaka
etak strujnog svitka je I*, a oznaka prikljunice za kraj strujnog svitka je
rijednost strujnog mjernog opsega. Oznaka prikljunice za poetak naponskog svitka
nice za kraj naponskog svitka odreena je poloajem preklopke naponskog
Promjenom redoslijeda prikljunih stezaljki (poetak - kraj) bilo u strujnom,
bilo u naponskom svitku, mijenja se smjer struje, a time i smjer otklona kazaljke.

Slika 1.63. Elektrodinamiki vatmetar.
kim vatmetrom moemo mjeriti istosmjernu i izmjeninu djelatnu snagu.
nom strujnom krugu, djelatna snaga jednaka je prividnoj, odnosno
umnoku efektivnih vrijednosti struje i napona na troilu samo kod
enja. Kod jalovog optereenja izazvanog induktivnim i kapacitivnim troilima dola
u struje i napona, pa je djelatna snaga manja od umnoka struje i

predstavlja jalovu (reaktivnu) snagu
ki vatmetar je mjerni instrument koji slui za izravno ili neposredno
mjerenje snage u strujnom krugu. Vatmetar ima dva svitka. Strujni je nepomian, a naponski
nice vatmetra. Oznaka
nice za kraj strujnog svitka je
naponskog svitka je U*,
ena je poloajem preklopke naponskog
kraj) bilo u strujnom,
a time i smjer otklona kazaljke.
kim vatmetrom moemo mjeriti istosmjernu i izmjeninu djelatnu snagu.
nom strujnom krugu, djelatna snaga jednaka je prividnoj, odnosno
umnoku efektivnih vrijednosti struje i napona na troilu samo kod istog djelatnog
enja izazvanog induktivnim i kapacitivnim troilima dolazi do
u struje i napona, pa je djelatna snaga manja od umnoka struje i

Igor Pra, ing. el.
73 Elektrina snaga
Vatmetrom se ne moe izravno na ljestvici oitati vrijednost mjerene snage, ve samo
otklon kazaljke na ljestvici, odnosno kut o. Da bismo mogli odrediti snagu koju nam pokazuje
instrument, moramo uzeti u obzir mjerne opsege strujnog i naponskog svitka, te ukupan broj
podjeljaka na ljestvici vatmetra. Pomou strujnog mjernog opsega I
M0
i naponskog mjernog
opsega u
M0
, te ukupnog broja podjeljaka ljestvice o odredi se konstanta vatmetra k
w
,
odnosno omjer vata (w) po jednom podjeljku ljestvice, (w poJ]cl]ok ):
k
w
=
I
M0
u
M0
o

Mjerenu snagu dobijemo tako da konstantu vatmetra pomnoimo s otklonom kazaljke na
ljestvici, prema izrazu:
= k
w
o
Izravni spoj vatmetra upotrebljava se kod mjerenja malih snaga, odnosno tamo gdje
nam vrijednosti mjernih opsega strujnog i naponskog svitka dozvoljavaju. Kod mjerenja
vatmetrom, ampermetrom je potrebno mjeriti struju koja tee strujnim svitkom da ne doe do
preoptereenja, a time i do unitenja instrumenta. Napon nam je uvijek donekle poznat i
njegove male promjene nisu opasne po oteenje instrumenta.
Zadatak vjebe:
U krugu izmjenine struje izmjeriti aktivnu snagu troila pomou vatmetra i
odrediti prividnu snagu na osnovu izmjerenih vrijednosti napona i struje. Na
osnovu izmjerenih vrijednosti odrediti faktor snage cos i reaktivnu snagu
troila.

Slika 1.64. Shema za mjerenje snage.

Tabela 1.13. Rezultati mjerenja snage.
Troilo 1. 2. 3. 4. 5.
R |0]
I |mE]
|pF]
u |I]
I |A]
|IA]
k
w
|w poJ ]
o
w
|poJ]
|w]
|IAr]
cos

Igor Pra, ing. el.
75 Oznaavanje poluvodikih elemenata
Oznaavanje poluvodikih elemenata
Iako poluvodike strukture imaju dosta standardiziran nain oznaavanja, tako da je iz
oznake jasno o kojoj komponenti se radi, s obzirom na veliki broj komponenti najbolji nain
da odgonetnemo o kojoj komponenti se radi i sa kojim karakteristikama, je koritenje
katalokih podataka.
Postoji veliki broj sistema oznaavanja poluvodikih elemenata, a najee se koriste
Europski, Ameriki i Japanski oznaavanja poluvodia.
Europski sistem (Pro-elektron)
Format: dva slova, (opcija tree slovo), serijski broj (sufiks)
Primjer: BC107, BZX12, AC109, BC547B.
Prvo slovo oznaava materijal od kojeg je poluvodi izraen. Znaenje je sljedee:
A germanij,
B silicij,
C galij-arsenid,
D indij-antimonid,
R - poluvodii bez ispravljakog djelovanja (foto elementi).
Drugo slovo oznaava primarnu upotrebu elemenata. Znaenje je sljedee:
A detektorske, ispravljake i diode za mijeanje;
B diode sa promjenjivim kapacitetom (varikap diode);
C NF tranzistori;
D NF tranzistori snage;
E tunel dioda;
F VF tranzistor;
G kombinirani elementi;
H elementi osjetljivi na magnetska polja;
K Hall modulatori i umnoitelji;
L VF tranzistori snage;
N Optokapler;
P elementi osjetljivi na radijacije, svjetlosni detektor;
Q elementi koji emitiraju radijacije, svjetlosno emitiranje;
R elementi za elektrinu kontrolu i okidanje, tiristor, dijak, UJT tranzistor;
S tranzistori male snage za prekidake namjene;
T snani prekidai i kontrolni elementi, tiristor, trijak;
U tranzistori za prekidako napajanje
X diode za umnoavanje, varikap dioda;
Y ispravljake diode i regulatori;
Z naponski stabilizatori i regulatori, zener dioda;
Opcionalno tree slovo oznaava da je komponenta namijenjena za industrijsku ili
profesionalnu uporabu. Obino su to slova W, X, Y i Z.
Broj kao trei element oznake, oznaava registarski broj proizvoda i on moe biti
dvocifreni ili trocifreni. esto se iza broja nalazi i jo jedno slovo, npr A, koje oznaava da se
radi o jednoj od varijanti osnovnog tipa, koji se razlikuje po nekom parametru.
Diode za stabilizaciju, ispravljake diode i tiristori mogu imati dodatna slova i brojeve. Za
zener diode esto se iza oznake nalazi slovo koje oznaava toleranciju:
A - 1%, B - 2%, C - 5%, D - 10% i E - 15%.
www.etsbi.edu.ba
76
Iza ove oznake slijedi broj koji oznaava nazivni radni napon. Decimalni zarez u ovoj
oznaci je oznaen sa slovom V.
Npr. BZY 93-C7V5 je oznaka diode za stabilizaciju, koja ima toleranciju 5% i predviena
je za radni napon 7,5V.
Kod ispravljakih dioda iza standardne oznake moe se nalaziti jedan broj koji oznaava
maksimalni reverzni napon npr. BYX34-500 je ispravljaka dioda sa reverznim naponom od
500V.
Kod oznake za tiristore dodatni broj oznaava maksimalni reverzni napon.

Ameriki sistem (JEDEC - Join Electron Device Engineering Council)
Format: broj, slovo, serijski broj, (sufiks).
Primjer: 2N2222A, 2N904, 1N4148.
Ameriki proizvoai oznaavaju poluvodie sa tri elementa. Prvi element je broj koji
pokazuje broj PN spojeva. Broj 1 oznaava jedan PN spoj, odnosno to je oznaka za diode.
Broj 2 oznaava dva PN spoja, odnosno tranzistore. Broj 3 oznaava tri PN spoja, odnosno
tiristore.
Drugi element je slovo N.
Trei element je broj koji oznaava pod kojim je element registriran.
esto se iza broja nalaze i slova A, B, C, koja oznaavaju da se radi o varijanti
osnovnog tipa tranzistora, koji se razlikuje po nekom parametru:
A malo pojaanje;
B srednje pojaanje;
C veliko pojaanje.

Japanski sistem (JEITA - JIS C7012)
Format: broj, dva slova, serijski broj, (sufiks).
Primjer: 2SC65, 2SC1213AC.
Prvi element je broj koji pokazuje broj PN spojeva (1) ili tranzistor (2).
Drugi element se sastoji od dva slova. Prvo slovo je S, koje oznaava da je to poluvodi.
Drugo slovo ima sljedee znaenje:
A PNP VF tranzistor;
B PNP NF tranzistor;
C NPN VF tranzistor;
D NPN NF tranzistor;
F element od silicija;
H tiristor;
J P kanalni unipolarni tranzistor;
K N kanalni unipolarni tranzistor.
Trei element je broj pod kojim je registriran proizvod.
Opcionalno se dodaje sufiks koji oznaava reviziju osnovnog modela elementa.
Npr. 2SC65 je VF tranzistor NPN tipa, registarski broj 65.

Kao to se vidi iako je ozna
obzirom na veliki broj tih komponenti najbolji na
vjebe dati su kataloki podaci za neke komponente koje
komponentu koja se prvi puta koristi potrebno je prona
internetu te ih priloiti kao dodatak vjebi.
Kuita poluvodikih elemenata
Velika veina komponenti
prvenstveno, neophodna da bi se sama komponenta, odnosno njen funkcionalni dio zatitio
od vanjskih utjecaja (vlage, temperature, mehani
su tako izvedena da se preko njih komponenta vezuje (lem
Drugim rijeima, kuita omogu
ostvaruje elektrina veza sa drugim komponentama.
Slika 2.1. Razli
esto se prema vanjskom izgledu ku
komponente, to se posebno moe re
komponenti, kada su komponente paralelopipednog, odnosno cilindri
vizualno razlikovati otpornik od kondenzatora, odnosno otpornik ili kondenzator od diode.
Slika 2.2. Usporedba SMD sa klasi
U naem radu emo koristiti samo poluvodi
Izgled kuita najee koritenih poluvodi
Oznaavanje poluvodikih elemenata
o to se vidi iako je oznaavanje poluvodikih komponenti dosta standardizirano s
obzirom na veliki broj tih komponenti najbolji nain je ipak koritenje kataloga. Na kraju ove
dati su kataloki podaci za neke komponente koje emo koristiti, za svak
komponentu koja se prvi puta koristi potrebno je pronai njene kataloke podatke na
internetu te ih priloiti kao dodatak vjebi.
kih elemenata
komponenti je ugraena u odreene tipove ku
neophodna da bi se sama komponenta, odnosno njen funkcionalni dio zatitio
od vanjskih utjecaja (vlage, temperature, mehanikih oteenja). Pored toga, sama ku
su tako izvedena da se preko njih komponenta vezuje (lemi) u odreeni elektroni
ita omoguuju da se preko njih privrste elektrini izvodi kojima se
na veza sa drugim komponentama.

1. Razliite vrste kuita poluvodikih dioda i tranzistora.
esto se prema vanjskom izgledu kuita moe prepoznati vrsta elektronske
komponente, to se posebno moe rei za komponente sa izvodima. Me
, kada su komponente paralelopipednog, odnosno cilindrinog oblika vrlo je teko
zlikovati otpornik od kondenzatora, odnosno otpornik ili kondenzator od diode.

2. Usporedba SMD sa klasinim elektronikim komponentama.
emo koristiti samo poluvodike komponente u klasi
e koritenih poluvodikih elemenata je prikazan na sljede
Igor Pra, ing. el.
kih komponenti dosta standardizirano s
ritenje kataloga. Na kraju ove
emo koristiti, za svaku novu
i njene kataloke podatke na
ene tipove kuita. Kuita su,
neophodna da bi se sama komponenta, odnosno njen funkcionalni dio zatitio
enja). Pored toga, sama kuita
eni elektroniki krug.
vrste elektrini izvodi kojima se

kih dioda i tranzistora.
ita moe prepoznati vrsta elektronske
i za komponente sa izvodima. Meutim, kod SMD
nog oblika vrlo je teko
zlikovati otpornik od kondenzatora, odnosno otpornik ili kondenzator od diode.

kim komponentama.
ke komponente u klasinim kuitima.
kih elemenata je prikazan na sljedeim slikama.
www.etsbi.edu.ba
78

Igor Pra, ing. el.

www.etsbi.edu.ba
80
Primjer dokumentacije proizvoaa za poluvodiki element:

Igor Pra, ing. el.

www.etsbi.edu.ba
82

Igor Pra, ing. el.
Zadatak vjebe
Koristi poluvodie koji su ti dostupni na radnom mjestu. Prepii oznake se tijela
poluvodia i protumai oznake u sljedeoj tabeli. Nakon to odredi znaenje
oznaka pronai odgovarajuu kataloku dokumentaciju za poluvodike
elemente.

Redni
broj
Oznaka poluvodikog
elementa
Tip poluvodia
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

Osnovni parametri elemenata iz dokumentacije proizvoaa:

Poluvodike diode
Diode su poluvodike komponente sastavljene od PN spoja i imaju izvode anodu i
katodu. Struja pozitivnog polariteta moe te
katodi. U suprotnom smjeru struja ne
struja od nekoliko mA do nekoliko
diode imaju odreeni otpor, napon
napona na diodi je oko u,6 -
Granini napon i struja se moraju uzeti u obzir, npr.
mora izdrati reverzni napon kako ne bi dolo do proboja diode.
Slika
Ovisnost struje diode o priklju
(U-I karakteristiku), opisuje Shocklyeyeva jednadba:
Na strujno-naponskoj karakteristici postoje tri podru
voenja i podruje proboja. Napon koljena, koji se nekada naziva i napon uklju
onaj napon u podruju voenja u kojem dioda naglo po
o materijalu izrade, te iznosi u
spoj metal-poluvodi.
Slika

ke komponente sastavljene od PN spoja i imaju izvode anodu i
katodu. Struja pozitivnog polariteta moe tei samo u jednom smjeru, od anode prema
katodi. U suprotnom smjeru struja nee tei kod idealne diode, dok u stvarnosti po
do nekoliko pA. Curenje je nepoeljno i to je manje
eni otpor, napon e lagano pasti kako struja tee kroz diodu. Tipi
-1 I, i to: u,7 I za silicijsku, a u,S I za germanijsku diodu.
ni napon i struja se moraju uzeti u obzir, npr. kada se dioda koristi za ispravljanje,
mora izdrati reverzni napon kako ne bi dolo do proboja diode.
Slika 2.3. Simboli razliitih vrsta poluvodikih dioda.
Ovisnost struje diode o prikljuenom naponu, odnosno strujno-naponsku karakteristiku
I karakteristiku), opisuje Shocklyeyeva jednadba:
I = I
s
_c
0
0
T
-1_
karakteristici postoje tri podruja: podruje zapiranja, podru
je proboja. Napon koljena, koji se nekada naziva i napon uklju
enja u kojem dioda naglo poinje voditi struju. Napon koljena ovisi
u,7 I za silicij, u,S I za germanij, 1 I za galij
Slika 2.4. Strujno naponska karakteristika diode.
Igor Pra, ing. el.
85 Poluvodike diode
ke komponente sastavljene od PN spoja i imaju izvode anodu i
i samo u jednom smjeru, od anode prema
i kod idealne diode, dok u stvarnosti postoji mala
. Curenje je nepoeljno i to je manje to je bolje. Poto
e kroz diodu. Tipini pad
za germanijsku diodu.
kada se dioda koristi za ispravljanje, ona

naponsku karakteristiku
je zapiranja, podruje
je proboja. Napon koljena, koji se nekada naziva i napon ukljuenja diode, je
inje voditi struju. Napon koljena ovisi
ij-arsenid i u,2 I za

www.etsbi.edu.ba
86

Najvaniji podaci za poluvodi
Nominalna propusna (direktna) struja
pri kojoj se ne prekorai dozvoljeno zagrijavanje pri nominalnim
Nominalni propusni (direktni) napon
pri nominalnoj propusnoj struji (
Nominalni nepropusni (zaporni) napon
nepropusno polarizirana dioda moe podnijeti trajno bez opasnosti da
Nominalna nepropusna (zaporna) struja
nominalnom reverznom naponu
Brzina prekidanja t
maksimalno vrijeme oporavka kod nepropusne polarizacije.

Slika
Veina dioda ima valjkast oblik i tada je katoda
sluaj na tijelu diode je oznaka elektroda. Ako ne
natpisu ili obliku onda moemo to pokuati instrumentom. Spojimo + kraj instrumenta na
elektrodu za koju pretpostavljamo da j
Koristimo podruje na instrumentu ozna
napon direktno polariziranog PN spoja (za Si diode oko
nije dobar instrument e pokazivati da ne moe izmjer
ako je dioda ispravna dobiti emo traeni napon.
Slika 2.6
Pored standardnih dioda postoje i mnog
(Zenerove diode) , LED diode, tunel diode, varikap diode itd.
LED diode te emo ovdje dati osnovne karakteristike tih dioda.
Najvaniji podaci za poluvodiku diodu su:
Nominalna propusna (direktna) struja I
je maksimalna dozvoljena trajna struja diode

i dozvoljeno zagrijavanje pri nominalnim uvjetima hla
Nominalni propusni (direktni) napon u
je pad napona na propusno polariziranoj diodi

nominalnoj propusnoj struji (u,S I za germanij, u,7 I za silicij).
Nominalni nepropusni (zaporni) napon u
R
je maksimalna vrijednost napona kojeg
nepropusno polarizirana dioda moe podnijeti trajno bez opasnosti da e nastupiti proboj.
Nominalna nepropusna (zaporna) struja I
R
je struja koja te
m naponu u
R
.
Slika 2.5. Razliiti oblici poluvodikih dioda
ina dioda ima valjkast oblik i tada je katoda oznaena sa prstenom, ukoliko to nije
ode je oznaka elektroda. Ako ne moemo nikako identificirati elektrode po
elektrodu za koju pretpostavljamo da je anoda, a - kraj na katodu.
je na instrumentu oznaeno znakom diode. Instrument
g PN spoja (za Si diode oko u,7 I). Ukoliko pretpostavljeni smjer
e pokazivati da ne moe izmjeriti ( I ), tada okrenemo polaritet diode i
ako je dioda ispravna dobiti emo traeni napon.
6. Mjerenje napona direktno polariziranog PN spoja.
Pored standardnih dioda postoje i mnoge specijalne diode kao to su: z
diode) , LED diode, tunel diode, varikap diode itd. Mi emo koristiti z
emo ovdje dati osnovne karakteristike tih dioda.

je maksimalna dozvoljena trajna struja diode
ima hlaenja.
je pad napona na propusno polariziranoj diodi
je maksimalna vrijednost napona kojeg
e nastupiti proboj.
je struja koja tee kroz diodu pri

ena sa prstenom, ukoliko to nije
moemo nikako identificirati elektrode po
eno znakom diode. Instrument e pokazati
). Ukoliko pretpostavljeni smjer
), tada okrenemo polaritet diode i

. Mjerenje napona direktno polariziranog PN spoja.
e specijalne diode kao to su: zener diode
emo koristiti zener diode i

Igor Pra, ing. el.
87 Poluvodike diode

Zener diode isto tako imaju nelinearnu strujno-naponsku karakteristiku, pri emu je ona
identina obinoj diodi za direktnu polarizaciju a razlikuje se u dijelu reverzne polarizacije. Ta
razlika je osnovna odlika karakteristike zener diode i ona se koristi upravo u ovom dijelu. Na
sljedeoj slici data je tipina karakteristika zener diode i naznaeni su osnovni parametri koji
je odreuju.

Slika 2.7. Strujno naponska karakteristika zener diode.
Kao to vidimo bitan nam je zenerov napon u
, radna struja u oblasti zenerovog napona

I, minimalna I
mn
i maksimalna struja u oblasti zenerovog napona I
mux
, dinamiki otpor R
.
Pored navedenih karakteristika koje su opisane na samom dijagramu vana je jo disipacija
snage. Ovaj podatak se nalazi u katalogu i o njemu treba voditi rauna kada formiramo
elektrine krugove sa zener diodama. Jednostavno vodimo rauna da radna struja bude
manja od maksimalne, a maksimalnu odreujemo iz poznate disipacije snage prema
jednadbi:
I
mux
=

0
Z
.
Kod oznaavanja zener dioda vaan je raspored elektroda i on se oznaava na isti nain
kao kod obinih dioda, i vaan je zenerov napon. Zenerov napon se obino ispisuje na tijelo
diode u obliku 6V8 (6,8 I), 12V (12 I) itd.

Slika 2.8. Zener dioda male snage.

www.etsbi.edu.ba
88
Kod LED dioda karakteristika je po obliku ista kao kod
napon PN spoja u provodnom smjeru zavisi od tip
to zavisi od boje koritene diode. Kod LED dioda katoda se ozna
Mi emo uglavnom koristiti crvene, zelene i ute LED
izvodima elektroda i radnom strujom od
Testiranje ispravnosti i polarizacije dioda
Kod analognog voltmetra koristi se
dioda ili ispravljaka dioda treba pokazati mali otpor (tipi
oma) u jednom smjeru, dok u drugom treba pokazati beskona
biti blizu u (kratki spoj) ili u prekidu u oba sm
zbog nieg pada napona na njoj.

Slika 2.9. Ispitivanje ispravnosti diode pomo
Na digitalnom instrumentu, obi
e pri tom pokazati u,S I do
Germanijeva dioda e pokazati manji napon, izme
Veina dioda (99 od 100) su u kratkom spoju kada su neispravne.
Slika 2.10. Ispitivanje ispravnosti diode pomo

Kod LED dioda karakteristika je po obliku ista kao kod ispravljake
napon PN spoja u provodnom smjeru zavisi od tipa LED diode. On se kre
to zavisi od boje koritene diode. Kod LED dioda katoda se oznaava isje
emo uglavnom koristiti crvene, zelene i ute LED diode sa S mm
ektroda i radnom strujom od 1u mA.
Testiranje ispravnosti i polarizacije dioda
Kod analognog voltmetra koristi se ljestvica za manji otpor (do 2 k
ka dioda treba pokazati mali otpor (tipino 2/3 ljestvice
oma) u jednom smjeru, dok u drugom treba pokazati beskonani otpor.
(kratki spoj) ili u prekidu u oba smjera. Germanijska dioda e pokazati nii otpor,
zbog nieg pada napona na njoj.

. Ispitivanje ispravnosti diode pomou analognog mjernog instrumenta.
Na digitalnom instrumentu, obino postoji podruje za ispitivanje dioda. Silicijs
do u,8 I u propusnom smjeru i prekid u nepropusnom smjeru.
pokazati manji napon, izmeu u,2 I i u,4 I u propusnom smjeru.
ina dioda (99 od 100) su u kratkom spoju kada su neispravne.
Ispitivanje ispravnosti diode pomou digitalnog mjernog instrumenta.

ke diode pri emu
a LED diode. On se kree od 1,S I do 2 I
ava isjekom na tijelu.
mm razmaka meu
). Obina signalna
ljestvice ili nekoliko stotina
ni otpor. Otpor ne bi trebao
e pokazati nii otpor,
instrumenta.
je za ispitivanje dioda. Silicijska dioda
u propusnom smjeru i prekid u nepropusnom smjeru.
u propusnom smjeru.

instrumenta.

Igor Pra, ing. el.
89 Poluvodike diode
Zadatak vjebe
Koristi diode koje su ti dostupne na radnom mjestu, te utvrdi njihovu ispravnost
na prethodno opisan nain. Rezultate ispravnosti unesi u tabelu:

Redni
broj
Oznaka
diode
Otpor u
direktnom
smjeru
|]
Otpor u
reverznom
smjeru
|]
Napon
AK
|I]
Napon
KA
|I]
Ispravnost diode
(da/ne)
(prekid/kratak spoj)
1.
2.
3.
4.
5.

Skice ispitanih dioda

Igor Pra, ing. el.
91 Strujno-naponska karakteristika diode
Strujno-naponska karakteristika diode
Poluvodike diode sastoje se od PN strukture, koja se pri prikljuenom naponu, ponaa
kao elektrini ventil, odnosno posjeduje ispravljaka svojstva. Dioda je, dakle, neupravljivi
ventil koji se u sklopu ponaa kao nelinearni aktivni otpor, a ija veliina ovisi o polaritetu i
veliini prikljuenog napona.
Osnovna svojstva diode dana su njenom statikom strujno-naponskom karakteristikom
koja prikazuje ovisnost struje kroz diodu o prikljuenom naponu. Osnovni nazivni parametri
diode jesu:
nazivna propusna struja I
F
- maksimalna doputena trajna struja diode pri kojoj se ne
prekorai doputeno zagrijavanje pri nazivnim uvjetima hlaenja.
nazivni propusni napon U
F
- pad napona na propusno polariziranoj diodi pri nazivnoj
propusnoj struji. Za silicijske diode iznosi u,7S 1 I, a za germanijske diode u,S u,6 I.
nazivni nepropusni ili zaporni napon U
R
- maksimalna vrijednost napona kojeg moe
podnijeti nepropusno polarizirana dioda bez opasnosti od proboja.
nazivna nepropusna ili zaporna struja I
R
- struja koja tee kroz diodu kod zapornog
napona u
R
.
Zadatak vjebe
Izvriti spajanje ispitne opreme prema shemama za direktan i reverzan smjer
polarizacije diode.
Izmjeriti struje i napone pri direktnom i reverznom smjeru polarizacije diode, te
dobivene vrijednosti unijeti u tabelu.
Na osnovu tabelarnih vrijednosti nacrtati statiku karakteristiku diode, pri tome pazei
na pravilan izbor razmjere koordinatnih osa.
Odrediti statiku i dinamiku otpornost diode u radnom podruju za radnu toku
odreenu naponom na diodi od u,7S I i izmjeninim naponom od u,uS I.
Odrediti vrijednost napona praga diode.

Slika 2.11. Izbor diode (1N4001) u programu Multisim.
www.etsbi.edu.ba
92
Statiki i dinamiki otpor diode
U propusnom podruju kod nekog odreenog napona u
na izvodima diode, kroz diodu

tee neka struja I
. Time je odreena statika radna toka diode, kao to je prikazano na

slici.

Slika 2.12. Odreivanje statikog i dinamikog otpora diode.
U statikoj radnoj toki mogu se definirati statiki otpor diode i dinamiki otpor diode.
Statiki otpor diode odreen je omjerom istosmjernog napona i struje u statikoj radnoj
toki I diode:
R
S1
=
u
1
I
1

Dinamiki otpor diode r
je otpor koji dioda kao nelinearni element predstavlja

izmjeninoj struji u nekoj radnoj toki I. On je definiran kao omjer male promjene napona u
oko radne toke i odreene male promjene struje I, koju je prouzrokovala promjena napona
u:
r
=
Au
AI

Za primjer na slici vrijednosti su:
R
S1
=
u
1
I
1
=
1,2I
S,46A
= u,220
r
=
Au
AI
=
66,2mI
1,46A
= u.u4S0
Napon praga otvaranja diode je definiran kao napon u propusnom podruju pri kome
struja kroz diodu iznosi 1% od maksimalne struje pri direktnoj polarizaciji diode.

Igor Pra, ing. el.
93 Strujno-naponska karakteristika diode
Direktna polarizacija diode

Slika 2.13. Shema spoja za direktnu polarizaciju diode.

u
|I] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1
I
|mA]

Slika 2.14. Strujno-naponska karakteristika za direktnu polarizaciju diode.
www.etsbi.edu.ba
94
Reverzna polarizacija diode

Slika 2.15. Shema spoja za reverznu polarizaciju diode.

u
|I] 40 45 48 49 49,5 50 50,5 51 51,5 52

I
|pA]

Slika 2.16. Strujno-naponska karakteristika za reverznu polarizaciju diode.

Igor Pra, ing. el.
95 Strujno-naponska karakteristika zener diode
Strujno-naponska karakteristika zener diode
Zener dioda je dioda koja u radu koristi dio karakteristike koji odgovara reverznim
naponima neto veim od probojnog napona. Napon koji odreuje radnu toku H zove se
zenerov napon. Zener dioda se koristi za stabilizaciju istosmjernog napona, pa je potrebno
da ima to strmiji dio karakteristike za reverzne napone vee od probojnog napona. Pored
toga kako radi u podruju elektrinog proboja, ova dioda mora biti graena od takvog
poluvodia da se u radnom podruju ne oteti, tj. da je proces reverzibilan. Takoer se mora
voditi rauna da se ne prekorai maksimalno dozvoljena snaga discipacije. Zener diode
izrauju se od silicija sa poveanim postotkom primjesa u P i N podruju. Izrauju se sa
probojnim naponima od S do 1Su I.
Zadatak vjebe
Izvriti spajanje ispitne opreme prema shemama za direktan i reverzan smjer
polarizacije zener diode.
Izmjeriti struje i napone pri direktnom i reverznom smjeru polarizacije zener diode, te
dobivene vrijednosti unijeti u tabelu.
Na osnovu tabelarnih vrijednosti nacrtati statiku karakteristiku diode, pri tome pazei
na pravilan izbor razmjere koordinatnih osa. Posebno obratiti panju prilikom crtanja
reverzne karakteristike.
Odrediti vrijednost napona praga diode u propusnom podruju.
Odrediti zenerov napon iz strujno-naponske karakteristike u reverznoj polarizaciji.

Slika 2.17. Izbor zener diode (BZX55C5V6) u programu Multisim.
www.etsbi.edu.ba
96
Direktna polarizacija zener diode (BZX55C5V6)

Slika 2.18. Shema spoja za direktnu polarizaciju zener diode.

u
|I] 0,1 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 2
I
|mA]

Slika 2.19. Strujno-naponska karakteristika za direktnu polarizaciju zener diode.

Igor Pra, ing. el.
Reverzna polarizacija zener diode (BZX55C5V6)

Slika 2.20. Shema spoja za reverznu polarizaciju zener diode.

u
|I] 1 2 3 4 5 5,5 5,75 6 6,25 6,5

I
|pA]

Slika 2.21. Strujno-naponska karakteristika za reverznu polarizaciju zener diode.

www.etsbi.edu.ba
98
Direktna polarizacija zener diode (1N4461)

Slika 2.22. Shema spoja za direktnu polarizaciju zener diode.

u
|I] 0,1 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 2
I
|mA]

Slika 2.23. Strujno-naponska karakteristika za direktnu polarizaciju zener diode.

Igor Pra, ing. el.
Reverzna polarizacija zener diode (1N4461)

Slika 2.24. Shema spoja za reverznu polarizaciju zener diode.

u
|I] 1 2 3 4 5 6 6,5 7 7,5 8

I
|pA]

Slika 2.25. Strujno-naponska karakteristika za reverznu polarizaciju zener diode.

Igor Pra, ing. el.
101 Ispravljai
Ispravljai
Ispravlja je elektroniki sklop koji slui za pretvaranje izmjenine struje (napona) u
istosmjernu. Najee se u ispravljaima koriste poluvodike diode kao glavni elektroniki
elementi kojima se vri ispravljanje. Osim dioda, koriste se i tiristori.
Pod ispravljanjem izmjenine struje (napona) u istosmjernu esto se podrazumijeva i
glaenje (filtraciju, smanjivanje valovitosti) izlaznog napona, te stabiliziranje napona. esto
se u sklopu ispravljaa nalazi i transformator koji smanjuje napon na pogodnu vrijednost (na
primjer mrenih 2Su I na 1S I).

Slika 2.26. Primjer sheme ispravljaa.
Glaenje (filtracija) izlaznog napona
Filtracija izlaznog napona se izvodi s raznim spojevima kondenzatora i zavojnica.
Najjednostavnija filtracija je provedena s jednim kondenzatorom paralelno spojenim na izlaz
ispravljaa, dok se za bolje karakteristike ispravljaa mogu koristiti L, ili T LC spojevi.

Slika 2.27. Filtarski spojevi za glaenje ispravljenog napona.
Osnovne karakteristike ovakvih spojeva jest da su oni niskopropusni filtri, tako da se
kondenzatori uvijek spajaju paralelno, a zavojnice serijski.

www.etsbi.edu.ba
102

Tabela 2.1. Osnovne karakteristike filtarskih spojeva. Priblini izrazi, gdje je C |pF], R |], L |E].
Filtar na
slici 2.
Tip ispravljaa
Poluvalni Punovalni
Izlazni napon Faktor valovitosti Izlazni napon Faktor valovitosti
a) u
m

1uuuu
R
u
m

S774
R
u
m

1uuuu
R
u
m

2887
R

b) - - u,64 u
m

1,19
I

c) u
m

1uuuu
R
u
m

4S611
2
I R
u
m

1uuuu
R
u
m

S7u1
2
I R

d) u
m

1uuuu
R
+
R
R
u
m

S,6 1u
6
2
R R
u
m

1uuuu
R
+
R
R
u
m

1,44 1u
2
R R

Najee se kao filtar koristi elektrolitski kondenzator spojen paralelno sa potroaem.
Za vrijeme pozitivne poluperiode kondenzator C se puni preko diode D, a za vrijeme
negativne poluperiode kondenzator se prazni preko otpora R. Kondenzator ne dozvoljava
velike varijacije napona na troilu, na taj nain to u sebi akumulira naboj i predaje ga
potroau za vrijeme dok dioda ne proputa struju.
to je kapacitet kondenzatora vei to je i napon valovitosti manji. Napon valovitosti se
definira kao razlika izmeu maksimalne i minimalne vrijednosti ispravljenog napona.
Valovitost
Prilikom ispravljanja i filtriranja napona, nije u mogue u potpunosti potisnuti
komponente izmjeninog napona, tj. nije mogue dobiti idealni istosmjerni napon, ve on ima
neku valovitost. Valovitost je osciliranje vrijednosti napona oko srednje vrijednosti i definira
se kao omjer vrijednosti izmeu dva vrha i srednjeg napona. Valovitost ovisi o tipu
ispravljaa (bolja je, naravno, za punovalne ispravljae), upotrjebljenom filtru, te optereenju
ispravljaa.

Slika 2.28. Valni oblici napona na ispravljau.
Klasine primjene ispravljaa su ispravljanje izmjeninog mrenog napona za
elektronike ureaje koji za svoj rad zahtijevaju istosmjerni napon. Ispravlja obino
predstavlja drugi stupanj u realizaciji klasinih istosmjernih napajanja - iza transformatora, a
prije stabilizatora. Ispravljai se nalaze i kao samostalni ureaj, poznat pod nazivom adapter
(AC/DC pretvara).

Poluvalni ispravljai
Poluvalni ispravlja (engl. halfwave rectifier
jedne poluperiode izmjeninog napona. Tipi
jedna dioda spojena serijski s
izmjeninog napona, uinkovitost ovakvog sklopa je manja od 50%.
Najjednostavniji poluvalni ispravlja
poluvodika dioda i mrenog transformatora. Na izlaz ispravlja
vrijeme pozitivne poluperiode, u sekundarnom
sekundara i otporom potroa
viem potencijalu od katode. Kad nastupi negativna poluperioda tada je dioda nepropusno
polarizirana tj. katoda je na viem potencijalu u odnosu na anodu, pa ne
sekundarnom krugu. Kako dioda provodi samo za vrijeme jedne poluperiode t
ispravlja nazivamo poluvalni ispravlja
Slika 2.30. Shema poluvalnog ispravlja
Ovaj ispravlja ne moemo upotrijebiti za napajanje
konstantnu vrijednost istosmjernog napona. Da bi poboljali oblik dobivenog istosmjernog
napona, iza diode ubacujemo filtarske elemente,
trenutne promjene poluvalno ispravljenog napona.
a) napon na izvoru
Poluvalni ispravljai
engl. halfwave rectifier) je sklop koji slui za proputanje samo
nog napona. Tipian predstavnik poluvalnih ispravlja
jedna dioda spojena serijski s troilom. Budui da proputa samo jednu poluperiodu ulaznog
inkovitost ovakvog sklopa je manja od 50%.
Slika 2.29. Poluvalni ispravlja.
Najjednostavniji poluvalni ispravlja se sastoji od elementa sa ispravlja
ka dioda i mrenog transformatora. Na izlaz ispravljaa spojen je potroa
vrijeme pozitivne poluperiode, u sekundarnom krugu e tei struja odre
sekundara i otporom potroaa. Struja tee jer je dioda direktno polarizirana tj. anoda
polarizirana tj. katoda je na viem potencijalu u odnosu na anodu, pa ne
. Kako dioda provodi samo za vrijeme jedne poluperiode t
nazivamo poluvalni ispravlja.

. Shema poluvalnog ispravljaa za vjebu, bez kondenzatora i sa kondenzatorom.
ne moemo upotrijebiti za napajanje elektronikih ure
st istosmjernog napona. Da bi poboljali oblik dobivenog istosmjernog
napona, iza diode ubacujemo filtarske elemente, iji je zadatak da je to mogu
trenutne promjene poluvalno ispravljenog napona.

a) napon na izvoru b) napon nakon diode
Igor Pra, ing. el.
103 Poluvalni ispravljai
) je sklop koji slui za proputanje samo
an predstavnik poluvalnih ispravljaa je samo
i da proputa samo jednu poluperiodu ulaznog

se sastoji od elementa sa ispravljakim svojstvom -
a spojen je potroa R. Za
i struja odreena naponom
e jer je dioda direktno polarizirana tj. anoda je na
polarizirana tj. katoda je na viem potencijalu u odnosu na anodu, pa nee tei struja u
. Kako dioda provodi samo za vrijeme jedne poluperiode to ovakav

a za vjebu, bez kondenzatora i sa kondenzatorom.
ureaja koji zahtijevaju
st istosmjernog napona. Da bi poboljali oblik dobivenog istosmjernog
iji je zadatak da je to mogue vie smanje

b) napon nakon diode
www.etsbi.edu.ba
104
c) napon nakon kondenzatora d) usporedba napona izvora i napona na potroa
Slika 2.31. Valni oblici napona kod poluvalnog ispravlja
Sa slike vidimo da napon ne
dioda propusno polarizirana. Vrijednost napona na potroa
napon generatora za pad napona na diodi (
reverzno polarizirana (jako veliki otpor diode) pa je napon na potroa
sav napon izvora je na diodi. Zbog toga moramo voditi ra
bude manji od maksimalno dozvoljenog
Zbog lakeg prorauna pretpostavit
diodi), to znai da je u
m
= u
m
Takoer doputena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti ve
Napon na potroau je:
u
p
(t) = _
u
m
sin(t),
u,
Srednja vrijednost ispravljenog napona (istosmjerna komponenta) dana je izrazom:
u
s
Efektivna vrijednost napona na potroa
Napon na potroau moe se izraziti:
gdje je u
napon valovitosti na potroa

veliina jednaka drugom korijenu sume kvadrata vrijednosti pojedinih
efektivna vrijednost valovitosti je:
u
c]
=
Kod ispravljaa napona kvaliteta istosmjernog napona se mjeri faktorom valovitosti
(engl. ripple factor) koji je jednak omjeru efektivne vrijednosti napona valovitosti i
vrijednosti napona, mjerenih na potroa
Poboljanje oblika izlaznog napona, pove
valovitosti, postie se postupkom filtriranja (gla

c) napon nakon kondenzatora d) usporedba napona izvora i napona na potroa
. Valni oblici napona kod poluvalnog ispravljaa.
Sa slike vidimo da napon ne postoji samo za vrijeme pozitivne poluperiode, tj. kad je
dioda propusno polarizirana. Vrijednost napona na potroau je umanjena u odnosu na
ra za pad napona na diodi (u,7 I). Za vrijeme negativne poluperiode dioda je
(jako veliki otpor diode) pa je napon na potroau jednak nuli to jest
sav napon izvora je na diodi. Zbog toga moramo voditi rauna da maksimalni napon izvora
bude manji od maksimalno dozvoljenog reverznog napona diode.
una pretpostavit e se da je dioda idealna (nema pada napona na
m
.
er doputena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti ve
u t n
n t 2n
gdje je =
2n
1

=
u
m
n
= u,S18 u
m
= u,4S u
c]
= u
C

Efektivna vrijednost napona na potroau je dana izrazom:
u
c]
=
u
m
2

u moe se izraziti:
u
p
= u
s
+u

napon valovitosti na potroau. Kako je efektivna vrijednost nesinusoidalnih
ina jednaka drugom korijenu sume kvadrata vrijednosti pojedinih komponenti
u
c]
= (u
s
2
+u
c]
2
)
a vrijednost valovitosti je:
(u
c]
2
-u
s
2
) = u
m
_
1
4
-
1
n
2
= u,S86 u
m

a napona kvaliteta istosmjernog napona se mjeri faktorom valovitosti
) koji je jednak omjeru efektivne vrijednosti napona valovitosti i
vrijednosti napona, mjerenih na potroau:
r =
u
c]
u
s
=
u,S86 u
m
u,S18 u
m
= 1,21
Poboljanje oblika izlaznog napona, poveanje istosmjerne komponente uz smanjenje
valovitosti, postie se postupkom filtriranja (glaenja) ispravljenog napona.

c) napon nakon kondenzatora d) usporedba napona izvora i napona na potroau

postoji samo za vrijeme pozitivne poluperiode, tj. kad je
u je umanjena u odnosu na
). Za vrijeme negativne poluperiode dioda je
u jednak nuli to jest
una da maksimalni napon izvora
e se da je dioda idealna (nema pada napona na
er doputena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti vea od u
m
.
u. Kako je efektivna vrijednost nesinusoidalnih
komponenti:

a napona kvaliteta istosmjernog napona se mjeri faktorom valovitosti
) koji je jednak omjeru efektivne vrijednosti napona valovitosti i srednje
anje istosmjerne komponente uz smanjenje
enja) ispravljenog napona.

Igor Pra, ing. el.
105 Poluvalni ispravljai

Slika 2.32. Mjerenje napona valovitosti na osciloskopu.
Iznos napona valovitosti u
ppp
moemo oitati na osciloskopu (mjeren od vrha do vrha)
ili izraunati prema izrazu:
u
ppp
=
u
m
p
R

gdje je
p
frekvencija napona valovitosti koja za poluvalni ispravlja iznosi Su Ez, a za
punovalni ispravlja 1uu Ez.
Za ispravljae mogue je definirati i faktor ispravljanja (engl. ratio of retification) koji je
jednak omjeru srednje snage prema ukupnoj snazi predanoj potroau:
r
=

s
=
u
s
u
c]

Zadatak vjebe
Navesti najvei doputeni zaporni napon i najveu doputenu struju pri propusnoj
polarizaciji za diodu 1N4001.
Izraunati srednju vrijednost ispravljenog napona poluvalnog ispravljaa bez spojenog
kondenzatora uz napon na sekundarnom namotaju transformatora u
S
= 24I.
Pomou osciloskopa snimiti napon na potroau za razliite vrijednosti otpora potroaa
R i kapaciteta kondenzatora C. Za svaku kombinaciju vrijednosti odrediti napon
valovitosti.
Nacrtati valne oblike napona na potroau i napona valovitosti za izmjerene vrijednosti.
Tabela 2.2. Rezultati mjerenja.
Redni
broj
Napon
izvora
|I]
Otpornik
R |]
Kondenzator
C |pF]
Napon na
potroau
u
s
|I]
Napon valovitosti
u
ppp
|I]
izraunato izmjereno
1. 5 1000 -
2. 5 1000 1
3. 5 1000 470
4. 5 1000 4700
5. 5 10 470
6. 5 10 4700

www.etsbi.edu.ba
106

Valni oblici napona na potroau.

Valni oblici napona valovitosti prema izmjerenim vrijednostima.

Punovalni ispravljai
Punovalni ispravlja (engl
poluperiode izmjeninog napona, ali tako da pozitivnu poluperiodu propusti, a negativnu
fazno pomakne za 180tj. promijeni joj predznak na pona.
Slika 2.33. Punovalni ispravlja
Punovalni ispravlja moe biti realiziran s dvije diode i transformatorom s dva
sekundarna namotaja. Prilikom pozitivne poluperiode, na gornjem namotaju je tako
pozitivna poluperioda, pa vodi dioda D
poluperioda, voditi e dioda D
napona.
Slika 2.34
Najjednostavniji punovalni ispravlja
etiri poluvodike diode vezane u mosnom spoju (Graetzov
transformatora. Na izlaz ispravlja
vode diode D
1
i D
2
. Kad nastupi negativna poluperioda tada vode diode D
potroa R tee ispravljena struja za vrijeme obje poluperiode pa se ovaj ispravlja
punovalni ispravlja.
Slika 2.35. Shema punovalnog ispravlja

Punovalni ispravljai

engl. fullwave rectifier) je sklop koji slui za proputanje obje
nog napona, ali tako da pozitivnu poluperiodu propusti, a negativnu
fazno pomakne za 180tj. promijeni joj predznak na pona.
. Punovalni ispravlja sa dvije diode i transformatorom sa srednjim izvodom.
moe biti realiziran s dvije diode i transformatorom s dva
sekundarna namotaja. Prilikom pozitivne poluperiode, na gornjem namotaju je tako
pozitivna poluperioda, pa vodi dioda D
1
, dok u drugom sluaju, kada je negativna
e dioda D
2
. Tako se osigurava punovalno ispravljanje izmjeni
Slika 2.34. Punovalni ispravlja u mosnom spoju.
Najjednostavniji punovalni ispravlja se sastoji od elementa sa ispravlja
ke diode vezane u mosnom spoju (Graetzov-om spoju) i mrenog
transformatora. Na izlaz ispravljaa spojen je potroa R. Za vrijeme pozitivne poluperiode
e ispravljena struja za vrijeme obje poluperiode pa se ovaj ispravlja

. Shema punovalnog ispravljaa za vjebu, bez kondenzatora i sa kondenzatorom.
Igor Pra, ing. el.
107 Punovalni ispravljai
) je sklop koji slui za proputanje obje
nog napona, ali tako da pozitivnu poluperiodu propusti, a negativnu

i transformatorom sa srednjim izvodom.
moe biti realiziran s dvije diode i transformatorom s dva
sekundarna namotaja. Prilikom pozitivne poluperiode, na gornjem namotaju je takoer
aju, kada je negativna
. Tako se osigurava punovalno ispravljanje izmjeninog

se sastoji od elementa sa ispravljakim svojstvom -
om spoju) i mrenog
R. Za vrijeme pozitivne poluperiode
3
i D
4
. Kroz
e ispravljena struja za vrijeme obje poluperiode pa se ovaj ispravlja naziva

a za vjebu, bez kondenzatora i sa kondenzatorom.
www.etsbi.edu.ba
108
Ovaj ispravlja moemo upotrijebiti za
napona, iza diode ubacujemo filtarske elemente,
trenutne promjene punovalno ispravljenog napona.
a) razlika napona izvora i napona nakon dioda b) napon nakon punovalnog ispravlja
c) filtrirani napon nakon kondenzatora d) usporedba napona izvora i napona na potroa
Slika 2.36. Valni oblici napona kod punovalnog ispravlja
Na slici je prikazan oblik signala na generatoru (AC izvoru) i napon na potroa
Amplituda ispravljenog napona je manja od amplitude signala AC izvora za pad napona na
dvije direktno polarizirane diode
Napon na potroau, zanemaruju
Srednja komponenta ispravljenog napona (istosmjerna komponenta), uz zanemariv pad
napona na diodama iznosi:
u
s
=
20
m
n
Efektivna vrijednost napona valovitosti je:
u
c]
=
Faktor valovitosti (engl. ripple factor
Kao i kod poluvalnih isprav
osciloskopu (mjeren od vrha do vrha) ili izra
gdje je
p
frekvencija napona valovitosti koja za pu
opem sluaju frekvencija valovitosti je dvostruko ve
punovalni ispravlja spojen).
moemo upotrijebiti za napajanje elektronikih ureaja koji zahtijevaju
napona, iza diode ubacujemo filtarske elemente, iji je zadatak da je to mogu
no ispravljenog napona.

a) razlika napona izvora i napona nakon dioda b) napon nakon punovalnog ispravlja

c) filtrirani napon nakon kondenzatora d) usporedba napona izvora i napona na potroa
. Valni oblici napona kod punovalnog ispravljaa.
Na slici je prikazan oblik signala na generatoru (AC izvoru) i napon na potroa
dvije direktno polarizirane diode (2 u,7 = 1,4I).
u, zanemarujui pad napona na diodama, je:
u
p
(t) = |u
m
sin (t)|, u t 2n
m
= u,6S7 u
m
= u,9 u
c]
gdje je u
m
= 2
Efektivna vrijednost napona valovitosti je:
(u
c]
2
-u
s
2
) = u
m
_
1
2
-
1
n
2
= u,Su8 u
m

engl. ripple factor) iznosi:
r =
u
c]
u
s
=
u,Su8 u
m
u,6S7 u
m
= u,48S
Kao i kod poluvalnih ispravljaa iznos napona valovitosti u
ppp
moemo o
osciloskopu (mjeren od vrha do vrha) ili izraunati prema izrazu:
u
ppp
=
u
m
p
R

frekvencija napona valovitosti koja za punovalni ispravlja
aju frekvencija valovitosti je dvostruko vea od frekvencije mree na koju je

ureaja koji zahtijevaju
iji je zadatak da je to mogue vie smanje

a) razlika napona izvora i napona nakon dioda b) napon nakon punovalnog ispravljaa

c) filtrirani napon nakon kondenzatora d) usporedba napona izvora i napona na potroau

Na slici je prikazan oblik signala na generatoru (AC izvoru) i napon na potroau R.
u
c]

moemo oitati na
novalni ispravlja iznosi 1uu Ez (u
a od frekvencije mree na koju je

Igor Pra, ing. el.
109 Punovalni ispravljai
Zadatak vjebe
Navesti najvei doputeni zaporni napon i najveu doputenu struju pri propusnoj
polarizaciji za diodu 1N4007.
Izraunati srednju vrijednost ispravljenog napona punovalnog ispravljaa bez spojenog
kondenzatora uz napon na sekundarnom namotaju transformatora u
S
= 16I.
Pomou osciloskopa snimiti napon na potroau za razliite vrijednosti otpora potroaa
R i kapaciteta kondenzatora C. Za svaku kombinaciju vrijednosti odrediti napon
valovitosti.
Nacrtati valne oblike napona na potroau i napona valovitosti za izmjerene vrijednosti.

Redni
broj
Napon
izvora
|I]
Otpornik
R |]
Kondenzator
C |pF]
Napon na
potroau
u
s
|I]
Napon valovitosti
u
ppp
|I]
izraunato izmjereno
1. 10 1000 -
2. 10 1000 1
3. 10 1000 47
4. 10 1000 470
5. 10 1000 4700
6. 10 10 -
7. 10 10 47
8. 10 10 470
9. 10 10 4700

www.etsbi.edu.ba
110

Valni oblici napona na potroau.

Valni oblici napona valovitosti prema izmjerenim vrijednostima.

Igor Pra, ing. el.
111 Stabilizatori napona
Stabilizatori napona
Stabilizatori su dio istosmjernih izvora napajanja. Nakon transformiranja, ispravljanja i
filtriranja izmjeninog mrenog napona, na izlazu ispravljaa dobiva se ispravljeni napon. Taj
se napon sastoji od istosmjerne komponente i male izmjenine komponente napona
valovitosti, koja je posljedica nesavrenog filtriranja ispravljenog napona. Istosmjerna
komponenta moe se mijenjati zbog promjene mrenog napona i promjene optereenja.
Zadaa stabilizatora je svesti te promjene na minimum. Takoer stabilizator dodatno
priguuje izmjeninu komponentu napona valovitosti.
Stabilizator se moe prikazati blok-shemom na slici 2.37. Ulazni napon stabilizatora u
0L

je izlazni napon ispravljaa i sadri promjenjivu istosmjernu komponentu napona u
0L
i
izmjenini napon valovitosti u
uI
. Na izlaz stabilizatora prikljuuje se realno troilo, koje se
nadomjesti promjenjivim otporom R
1
.

Slika 2.37. Blok shema stabilizatora napona.
Nijedan stabilizator nije idealan i napon na njegovom izlazu mijenja se s promjenom
radnih uvjeta: ulazni napon, struja troila i temperatura.
Osnovne znaajke stabilizatora napona jesu:
- podruje vrijednosti napona koji se moe dovesti na ulaz a da izlazni napon
ostane u zadanim granicama,
- vrijednost izlaznoga napona,
- doputeno odstupanje izlaznoga napona,
- vrijednost struje kojom se moe opteretiti stabilizator, tj. izlazna struja.
Uinkovitost stabilizatora napona iskazuje se pomou sljedeih parametara:
- faktor stabilizacije,
- izlazni otpor,
- temperaturni koeficijent,
- faktor potiskivanja brujanja.
Faktor stabilizacije je omjer promjene izlaznoga napona i promjene ulaznoga napona
koja uzrokuje promjenu izlaznoga napona uz stalnu vrijednost struje optereenja i
temperature okoline:
F =
u
I
u
0L

Prema gornjoj definiciji, za dobar stabilizator faktor stabilizacije treba biti to manji broj
kako bi za odreenu promjenu ulaznoga napona bila to manja promjena izlaznoga. Stoga
se ponekad faktor stabilizacije definira kao omjer promjene ulaznoga napona i njome
izazvane promjene izlaznoga napona. U tom sluaju faktor stabilizacije mora biti to vei
broj.
0 =
u
0L
u
I

www.etsbi.edu.ba
112
Izlazni otpor stabilizatora je omjer promjene izlaznoga napona i promjene struje
optereenja stabilizatora koja uzrokuje promjenu izlaznoga napona uz stalnu vrijednost
ulaznoga napona i temperature okoline:
R
I
=
u
I
I
I

Temperaturni koeficijent (engl. temperature coefficient of output voltage) omjer je
promjene izlaznoga napona i promjene temperature okoline koja je izazvala promjenu
izlaznoga napona uz stalnu vrijednost ulaznoga napona i struje optereenja. Iskazuje se u
milivoltima po Celzijevu stupnju:
IK =
u
I
I

Faktor potiskivanja brujanja (engl. ripple rejection) omjer je vrijednosti napona
brujanja (izmjenina komponenta ispravljenoga napona) od vrha do vrha na ulazu i
vrijednosti napona brujanja od vrha do vrha na izlazu stabilizatora izraen u decibelima.
F
B
= 2ulo
u
ppp
U
u
ppp
IZ

Referentni element
Osnovni element stabilizatora je referentni element. To je element na kojem se
uspostavlja stalni napon, po mogunosti neovisan o radnim uvjetima kao to su promjena
struje, temperature i slino. Kao jednostavan, ali vrlo djelotvoran referentni element u
stabilizatorima se najee koristi zenerova dioda. To je pn-dioda koja radi u podruju
proboja, kako je to prikazano na slici 2.38. U proboju, probojni zenerov napon u
praktiki je
stalan i vrlo se malo mijenja sa strujom. Zenerova dioda koristi se pri zapornoj polarizaciji i
zenerov napon u
suprotnog je polariteta od polariteta propusno polarizirane diode u
. Iz
istih je razloga smjer struje zenerove diode I
suprotan smjeru struje propusno polarizirane

diode I
.

Slika 2.38. Simbol i strujno-naponska karakteristika zener diode.

Zenerove diode oznauju se posebnim elektrikim simbolom, prikazanim na slici 2.38.
Izvode se za niz razliitih napona. Uz zenerov napon, bitan parametar zenerove diode je
dinamiki otpor
r
=
u

definiran kao reciprona vrijednost nagiba karakteristike u podruju proboja. Dinamiki
otpor treba biti to manji.

Igor Pra, ing. el.
Temperaturni koeficijent zenerove diode ukazuje kako se i koliko mijenja zenerov napon
s promjenom temperature. Zenerove diode su najee diode s lavinskim probojem, pa je
temperaturni koeficijent pozitivan, to znai da zenerov napon raste s temperaturom. Ima i
zenerovih dioda, koje su temperaturno kompenzirane. Njihov je temperaturni koeficijent
znatno smanjen.
Za ispravan rad diode kao referentnog elementa kroz zenerovu diodu mora tei
minimalna struja I
mn
dovoljno velika da se izbjegne koljeno karakteristike u proboju i da se
dosegne zenerov napon. Maksimalna struja zenerove diode I
mux
ograniena je
maksimalnom disipacijom snage
mux
, koja ovisi o izvedbi diode, tipu kuita i eventualno
dodanom hladilu.
Stabilizator sa zener diodom
Najjednostavnija izvedba stabilizatora prikazana je na slici 2.39. Na ulaz stabilizatora
dovodi se nestabilizirani napon iz ispravljaa oznaen u
0L
. Na izlaz se prikljuuje troilo
promjenjivog otpora R
1
. Izmeu ulaza i izlaza stabilizatora spojen je otpornik R
1
, a paralelno
izlazu spojena je zenerova dioda .

Slika 2.39. Stabilizator sa zenerovom diodom.
Da bi se na zenerovoj diodi uspostavio zenerov napon u
istosmjerni ulazni napon u

0L

mora biti vei od izlaznog stabiliziranog napona. Zenerov napon ujedno je i izlazni napon u
I

stabilizatora. Razlika ulaznog i izlaznog napona je na otporniku R
1
. Padom napona na
otporniku R
1
odreena je struja I
1
kroz taj otpornik
I
1
=
u
0L
u
I
R
1
=
u
0L
u
R
1

Struja I
1
dijeli se na struju zenerove diode I
i izlaznu struju troila I

I

I
1
= I
+I
I

pri emu je struja troila
I
I
=
u
I
R
1
=
u
R
1

Princip stabilizacije je odravanje izlaznog napona stabilnim, tj. to manje ovisnim o
promjeni radnih uvjeta kao to su promjena ulaznog napona ili promjena otpora troila. Ako
se promijeni ulazni napon, promijenit e se pad napona na otporniku R
1
a time i njegova
struja I
1
. Zenerova dioda odrava stalni napon u
, a time i stalni izlazni napon u

I
.
Ako se nije promijenio otpor troila R
1
, nije s promijenila ni njegova struja. U tom se
sluaju struja zenerove diode I
mijenja s promjenom struje I

1
. Izlazni napon ostat e
nepromijenjen u onolikoj mjeri koliko se napon zenerove diode u
ne mijenja s promjenom
struje I
.
Ukoliko se uz nepromijenjeni ulazni napon promijeni troilo, tj. njegov otpor R
1
, uz stalni
napon u
I
= u
promijeniti e se izlazna struja I

I
. Kako se nije promijenio pad napona na
otporniku R
1
, nije se promijenila ni struja I
1
, tako da se izlazna struja I
I
mijenja na raun
www.etsbi.edu.ba
114
promjene struja zenerove diode I
.
Promjenom radnih uvjeta mijenja se struja zenerove diode I
. Pri projektiranju
stabilizatora treba osigurati da uz poznate promjene ulaznog napona u
0L
i otpora troila R
1

struja zenerove diode ostane u intervalu I
mn
< I
< I
mux
, gdje je I
mn
minimalna struja
odreena koljenom karakteristike diode, a I
mux
je maksimalna struja odreena
maksimalnom dozvoljenom disipacijom snage. Osiguravanje struje zenerove diode potrebne
za ispravan rad stabilizatora postie se podeavanjem iznosa otpora R
1
.
Serijski tranzistorski stabilizator
U stabilizatoru sa zenerovom diodom dioda je jako optereena. Budui da se
stabilizatori projektiraju za vee izlazne struje, velika struja tee i kroz diodu uvjetujui na njoj
veliku disipaciju snage. Disipacija snage diode znatno se smanjuje u serijskom
tranzistorskom stabilizatoru prikazanom na slici 2.40. Stabilizator se zove serijski, jer je
element koji slui za stabilizaciju, bipolarni tranzistor, spojen u seriju s izlaznim prikljucima.
Tranzistor prati i preuzima na sebe promjene ulaznog napona i optereenja na izlazu, pri
emu se na izlazu odrava stabilan napon.

Slika 2.40. Serijski tranzistorski stabilizator napona.
Istosmjerni izlazni napon stabilizatora manji je od napona zenerove diode za napon
spoja baza-emiter tranzistora:
u
I
= u
u
BL

Napon u
BL
malo se mijenja sa strujom i jednak je naponu koljena propusno
polariziranog spoja baza-emiter.
Ulazni napon u
0L
mora biti vei od napona zenerove diode u
, kako bi dioda radila u

podruju proboja. Razlika ulaznog napona u
0L
i napona zenerove diode u
uspostavlja pad
napona na otporniku R
1
, kojim se regulira struja tog otpornika
I
1
=
u
0L
u
R
1

Pad napona na otporniku R
1
zaporno polarizira spoj kolektor-baza tranzistora i
osigurava njegov rad u normalnom aktivnom podruju.
Struja I
1
dijeli se na struju zenerove diode i baznu struju tranzistora
I
1
= I
+I
B

Izlazna struja je emiterska struja tranzistora i za rad tranzistora u normalnom aktivnom
podruju vrijedi
I
= (1 +[)I
B

Igor Pra, ing. el.
pa se za izlazni napon moe pisati
u
I
= I
R
1
= (1 +[)I
B
R
1

Rad serijskog tranzistorskog stabilizatora slian je radu stabilizatora sa zenerovom
diodom. Dobar rad ovisi o nepromjenjivosti napona u
i u
BL
sa strujama zenerove diode I
i
bazne struje tranzistora I
B
. Pri promjeni ulaznog napona u
0L
mijenja se struja I
1
. Ako se ne
mijenja otpor troila R
1
, uz stalan izlazni napon u
I
= u
u
BL
ne mijenja se izlazna struja
I
I
, ne mijenja se ni bazna struja tranzistora I
B
, pa promjenu struje I
1
preuzima zenerova
dioda. Promjena otpora troila mijenja izlaznu struju I
I
, a s njom i baznu struju tranzistora I
B
.
Ako se pri tome ne mijenja ulazni napon u
0L
, uz stalni napon u
ne mijenja se ni struja I
1
.
Bazna struja tranzistora mijenja se na raun promjene struje zenerove diode.
Promjenom radnih uvjeta mijenja se struja zenerove diode I
. Uz poznate promjene
ulaznog napona u
0L
i otpora troila R
1
za ispravan rad stabilizatora treba osigurati da struja
zenerove diode ne bude manja od struje I
mn
odreene naponom koljena probojne
karakteristike, niti vea od struje I
mux
, odreena maksimalnom dozvoljenom disipacijom
snage.
U serijskom tranzistorskom stabilizatoru tranzistor preuzima disipaciju snage. Izlazna
struja je emiterska struja tranzistora. Zenerova dioda spojena je u krug baze i kroz nju tee
praktiki [ puta manja struja u odnosu na struju koja tee kroz zenerovu diodu u stabilizatoru
sa zenerovom diodom. To je bitna prednost. Uloga zenerove diode u stabilizatoru je
odravanje referentnog napona, to se lake postie ako dioda radi s manjim snagama i
manje se grije.
Integrirane izvedbe stabilizatora
Postoji veliki broj razliitih tipova integriranih stabilizatora. Mogu se svrstati u etiri
skupine: stabilizatori ope namjene, stabilizatori stalnoga izlaznog napona s tri izvoda,
stabilizatori podesivoga izlaznog napona s tri i etiri izvoda i impulsni stabilizatori.
Stabilizatori ope namjene (engl. general purpose precision multi-terminal regulators),
mogu posluiti za gradnju velikog broja razliitih izvedbi stabiliziranih izvora napona
napajanja. Ulazni napon moe im se kretati u irokom rasponu, a dodavanjem vanjskih
elemenata moe se dobiti izlazni napon takoer u irokom rasponu. Kao primjer moe se
navesti integrirani sklop poznat pod oznakom 723.
Stabilizatori stalnoga izlaznog napona s tri izvoda (engl. fixed voltage three-terminal)
daju na izlazu stalan napon odreene vrijednosti. Proizvode se serije s razliitim iznosima
koji se najee upotrebljavaju.
Kod stabilizatora podesivoga izlaznog napona s tri i etiri izvoda (engl. adjustable
voltage three and four terminal) iznos izlaznoga napona odreuje se vrijednostima otpora
dijelila koje se dodaje izvana.
Kod serijskih stabilizatora napona serijski element (tranzistor) djeluje kao promjenljivi
otpor koji na sebe preuzima promjene ulaznog napona. Ovisno o razlici ulaznoga i izlaznog
napona te struji optereenja na serijskom tranzistoru moe doi do znatnog utroka snage
(engl. power disipation). Stoga je stupanj iskoristivosti (odnos snage predane troilu i
snage privedene iz izvora, engl. efficiency) kod serijskih stabilizatora vrlo nizak, esto ispod
20%.
Primjenom impulsnih stabilizatora napona (engl. switching regulators) mogue je
smanjiti utroak snage na serijskom tranzistoru te ga uiniti gotovo neovisnim o razlici
ulaznoga i izlaznog napona i tako poveati stupanj iskoristivosti iznad 75%.
Osnovne karakteristine veliine integriranih izvedbi stabilizatora jesu: podruje
vrijednosti ulaznih napona (engl. input voltage range), vrijednosti napona koje se mogu dobiti
na izlazu (engl. output voltage range), mogua odstupanja izlaznoga napona (engl. output
www.etsbi.edu.ba
116
voltage tolerance), vrijednost struje kojom se moe opteretiti stabilizator, tj. izlazna struja
(engl. output current), naponski faktor stabilizacije (engl. line regulation), opteretni faktor
stabilizacije, (engl. load regulation), temperaturni koeficijent (engl. temperature coefficient of
output voltage) i faktor potiskivanja brujanja (engl. ripple rejection).
Naponski faktor stabilizacije je promjena izlaznoga napona uz zadanu promjenu
ulaznoga napona. Iskazuje se u milivoltima ili postotku promjene izlaznoga napona.
Opteretni faktor stabilizacije je promjena izlaznoga napona uz zadanu promjenu struje
troila. Iskazuje se takoer u milivoltima ili postotku promjene izlaznoga napona.
Temperaturni koeficijent i faktor potiskivanja napona brujanja definiraju se na isti
nain kao kod serijskoga tranzistorskog stabilizatora.
Stabilizatori stalnog napona sa tri izvoda
Kao tipini predstavnici stabilizatora stalnog napona s tri izvoda mogu se uzeti
stabilizatori serije 78XX za pozitivne vrijednosti, odnosno 79XX za negativne vrijednosti.
Veliinu izlaznog napona oznaavaju znamenke XX. Izlazi tih stabilizatora mogu se opteretiti
strujom od 1 A. Kod veih optereenja djeluje unutranja zatita.

Slika 2.41. Integrirani stabilizatori napona sa tri izvoda.
Integrirani stabilizatori podesivog napona s tri izvoda
Izlazni napon integriranih stabilizatora podesivog napona s tri izvoda ovisi o
vrijednostima izvana dodanih otpornika:
u
I
= u
c]
1 +
R
2
R
1
+I
A
R
2

u
c]
je napon koji vlada izmeu izvoda integriranog sklopa na koje se spaja otpornik R
1
.
Za sklop s oznakom LM317 u
c]
iznosi 1,2S I. I
A
je struja koja iz integriranog sklopa tee
kroz otpor R
2
. Tipina vrijednost za tu struju je Su pA.

Slika 2.42. Integrirani stabilizator podesivog napona s tri izvoda (LM317).
Doputeni ulazni napon sklopa LM317 je SS I. radi smanjenja utjecaja prijelaznih pojava
dodaju se paralelno ulazu i izlazu kondenzatori kapaciteta nekoliko stotina nanofarada.

Igor Pra, ing. el.
Zadatak vjebe

Slika 2.43. Shema serijskog tranzistorskog stabilizatora za vjebu.
Odredite izlazne vrijednosti napona stabilizatora sa slike za vrijednosti ulaznog napona
koje su zadate u tabeli 2.4.

u
0L
|I] 2 4 5 6 7 8 9 10 12
u
I
|I]

Grafiki prikaite ovisnost izlaznog napona o promjenama ulaznog napona. Pomou
grafikog prikaza ovisnosti odredite faktor stabilizacije za promjenu ulaznog napona za
_2 I od vrijednosti 1u I.

Izmjerite vrijednosti izlaznog napona i struje kroz troilo za vrijednosti otpora troila R
1

koje su zadate u tabeli 2.5, kada je na ulaz prikljuen izvor istosmjernog napona od 1S I.
Grafiki prikaite ovisnost izlaznog napona o promjenama optereenja.
www.etsbi.edu.ba
118
R
1
|0] 10 27 33 47 56 68 100
u
I
|I]
I
1
|A]

Kolika e struja tei kroz tranzistor u sluaju kratkog spoja na izlazu stabilizatora? Prelazi
li vrijednost te struje iznos doputene struje kolektora tranzistora?

Osciloskopom izmjerite napon brujanja na ulazu i izlazu stabilizatora na slici 2.44 uz
ulazni napon od 1S I i prikljueni otpor tereta od 47 . Na temelju izmjerenih napona
brujanja izraunajte faktor potiskivanja napona brujanja.

Slika 2.44. Punovalni ispravlja sa serijskim tranzistorskim stabilizatorom napona.

Igor Pra, ing. el.

F
B
=

Izraunajte vrijednosti izlaznog napona stabilizatora napona sa slike 2.45. ako su
vrijednosti otpora R
1
= 22u 0 i R
2
= 1,S k0.

Slika 2.45. Punovalni ispravlja sa integriranim stabilizatorom napona LM317.

u
I
=

Izmjerite vrijednosti izlaznog napona i struje kroz troilo za vrijednosti ulaznog napona
zadanih u tabeli 2.6.
u
0L
|I] 9 10 11 12 13 14 15
u
I
|I]
I
1
|A]

Grafiki prikaite ovisnost izlaznog napona o promjenama ulaznog napona. Pomou
grafikog prikaza ovisnosti odredite faktor stabilizacije za promjenu ulaznog napona za
_2 I od vrijednosti 12 I.
www.etsbi.edu.ba
120

Izmjerite vrijednosti izlaznog napona i struje kroz troilo za vrijednosti otpora troila R
1

koje su zadate u tabeli 2.7, kada je na ulaz prikljuen izvor istosmjernog napona od 1S I.
Grafiki prikaite ovisnost izlaznog napona o promjenama optereenja.

R
1
|0] 10 27 33 47 56 68 100
u
I
|I]
I
1
|A]

Igor Pra, ing. el.
121 Bipolarni tranzistori
Bipolarni tranzistori
Tranzistori su poluvodike komponente kod kojih se izlaz moe kontrolirati signalom na
jednoj ili vie ulaznih elektroda u obliku struje kroz spoj baza-emiter (bipolarni tranzistor) ili s
naponom na ulaznoj elektrodi Gate (kod tranzistora sa efektom polja FET). Veina
tranzistora je izraena od silicija i imaju tri izvoda: bazu emiter i kolektor.
U osnovi, tranzistori se klasificiraju prema materijalu od kojeg su izraeni (germanij Ge
ili silicij Si) i prema njihovom polaritetu (PNP li NPN). Unutar tih kategorija postoji vrlo irok
raspon tipova: opa namjena, za linearne ili prekidake (switching) aplikacije do S HEz i
disipacije do Suu mw; tranzistor snage, njihova tipina primjena je u izlaznim stupnjevima
audio pojaala, ija je glavna karakteristika sposobnost da disipiraju toplinu; zatim tu su
visokonaponski tipovi, npr u RGB izlaznim stupnjevima koji pogone katodnu cijev, i u
kombinaciji s visokom snagom u switching napajanjima i otklonskom snopu, visokofrekventni
tranzistori s kratkim prijelaznim vremenom i esto niskoumnim karakteristikama za primjenu
VHF, UHF, SHF prijemnom dijelu. Darlington tranzistor koji ma vrlo veliko pojaanje snage,
prekidaki tranzistori za brze impulse ili logike signale, komplementarni parovi usklaeni
NPN/PNP tranzistori koji se koriste u audio klasi B, za pojaanje snage.

Slika 2.46. Primjeri kuita tranzistora male snage sa oznaenim izvodima.

www.etsbi.edu.ba
122

Slika 2.47. Primjeri kuita tranzistora velike snage sa oznaenim izvodima.
Ispitivanje tranzistora
Digitalni instrument se moe iskoristiti kao da se na brz i jednostavan nain provjeri jesu
li spojevi tranzistora otvoreni ili kratko spojeni. Za ovaj test moemo promatrati tranzistor kao
spoj dvije diode kao to je prikazano na slici i za PNP i NPN tranzistore. Spoj baza-kolektor
je jedna dioda i spoj baza-emiter je druga dioda.

Slika 2.48. Zamjenski model tranzistora prilikom ispitivanja ispravnosti.
Ispravna je ona dioda koja e pokazati jako veliki otpor (otvorena dioda) kada je dioda
reverzno polarizirana i jako mali otpor kada je dioda direktno polarizirana. Neispravna
otvorena dioda e pokazati jako veliki otpor i za direktnu i za reverznu polarizaciju.
Neispravna kratko spojena dioda e pokazati otpor nula ili jako mali otpor za direktnu i
reverznu polarizaciju.
Mnogi digitalni instrumenti imaju poloaj preklopnika za testiranje dioda koji
omoguavaju provedbu testa za ispravnost tranzistora. Kada je instrument postavljen u
poloaj za testiranje dioda on daje unutarnji napon koji je dovoljan za reverznu i direktnu
polarizaciju tranzistorskih spojeva. Mnogi instrumenti imaju razliit unutranji napon, ali 2,S I
do S,S I je tipian opseg vrijednosti napona.

Igor Pra, ing. el.

Direktno polariziran spoj baza-emiter Reverzno polariziran spoja baza-emiter

Direktno polariziran spoj baza-kolektor Reverzno polariziran spoj baza-kolektor

Neispravan tranzistor prekid B-E ili B-C Neispravan tranzistor kratak spoj B-E ili B-C
Slika 2.49. Ispitivanje tranzistora pomou digitalnog mjernog instrumenta.
www.etsbi.edu.ba
124
Stanje kada je tranzistor ispravan. Na slici 2.49a, crvena (pozitivna) sonda instrumenta
je spojena na bazu NPN tranzistora, a crna (negativna) sonda je spojena na emiter tako da
je spoj baza emiter direktno polariziran. Ako je spoj dobar instrument e pokazati napon
izmeu u,S I i u,9 I, dok je napon od u,7 I tipian napon za direktnu polarizaciju.
Na slici 2.49b sonde su zamijenile mjesta tako da je spoj baza-emiter reverzno
polariziran. Ako tranzistor radi ispravno, instrument e pokazati oitanje napona koga stvara
unutranji izvor napona. Napon od 2,6 I predstavlja tipinu vrijednost koja predstavlja da
spoj ima jako veliki otpor. Postupak za provjeru spoja baza-kolektor se ponavlja kao to je
prikazano na slici 2.49c i 2.49d.
NAPOMENA: Za PNP tranzistor polaritet sondi je suprotan za svaki test.
Stanje kada je tranzistor neispravan. Kada tranzistor ima greku da je spoj otvoren, tada
e se dobiti napon otvorenog kruga (2,6 I je tipini napon za mnoge instrumente) i za
direktnu i reverznu polarizaciju tog spoja kao to je prikazano na slici 2.49e. Ako je spoj
kratko spojen instrument e pokazati u I za direktnu i reverznu polarizaciju tog spoja, kao to
je prikazano na slici 2.49f. Ponekad oteeni spoj moe imati mali otpor za obje polarizacije
spoja umjesto iste nule. U tom sluaju, instrument e pokazati mali napon koji je manji od
napona za otvoren krug. Na primjer, takav spoj tranzistora e dati oitanje na instrumentu od
1,1 I za obje polarizacije umjesto u,7 I za direktnu polarizaciju i 2,6 I za reverznu
polarizaciju.
NAPOMENA: Za PNP tranzistor polaritet sondi je suprotan za svaki test.
Provjera ispravnosti tranzistora sa ommetrom.
Digitalni instrumenti koji nemaju mogunost provjere tranzistora sa testom za diode
mogu se upotrijebiti za testiranje jesu li spojevi tranzistora otvoreni ili kratko spojeni,
postavljanjem instrumenta u funkciju za mjerenje otpora. Za direktno polarizirani PN spoj kod
dobrog tranzistora dobije se otpor koji se kree od nekoliko stotina oma do nekoliko hiljada
oma (ovaj otpor e zavisiti od baterije koja se nalazi u instrumentu). Za reverzno polariziran
PN spoj kod ispravnog tranzistora dobije se otpor koji je izvan opsega (beskonaan otpor).

Slika 2.50. Ispitivanje ispravnosti tranzistora pomou analognog ommetra.
Ako je otpor izvan opsega to znai da je reverzni otpor veoma veliki, kao to i
oekujemo. Ako je otpor nekoliko stotina ili nekoliko hiljada oma za direktnu polarizaciju
spoja to znai da je otpor mali u usporedbi sa otporom reverzno polariziranog spoja.

Igor Pra, ing. el.
Ispitivanje i odreivanje elektroda tranzistora

Ako ne znamo raspored pojedinih prikljuaka tranzistora, potrebno je najprije sa
ommetrom pronai koja je elektroda baza (baza je vodljiva prema ostalim elektrodama u
jednom smjeru, a u drugom je nevodljiva). Zatim ispitamo dali je tranzistor NPN ili PNP tipa.
Za ovo odreivanje, pomoi emo se shemom tranzistora sa ekvivalentnim diodama.
PNP tip tranzistora (ommetar na mjerno podruje x 100 )
Kada smo pronali bazu tranzistora, ommetar prikljuimo izmeu nepoznatih elektroda,
a izmeu baze i negativnog prikljuka ommetra (crvena ica), prikljuimo otpornik od
priblino 4S k. Ako ommetar pokae vrijednost od 1 S k. Znai da je plus pol ommetra
(crna ica) prikljuena na emiter, a minus (crvena ica) na kolektor.
NPN tip tranzistora (ommetar na mjerno podruje x 100 )
Kad smo pronali bazu tranzistora, ommetar prikljuimo izmeu nepoznatih elektroda, a
izmeu baze i pozitivnog prikljuka (crna ica) ommetra prikljuimo otpornik od priblino
4S k. Ako ommetar pokae vrijednost od 1 S k, znai da je minus pol ommetra (crvena
ica) prikljuen na emiter, a plus pol (crna ica) na kolektor.
Ukoliko pokazane vrijednosti prelaze preko gornjih granica vrijednosti otpora, prikljuke
valja zamijeniti i mjerenje ponoviti.

Zadatak vjebe
Odrediti, skicirati i oznaiti elektrode bipolarnih tranzistora koji su dati na radnom
mjestu.
Ispitati ispravnost bipolarnih tranzistora pomou digitalnog i/ili analognog
instrumenta koristei tabele.

www.etsbi.edu.ba
126
Tabela 2.8. Ispitivanje ispravnosti bipolarnih tranzistora pomou digitalnog instrumenta.
Redni
broj
Tip
tranzistora
u
BL
|I] u
BC
|I] Ispravnost
Napomena

direktno reverzno direktno reverzno Da/Ne
1.
2.
3.
4.
5.

Tabela 2.9. Ispitivanje ispravnosti bipolarnih tranzistora pomou ommetra.
Redni
broj
Tip
tranzistora
R
BL
|k] R
BC
|k] Ispravnost
Napomena

direktno reverzno direktno reverzno Da/Ne
1.
2.
3.
4.
5.

Strujno naponske karakteristike bipolarnih tranzistora
Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodi
elektrode. Slojevi i elektrode nazivaju se baza (B), emiter (E) i kolektor (C). S obzirom na
raspored poluvodikih slojeva tranzistori mogu biti NPN ili PNP tipa.
Budui da tranzistor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga kao
izlazna, a trea je zajednika ulaznom i izlaznom strujnome krugu. Zajedni
moe biti bilo koja pa se u praksi primjenjuju sva tri na
zajednikog emitera, spoj zajedni
svoje osobitosti koje ga ine prikladnim za odre
upotrebljava spoj zajednikog emitera pa
primjene bipolarnih tranzistora.
Za praktinu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose izme
napona tranzistora. Proizvoa
karakteristike iz kojih se vide omjeri pojedinih str
pojedinoga tipa tranzistora ine srednju vrijednost velikoga broja karakteristika istovrsnih
tranzistora. Karakteristike pojedinih primjeraka istoga tipa tranzistora mogu jako odstupati od
tipine karakteristike. Za prakti
karakteristike tranzistora.
Ulazne karakteristike tranzistora u spoju zajedni
Slika 2.51. Snimanje ulaznih karakteristika tranzistora u spoju zajedni
Ulazne karakteristike tranzistora pokazuju me
izmeu baze i emitera u
BL
uz stalan napon
poinje tei tek kad napon u
BL
Promjena napona u
CL
vrlo malo utje
tranzistor sastoji se od tri poluvodika sloja na koja su priklju
kih slojeva tranzistori mogu biti NPN ili PNP tipa.
istor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga kao
ka ulaznom i izlaznom strujnome krugu. Zajedni
moe biti bilo koja pa se u praksi primjenjuju sva tri naina spajanja tranzistora:
spoj zajednike baze i spoj zajednikoga kolektora
ine prikladnim za odreene svrhe. U praksi se naj
kog emitera pa e na njemu biti pokazana osnovna svojstva i
bipolarnih tranzistora.
nu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose izme
napona tranzistora. Proizvoai tranzistora daju za svaki tip i osnovni spoj tzv.
iz kojih se vide omjeri pojedinih struja i napona tranzistora. Karakteristike
pojedinoga tipa tranzistora ine srednju vrijednost velikoga broja karakteristika istovrsnih
praktinu primjenu najvanije su ulazne, prijenosne
Ulazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera

1. Snimanje ulaznih karakteristika tranzistora u spoju zajednikog emitera.
istike tranzistora pokazuju meusobnu ovisnost struje baze
uz stalan napon u
CL
. Iz karakteristika se vidi da struja baze
BL
ima odreeni iznos (za silicijske tranzistore to je oko
vrlo malo utjee na iznos struje I
B
.
Igor Pra, ing. el.
127 Strujno naponske karakteristike bipolarnih tranzistora

ka sloja na koja su prikljuene metalne
istor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga kao
ka ulaznom i izlaznom strujnome krugu. Zajednika elektroda
ina spajanja tranzistora: spoj
koga kolektora. Svaki spoj ima
ene svrhe. U praksi se najee
e na njemu biti pokazana osnovna svojstva i
nu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose izmeu pojedinih struja i
i tranzistora daju za svaki tip i osnovni spoj tzv. statike
uja i napona tranzistora. Karakteristike
ine srednju vrijednost velikoga broja karakteristika istovrsnih
prijenosne i izlazne
kog emitera

kog emitera.
usobnu ovisnost struje baze I
B
i napona
. Iz karakteristika se vidi da struja baze
jske tranzistore to je oko u,S I).
www.etsbi.edu.ba
128
Slika 2.52. Ulazne karakteristike tranzistora u spoju zajedni
Omjer napona u
BL
i pripadne struje
tranzistora R
BL
. Njega treba razlikovati od otpora za izmjeni
dinamiki ulazni otpor r
bc
(engl. small
Dinamiki ulazni otpor moe se dobiti iz ulaznih karakteristika tranzistora kao omjer
promjene napona izmeu baze i emitera
obzirom na zakrivljenost ulazne karakteristike otpor mijenjat
I
B
.
Prijenosne karakteristike u spoju zajedni

Slika 2.53. Snimanje prijenosnih karakteristika tranzistora u spoju zajedni
Prijenosne karakteristike prikazuju me
uz stalan napon u
CL
. Prijenosne karakteristike tranzistora pokazuju da struja kolektora
jako ovisi o struji baze I
B
. to je struja baze ve

2. Ulazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera.
i pripadne struje I
B
istosmjerni je otpor izme
. Njega treba razlikovati od otpora za izmjeninu struju koji se naziva
engl. small-signal input impedance) koji se esto ozna
ki ulazni otpor moe se dobiti iz ulaznih karakteristika tranzistora kao omjer
u baze i emitera u
BL
i time izazvane male promjene struje baze
obzirom na zakrivljenost ulazne karakteristike otpor mijenjat e se s promjenom struje baze
Prijenosne karakteristike u spoju zajednikog emitera
3. Snimanje prijenosnih karakteristika tranzistora u spoju zajedni
Prijenosne karakteristike prikazuju meusobni odnos struje kolektora
. Prijenosne karakteristike tranzistora pokazuju da struja kolektora
. to je struja baze vea, vea je i struja kolektora.

kog emitera.
istosmjerni je otpor izmeu baze i emitera
nu struju koji se naziva
esto oznaava s
c
.
ki ulazni otpor moe se dobiti iz ulaznih karakteristika tranzistora kao omjer male
i time izazvane male promjene struje baze I
B
. S
e se s promjenom struje baze

3. Snimanje prijenosnih karakteristika tranzistora u spoju zajednikog emitera.
usobni odnos struje kolektora I
C
i struje baze I
B

. Prijenosne karakteristike tranzistora pokazuju da struja kolektora I
C

a je i struja kolektora.

Igor Pra, ing. el.

Slika 2.54. Prijenosna karakteristika tranzistora u spoju zajednikog emitera.
Iz prijenosne karakteristike tranzistora vidi se da mala promjena ulazne struje, tj. struje
baze I
B
uzrokuje znatnu promjenu izlazne struje, tj. struje kolektora I
C
, to znai da je
tranzistorom mogue postii strujno pojaanje. Omjer struje kolektora I
C
prema struji baze I
B

uz stalan napon u
CL
naziva se faktor istosmjernoga strujnoga pojaanja (engl. DC current
gain) i oznaava s
L
ili B. Omjer promjene struje kolektora I
C
i promjene struje baze I
B
koja
je uzrokovala promjenu struje kolektora naziva se faktor izmjeninoga strujnoga pojaanja
(engl. small-signall current gain) i oznaava s
]c
ili [.
Na iznos obaju faktora utjee napon u
CL
, struja I
C
i temperatura. S porastom struje
kolektora I
C
oba faktora rastu do odreenog iznosa, a zatim se smanjuju. Za struje reda
veliine nekoliko desetaka do stotinu miliampera faktori
L
i
]c
malo se razlikuju i mogu se
smatrati jednakima.

Slika 2.55. Ovisnost faktora strujnog pojaanja o struji kolektora.
Potrebno je napomenuti da pojedini uzorci istoga tipa tranzistora imaju vrlo razliite
vrijednosti faktora pojaanja koje se esto meusobno razlikuju i nekoliko puta. Stoga
karakteristike proizvoaa mogu posluiti samo kao osnovna informacija, a za stvarne
karakteristike i parametre, ako je potrebno, izvodi se snimanje i mjerenje za svaki uzorak.

www.etsbi.edu.ba
130
Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajedni

Slika 2.56. Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora u spoju zajedni
Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajedni
kolektorske struje I
C
o naponu izme
Slika 2.57. Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajedni
Iz karakteristika se vidi da se za male napone
milivolta, struja kolektora I
C
vrlo naglo mijenja. To se podru
Daljnjim poveanjem napona
naziva se aktivno podruje.
Poveanje napona u
CL
preko odre
koja prekomjerno grije tranzistor pa dolazi do proboja u unutarnjoj strukturi tranzistora to
moe dovesti do njegova unitenja.
Uz struju baze I
B
= u te
se preostala struja kolektora
reda veliine nekoliko mikroampera i
moe praktiki zanemariti pa se kae da je tranzistor u
Omjer male promjene struje kolektora
promjenu kolektorske struje uz stalnu s
tranzistora b
oc
(engl. small
vodljivosti jest izlazni dinamiki otpor
za tranzistor u spoju zajedni
kilooma. Treba razlikovati izlazni dinami
R
CL
za odreeni iznos struje i napona.
Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera
6. Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora u spoju zajednikog
Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera pokazuju ovisnost
o naponu izmeu kolektora i emitera u
CL
i struji baze

7. Izlazne karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera.
z karakteristika se vidi da se za male napone u
CL
, koji iznose tipino nekoliko stotina
vrlo naglo mijenja. To se podruje naziva podru
anjem napona u
CL
struja kolektora I
C
mijenja se vrlo malo. Ovo podru
preko odreene vrijednosti uzrokuje nagli porast struje kolektora
esti do njegova unitenja.
tee kroz tranzistor vrlo mala kolektorska struja. Ta struja naziva
I
CL0
(engl. collector cut-off current) i za silicijske tranzistore je
ine nekoliko mikroampera ili manje. Stoga se ona, kod normalnih temperatura,
ki zanemariti pa se kae da je tranzistor u podruju zapiranja.
Omjer male promjene struje kolektora I
C
i male promjene napona u
CL
promjenu kolektorske struje uz stalnu struju baze, ini izlaznu dinami
engl. small-signall output admitance). Reciprona vrijednost izlazne
izlazni dinamiki otpor r
cc
tranzistora. Vrijednosti dinamikog izlaznoga otpora
zajednikog emitera kreu se u granicama od desetak do stotinjak
kilooma. Treba razlikovati izlazni dinamiki otpor od omjera u
CL
I
CL
koji je istosmjerni otpor
eni iznos struje i napona.

kog emitera

6. Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora u spoju zajednikog emitera.
kog emitera pokazuju ovisnost
i struji baze I
B
.
kog emitera.
, koji iznose tipino nekoliko stotina
podruje zasienja.
mijenja se vrlo malo. Ovo podruje
ene vrijednosti uzrokuje nagli porast struje kolektora
e kroz tranzistor vrlo mala kolektorska struja. Ta struja naziva
) i za silicijske tranzistore je
li manje. Stoga se ona, kod normalnih temperatura,
.
CL
koji je uzrokovao
izlaznu dinamiku vodljivost
na vrijednost izlazne
kog izlaznoga otpora
u se u granicama od desetak do stotinjak
koji je istosmjerni otpor

Igor Pra, ing. el.

Slika 2.58. Odreivanje parametara tranzistora iz izlaznih karakteristika.
Sve to je reeno o radu i karakteristikama NPN tranzistora vrijedi i za PNP tranzistore,
ali uz promijenjeni polaritet napona i smjer struja u odnosu na NPN tranzistore.
Tvorniki podaci
U tvornikim podacima proizvoai daju informacije o izvedbi i svojstvima tranzistora
pomou slika, tablica, dijagrama i shema. Najvaniji podaci su oblik i dimenzije kuita,
raspored prikljuaka, faktor strujnoga pojaanja i frekvencijsko podruje rada, te najvee
doputene vrijednosti struje, napona, utroka snage i radne temperature.
Najvei doputeni naponi u
CB
i u
CL
kreu se od nekoliko desetaka volta kod tranzistora
malih snaga pa do nekoliko stotina i vie volta kod tranzistora velikih snaga. Tipine
doputene vrijednosti napona u
LB
iznose oko S I. Ako u sklopovima postoji mogunost
pojave veega napona u
LB
, potrebno je zatititi spoj baza-emiter tranzistora. Najvee
doputene vrijednosti kolektorske struje iznose od nekoliko desetaka miliampera do nekoliko
desetaka i vie ampera, to ovisi o snazi tranzistora, tj. doputenom utroku snage. Iznosi
doputenog utroka snage iznose od nekoliko stotina milivata do stotinu i vie vata kod
tranzistora snage.
Osim toga, tvorniki podaci sadre i podatke o uvjetima pod kojima su mjerene pojedine
karakteristine veliine. Kako veina podataka za isti tip tranzistora varira u velikome
rasponu, u tvornikim podacima obino se daje tipian podatak ili najvea i najmanja mogua
vrijednost.
Uz ostale podatke potrebno je posebno spomenuti vrijednosti napona u
BL
i u
CL
za
tranzistor u zasienju. Napon u
BLzus
(engl. saturation voltage I
BLsut
) iznosi za silicijske
tranzistore u,7 u,8 I. Napon u
CLzus
(engl. I
CLsut
) kree se u rasponu u,1 u,S I za silicijske
tranzistore, ali moe imati vrijednosti i vee od volta kod snanih tranzistora. Vrijednosti za
preostale struje kolektora I
CL0
kreu se na normalnoj temperaturi od nekoliko desetinki
mikroampera do nekoliko mikroampera. No kod snanih tranzistora mogu imati vrijednost od
nekoliko miliampera.
www.etsbi.edu.ba
132
Zadatak vjebe
Snimiti ulaznu strujno naponsku karakteristiku tranzistora prema shemi i zadanim
vrijednostima u tabeli. Grafiki predstaviti ulaznu karakteristiku u pravilnoj
razmjeri i posebno oznaiti svaku od krivi karakteristike.

Slika 2.59. Shema za snimanje ulaznih karakteristika tranzistora.

Tabela 2.10. Vrijednosti napona u
BL
i struje I
B
za razliite vrijednosti parametra u
CL
.
a) u
CL
= u I
u
BL
|I] 0 0,2 0,4 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8
I
B
|pA]

a) u
CL
= S I
u
BL
|I] 0 0,2 0,4 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8
I
B
|pA]

b) u
CL
= 6 I
u
BL
|I] 0 0,2 0,4 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8
I
B
|pA]

c) u
CL
= 9 I
u
BL
|I] 0 0,2 0,4 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8
I
B
|pA]

Igor Pra, ing. el.

Ulazne karakteristike tranzistora.

Snimiti prijenosnu strujno naponsku karakteristiku tranzistora prema shemi i
zadanim vrijednostima u tabeli. Grafiki predstaviti prijenosnu karakteristiku u
pravilnoj razmjeri.

Slika 2.60. Shema za snimanje prijenosne karakteristike tranzistora.

Tabela 2.11. Vrijednosti struja I
B
i I
C
, uz parametar u
CL
= 6 I.
I
B
|pA] 0 10 20 30 40 50 60
I
C
|mA]

www.etsbi.edu.ba
134

Prijenosne karakteristike tranzistora.

Snimiti izlaznu strujno naponsku karakteristiku tranzistora prema shemi i
zadanim vrijednostima u tabeli. Grafiki predstaviti izlaznu karakteristiku u
pravilnoj razmjeri i posebno oznaiti svaku od krivi karakteristike.

Slika 2.61. Shema za snimanje izlaznih karakteristika.

Tabela 2.12. Vrijednosti napona u
CL
i struje I
C
za razliite vrijednosti parametra I
B
.
a) I
B
= u pA
u
CL
|I] 0 0,1 0,25 0,5 1 2 3 4 5 6 8
I
C
|mA]

b) I
B
= 2u pA
u
CL
|I] 0 0,1 0,25 0,5 1 2 3 4 5 6 8
I
C
|mA]

Igor Pra, ing. el.
a) I
B
= 4u pA
u
CL
|I] 0 0,1 0,25 0,5 1 2 3 4 5 6 8
I
C
|mA]

c) I
B
= 6u pA
u
CL
|I] 0 0,1 0,25 0,5 1 2 3 4 5 6 8
I
C
|mA]

Izlazne karakteristike tranzistora.

Pojaalo u spoju zajedni
Pojaala s bipolarnim tranzistorima mogu posluiti za poja
gain), pojaanje napona (engl. voltage gain
tome koja je od elektroda tranzistora zajedni
se tri osnovna spoja pojaala, svaki s tipi
odreenu uporabu. Ti spojevi jesu:
- pojaalo u spoju zajedni
Osnovne su znaajke poja
frekvencijsko podruje rada te fazni odnosi signala na izlazu i ulazu poja
- Strujno pojaanje A
opteretni otpor) i ulazne struje
- Naponsko poja
opteretnom otporu) i ulaznoga napona
- Pojaanje snage A
otporu spojenomu na izlaz
Iz praktinih razloga poja
Ako se eli da tranzistor radi kao poja
podruju rada tranzistora, tj. izme
osiguravaju izvor u
BB
i otpornik
Slika 2.62. Pojaalo u spoju zajedni

Pojaalo u spoju zajednikog emitera
alo u spoju zajednikog emitera
ala s bipolarnim tranzistorima mogu posluiti za pojaanje struje (
engl. voltage gain) i pojaanje snage (engl. power gain
tome koja je od elektroda tranzistora zajednika ulaznom i izlaznom krugu poja
ala, svaki s tipinim osobinama koje ga
enu uporabu. Ti spojevi jesu:
alo u spoju zajednikog emitera (engl. common-emitter amplifier
alo u spoju zajednikoga kolektora (engl. common-collector amplifier
alo u spoju zajednike baze (engl. common-base amplifier)
ajke pojaala strujno i naponsko pojaanje, ulazni i izlazni otpor i
je rada te fazni odnosi signala na izlazu i ulazu pojaala.
anje A
i
- omjer je izlazne struje pojaala i
z
(struja koja te
or) i ulazne struje i
uI
.
Naponsko pojaanje A
u
- omjer je izlaznoga napona u
z
(izmjeni
opteretnom otporu) i ulaznoga napona u
uI
.
anje snage A
p
- omjer je izlazne snage
z
koja se dobije na opteretnom
otporu spojenomu na izlaz pojaala i privedene snage signala na ulazu
nih razloga pojaanje se esto izraava decibelima.
A
=

iz
ul
A
= 2u lo[
iz
ul
|JB]
A
u
=
u
iz
u
ul
A
u
= 2u lo[
u
iz
u
ul
|JB]
A
p
=

iz
ul
A
p
= 1u lo[
iz
ul
|JB]

Ako se eli da tranzistor radi kao pojaalo, radna toka tranzistora mora biti u aktivnom
ju rada tranzistora, tj. izmeu zasienja i zapiranja. Te radne uvjete tranzistoru
ik R
B
u krugu baze i izvor u
CC
i otpornik R
C
u krugu kolektora.

alo u spoju zajednikog emitera i valni oblici napona na poja
Igor Pra, ing. el.
137 Pojaalo u spoju zajednikog emitera
anje struje (engl. current
engl. power gain). Ovisno o
ka ulaznom i izlaznom krugu pojaala razlikuju
nim osobinama koje ga ine pogodnim za
emitter amplifier)
collector amplifier)

anje, ulazni i izlazni otpor i
ala.
(struja koja tee kroz
(izmjenini napon na
koja se dobije na opteretnom
ala i privedene snage signala na ulazu
uI
.
ka tranzistora mora biti u aktivnom
enja i zapiranja. Te radne uvjete tranzistoru
u krugu kolektora.
kog emitera i valni oblici napona na pojaalu.
www.etsbi.edu.ba
138
Napon u
BB
stvara izmeu baze i emitera istosmjerni napon
tjera struju baze I
B
koja dri tranzistor u aktivnom podru
emitera u
CL
= 4,6 I (priblino pola napona napajanja
Signal u
uI
uzrokovat e promjenu napona izme
struja baze I
B
u ritmu ulaznog signala. Ovu promjenu tranzistor
strujnom krugu (krugu kolektora) znatno ve
kolektora mijenja se i pad napona na otporu
napona u
CL
= 4,6 I u ritmu ulaznoga signala. Iz omjera izlaznoga napona
ulaznoga napona u
uI
vidljivo je da je ostvareno naponsko poja
Ulazni i izlazni signali su u protufazi, tj. rastu
padajuu promjenu na izlazu i obratno. Za razumijevanje rada poja
radne toke pojaala pogodna je grafi
Slika 2.63. Prikaz djelovanja poja
Napon izvora u
CC
, koji tjera struju
na tranzistoru u
CL
i pad napona na otporniku
dva elementa dobije se crtanjem nj
karakteristike, a za otpornik R
C
Potrebnu struju baze I
B
tranzistora, postie se izvorom
u baze i emitera istosmjerni napon u
BL
(oko
koja dri tranzistor u aktivnom podruju pa je napon izme
(priblino pola napona napajanja u
CC
).
e promjenu napona izmeu baze i emitera u
BL
u ritmu ulaznog signala. Ovu promjenu tranzistor e pojaati i dati u izlaznome
strujnom krugu (krugu kolektora) znatno vee promjene struje kolektora I
C
kolektora mijenja se i pad napona na otporu R
C
. Zato se napon u
CL
mijenja oko vrijednosti
u ritmu ulaznoga signala. Iz omjera izlaznoga napona
vidljivo je da je ostvareno naponsko pojaanje.
Ulazni i izlazni signali su u protufazi, tj. rastua promjena napona na ulazu izaziva
u promjenu na izlazu i obratno. Za razumijevanje rada pojaala i odabir elemenata i
ala pogodna je grafika metoda analize rada sklopova (slika
. Prikaz djelovanja pojaala na karakteristikama pojaala.
, koji tjera struju I
C
kroz otpornik R
C
i tranzistor, dijeli se na pad napona
i pad napona na otporniku I
C
R
C
. Meusobni omjer padova napona na ta
dva elementa dobije se crtanjem njihovih karakteristika. Za tranzistor su to izlazne
C
to je pravac odreen jednadbom:
u
CC
= u
CL
+I
C
R
C

B
, koja e osigurati radnu toku u aktivnomu podru
tranzistora, postie se izvorom u
BB
i otpornikom R
B
u krugu baze:
u
BB
= I
B
R
B
+u
BL
I
B
=
0
BB
-0
BE
R
B

(oko u,66 I). Taj napon
ju pa je napon izmeu kolektora i
BL
. Time se mijenja i
ati i dati u izlaznome
C
. Promjenom struje
mijenja oko vrijednosti
u ritmu ulaznoga signala. Iz omjera izlaznoga napona u
z
= u
CL
i
ena napona na ulazu izaziva
ala i odabir elemenata i
ka metoda analize rada sklopova (slika 2.63).

karakteristikama pojaala.
i tranzistor, dijeli se na pad napona
usobni omjer padova napona na ta
ihovih karakteristika. Za tranzistor su to izlazne
ku u aktivnomu podruju rada

Napon u
BL
iznosi za silicijske
radni pravac i radna toka odre
rada, nazivaju se statiki radni pravac i stati
najvei hod izlaznoga signala moe dobiti ako je radna to
podruja.
Slika 2.
Izvor u
BB
moe se nadomjestiti spajanjem otpornika
radni uvjeti pojaala ostanu isti (slika
Na taj se nain izbjegla potreba za dva izv
odjeljivanja izvora istosmjernoga napona napajanja od ulaza i izlaza poja
Stabilizacija radne toke
S obzirom na rasipanje karakteristika tranzistora, njihovu ovisnost o temperaturi i
mogunost neeljene promjene iznosa napona napajanja, lako je mogu
pomicanja poloaja radne toke poja
radna toka pojaala moe se posti
Umjesto otpornika R
B
struju baze odre
Ako doe do neeljene promjene napona
smanjenje struja I
B
i I
C
, tj. promijenit
struje emitera I
L
. Struja I
L
stvara pad napona na otporniku
smanjenje pada napona na otporu
Dakle, djelovanje otpornika
radnu toku.
Slika

iznosi za silicijske tranzistore tipino u,6S -u,7 I. S obzirom na to da su
ka odreeni bez signala na ulazu pojaala, tj. za is
ki radni pravac i statika radna toka. Iz slike 2
i hod izlaznoga signala moe dobiti ako je radna toka pojaala u sredini aktivnog

.64. Pojaalo s jednim izvorom napona napajanja.
moe se nadomjestiti spajanjem otpornika R
B
na napon napajanja
ala ostanu isti (slika 2.64). Pri tome je:
u
CC
= I
B
R
B
+u
BL
I
B
=
0
-0
BE
R
B

in izbjegla potreba za dva izvora napajanja. Kondenzatori
odjeljivanja izvora istosmjernoga napona napajanja od ulaza i izlaza pojaala.
ke
nost neeljene promjene iznosa napona napajanja, lako je mogu
pomicanja poloaja radne toke pojaala i bez prisutnosti signala na ulazu. Znatno stabilnij
ala moe se postii spajanjem otpornika R
L
u krug emitera (slika
struju baze odreuje otporno djelilo R
1
i R
2
.
e do neeljene promjene napona u
BL
, npr. smanjenja, to
, tj. promijenit e se poloaj radne toke. Zbog toga
stvara pad napona na otporniku R
L
koji se tako
otporu R
L
znai malo poveanje napona u
BL
Dakle, djelovanje otpornika R
L
priguuje prvobitne promjene, odnosno odrava stabilnu

Slika 2.65. Pojaalo s otporom u krugu emitera.
Igor Pra, ing. el.
. S obzirom na to da su
ala, tj. za istosmjerne uvjete
2.63 vidi se da se
ala u sredini aktivnog
napajanja.
na napon napajanja u
CC
a da
ora napajanja. Kondenzatori
v
imaju zadau
ala.
nost neeljene promjene iznosa napona napajanja, lako je mogue da doe do
ala i bez prisutnosti signala na ulazu. Znatno stabilnija
u krug emitera (slika 2.65).
, npr. smanjenja, to e uzrokovati
ke. Zbog toga e se smanjiti i
koji se takoer smanjuje. To
BL
, a time i struje I
B
.
priguuje prvobitne promjene, odnosno odrava stabilnu
www.etsbi.edu.ba
140
Za ulazni strujni krug vrijede jednadbe:
u
BB
u
BL
= I
B
R
B
+I
L
R
L

I
B
=
I
L
(1 +
L
)

R
B
=
R
1
R
2
R
1
+R
2

u
BB
=
u
CC
R
2
R
1
+R
2

iz kojih se dobiju izrazi za struju kolektora:
I
C
I
L
=
u
BB
u
BL
R
L
+
R
B
1 +
L

Ako je R
L
puno vee od R
B
(1 +
L
) , radna toka praktiki ne ovisi o faktoru
istosmjernoga strujnoga pojaanja
L
, jer tada je R
B
(1 +
L
) zanemarivo prema R
L
pa za
struju kolektora I
C
i napon u
CL
vrijedi:
I
C
I
L
=
u
BB
u
BL
R
L

u
CL
= u
CC
I
C
R
C
I
L
R
L

Otpornik R
L
povezuje meusobno izlazni i ulazni dio pojaala, tj. ostvaruje povratno
djelovanje izlaza na ulaz. To djelovanje naziva se povratna veza ili reakcija. Kako je
djelovanje izlazne promjene suprotno djelovanju ulazne promjene, ta se povratna veza
naziva negativna povratna veza. Otpornik R
L
e na isti nain kako djeluje na promjene
istosmjerne struje, djelovati i na promjene uzrokovane izvorom signala koji se eli pojaati.
Dakle otpornik R
L
priguit e i promjene ulaznoga napona i struje to se manifestira kao
slabljenje pojaanja. Da se to djelovanje izbjegne, spaja se paralelno otporniku kondenzator
dovoljno velikoga kapaciteta
L
(reda veliine stotinu i vie mikrofarada). Taj je kondenzator
kratki spoj za izmjenini signal koji se pojaava. Tako izmjenina struja ne prolazi kroz R
L
pa
za izmjenini signal nema povratne veze, odnosno slabljenja pojaanja.
U ovome sluaju statiki radni pravac pojaala odreen je iznosom zbroja otpora R
C
i R
L

i razlikuje se od tzv. dinamikoga radnog pravca kojeg odreuje samo otpor za izmjeninu
struju, u ovom sluaju R
C
. Dinamiki radni pravac pokazuje u kojemu se rasponu mogu
kretati izlazni naponski i strujni signali.

Slika 2.66. Statiki i dinamiki radni pravac.
Za najvei mogui hod izlaznoga signala kod ovakvoga pojaala mora statika radna
toka biti pomaknuta od sredine ulijevo tako da su ispunjeni uvjeti:
I
B
=
0
2R
+R
E
u
CL
=
0
2+
R
E
R

Amplitudno-frekvencijska karakteristika poja
Grafiki prikaz ovisnosti poja
se amplitudno-frekvencijska karakteristika poja
logaritamskomu mjerilu kako bi se mogao prikazati cjelokupan raspon frekvencija u
podruju promatra rad pojaala.
Iz frekvencijske karakteristike poja
dolazi do slabljenja pojaanja poja
puta u odnosu prema pojaanju srednjih frekvencija nazivaju se don
frekvencija pojaala. Ako se poja
kojima se pojaanje smanji za
Slika 2.67. Primjer amplitudno
Do slabljenja pojaanja na niskim frekvencijama dolazi zbog kondenzatora u sklopu
pojaala (vezni kondenzatori
kondenzatora, iako veih iznosa, su za signale niskih frekvencija znatan otpor zbog
slabi pojaanje.
Na visokim frekvencijama dolaze do izraaja
kapacitivnosti koje meusobno
predoiti kondenzatorima paralelno vezanima na ulazu i izlazu poja
visokim frekvencijama mali pa se zato smanjuje poja
ulaznom ili izlaznom krugu moe se sniziti gornju grani

frekvencijska karakteristika pojaala
ki prikaz ovisnosti pojaanja pojaala o frekvenciji signala koji se poja
frekvencijska karakteristika pojaala. Frekvencije se naj
logaritamskomu mjerilu kako bi se mogao prikazati cjelokupan raspon frekvencija u
ala.
Iz frekvencijske karakteristike pojaala vidi se da kod signala niskih i visokih frekvencija
anja pojaala. Frekvencije na kojima se pojaanje smanji za
anju srednjih frekvencija nazivaju se donja i gornja grani
ala. Ako se pojaanje izraava decibelima, granine frekvencije su one na
anje smanji za S JB.

. Primjer amplitudno-frekvencijske karakteristike pojaala.
anja na niskim frekvencijama dolazi zbog kondenzatora u sklopu
ala (vezni kondenzatori
v
i kondenzator u krugu emitera
ih iznosa, su za signale niskih frekvencija znatan otpor zbog
Na visokim frekvencijama dolaze do izraaja parazitne kapacitivnosti
usobno ine elektrode tranzistora. Njihovo djelovanje moe se
iti kondenzatorima paralelno vezanima na ulazu i izlazu pojaala. Njihov otpor je na
visokim frekvencijama mali pa se zato smanjuje pojaanje. Dodavanjem kondenzatora u
ulaznom ili izlaznom krugu moe se sniziti gornju graninu frekvenciju na eljeni iznos.

Igor Pra, ing. el.
ala o frekvenciji signala koji se pojaava naziva
ala. Frekvencije se najee nanose u
logaritamskomu mjerilu kako bi se mogao prikazati cjelokupan raspon frekvencija u ijem se
ala vidi se da kod signala niskih i visokih frekvencija
ala. Frekvencije na kojima se pojaanje smanji za 2
ja i gornja granina
ne frekvencije su one na
frekvencijske karakteristike pojaala.
anja na niskim frekvencijama dolazi zbog kondenzatora u sklopu
L
). Kapaciteti tih
ih iznosa, su za signale niskih frekvencija znatan otpor zbog ega
parazitne kapacitivnosti tranzistora. To su
ine elektrode tranzistora. Njihovo djelovanje moe se
ala. Njihov otpor je na
davanjem kondenzatora u
nu frekvenciju na eljeni iznos.
www.etsbi.edu.ba
142
Zadatak vjebe
Prouiti tvornike podatke tranzistora BC107 i navesti iznose doputenih napona
u
CL
, struje I
C
i faktora strujnog pojaanja.

Izraunati vrijednosti struja baze, kolektora, emitera i napone u
CL
, u
R2
, u
RL

pojaala sa sljedee slike i unijeti vrijednosti u tabelu.

Slika 2.68. Shema za proraun statike radne toke pojaala.

Tabela 2.13. Vrijednosti statike radne toke pojaala.
u
CL
|I] u
BL
|I] u
RL
|I] u
RC
|I] I
B
|pA] I
L
|mA] I
C
|mA]

Igor Pra, ing. el.
Izmjeriti naponsko pojaanje pojaala uz ulazni napon amplitude 1u mI i
frekvencije 1 kEz. Osciloskopom promatrati napon na ulazu i izlazu pojaala i
nacrtati njihove dijagrame.

Slika 2.69. Shema pojaala u spoju zajednikog emitera.

Ulazni napon (timebase 1 ms/Div, chanel A 10 mV/Div).

Izlazni napon (timebase 1 ms/Div, chanel B 1 V/Div).
www.etsbi.edu.ba
144
Izmjeriti naponsko pojaanje pojaala uz amplitudu ulaznog napona 1uu mI.
Osciloskopom promatrati napon na ulazu i izlazu pojaala i nacrtati njihove
dijagrame. Kakav je utjecaj amplitude ulaznog napona na oblik izlaznog napona
pojaala?

Ulazni napon (timebase 1 ms/Div, chanel A 100 mV/Div).

Izlazni napon (timebase 1 ms/Div, chanel B 5 V/Div).

Igor Pra, ing. el.
Izmjeriti pojaanje optereenog pojaala (R
= S,S k) prema masi uz ulazni

napona amplitude 1u mI i frekvencije 1 kEz. Kako optereenje utjee na iznos
naponskog pojaanja pojaala?

Slika 2.70. Shema optereenog pojaala u spoju zajednikog emitera.

Izmjeriti pojaanje optereenog pojaala za frekvencije u rasponu od 2uu Ez do
2u HEz uz ulazni napon amplitude 1u mI. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu. Na
osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekvencijsku karakteristiku pojaala i
odrediti gornju i donju graninu frekvenciju.

Slika 2.71. Shema za snimanje amplitudno-frekvencijskih karakteristika pojaala.
www.etsbi.edu.ba
146
Tabela 2.14. Vrijednosti
|kEz] 0,2 1 2
u
I
|I]
A
u
|JB]

Frekvencijska karakteristika poja

A
u
= 2u lo
u
I
u
0L
|JB]

. Vrijednosti pojaanja pojaala za razliite frekvencije ulaznog napona.
10 20 100 200 1000 2000

Frekvencijska karakteristika pojaala.

ite frekvencije ulaznog napona.
2000 10000 20000

Igor Pra, ing. el.
147 Literatura
Literatura

[1] Akamovi Abdulah, Praktikum elektronike i elektrotehnike, ETF Sarajevo, 2008.

[2] Bednjanec Andrea, Merki Ivan, Mjerenja u elektrotehnici zbirka laboratorijskih vjebi,
Element Zagreb, 2009.
[3] Bego Vojislav, Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga Zagreb, 1990.
[4] Bird John, Electrical Circuit Theory and Technology - Fourth Edition, Elsevier Ltd., 2010.
[5] Butkovi eljko, Divkovi Pukec Julijana, Bari Adrijan, Elektronika 1,
FER ZEMRIS Zagreb, 2006.
[6] Cigi Pero, Osnovi elektrotehnike za II razred elektrotehnike struke,
Svjetlost Sarajevo, 1990.
[7] Krsti Vladimir D., Krsti eljko V., Mala kola elektronike V-deo, 2003.
[8] Maleevi Ljubo, Osnove elektrotehnike - repetitorij s laboratorijskim vjebama,
Veleuilite u Splitu, 2001.
[9] Paunovi Stanko, Elektroniki sklopovi, Element Zagreb, 2009.
[10] Pejovi Predrag, Princip rada i primena osciloskopa,
Elektrotehniki fakultet u Beogradu, 1999.
[11] Risti Stojan, Elektronske komponente, Elektronski fakultet Ni, 2010.
[12] Scherz Paul, Practical Electronics for Inventors, McGraw-Hill, 2000.
[13] arevi Antun, Elektronike komponente i analogni sklopovi,
Tehnika kola Ruera Bokovia Zagreb, 1996.

Praktikum Za Drugi Razred Elektrotehničara v2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Praktikum Za Drugi Razred Elektrotehničara v2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

JU MJEOVITA ELEKTROTEHNIKA I DRVOPRERAIVAKA SREDNJA KOLA BIHA

, vodi klizi du magnetnih silnica i ne

- relativna magnetna propustljivost materijala od kojeg je izraena jezgra zavojnice

relativna dielektrina konstanta dielektrika, a

Igor Pra, ing. el.

reducirani otpor sekundara u primarni krug.

maksimalno vrijeme oporavka kod nepropusne polarizacije.

je maksimalna dozvoljena trajna struja diode

je pad napona na propusno polariziranoj diodi

, radna struja u oblasti zenerovog napona

na izvodima diode, kroz diodu

. Time je odreena statika radna toka diode, kao to je prikazano na

je otpor koji dioda kao nelinearni element predstavlja

|I] 40 45 48 49 49,5 50 50,5 51 51,5 52

|I] 1 2 3 4 5 5,5 5,75 6 6,25 6,5

|I] 1 2 3 4 5 6 6,5 7 7,5 8

napon valovitosti na potroa

suprotnog je polariteta od polariteta propusno polarizirane diode u

suprotan smjeru struje propusno polarizirane

istosmjerni ulazni napon u

i izlaznu struju troila I

, a time i stalni izlazni napon u

mijenja s promjenom struje I

promijeniti e se izlazna struja I

, kako bi dioda radila u

= S,S k) prema masi uz ulazni

You might also like