Journal

PREPORODOV
MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 150/151 ISSN 1334-5052 TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

REISU-L-ULEMA

HUSEIN KAVAZOVI
ISLAMSKI CENTAR U RIJECI Od divljenja do kamenovanja SVEANO OTVORENJE ISLAMSKOG CENTRA U RIJECI Svjetionik islama na Jadranu INTERVJU HUSEIN KAVAZOVI Na narod je u nacionalnom smislu zaputen STRATEGIJA DESTRUIRANJA DRAVE BiH Daytonske procedure razaranja BiH
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Od divljenja do kamenovanja......................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Tkalac koji tka prijateljstva.............................................................. 4 Duhovnost, bez iskljuivosti............................................................ 6 Prva reisova posjeta........................................................................ 7 Statistiko ogledalo BiH.................................................................. 9 Ruka dobrote................................................................................ 10 Nunost veeg angamana........................................................... 11 Svjetionik islama na Jadranu......................................................... 14 U ast heroju efiku...................................................................... 19 Izvorna bosanska filozofija............................................................ 20 Trea generacija maturanata........................................................ 21 Bonjaci pred vratima EU.............................................................. 22 rtvama dugujemo istinu!.......................................................... 24 Sjeanjem protiv zaborava............................................................ 28 Promijea slova u asi i............................................................. 30 HRVATSKA Znak oporavka HDZ-a ili................................................................ 31 Lice i nalije hrvatske politike....................................................... 34 Suoavanje s prolou................................................................. 37 Spomenik svim rtvama u BiH...................................................... 39 Sisak grad otvorenih vrata......................................................... 40 INTERVJU HUSEIN KAVAZOVI Na narod je u nacionalnom smislu zaputen . ............................ 42 BOSANSKI BAROMETAR Uhapen ivko Budimir................................................................. 47 Prva fronta odbrane RS-a.............................................................. 50 Daytonske procedure razaranja BiH.............................................. 52 Bosna zemlja kontrasta.............................................................. 54 IZ SVIJETA Kontrolirani kaos........................................................................... 57 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Glas iz kraljevske loze.................................................................... 62 KULTURA udna jada od Mostara grada....................................................... 64 Prie pune ivotnih mudrosti........................................................ 65 Nedib lovac na fotke................................................................. 66 Propitivanja turske stvarnosti....................................................... 67 Nagrada Ervinu Jahiu.................................................................. 68 Nacionalni identitet Irana............................................................. 69 Jezik je kua bitka......................................................................... 70 Neprolazna ljubav majke.............................................................. 71 Kapitalno historiografsko djelo..................................................... 72 DIJALOG CIVILIZACIJA Rasizam i islamofobija u Europi.................................................... 73 PRIE IZ BOSNE Nepravda ubila slavnog generala.................................................. 76 IVJETI ISLAM Arabija prije Muhammeda, a.s. (III).............................................. 78

Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Emina BUINKI Edis FELI Sena KULENOVI Mirza MEI Edina SMAJLAGI Ajka TIRO SREBRENIKOVI Suradnici: Helena ANUI (Rijeka) Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo) Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split) Avdo HUSEINOVI (Sarajevo) Senadin LAVI (Sarajevo) Helena MARKOVI (Sisak) Faris NANI (Zagreb) Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI FOTO: Ognjen KARABEGOVI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Husein Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH

UVODNIK

UVODNA RIJE

Od divljenja do kamenovanja
Sveano otvorenje Islamskog centra u Rijeci je vjerojatno najznaajniji dogaaj za Bonjake i muslimane u Hrvatskoj u zadnja dva i pol desetljea. U subotu, 4. svibnja 2013., svjedoili smo velianstvenom prazniku multikulturalnosti, suivota, uzajamnog uvaavanja i jedinstva u razliitostima meureligijskog dijaloga na djelu. Pred desetinama tisua prisutnih gostiju, te mnogo veim, milijunskim TV-auditorijem, koji je sveanost mogao gledati u direktnom prijenosu HTV-a ili putem izvjetaja svjetskih TV-stanica, drava Hrvatska je svijetu odaslala snanu poruku koegzistencije i tolerancije. Potvrdila je da je s pravom na pragu Europske unije, te da kao 28. lanica europske zajednice naroda moe ponuditi neto to mnoge zemlje u Europi nemaju, bile one u okviru EU ili ne. Brojni govornici na sveanosti nisu tedjeli rijei, naprosto se natjeui tko e s ljepim komplimentima i atributima opisati arhitektonsku ljepotu i uklopljenost u okoli Rijeke damije Mediteranske ljepotice i najljepe damije u Europi. Arhitektonsko remek djelo pokojnog Duana Damonje, ve prije sveanog otvorenja uvrteno je u turistiku ponudu kao kulturna znamenitost grada Rijeke i Kvarnera. Postala je svojevrsni ponos Rijeana, simbol novog doba i multikulturalnog duha Rijeke, to je rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel i potvrdio sljedeim rijeima: Ovu emo damiju svim naim prijateljima irom svijeta i gostima pokazivati kao mjesto vjere i kulture, znanja i uenja, druenja i suradnje. Hrvatski dravni dunosnici od predsjednika RH Ive Josipovia, preko predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke do ministra Orsata Miljenia svi odreda, isticali su dobru uklopljenost muslimana u hrvatsko drutvo, znaajan doprinos razvoju i napretku Hrvatske, odlinu suradnju izmeu hrvatske drave i Islamske zajednice, svesrdno sudjelovanje elnika Islamske zajednice u izgradnji demokratskog drutva, pri emu su bili primjerom razlonog i domoljubnog ponaanja i meureligijskog razumijevanja i tolerancije. Posebno je naglaeno da je Hrvatski sabor prije skoro 100 godina, tonije 1916., usvojio Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, te kako je islamska tradicija utkana u tkivo hrvatske drutvene i duhovne povijesti i da obogauje hrvatski kulturni identitet. Vjerojatno najtopliji govor je izrekao mons. Enco Rodinis, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, koji je nekoliko puta rekao brao muslimani, to nismo shvatili kao prigodnu kurtoaziju ve iskrenu pruenu ruku Sljedbenika Knjige, krana koji vjeruju u Jednoga Boga, zajednikog Stvoritelja. S druge strane, muslimanski velikodostojnici, kao i u svakoj drugoj prigodi, pohvalili su odnos Hrvatske prema Islamskoj zajednici i izrazili elja da hrvatski model odnosa izmeu kranske veine i muslimanske manjine bude uzor i drugim zemljama u Europi i svijetu. Bakir Izetbegovi, bonjaki lan u Predsjednitvu BiH, stoga je ustvrdio da je Hrvatska dobro mjesto za ivot Bonjaka muslimana. Sutradan je u rijekom Novom listu, iz pera glavnog urednika Branka Mijia, osvanuo jedan od najljepih tekstova o islamu i muslimanima koji su ikada izali u hrvatskim tiskovinama. U inspirativnom tekstu pod nazivom Tisuu i druga no Miji istie da Rijeka nije dobila samo damiju, ve upriju, most izmeu Istoka i Zapada, to je i duhovni i civilizacijski iskorak koji je malo tko u Europi do sada uinio. Glavni urednik Novog lista zatim izrie rijei istinskog potenja: To je kapital koji je vei od svih LNG terminala i milijarda koji nam se vrzmaju po glavi kada ujemo Katar, dolar, barel, a koji nas nee zaobii ako nastavimo cijeniti ovjeka i po tome biti prepoznatljivi svijetu. Povezujui svoju ljubav prema damijama u svome gradu i Damasku Rijekoj i Umayyd damiji koje dijele tisue godina i tisue kilometara, upitao se zato ne sanjati da e taj sredozemni most spajanja Zapada i Istoka zaivjeti upravo na nebeskoj, duhovnoj i ljudskoj relaciji tih dviju damija u koje se, eto, definitivno zaljubih? Svoj tekst zavrio je sa: Elhamdulillah! rijeima zahvale Bogu Uzvienom. Mjesec-dva prije sveanosti otvaranja Islamskog centra u Rijeci, u Preporodovog Journala objavili smo uvodnik pod naslovom Put do Mediteranske ljepotice, svojevrsnu viedesetljetnu kronologiju dogaanja oko ideje i izgradnje damije u Rijeci. Napisan je s namjerom da se ne zaborave olovna vremena, naroito 90-ih godina prolog stoljea, ali i pokae civilizacijski napredak hrvatskog drutva. Nismo niti oekivali da se neke rune stvari iz prolosti mogu ponoviti, pa makar i u nekom drugom, blaem obliku. U veernjim satima u etvrtak, 23. svibnja, nepuna tri tjedna nakon velianstvene sveanosti otvorenja, grupa od 30-ak rijekih mladia kamenovala je Islamski centar, pri emu je razbijena velika staklena povrina na uredskim prostorijama. Zahvaljujui pravovremenoj i nenasilnoj reakciji vjernika, koji su se nalazili u damijskim prostorima, nije dolo do fizikog obrauna s napadaima. Sutradan ujutro muftija Aziz Hasanovi se odmah uputio u Rijeku i obavio razgovore sa gradskim i crkvenim zvaninicima. Meihat je izdao i priopenje za medije u kome su dvije vrlo vane stavke: prvo, konstatacija da se radi o prvom organiziranom napadu na objekt Islamske zajednice u Hrvatskoj i, drugo, vjerovanje da se radi o izoliranom sluaju. Vrlo brzo, za manje od 24 sata, policijski slubenici PU Primorsko-goranske su uhapsili i priveli na policiju dvojicu mladia iz Rijeke zbog sumnji da su zasluni za bacanje kamenja na damiju. Prema dostupnim informacijama, mediji su objavili da je grupica mladih malo ee slavila roendan zbog ega su i konzumirali alkohol zahvaljujui kojem su pojedincima popustile konice. Potpuno je jasno da veliku odgovornost za nastalu situaciju snose i mediji. Prisjetimo se, tih smo dana bili naprosto bombardirani prilozima o teroristikom napadu na maratonce u Bostonu i brutalnom ubojstvu britanskog vojnika u Londonu. Bespotedna propaganda o muslimanima teroristima, koja vodi u globalnu islamofobiju. Uzgred, Islamski centar u Rijeci nije negdje usput, uz glavnu prometnicu ili centru grada. Treba se potruditi doi do njega, naroito ako se nalazi pod utjecajem alkohola. Incident je zabolio i zabrinuo Bonjake/muslimane u Rijeci i Hrvatskoj, ali nije ustraio. Svatko ima svoja iskuenja kroz koja prolazi tokom ivota, kao pojedinac ili narod u cjelini. Ne treba to posebno naglaavati, damije u bonjakoj kulturi i tradiciji imaju posebno mjesto i znaaj, poseban emocionalan odnos, bez obzira radilo se o praktinom vjerniku ili onome koji ne zalazi u damijske prostore. Vjera islam je diferentia specifica koja nas odreuje prema narodima s kojima dijelimo isti ivotni prostor i vrlo slian jezik Hrvatima i Srbima. elimo vjerovati da je prava slika Rijeke i Hrvatske ona iz prekrasne, sunane subote 4. svibnja, a ne iz mraka nonih sati etvrtka 23. svibnja. elimo vjerovati da alkoholne pare nee biti ponovnim razlogom vandalskog ponaanja i skrnavljenja muslimanske bogomolje. Postoje i neki drugi objekti za izraavanje frustracija zbog loe drutvene i ekonomske situacije, zar ne? 27 poginulih branitelja, ija su imena ispisan na spomen-ploi u neposrednoj blizini Islamskog centra u Rijeci, nisu zasluili takav tretman. q Ismet ISAKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

SULEJMAN II, UMIROVLJENIK I DOBROTVOR

Tkalac koji tka prijateljstva

Krajem listopada 2011. godine promovirana je knjiga puna memorabilija i ak 340 fotografija o uzbudljivom ivotu gospodina Sulejmana iia, dugogodinjeg podupiratelja mnogih bonjakih asocijacija u Hrvatskoj. Knjigu je naslovio Album sa starim slikama. Sreom za nas, kada smo krenuli na razgovor s gosp. iiem, nismo bili vidjeli tu knjigu; na je razgovor bio stoga pravo otkrivanje intrigantnog i ak povijesno interesantnog radnog i ivotnog puta tog ilog i lucidnog gospodina. Posjetili smo ga doma, u Varavskoj ulici. Ree nam da se zgrada od vremena 60-ih prolog stoljea, kada je sagraena novcem zaraenim na prodaji tekstilnih strojeva, naziva i Alirkom. Objekt u kojem stanujem od tih 60-ih godina graen je za potrebe jugoslavenskih tekstilnih predstavnika u Aliru, tada sam ih predvodio u Oranu. Gradili smo tamo prve tekstilne tvornice u toj nesvrstanoj prijateljskoj zemlji, kazuje nam gosp. ii. Raspitujemo se za autore slika na zidovima njegova stana: Ovo ulje na kojem je stari grad Istanbul naslikao je moj roak, arhitekt, koji i ivi u Istanbulu, ostale su slike ranog, jo mladia, Mersada Berbera. Supruge su nam bliska obitelj. Moja rahmetlli Ruve i supruga rahmetli Mersada, Adaleta Berber su Muzurovi, obje Bijelopoljke.

Sulejman ii greb stekao sam slobodu rada. ivio je tada ovdje i dobar dio moje obitelji. Suprugina dvojica amida, pa Hajro Skadrak, ovjek koji je praktino iz moje mahale, odrasli smo zajedno Bilo je jo prisnih znanaca. Postajem jedan od poticatelja razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj. Takoer, i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori gdje su napravljene po dvije moderne tvornice tekstila.

Iz Prijepolja, preko Beograda do Zagreba

Kako ste se nali u Zagrebu? Ja sam Sandaklija! Iz Prijepolja sam. U knjizi navodim sva imena svojih, a i dosta je napisano i o povijesnom kontekstu. Selili su prema apcu, bili su protjerani sinovi moga pradjeda. Jedan je bio ranjen u ruku i s odsjeenom rukom, suprugom i etiri sina, doselio u Prijepolje. Odsjeli su tamo bili u jednom hanu Mula-Jusufa Foevia, Mehmeda, pa ga tamonji ljudi uvjerili da tu treba i ostati. S vremenom kupuje za etiri sina kue i do kraja nedavnog rata su ih tamo i imali. Od Prvog do poetka Drugog svjetskog rata postajemo najbrojnija familija u Prijepolju, ak 16 kua je nae. Drugo muslimansko pleme Haimbegovii imalo je 12 kua, radi usporedbe. Djed je drao trgovinu, njegova braa su bili zanatlije. Proveo sam prvo 12 godina u Beogradu. Zavrio sam za inenjera tekstila. Oenio se, u Beogradu su mi roena oba sina Erol i Esad. Tada je firma Mainoimpex, u kojoj sam se zaposlio, traei izlaz na vanjsko trite napravila u Zagrebu kuu u kojoj stanujem i poslovni prostor preko puta i uputila me ovamo. U Zagrebu postajem najuspjeniji ovjek u firmi. Ostvarivao sam 65-70% prometa firme. Zainteresirao sam se za projekte tekstilnih poduzea, kreirao ih, bavio se time cijeli svoj radni vijek. Radio sam i deset godina u Vojno-tehnikom institutu, kao ef Odjela za tekstil i kou za Jugoslavensku narodnu armiju. Tu sam nauio puno, mora se to rei. Poeo sam se baviti trgovinom u Tehno-servisu u Beogradu, jer im sam ja odsluio vojsku poeo sam raditi u tekstilnim tvornicama. Sluajno sam doao na jedan skup na kojem sam upoznao direktora Mainoimpexa. Oni su traili ovjeka koji pozna tekstilni posao; bio sam odmah vrbovan u Zagreb. Kako ste se adaptirali na ovdanji mentalitet? U poetku je to bila stvar nevolje. U Beogradu sam, istina, bio stalno pod nekom paskom, budui da su mi oca strijeljali partizani. elio sam se toga rijeiti, skloniti se negdje u mir. Dolaskom u Za-

Brojni meunarodni kontakti

Suradnja se irila i van granica SFR Jugoslavije!? Radio sam projekte za Alir, a i za druge zemlje, zajedno sa svojim isporuiteljima dijelova strojeva za tekstilnu industriju iz Italije i Njemake. Kupovali smo, uvozili, nekih 35-40% dijelova strojeva koje nismo sami proizvodili. Osnovne smo tekstilne strojeve proizvodili u Kruevcu, u to vrijeme bio je to najvei na proizvoa. I sa zagrebakim sam Tekstil-strojem stalno suraivao. U toj je industriji uvijek radila enska radna snaga. Kakva joj je budunost? Ta se industrija i u Hrvatskoj uruila. Nijemci su, npr., sauvali najjae svoje tekstilne firme, u postotku je to 10-20% ranijeg obima tekstilne industrije. Rekli su mi i zato: da im se nau u nevolji! Istina je, tekstilna industrija je industrija sirotinje. U njoj negdje ima vie mukaraca, kao u Turskoj izmeu dva svjetska rata, ali su, do ak 90% zaposlenih radnika, ene. Tekstilna industrija trai manualni rad. Zato su danas najvei proizvoai tekstila iz Pakistana, Indije i Kine. Nisam dobro informiran kakvo je stanje u Junoj Americi, ali vjerujem da je slino i tamo s tekstilnim proizvoaima. Uvijek se mora zainteresirati kupca za neki svoj novi projekt. Ovdje to uprave nisu razumjele, mislilo se da tehniki direktor sve naruuje to firma treba Menadment je iznimno vaan, bio, a pogotovu danas. Morate imati viziju to elite i strategiju kako to realizirati. Tada je bilo needuciranosti, ali zato je i danas tako? Ukratko je rije o nesposobnosti! Mora se znati svoj posao. A morate ga i voljeti. Morate znati ljude uvjeriti u kvalitetu i potrebu da neto kupe od vas, a morate im i primjerima pokazati kako raditi s onim to nudite. U mom sluaju, sa tekstilnim strojevima. Velika je to industrija, razliite strojeve koristi za razne vrste tekstila: za svilu, vunu, pamuk

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ
Iz Zagreba poslovni put vodi Vas u arapski svijet, u Alir Iz Zagreba sam, nakon pet godina rada u Mainoimpexu poslan, od 1960. do 1965. godine, u Alir. I to u Oran. Tamo je moja obitelj imala krasan stan, a ja biro s pogledom na more. Dva gradilita dvije tvornice tekstila za koje su nas Alirci bili angairali da ih sagradimo, nalazile su se 15 i 25 kilometara udaljene od moga stana. Putovao sam svakodnevno. U obje sam tvornice ostavio ekipirane strune timove, uglavnom ljude iz Duge Rese i iz Zagreba. Nakon etiri godine, po zavretku tog posla, Alirska vlada, u znak zahvalnosti, pozvala me da zajedno sa suprugom provedem tamo neko vrijeme u gostima. Poslije vie nisam iao u tu zemlju. Nekoliko puta jesam putovao u oblinji Maroko Radili smo dosta i na obrazovanju alirskih kadrova. I ovdje, u Hrvatskoj, u Zagrebu, je bilo oko 80 njihovih polaznika tekstilnih kola ili na dokolavanju. Brzo su uili od nas, ali ne samo od nas ve i od Talijana, Francuza. Ubrzo su formirali i Tehniki biro. Ta zemlja, a doao sam kada je bila tek formirana i stekla samostalnost, nije praktiki imala dotad nikakvih ulaganja. Naglo se poela razvijati. Po mom prvom odlasku u Oran primio me alirski ministar industrije. Ponudio sam tada hrabro idejni projekt izgradnje dviju tekstilnih tvornica, uvjerio ga da im mi sve to moemo isporuiti! Vjerovali su i meni, a i naoj zemlji! Moja nastojanja, na alost, nisu kasnije nastavljena. Iz alirskog Orana, stjecajem poslovnih prilika, zavravate u Istanbulu, velegradu na Bosporu Po povratku iz Alira u Mainoimpexsu nisu znali za to me angairati pa, budui da smo dobili posao u Istanbulu, a bio je zastao jer ga je vodio neki stariji Turin iz Adane, poslali su me u Istanbul. Kako je moj stariji sin bio ve 7. razred gimnazije djeca su mi u Aliru i u Turskoj dobila solidnu i temeljitu francusku naobrazbu poslao sam ga mjesec dana ranije nego smo svi, cijela obitelj, tamo krenuli. Ipak, imao sam u Istanbulu dva strica i drugu rodbinu... Turci su veliki narod, velika je to zemlja. Bili su kada sam tamo doao raditi pod ruskim utjecajem, a posao u privatnoj tekstilnoj industriji vodili su ili Grci ili idovi. Trebali su tada dosta strojeva Jo po dolasku na vlast Kemala Atatrka Turci su bili uveli tzv. dikekcije koje su osnivale poduzea, postavljale u njima i direktore, cijele uprave. Tako da je to bilo poput dravne tekstilne industrije. Naravno, pored nje je, rekoh, ivjela i privatna tekstilna industrija. Zanimljivo je kod Turaka da su jako puno ulagali u obrazovanje. Prije, a i danas. Probao sam tamo prodavati strojeve iz Kruevca; interesirali su se dosta, takoer i za poljoprivredne strojeve. U to je vrijeme bio ministar poljoprivrede neki ovjek koji je relativno dobro govorio bosanski jezik, a nauio ga je od roditelja. Primio me... Te godine: 1968., 1969. i 1970. su godine snanog napona Turske. Moj rod: nana i najstariji stric, ve su mi bili umrli, ali je bilo jo dosta ive rodbine u Istanbulu, u Fatihu i u novim dijelovima tog grada. Kod Fatihove damije je u to vrijeme bio niz kavana u kojima se iskljuivo govorio bosanski jezik Jedan mi je stric bio tvorniar tekstila, upoznao me s mnogim naim doseljenicima. U Istanbulu sam upoznao i jednog Trebinjca, vrlo uvaenog u Turskoj, valjda najuglednijeg Bonjaka tada u Turskoj, a koji je prodavao oruje. Danas mi je zanimljivo da smo stanovali u blizini kue u kojoj je odrastao sadanji predsjednik Turske Erdogan. Mogue da je moj stariji sin Erol i igrao nogomet s njim. Govorite o vojnom ustroju i administracije u nekadanjoj Turskoj. Danas se toj zemlji spoitava nedemokratinost! Atatrk je snanom vojskom objedinio taj narod. Odlazio sam tamo esto i prije, a putujem redovito k svojima i po nekoliko puta godinje. Odlazio sam i kupovati pamuno predivo za neke Talijane. Mona je to zemlja, posebno u proizvodnji upravo pamunog prediva; moe njome pokriti dobar dio europskog trita i svoje potrebe. Mogue da sam i sm upoznao Erdogana dok je bio mladi, a dolazio sam u Istanbul i dok je bio gradonaelnik toga grada za koji znam da je puno uinio. Istina, na istom bih sijelu u Istanbulu znao uti kontradiktorne stavove i procjene njegova rada. Zanimljivo je za tu veliku zemlju da s porastom svoga stanovnitva stalno mijenja profil, donekle i politiki, praktiki svako desetljee. Na vlasti su joj danas mladi i mlai ljudi. Moe se rei i da su, naravno relativno, amerikanizirani. Ipak, to je zemlja koja ide svojim putem. Snano se i brzo razvija. Nama, koji tamo navraamo ili gledamo na tu zemlju sa strane, procjenjujemo je, ini se poprilino nerazumljivom. teta je da Turska jo nije postala dijelom Europske unije. Treba li i rei koliko bi to znailo i islamskom svijetu! Jer, bojim se da je sadanja izraelska politika prilino destabilizirajua i za Tursku. Posredno i za, ono to mene zanima, veliki i sve snaniji Pakistan, pa Indiju u kojoj je 100 milijuna muslimana. A onda i na prostor. Politika stabilnost je osnova za trgovinu, za ulaganje.

Treba znati mjeru

Niste ostali ivjeti u Istanbulu. Kuda odlazite nakon ivota u turskoj metropoli? Zapravo sam svoj radni vijek okonao u ljubljanskoj firmi Jugotekstil i najvie radio na podruju Bea. Tamo sam i preselio. Predstavljao sam tu slovensku firmu gotovo est godina, sve do mirovine. Naravno, mirovao nisam niti kasnije, putovao sam i dalje svijetom. Povremeno sam i radio za jednu njemaku firmu. Sve dok se nisam razbolio. ivjeti u Beu je lijepo. Znai to druenje s domaim ljudima, a to nije ba niti uobiajeno za Austrijance. Ja sam stekao i tamo zanimljive prijatelje: vrsne menadere, trgovce nakitom i dijamantima, mone financijske direktore... Voljeli su doi i k nama u Zagreb, zanimali se za nae bosanske specijalitete. Rahmetlli supruga Ruva bi im ponudila imbur s mesom... Moj unuk, od starijeg sina, studira sada u Beu glazbu i stanuje u mom stanu. Ovih dana je imao kolski koncert. Imate rijedak talent za menadment u svome podruju rada. U pripremi su dva skupa privrednika iz bosansko-hercegovake dijaspore ovoga ljeta. Moete li pomoi savjetom? Mudrost je ne trati pred rudo, kako se u narodu kae. Jer, mogu vas udariti po leima! Ipak, pri odlukama i u naim izborima ne smije biti straha niti kukaviluka. Mora se nai prava mjera. Trudio sam se uvijek i u volonterskom, drutvenom radu u bonjakim asocijacijama ovdje u Zagrebu nai tu pravu mjeru u kontaktima s ljudima. Izbjegavati nametljivost, raditi i doprinositi bez velikih rijei i bez narcisoidnosti. Imamo ovdje kvalitetnih kadrova, nauili su se prilagoditi situaciji, zahtjevima i mogunostima aktivista. Nije to ni lako; malo nas je, a svi ne mogu biti u prvoj liniji! Ponajvie sam se druio i kontaktirao s Hilmijom abiem; svoj je, ali poteno razmilja. Dosta je ljudi u bonjakoj zajednici u Zagrebu koji ne ele u prve redove aktivizma nego su svakodnevna podrka, vie savjetodavna. Tu su nali mjeru svoje aktivnosti! I sm sam takav. Valja nam poraditi svima na omasovljenju, pridobiti mlade. To nam je sada u prioritetu. Premalo je mladih ljudi i u Gimnaziji, i u aktivnostima BNZH, KDBH Preporod i drugih bonjakih asocijacija. A i ena je jo premalo. q Edina SMAJLAGI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGA LINA STRANA SVIJETA I GASAN KANAFANI IZ ZEMLJE TUNIH NARANDI

Duhovnost, bez iskljuivosti

U petak, 5. travnja 2013., u prostorijama zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske u Ilici 54, odrana je promocija dviju knjiga Hajrudina Somuna: Lina strana svijeta i Gasan Kanafani iz zemlje tunih narandi. Knjige su predstavili dr. sc. Tatjana Pai Vuki i prof. dr. sc. Predrag Matvejevi. Tribinu je moderirao Mithat Muzurovi. Hajrudin Somun je ugledni novinar, diplomata i bivi veleposlanik BiH u Turskoj i Maleziji. Bio je ratni TV-reporter sa Srednjeg istoka, dopisnik TANJUG-a iz Irana za vrijeme Islamske revolucije, diplomata u Bagdadu i Teheranu. Sada je dopisnik turske novinske agencije Anadolija. Dr. Tatjana Pai Vuki iz Arhiva HAZU, prof. arapskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kazala je: S radou oekujem svaki novi tekst Hajrudina Somuna, pa i onaj koji priprema za tisak. U knjizi objavljenoj 40 godina, nakon pogibije velikog Kanafanija, Hajrudin je u pet kratkih pria, vrhunskim pripovjedakim umijeem, predstavio prvo sarajevskoj, a sada i zagrebakoj publici, Kanafanijeve politike stavove. U drugom dijelu knjige Zemlja tunih narandi Somun predstavlja i spisateljsko umijee tog borca za palestinsku slobodu. Teka tema izgon iz Palestine 1948. godine, gotovo je mitska poveznica s onim prijanjim i onim to je uslijedilo u povijesti te zemlje. Kod nas su prevoena Kanafanijeva djela, npr. u sarajevskom izdanju njegova kratkog, u svijetu poznatog, romana Na suncu. Posve je, meutim, nov nain na koji je Somun pisao o tom autoru; krenuo je od datuma njegove pogibije i povezao je, retrospektivno, sa svim to se od te 1972. godine dogodilo s Palestinom, do 2012. godine. Navodio je pri tom prijevode njegovih djela kao i kazalina uprizorenja. Dojmila me se Somunova sposobnost harmoniziranja raznorodnih dijelova i evociranja osobnih uspomena na Bliski istok. Sve to jezikom vrsnog politikog analitiara, s uplitanjem stihova palestinskih pjesnika. Izvanredan je to, majstorski spoj faktografije i fikcije. Sve je reeno na tako osoban i strastven nain, s puno knjievnog dara. Somun kompleksno progovara i o Kanafanijevim ideolokim otklonima, o njegovu terorizmu kao sredstvu borbe. Nije to ni apologetska, a ni knjievno-kritika analiza. Za takav tekst Somun je morao biti i vrstan artist, i novinar, i diplomat, a i doivjeti 1. rujna u Jordanu i prelaziti granine crte izmeu Iraka i Kuvajta, hodati kroz pustinju. Uz sve to strastveno voljeti knjievnost i biti u stanju vraati se u Beirut i tragati za odgovorima na svoja pitanja o ivotu, djelu i Kanafanijevoj pogibiji. Ukratko, trebao je to biti netko koga mori nepravda i sukob na Bliskom istoku, a i netko tko ima zdravu distancu, odmak, neto to arapski autori esto nemaju. U knjizi Lina strana svijeta dojmila su me se svjedoanstva o povijesnim dogaanjima koje autor navodi, ona je i povijesni izvor iz pera svjedoka tih dogaanja. Govorei nadalje o vrijednostima Somunova spisateljskog stila, dr. Tatjana Pai Vuki je naglasila njegov dar za minijature i izvanrednu spretnost povezivanja palestinskog iskustva s iskustvom u Bosni i Hercegovini. Ili, mitovi o Iranu, o njegovim pjesnicima. Somunova izvanserijska duhovnost nema ni trunka iskljuivosti. Ta lijepa izbalansiranost i odmjerenost koja proima njegove knjige, njegova je ne samo puka politika korektnost, nego i argumentirana kritika, uvijek stavljena u ljudske granice, zakljuila je dr. Pai Vuki.

Sead Berberovi, Hajrudin Somun, Predrag Matvejevi, Tatjana Pai Vuki i Mithat Muzurovi Osobnost, spretnost, dubina onoga tko potpisuje te dvije knjige skrenule su mi pozornost na Somuna, a i njegovo prezime govori o neemu o emu cijeli ivot promiljam i piem, o kruhu. U Jugoslaviji, knjievnik Mehmedalija Dizdar i Midhad Begi, knjievni kritiar, upozoravali su da se Bosnom muslimanski pisac nije mogao zaodjenuti nacionalno, drugi su ga razvrstavali po vjeri. Pitanje identiteta ostajalo je munom vornom i nerijeenom problematikom, ak i uklapanjem u europski civilizacijski stil i ivot. Hajrudin ne postavlja to pitanje, on je to to pie. Politika kultura tolerancije, koju on ima, teko se stjee. Bonjacima nije bilo lako graditi je. Zato mi je drago da ove dvije Somunove knjige dolaze do nove generacije itatelja. Lina strana svijeta Hajrudina Somuna knjiga je visoke literarne kulture: to su literarni lanci, komentari, zapravo se pitamo koji je to uope anr. Ima tu i povijesti, ima svjedoanstava, ima i pripovijesti. Somuna se ita lako i sa zadovoljstvom. Zahvaljujui autoru prolazimo i kroz neke krajeve, knjiga je i putopis. Roman je to istine, naglasio je prof. Matvejevi. Valja zapisati da je Ghassan Kanafani bio jedan od kritikih duhova koji je sagledao nepravdu svog narodu, ali i uinio pogreke koje ni tada, a pogotovo ne danas, nisu u interesu tog naroda. I u naim uvjetima je premalo onih koji nemaju smjelosti rei ne vlastitoj naciji. Somun spada u one koji tako piu neovisno. Govorom istine jedino moemo opstati. Zato i oekujem od Somuna nastavak ovakvog tako iznenaujueg literarnog pisanja. U bosansko-hercegovakoj knjievnosti su nam zajedniki ishodi, ivotno iskustvo, odlazak u svijet i ivotno iskustvo: Slino nam je prepoznavanje jedni drugih, nostalgija, vraanje. Ali, gdje se vratiti? Na ruevine!? Na memoriju o zloinima? Koliko dugo e se sve pamtiti? U svijetu, punom raznolikih memorija, esto onaj tko se ne ukljui u neku od njih ostaje stranac meu svojima! Vano bi bilo to urnije pozabaviti se i na sveuilitima tom problematikom. Stari most nikako da povee dvije obale Neretve. Valja nama preko rijeke!, zakljuio je svoje izlaganje prof. dr. Predrag Matvejevi. Za Zagreb i Ilicu me vezuju velika prijateljstva. U listu Polet, jugoslavenskom glasilu mladih, poeo sam objavljivati svoje prve prie. Presretan sam to je organizirana ova veer i to sam uo toliko lijepih rijei o svom pisanju, poruio je na kraju tribine Hajrudin Somun. q Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

REISU-L-ULEMA MR. HUSEIN EF. KAVAZOVI U ZAGREBU (18.-19. TRAVNJA 2013.)

Prva reisova posjeta

U okviru prve slubene posjete Islamskoj zajednici u Hrvatskoj, 18. i 19. travnja 2013., Islamski centar u Zagrebu ugostio je visoku delegaciju iz Sarajeva, u kojoj su bili reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi, mr. Safet Softi, predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH i dr. Amir ef. Kari, rukovoditelj Vjersko-prosvjetne slube Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Program njihovog posjeta Zagrebu bio je veoma bogat. U etvrtak, 18. travnja, u Domu HRT-a na Prisavlju reis Kavazovi je novinaru Augustinu Baiu dao intervju za emisiju Duhovni izazovi, a zatim u biblioteci Islamskog centra odrao sastanak sa lanovima Meihata i svim glavnim imamima u Hrvatskoj. U veernjim satima, u okviru tradicionalne Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, odrao je predavanje na temu Vizija i perspektive Islamske zajednice. U petak, 19, travnja, program reisovog posjeta Zagrebu bio je jo sadrajniji. U jutarnjim satima susreo se s kardinalom Josipom Bozaniem, a zatim odrao hutbu u Zagrebakoj damiji. U poslijepodnevnim satima reisu-l-ulema Husein Kavazovi prisustvovao je prijemima u Hrvatskom saboru i rezidenciji predsjednika RH na Pantovaku.

Reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi (duma u Zagrebakoj damiji) Poslanie, mi smo te poslali svjedokom da donese radosnu vijest i da ljude opominje. To je osnovni motiv i svrha poslanja Allahovog poslanika. On je bio i ostao svjedok nae vjere, on je bio i ostao uzor prema kojem mi okreemo svoja lica. Poslanik je uvijek sa nama. On je uvijek iv, njegova rije i njegov primjer su ivi. Zajednica ivi kroz Poslanika, po njegovom primjeru, po njegovom uzoru i uzoritoj rijei. Ona opstaje iz stoljea u stoljee i predaje poslanje s koljena na koljeno, rekao je reis Kavazovi. Naglasio je da je islam doao u nae krajeve poetkom 15. stoljea preko sultana Fatiha. Moe se rei da su muslimani u BiH institucionalno organizirani od 1537. godine kada su utemeljeni Gazi Husrev-begova medresa i biblioteka. Dananja Islamska zajednica iza sebe ima vie od 130 godina organiziranog rada. Reis Kavazovi se prisjetio brojnih prethodnika koji su u tekim trenucima borbe za opstanak bonjakog naroda imali snage i hrabrosti voditi Zajednicu, boriti se zajedno s njom, vjerovati u vrijednosti i ideale koje kao muslimani u sebi nosimo. Ali, iako znamo za te ideale, uvijek je bilo potrebno da nas neko potakne, da nas neko ohrabri, da neko bude uz nas i da stane ispred nas. To je bila uloga nae uleme i to je bila uloga naih reisu-l-ulema. Islamska zajednica od 1990. do danas prola je kroz jedan teak period. To je period unitavanja naeg naroda, raseljavanja, vrijeme velikih pogibelji, vrijeme genocida, vrijeme zloina, vrijeme unitavanja, rekao je reisu-l-ulema. Podsjetio je da je tokom prethodnog rata u BiH ubijeno oko 64.000 muslimana i srueno preko 600 damija, od kojih 70 jo nije obnovljeno. Naglasio je da je pred Islamskom zajednicom teak put put povezivanja naih ljudi, jaanja vrijednosti porodice. elim vam kazati da smo pred donoenjem Ustava Islamske zajednice. Vezano uz platformu poveli smo jaku raspravu, elimo jo vre povezati Zajednicu. elimo pomoi muslimanima u Srbiji da se ujedine, elimo im pruiti ruku, dati bratski savjet da se prevazie takvo stanje. Vi dobro znate, nai domovi, domovi Bonjaka su u Bosni, nai domovi su u Sandaku, nai domovi su u Hrvatskoj. To je kima nae zajednice. Mi se moramo boriti da muslimani u Srbiji izau na pravi put, rekao je reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi.

Prvi dan posjete

Na sastanku s glavnim imamima, zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi upoznao je reisa Kavazovia i lanove delegacije s aktivnostima koje imami provode na svojim podrujima. Istaknuo je radosne vijesti vezane uz nedavno potpisani ugovor s dubrovakim gradonaelnikom Androm Vlahuiem, na osnovu kojega je Grad Dubrovnik donirao 900.000 kuna za ureenje novog objekta na Gruu, gdje e biti smjeten dubrovaki mesdid. Rije je o bivoj zgradi GP-a povrine 380 m, koja se nalazi na adresi Radnika 4, a ima prizemlje i kat. Tom prigodom je najavljeno i osiguranje parcele sa 160 grobnih mjesta za muslimane na dubrovakom groblju Dubac. U razgovoru i druenju s imamima reis Kavazovi, dr. Amir Kari i mr. Safet Softi su ukazali na asnu ulogu imama u proteklom periodu, te pozvali na intenziviranje pobonosti kod sebe i kod drugih. Reisu-lulema je upoznao glavne imame s promjenama koje slijede s novim Ustavom Islamske zajednice u BiH, sve s ciljem da se to vre poveu svi muslimani na podruju bive Jugoslavije. Nakon susreta u biblioteci Islamskog centra, gosti iz Sarajeva obili su prostorije Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia, gdje ih je ravnatelj prof. Mevludin ef. Arslani informirao o njenom radu. Prvi dan posjete zavren je tribinom u Kongresnoj dvorani H. Salim abi, na kojoj je reisu-l-ulema Husein Kavazovi odrao predavanje na temu Vizija i perspektive Islamske zajednice. Govorio je o znaaju i povijesnoj ulozi Islamske zajednice za muslimane Bonjake. Osvrnuvi se na institucionalno organiziranje Islamske zajednice, reis Kavazovi je ukazao na potrebu meusobnog povezivanja i uvaavanja, pri emu je izrazio ponos na ponaanje i rad Islamske zajednice u Hrvatskoj kao jedne od najorganiziranijih dijelova Islamske zajednice u cjelini. Kavazovi je istaknuo da Islamska zajednica stalno zastupa vrijednosti koje je Dragi Bog objavio u Svetoj knjizi asnom Kuranu. Pritom je prolazila kroz razliita vremena i izazove, rjeavala pitanja s kojima se suoavala. Izvor njegovog poslanja jeste visoko moralno pouavanje koje Dragi Allah, d.., preko meleka Dibrila poslao ljudima kako bi ih uputio na Pravi put. Jedan ajet kae: O

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
Drugi dan posjete
Prijem kod kardinala Josipa Bozania odran je u Nadbiskupskom dvoru na zagrebakom Kaptolu. Nakon sastanka reis Kavazovi je u izjavi za medije rekao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj na dobrom putu. S kardinalom Bozaniem sam, meu ostalim, razgovarao i o potekoama koje mi u BiH imamo kada je rije o povratku ljudi u svoje domove. Pritom smo imali u vidu da su Katolika crkva i Islamska zajednica dvije zajednice koje su prilino destruirane u ratu, u agresiji na BiH. Govorili smo o povratku, meureligijskom dijalogu i s drugim crkvama i vjerskim zajednicama u BiH. Zamolio sam kardinala Bozania da se zauzme za povratak Hrvata u Posavinu koja je ispranjena od Hrvata. Smatramo da bi se obnovom zajednica na tom prostoru pomoglo BiH. Mi emo se zalagati da se to i desi. Kavazovi se osvrnuo i na potencijal vjerskih zajednica u konsolidaciji meunacionalnih odnosa u regiji. Mi nismo u mogunosti da napravimo neto materijalno, tu su drave i politike, ali moemo stvoriti dobar milje. Zagovaranjem etiko-moralnog u drutvu vjerske zajednice mogu stvarati to ozraje u drutvu. To je nae poslanje i smatramo da moemo na taj nain doprinijeti drutvu. Mi se ne trebamo baviti dnevnim pitanjima. Mi treba da se bavimo naelnim vrijednostima u drutvu. Ne moemo se baviti pitanjima za koja su zaduena politika i drava. To jednostavno ne ide, rekao je reisu-l-ulema Husein Kavazovi nakon susreta s kardinalom Josipom Bozaniem. Nakon susreta s poglavarom Katolike crkve u Hrvatskoj, reis Kavazovi je na tjednoj molitvi petkom (duma namaz) odrao hutbu pred vjernicima u prepunoj Zagrebakoj damiji. U njoj je preporuio bogobojaznost, naglasio vanost braka i porodice, istaknuo da je vjera dar kojeg nam daruje Uzvieni Allah te podcrtao nunost njegovanja dobrih odnosa u Islamskoj zajednici: Porodica je nae ostrvo sigurnosti. Brak ispunjen ljubavlju i milou, okrilje je iz kojega se razvija zdrava porodica, a djeca su njen ukras. Potrebno je mnogo umijea i strpljenja na putu svekolikog razvoja naeg potomstva. uvajmo brak, uvajmo toplinu porodinog ivota. Ne pokleknimo pred nasrtajima relativiziranja vrijednosti braka i porodice koje su na vjetrometini modernog ivotnog stila, industrije zabave koja poziva na ivot kao zabavu i putenu strast Na demat, naa zajednica bie vrsti onoliko koliko su nai meusobni odnosi vrsti. Dobro stanje u dematu i iroj zajednici zahtijeva stalnu njegu. Budimo ustrajni u otklanjanju prepreka koje nastaju izmeu dvojice brae Naa je misija biti od koristi onima sa kojima ivimo u zajednici i drutvu. Nae je opredjeljenje da budemo korisni graani Mi ivimo sa ljudima razliitih opredjeljenja. Radimo sve da oni prepoznaju ljepotu poruke koju je Muhammed, a.s., dostavio ljudskom rodu. U poslijepodnevnim satima drugog dana prve slubene posjete Hrvatskoj, delegaciji Islamske zajednice u BiH na elu s reisom Kavazoviem uprilieni su prijemi na visokom dravnom nivou: u Hrvatskom saboru i rezidenciji predsjednika RH Ive Josipovia. U Hrvatskom saboru domain prijema je bio Nedad Hodi, saborski zastupnik bonjake, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina i predsjednik BDSH. Pored njega, u odboru za doek bili su Nenad Stazi, potpredsjednik Hrvatskog sabora i Melita Muli, saborska zastupnica SDP-a, inae roena Sarajka koja u Hrvatskoj ivi od 1992. godine. Nakon razgledanja prostorija Hrvatskog sabora uprilien je slubeni ruak tokom kojeg se razgovaralo o brojnim drutveno-politikim temama: ulasku Hrvatske u Europsku uniju, poloaju pripadnika bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj, aktualnim saborskim raspravama i inicijativama oko irilice, istospolnih brakova, ovinistikih izjava o gostima u Hrvatskoj U obraanju prisutnima reis Kavazovi je estitao skoranji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatska je demokratska zemlja.

Prijem kod kardinala Josipa Bozania...

...i u Hrvatskom saboru Ona to dokazuje i kroz segment zatite nacionalnih manjina i njihovu ukljuenost u rad Hrvatskog sabora. Ono to ste vi postigli, nama u BiH daje nadu da emo i mi krenuti tim putem. Oekujemo da budete nai glasnici na putu ulaska u evropske integracije. Osobno sam jako zadovoljan onim to sam uo od uvaenog muftije Hasanovia kada su u pitanju muslimani i Islamska zajednica u ovoj dravi. Smatramo da su to standardi s kojima se Hrvatska moe ponositi. Mi emo za nekoliko dana imati otvaranje damije u Rijeci. Smatram da je to vrlo vana poruka koju drava Hrvatska podjednako alje i Istoku i Zapadu. U vremenu kada se na evropskom kontinentu islamofobija iri i uzima zamah, Hrvatska alje odlinu poruku. Smatramo da na takav nain svima nama daje veliku nadu da su muslimani dobrodoli, da smo dio evropske stvarnosti. Naravno, mi vam estitamo na postignuima. elim kazati da muslimani Bonjaci trebaju voljeti ovu dravu, oni u njoj ive Trebaju uiniti sve da je unaprijede, da oplemene ovo drutvo s onim to nosimo u naim prsima, s onim vrijednostima koje imamo kao muslimani. Onda je to i bogatstvo Republike Hrvatske. elim vam puno uspjeha, da u Hrvatskoj vlada tolerancija, da ivi u vjeitom miru, da ima dobre odnose sa svojim susjedima, da s BiH imate najbolje odnose. Mi, Bonjaci muslimani iz Bosne i Hercegovine, elimo se zahvaliti Republici Hrvatskoj za ono to ste pruili tokom agresije na BiH. Ne kaem da Bonjaci i Hrvati nisu imali nekih nerijeenih pitanja i sukoba, ali smatram da su to bili nesretni dogaaji od strane nerazumnih ljudi u to vrijeme. Naa povijest pokazuje da se radi o dva naroda koja su najvie upuena jedna na druge. Uz Boju pomo, nadam se da e tako i ostati, rekao je reisul-ulema Husein Kavazovi na prijemu u Hrvatskom saboru. q Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE DEMOKRATSKI IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI 1990.-2010. AMIRA ZUKIA

Statistiko ogledalo BiH

U organizaciji Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, u petak 19. travnja 2013., u dvorani BNZ u Zagrebu, Ilica 54, predstavljena je knjiga Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini 1990.-2010. autora Amira Zukia, generalnog sekretara SDA i predsjednika Kluba delegata bonjakog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Pored autora, o knjizi su govorili dr. sc. Dino Mujadevi, znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest, dr. sc. Filip kiljan, znanstveni suradnik Instituta za migracije i narodnosti i prof. dr. sc. Ivo Komi, gradonaelnik Sarajeva i recenzent knjige. Dino Mujadevi je rekao da je knjiga istovremeno znanstveno djelo i praktini prirunik koji moe biti koristan i istraivaima i politikim aktivistima. Radi se o iznimno detaljnom radu o povijesti demokratskog procesa u BiH od demokratskih promjena uoi agresije do suvremenog razdoblja. Mujadevi je u svom izlaganju detaljno objasnio koncepciju Zukieve knjige, pri emu je istaknuo da su brojne tabele i grafikoni izbornih rezultata pojedinih stranaka posebna kvaliteta ove knjige. Kao povjesniar osobito bih pohvalio povjesniarima, ali i pravnicima i politolozima potencijalno vrlo korisni Uvod, jezgrovitu studiju o povijesti izbora u modernom razdoblju prije 1990. te potpoglavlje Postizborni period, koje je dio ireg poglavlja o izborima 1990. U njemu autor majstorski analizira posljedice prvih demokratskih izbora iz 1990., prije svega politiku situaciju koja je dovela do rata agresije na BiH i otpora njoj. Siguran sam da e vrlo vrijedni prirunik uvaenog kolege Amira Zukia nai svoje zapaeno mjesto u nastavi na pravnim, politolokim i povijesnim studijama u BiH, kao i ire, zakljuio je Dino Mujadevi. Filip kiljan je uvodno istaknuo da je knjiga prava riznica i vrijedno tivo za svakoga tko se bavi povijeu, demografijom, sociolokim pitanjima i politologijom BiH u posljednjih 20 godina. Rekao je da Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini 1990.-2010. moe biti ogledan primjerak kako bi trebale biti pisane knjige o izborima na podruju bive Jugoslavije. Pritom je Zukiev stil vrlo nedvosmislen, objektivan i itak tako da knjiga nije namijenjena samo za usku strunu, odnosno znanstvenu publiku. Autor ne ulazi dubinski u temu rata u BiH, to njegov tekst liava nepotrebnih i suvinih informacija koje bi na neki nain samo optereivale podatke o politikim strankama, izbornim rezultatima i okolnostima izbora u BiH. kiljan se posebno osvrnuo na uvodni dio koji govori o izborima u BiH 1990. godine, kao i okolnostima buenja nacionalizama koji su se pojavili kod svih triju naroda koji nastanjuju BiH. Vidljivo je da su SDS i HDZ BiH bile instrumentalizirane iz Srbije, odnosno iz Hrvatske, te da su za cilj imale razbijanje jedinstvene Bosne i Hercegovine. Zuki se, da bi prekinuo statistiku monotonost, ali nunost u ovakvoj vrsti znanstvenog rada, slui brojnim citatima iz tadanjih dnevnih novina, s televizije i iz literature to stvara dojam dinaminosti i protonosti teksta. Posebno opirno se bavi izbornim rezultatima. Oni su te 1990. predznak budueg rata u BiH, rekao je Filip kiljan. Ivo Komi je rekao da je knjiga statistiko ogledalo BiH. Istaknuo je nekoliko vanih injenica koje kvantitativno dokazuju stereotipe i zablude o politikom ivotu u BiH. Jedna od tih stalno ponavljanih neistina je npr. da je HDZ BiH dobio politiki legitimitet od 90% hrvatskih glasova. To se stalno ponavlja i u Hrvatskoj, i u BiH. To jedno-

Dino Mujadevi, Filip kiljan, Ivo Komi, Amir Zuki i Ansambl Bosana stavno nije tono. Na posljednjim izborima od moguih 400.000 upisanih biraa Hrvata, na izbore je izalo 50%, tj. 200.000. Od toga je oko 100.000 glasova osvojio HDZ BiH, to ne predstavlja niti 25% politikog kapaciteta, naglasio je Komi. Osvrnuo se i na pogrene procjene meunarodne zajednice koja je napravila strateku greku smatrajui da e izborni ciklusi od dvije godine i uestalo ponavljanje izbora demokratizirati bosansko-hercegovako drutvo. Tek od 2002. godine uvedeni su izborni ciklusi od etiri godine. Svi su ti izbori napravili jo veu nacionalnu podjelu nego to je bila. To se desilo zato to su izborne kampanje najbolji oblik politizacije drutva. A naa politizacija je bila, zapravo, nacionalizacija politike. Izborni ciklusi su produbili meunacionalne razlike u BiH jer su politike dobile nacionalistiku formu. Neki ljudi iz meunarodne zajednice procjenjivali su da emo izborima demokratizirati drutvo. Meutim, ono se jo vie polariziralo. I naravno, izborima je uvrena entitetska podjela. Svaka kampanja je ila prema zaotravanju nacionalnih i entitetskih odnosa, to se ogledalo u izbornom rezultatu. Oni koji vre destrukciju BiH, svaki put dobivaju izbore. I to u sve veem i veem broju, rekao je Ivo Komi. Amir Zuki je rekao da knjiga govori o tranziciji i pluralnoj demokraciji. Suvremeno politiko organiziranje u BiH zaeto je poetkom 20. stoljea, kada je drava ulazila u opi civilizacijski, demokratski trend pritom oblikujui svoj poseban, autentian politiki ambijent. U takvom ambijentu kontinuirano se odvijala borba politikih snaga koje su eljele nestanak posebnog dravnog identiteta BiH i snaga koje su djelovale na afirmaciji bosansko-hercegovakog dravnog identiteta. Prvi slobodni izbori bili su 1990. godine, ubrzo je uslijedio rat. Danas izbori donose rat politikih partija. Demokracija je donijela slobodu, kreativno djelovanje stanovnitva i nije donijela rat. Rat u BiH isplaniran je iz susjednih zemalja. To je bila agresija na suverenost BiH, elja za unitenjem bonjakog naroda. Nisu ga donijele politike partije, nego velikodravni projekti koji ele da BiH nestane s geopolitike karte, rekao je autor Amir Zuki. Zakljuio je da se za 20 godina preao veliki put, za razliku od drugih zemalja koje su ga prolazile stoljeima. q Ismet ISAKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

TRAVANJ 2013. U RIJECI: HUMANITARNI KONCERT I SPOMENIK BONJACIMA BRANITELJIMA

Ruka dobrote
Da dobrota ne poznaje geografske granice dokazali su sudionici humanitarnog koncerta Ruka za Aldinu kojega su u petak, 19. travnja 2013., u dvorani Filodrammatice u Rijeci, organizirali Omladinski klub muslimana Rijeka i Hor Selsebil Rijeka. Potaknuti akcijom koja je senzibilizirala javnost Bosne i Hercegovine u prikupljanju sredstava za lijeenje Aldine Sarajli (24) kojoj je poetkom godine dijagnosticirana akultna leukemija, te joj je za potrebe lijeenja i presaivanja kotane sri potrebno 180.000 eura, organizatori su pozvali svoje sugraane koji su do posljednjega mjesta ispunili prostor ove rijeke dvorane pokazavi tako veliko srce za one kojima je pomo potrebna. Najvrjednije to se posjeduje je ivot, a najvrjednije to za ivota svatko od nas moe razviti je ljubav, ljubav prema blinjem. Nije stvar u mogunostima, ve u odluci da se pomogne. Prave rijei na pravom mjestu monije su od najmonijeg oruja, a prava djela u trenutku potrebe nemjerljive su vrijednosti, rijei su Edina Okanovia, pjesnika i sudionika manifestacije koji je prve pisane tekstove poeo pisati u svojoj 10. godini, a sa 17 godina izdao prvu zbirku Pjesme to ih ivot pie. U programu su nastupili: sviraki duo iz Buima Edvin ahinovi na tarabuku i Edin Vuelj na klarinetu koji je izveo instrumentalnu verziju Makedonsko djevoje i Moj dilbere, ansambl adrvan koji je dio novoosnovanog KUD-a Ljiljani, gosti iz Sarajeva hor Hilal, te mladi rijeki pjeva sevdalinki Edvin Kujovi, koji se predstavio sa skladbama Ne klepei nanulama, Haj san zaspala i udna jada od Mostara grada.
Spomen obiljeje poginulim Bonjacima braniteljima
Tokom Domovinskog rata 1992.-1995. u obrani RH sudjelovalo je oko 25.000 Bonjaka/muslimana, od kojih je oko 1.100 poginulo. Meu njima je 27 branitelja s podruja Primorsko-goranske upanije. To su: Bai Nihad, Dautovi Hasan, Deli Faruk, Dakuli Husejn, Habibovi Devad, Hodi Fadil, Hodi Avdija, Hodi Ibrahim, Hodi Nusret, Handar Enes, Ikanovi Mirsad, Jaarevi Ismet, Jaarevi Senad, Kljaji Munib, Kudi Memsudin, Memi Ibro, Meanovi Ibro, Muminovi Fahrudin, Muri Sejad, Paagi Safet, Ramovi Irfan, Sale Atif, Salihovi Samir, eherija Damir, eki Ferid, Tabakovi Agan i Terzi Samir.

Njihovo herojstvo i rtva nisu zaboravljeni. U neposrednoj blizini Islamskog centra u Rijeci napravljena je Spomen ploa na kojoj su uklesana imena 27-orice branitelja Bonjaka koji su svoje ivote ugradili u temelje nezavisne Hrvatske. Izgradnju obiljeja inicirao je rijeki ogranak Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, a projekt je izradio zagrebaki arhitekta Mesud Buimki. Od ideje do realizacije protekla su samo tri mjeseca: radovi na spomeniku zavreni su 19. travnja 2013., 15ak dana prije sveanog otvorenja Islamskog centra u Rijeci. Prema informacijama dobivenim od elnika UBBDRH ogranak Rijeka, sveano otvorenje Spomen obiljeja poginulim Bonjacima braniteljima planirano je u subotu, 7. rujna 2013. godine, s poetkom u 11,00 sati. q

Selsebil i Hilal

Hor Hilal i Edvin ahinovi

Manifestacija je imala i meureligijski karakter jer su djevojke iz Hora Selsebil pozvale komorni zbor Schola Cantorum - Rijeka, koji djeluje pri Zajednici Talijana. Schola Cantorum osnovana je poetkom 2008. godine sa eljom za izvoenje duhovnog repertoara uz Rijeki komorni orkestar. Zbor plijeni svojom neposrednou i paljivo osmiljenim programima od ranih a cappella skladbi, do zahtjevnijih duhovnih skladbi s kraja 20. Stoljea. Djeluju pod strunim umjetnikim vodstvom Ingrid i Roberto Haller. Manifestaciju je zakljuio Hor Selsebil koji je uz pratnju svirakog dua iz Buima, Edina i Edvina, izveo Salavat i ilahiju Siroe. Hor je osnovan 2004. godine pod vodstvom Hajrudina ef. Mujkanovia, glavnog rijekog imama. Naziv Selsebil, koji oznaava izvor u Dennetu, djevojke su same odabrale. Svi sudionici istiu kako bi se ovakve i sline inicijative trebale nastaviti i u budunosti jer potrebitih je mnogo, a dobrih ljudi, kako je pokazao ovaj humanitarni koncert, ima i ele pomoi. Osim toga, a prema rijeima lanica Hora Selsebil, namjera je u bliskoj budunosti organizirati vie koncerata meureligijskog karaktera koji bi okupljali zborove i pjevake ansamble svih smjerova. q Helena ANUI

10

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

20. MEUNARODNI ZNANSTVENI SKUP DRUTVENI POLOAJ MUSLIMANKE U EUROPI STANJE I KAKO GA POBOLJATI (ZAGREB, 25.-27. TRAVNJA 2013.)

Nunost veeg angamana

Povodom 26. obljetnice radnog otvorenja Zagrebake damije, u Islamskom centru u Zagrebu od 25. do 27. travnja 2013. odran je 20. Meunarodni znanstveni skup Drutveni poloaj muslimanke u Europi stanje i kako ga poboljati. Znanstveni skup su organizirali Medlis Islamske zajednice Zagreb i Vijea ena Medlisa Islamske zajednice Zagreb, uz financijsku potporu Nauno-istraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva i pod visokim pokroviteljstvom zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia. Namjera organizatora Znanstvenog skupa bila je konstruktivan doprinos sagledavanju i rasvjetljavanju brojnih tema koje se tiu stvarnosti muslimana kroz minulo vrijeme i suvremene tokove, stavljajui u fokus drutveni poloaj muslimanke. to poloaj muslimanki u Europi ini tako specifinim? Jesu li i koliko integrirane u drutvo? O emu ovisi stupanj integriranosti? Kakav je njihov obrazovni, ekonomski i socijalni status? Koliko je ensko pitanje vano u cjelokupnoj muslimanskoj zajednici Europe? Koji su korijeni problema i kako ih rijeiti? Kakav je njen drutveni poloaj u raskoraku izmeu ouvanja islamskog identiteta, tradicionalnih vrijednosti i vrlo znaajnih drutvenih zahtjeva; kakva je njezina sudbina uope? Kao izvorno muslimanski imperativ, kakvo je obrazovanje ene muslimanke? Pozivajui ugledne znanstvenike/ce iz razliitih oblasti, iz sedam drava, organizatori su eljeli pokrenuti kompleksniju raspravu o zbilji islama kroz pogled na drutveni poloaj ene muslimanke u dananjoj Europi. Cilj Znanstvenog skupa bio je omoguavanje boljeg uvida i tonije informacije o eni u islamu i problematici ene muslimanke u modernom europskom okviru. Skup je bio prilika za iskazivanje razmiljanja i stavova utemeljenih na izvorima islama, ali i onih s poneto drugaijih polazita.

Milan Bandi, zagrebaki gradonaelni

Amra Babi, gradonaelnica Visokog

Sveano otvorenje i uvodna manifestacija

U etvrtak, 25. travnja 2013., odrana je uvodna manifestacija 20. Meunarodnog znanstvenog skupa Drutveni poloaj muslimanke u Europi stanje i kako ga poboljati. Na sveanosti u prepunoj Kongresnoj dvorani Islamskog centra govorili su Azra Omanovi, predsjednica Vijea ena Medlisa Islamske zajednice Zagreb, dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice Zagreb, Amra Babi, naelnica opine Visoko (BiH), mr. sc. Nermin ef. Botonji, ef Kabineta zagrebakog muftije dr. Aziza ef. Hasanovia i Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik. Azra Omanovi je istaknula da Islamska zajednica u Hrvatskoj ivi punim i aktivnim ivotom, meutim, samo postojanje nije dovoljan razlog za zadovoljstvo. U trenutke svojih najveih obljetnica elimo utkati razmjenu miljenja kao nasunu potrebu svih naprednih i demokratskih drutava, orijentaciju ka dijalogu, potrebu meusobnog upoznavanja i prepoznavanja, a sve sa eljom da ovaj svijet uinimo boljim mjestom, rekla je Omanovi. Naglasila je da je tema Znanstvenog skupa o drutvenom poloaju muslimanki u Europi sazrijevala dulje vrijeme. Ona zahtijeva paljivo sagledavanje temelja islama u odnosu prema drutvenom trenutku, njegovim normama, tekovinama i promjenama razliitim od podneblja do podneblja, po svim geografskim irinama i duinama. Drutveni status ene muslimanke u Europi toliko je kompleksna tema da

bi je lake bilo stopiti u propitivanje poloaja muslimana u Europi openito. Ta kompleksnost proizilazi iz potrebe preispitivanja ne samo nemuslimanskog drutva oko nas ve i nas samih, naih naslijeenih, naih nauenih i najzad, naih prihvaenih stavova i obiaja. Takoer je neizbjeno propitivanje kako ire drutvene zajednice, tako i Islamske zajednice o dosljednosti spram svojih proklamiranih principa, rekla je Azra Omanovi. Gzim Redepi je rekao da Medlis Islamske zajednice u Zagrebu svaku svoju znaajnu obljetnicu koristi za organizaciju nekog hvale vrijednog skupa, znanstvenog simpozija ili natjecanja. Baviti se enom danas iziskuje gledanje prema sutranjici, ali i pogled u sve to je ena bila juer. Znanstveni skup e stoga biti samo pokuaj da se na jednom mjestu progovori o svemu to je utjecalo i utjee na poziciju muslimanke u europskom drutvu te pokuaj da se dadne barem uvod u daljnja, dublja i detaljnija razmatranja ovih pitanja. Ovaj Znanstveni skup je okupio akademike, diplomate i politiare, teologe, turkologe, arabiste, prof. amerike knjievnosti i kulture, novinare, povjesniare, sveuiline profesore iz mnogih europskih, ali i vaneuropskih zemalja, koji e, osim izlaganja svojih znanstvenih razmatranja i pitanja koja obuhvaa naslovna tema, nastojati prenijeti refleksije iskustava drutvenih zajednica u kojima ive, rekao je Redepi. Istaknuo je da e Znanstveni skup ponuditi pregled veoma vanog dijela radova o poloaju muslimanke, to e biti od neizmjerne pomoi istraivaima i svima onima koji su zainteresirani za drutveni poloaj muslimanke u Europi, pa i ire. Osim toga, zasigurno e sluiti i kao dokument o jednom vremenu i svjedoiti o promjenama u stvarnosti Islamske zajednice u cjelini. Otvaranjem diskursa o eni, diskursa koji je od iznimne vanosti u sadanjem povijesnom trenutku muslimanskog ummeta, Medlis Islamske zajednice u Zagrebu je po tko zna koji put pokazao da teei izvrsnosti uvijek ide ukorak s izazovima i zahtjevima vremena. Hoemo li dobiti odgovor na pitanje kako poboljati drutveni poloaj muslimanke u Europi, ostaje nam da vidimo i ujemo, a hoe-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

11

BONJACI U HRVATSKOJ
mo li od toga imati koristi, ovisi o nama. Iskreno, ja se nadam da emo nakon Znanstvenog skupa zakljuiti da stanje muslimanke nije alarmantno te da muslimanka svojim obrazovanjem, strunou i pravima moe dokazati svoje sposobnosti i poslati sliku o sebi, kako lokalnoj tako i iroj europskoj zajednici, zakljuio je Gzim Redepi. Amra Babi, prva naelnica/gradonaelnica s hidabom u Europi, izrazila je duboku impresioniranost sa svime to je vidjela u Islamskom centru u Zagrebu, te sreu to je dio predivnog ambijenta. Lino smatram da su mnogi od vas pozvaniji da o temi simpozija govore sa naunog aspekta. Ali ja vam mogu neto rei o jednom pozitivnom primjeru iz ivota. Poruka koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, iz grada Visokog. Poruka pobjede nad podjelama i predrasudama. Poruka demokracije, tolerancije i jednakopravnosti. To je izbor ene muslimanke sa maramom za naelnicu Opine. Podsjeam, ovo je izbor Evrope i ovo je, takoer, dio postojeeg stanja, koji nam daje nadu i vjeru u budunost. Na pitanje: kako postojee stanje poboljati, mogu dati samo jedan odgovor: vlastitim primjerom, trudom i angamanom, rekla je Amra Babi. Skup je u ime muftije dr. Aziza ef. Hasanovia, koji zbog sudjelovanja na meunarodnom meureligijskom skupu u Dohi (Katar) nije bio u mogunosti prisustvovati Znanstvenom skupu, pozdravio mr. sc. Nermin ef. Botonji, ef njegova Kabineta, koji je poelio da uesnici dadnu doprinos u rasvjetljavanju ove vane islamske i opedrutvene teme. Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi je rekao da nema to puno govoriti u damiji jer je ovdje esto. Mi smo zajedno i kada bih i htio glumiti ne bih mogao, jer me poznajete kao moji doma. Nemam to glumiti meu prijateljima. Drago mi je da smo zajedno. Hvala vam to ste mi dali mogunost da budem pokrovitelj ovog vanog skupa. Gledam ove dvije svezane zastave koje simboliziraju multietninost, mir i toleranciju. To je ono za to se ja zalaem cijeli svoj ivot, a posebno zadnjih 13 godina od kada sam na elu Zagreba. Nema veeg zadovoljstva nego da se ovjek tamo gdje doe osjea meu svojima i to je moje najvee bogatstvo, rekao je Milan Bandi. Nakon pozdravnih obraanja uslijedila je tribina pod nazivom Heroine islama i islamologije na Zapadu, na kojoj su govorila dvojica profesora s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu akademik prof. dr. sc. Enes Kari i prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija. Oni su predoili najznaajnija enska postignua na planu prouavanja islama na Zapadu, te na podrujima profiliranja islamologije kao konglomerata sveuilinih disciplina na Zapadu. Predstavljene su biografije i bibliografije znamenitih ena, glavnih protagonistkinja univerzitetske besjede o islamu u Europi u 20. stoljeu - Annemarie Schimmel, Eve de Vitray Meyerovitch, Katharine Mommsen i Karen Armstrong. etiri heroine islama i islamologije na Zapadu u svojim su radovima pokrile tri europska jezika: njemaki, engleski i francuski. Ukratko su predstavljena njihova djela i utjecaj u javnosti Zapada. Sudionici tribine posebnu panju su posvetili promoviranju znanstvene atmosfere u podrujima zapadne islamologije, te pozitivnim i inkluzivnim prouavanjima islama kao vjere, kulture i civilizacije. Svemu tome mnogo su doprinijele brojne intelektualke.

Bisera Turkovi, prva veleposlanica BiH u RH

Anjum Anwar (Velika Britanija)

Stanje europskih muslimanki

U prezentiranim referatima naglaeno je da je status ene u 20. stoljeu doivio radikalne promjene. U mnogim zemljama njihova prava su izjednaena sa pravima mukaraca: pravo na obrazovanje, participaciju na jednakoj osnovi u socijalnim, ekonomskim i

kulturnim aktivnostima, uestvovanje u politikim odlukama koje se tiu zemlje, prava da biraju i da budu birane. Zajedno sa ovim pravima idu i slobode, progres koji je potpomognut razvojem nauke i tehnologije, koji omoguava lagani pristup obrazovanju i informiranosti. ene danas napreduju profesionalno, ekonomski i akademski bre nego ikada do sada. One su prisutne u svim profesijama, u svim segmentima ivota. U isto vrijeme ene su preoptereene uslijed poveane odgovornosti i napetosti u borbi za karijeru. Sve to stvara vakuum u njihovom privatnom ivotu koji pokuavaju opravdati materijalnom nezavisnou. Vrlo esto ene nailaze na problem u efikasnom ispunjavanju svojih osobnih, socijalnih i profesionalnih obaveza. Iscrpljene su od pokuaja da budu uspjene u ulozi majke, ene, kerke i profesionalne ene. Susreu se sa krizom identiteta, uloge i znaaja kulturno-vjerske pripadnosti. ene su postale uspjene na univerzitetima, u menedmentu, dravnim slubama i politici, ali se ne smije zaboraviti injenica da veliki broj ena radi i kao niskokvalificirani kadar u tvornicama, kao najamni radnici, istaice i slino. Mnoge ene prolaze kroz omalovaavanja na poslu, kroz nasilje u porodici, kroz psiholoke torture, razvode 20. stoljee na opoj razini snano je postavilo pitanje identiteta mukaraca i ena. Postavilo je pitanje njihovog odnosa kroz kritiko preispitivanje obrazaca kulture i utjecaja tradicije i religije na poloaj ene u dravi i drutvu. Jo u prvim desetljeima 20. stoljea tema ena u islamu ulazi u krug otvorenih pitanja na koja se nude razliiti, esto meusobno iskljuivi odgovori. Poloaj ena je jedan od najutjecajnijih barometara jednakosti u drutvu, a ene muslimanke su jedan od najvidljivijih simbola islama. Poloaj muslimanke jasno je definiran islamskim pravilima i propisima. Kao takav, njihov poloaj u drutvu demonstrira spremnost drutva da se bavi islamom, irokom temom o jednakosti, poloajem manjina i odnosima prema vjeri. Zakon, ekonomska struktura, mediji i drutveni trendovi, kao i odnosi javnosti prema enama muslimankama, pokazatelji su drutvenog statusa ene muslimanke u drutvu. Na mnoge je naine lako prikazati negativnu sliku: u mnogim europskim zemljama nain oblaenja ene muslimanke je zabranjen, nedostaje drutvena pokretljivost muslimanki i njihova politika aktivnost, negativan imid u medijima Danas se muslimanke suoavaju s nekoliko glavnih problema. Prvi od njih je kako pronai ravnoteu izmeu obaveza tradicionalne obitelji i aktivnog drutvenog ivota. Drugi problem je kako sauvati etniki identitet djece, jezik, kulturne norme i vjerske vrijednosti.

12

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ
Sudei prema isprianim priama o enama muslimankama u tisku i Hollywoodu, prosjenom promatrau ostaje vrlo malo opcija za razmiljanje: ili su one ugnjetavane, tihe i pokorne, ili, ako imaju sree, prkose stereotipu. A ako nose hidab, na njihova se vjerska uvjerenja gleda kao na jedini definirani element njihovog identiteta. Naalost, ene muslimanke suoene su s mnogobrojnim oblicima diskriminacije: kao ene, kao dio vjerske manjine i ponekad kao pripadnice skupine imigranata. Danas su muslimanke u Europi obrazovanije i sve vie zahtijevaju da ih se javno percipira kao muslimanke. Svjesnije su svog identiteta, iako ta njihova prodornost ne predstavlja nuno oekivanu formu. Koncepcija suvremenosti europskih muslimanki prkosi konvencionalnim europskim pojmovima. Zahtjev ena muslimanki za jednakim pravima u drutvu trebao bi biti prihvaen, umjesto da budu izolirane, stigmatizirane ili natjerane u stereotipe.
Sudionici i teme Znanstvenog skupa
Na 20. Meunarodnom znanstvenom skupu Drutveni poloaj muslimanke u Europi stanje i kako ga poboljati sudjelovalo je 16 znanstvenica, sveuilinih profesora i drutveno-politikih djelatnica iz sedam zemalja (Bosna i Hercegovina, Iran, Rusija, SAD, Turska, Ukrajina i Velika Britanija).

Poruka sudionika Znanstvenog skupa

Nakon izlaganja svih sudionika, u subotu 27. travnja 2013., usvojena je poruka 20. Meunarodnog znanstvenog skupa Drutveni poloaj muslimanke u Europi stanje i kako ga poboljati, koju prenosimo u cijelosti: Drutveni poloaj muslimanke u Europi neodvojiv je od pitanja ukupne percepcije islama i poloaja muslimana uope u Europi. Poloaj ene muslimanke u Europi odreen je razliitou muslimanskih tradicija kao i utjecajem sredine u kojoj ive. Taj poloaj se manifestira kroz znaajno potiskivanje javne uloge ene te svoenjem njene uloge u obiteljske okvire. Duboke drutvene promjene u tijeku 20. stoljea u svim europskim drutvima, nisu zaobile ni pitanje definiranja drutvene uloge muslimanke u Europi. S novim tijekovima drutvenih promjena u Europi ena muslimanka je svakako suoena s potrebom pronalaenja naina kako uskladiti svoje vjersko-tradicionalno bie sa zahtjevima drutva u vremenu. Nepobitno je zakljueno da osnovni izvori islama, Kuran i hadis ni u kom sluaju nisu uzrok objektivno nezadovoljavajueg drutvenog poloaja muslimanke, ve da uzroke treba traiti u pogrenom i iskrivljenom tumaenju temeljnih islamskih naela. Dapae, prvo doba islama primjer je potpune ravnopravnosti ena i mukaraca. Postavlja se pitanje kako pronai ravnoteu izmeu tradicionalne muslimanske obitelji i aktivnog ivota. Drutveni i ekonomski uvjeti, kulturno okruenje i utjecaj globalne strukture ine ulogu ene teom i proturjenijom. U pogledu drutvenih poslova sva sredstva, vjetine i obiaji, koji po sebi ili na nain na koji su upotrijebljeni, nisu suprotni islamskim pravilima, ne samo da su prihvatljivi nego su i po definiciji islamski. Tako u okviru europskog okruenja, muslimanka treba vriti izbor u skladu sa svojim otvorenim identitetom. Kao plod razvoja, dolazimo do saznanja da su muslimanke u Europi sve obrazovanije i tim vie zahtijevaju da se javno identificiraju kao muslimanke. One su danas svjesnije svog identiteta i prkose konvencionalnim europskim pojmovima i smatramo da zahtjev muslimanki za jednakim pravima u drutvu treba biti prihvaen u potpunosti kako ne bi bile izolirane, stigmatizirane ili natjerane u stereotip. Zbog zajedniki konstatirane povijesne odgovornosti pogrenog tumaenja islamskih propisa, islamske institucije imaju povijesnu odgovornost i obvezu otvoriti se, kako prema angamanu ene u svim segmentima drutvenog ivota, tako i prema znaajnijem ukljuivanju ena u organe islamskih zajednica. q Ismet ISAKOVI

Uvodna manifestacija:  prof. dr. sc. Enes Kari i prof. dr. sc. Hilmo Neimarlija (BiH): Heroine islama i islamologije na Zapadu; Panel 1: Pluralna Europa Anjum Anwar (Velika Britanija): Muslimanka u pluralnoj Europi; Panel 2: ena u Islamskoj zajednici  mr. sc. Zehra Alispahi (BiH): Poloaj muslimanke u Islamskoj zajednici regije;  mr. sc. ermana eta (BiH): Aktivno prisustvo i djelovanje ena u damijama/dematima kao prilika za osnaivanje ena i zajednice; Panel 3: Sadanje stanje i odrazi  prof. dr. sc. Mohammadali Barzanooni (Iran): Analiza islamskog gledita u pogledu nekih krivih stajalita o eni;  dr. sc. Bisera Turkovi (BiH): Drutveni status muslimanke u Europi stanje i kako ga poboljati;  prof. dr. sc. Enes Kari (BiH): Islamski modernizam i tretman ene; Panel 4: Slinosti i specifinosti  dr. sc. Elmira Muratova (Ukrajina): Uloga Krimske Tatarke u ouvanju etnikog identiteta;  mr. sc. Amina iljak Jesenkovi (BiH): Osmanska ena izmeu pukog stereotipa i elitistikog ostvarenja (poimanje ene u paremiologiji turskog i bosanskog jezika i uspjene ene (pjesnikinje, kompozitorice) u osmanskom drutvu;  mr. sc. hfz. Behija Durmievi (BiH): Tematizacija pitanja muslimanke u BiH tijekom 20. stoljea;  dr. sc. Elmira Akhmetova (Rusija): Poloaj muslimanke u Rusiji stanje i perspektive; Panel 5: Metafizika superiornost i stvarna uloga  prof. dr. sc. aban Ali Dzgn (Turska): Dekodiranje muslimanke kroz njenu metafiziku superiornost i njenu tradicijsku inferiornost,  prof. dr. sc. Nadira Mirza (Velika Britanija): Uloga muslimanki u oblikovanju proivljenog iskustva Islama u stalno mijenjajuoj Europi budunosti; Panel 6: Perspektiva  prof. dr. sc. Fahira Fejzi engi (BiH): Medijska pismenost duhovna uspravnost ene u postmodernim tijekovima komparativni pregled; Sarah Joseph (Velika Britanija): Drutveni status muslimanke u Europi stanje i kako ga poboljati;  dr. sc. Edina Lekovi (SAD): Otkrivanje stvarne mene: muslimanka Zapada pod reflektorima. q

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

13

BONJACI U HRVATSKOJ

SVEANO OTVORENJE ISLAMSKOG CENTRA U RIJECI (SUBOTA, 4. SVIBNJA 2013.)

Svjetionik islama na Jadranu

Islamski centar u Rijeci sveano je otvoren u subotu, 4. svibnja 2013. Sveanost kojoj je prisustvovalo oko 25.000 ljudi, uveliali su predstavnici vjerskih zajednica i najvii hrvatski dravni dunosnici, te brojni uzvanici iz Bosne i Hercegovine, Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije, Omana, Turske i Irana. Iz BiH je pristiglo ak 105 autobusa s oko 5.000 vjernika. Sveanost otvorenja damije u Rijeci, koja je zbog svoje arhitektonske, graevinske i kulturne vrijednosti ve sada proglaena najljepom damijom u Europi, direktno je prenosila Hrvatska televizija. Prigodan program pratilo je stotinjak novinara, a snimano je i nekoliko dokumentarnih filmova. Sveani skup je vodio Hajrudin ef. Mujkanovi, glavni rijeki imam. Otvorenje Islamskog centra poelo je aerama, ajetima iz Kurana, koje je prouio kurra hafiz Aziz ef. Alili, a zavrilo dovom evke ef. Omerbaia, umirovljenog zagrebakog muftije. Svi govornici, a bilo ih je ak 12, poslali su brojne poruke suivota, tolerancije, dijaloga, uzajamnog uvaavanja i jedinstva u razliitosti.
Osnovni podaci o Islamskom centru u Rijeci
Islamski centar u Rijeci je realiziran prema idejnom rjeenju pokojnog akademskog kipara Duana Damonje, a ideju su u stvarnost pretoili Darko Vlahovi i Branko Vuinovi, arhitekti zagrebakog ADB-a. Temeljni kamen poloen je 3. listopada 2009. godine, a gradnja je poela u oujku 2010. godine. Centar je sagraen na atraktivnoj lokaciji u sjeverozapadnom dijelu Rijeke, neposredno uz gradsku zaobilaznicu, odakle se prua lijep pogled na Kvarner i Uku.

Rijeka damija velebni vjerski i kulturni spomenik

Ekrem Budimli, predsjednik Medlisa Islamske zajednice Rijeka, izrazio je ponos i sreu zbog sveanog otvorenja rijekog Islamskog centra. ivimo na prostoru bogate prirodne raznolikosti u ozraju razumijevanja i tolerancije. Tome, mi muslimani, koji ve etvrtu generaciju ivimo u Primorsko-goranskoj upaniji, svakodnevno svjedoimo. Geografski smo zagrljeni morem i planinama, a ljudski razumijevanjem naih susjeda. Ovaj je Centar niknuo u neposrednoj blizini crkve Svetog Nikole i baptistike crkve koja e takoer uskoro otvoriti svoja vrata. Ovaj Boji hram mjesto je susreta i druenja s otvorenim vratima svim ljudima otvorena srca, rekao je Budimli. Mr. sc. Vojko Obersnel, rijeki gradonaelnik, naglasio je da je Rijeka hrvatska i mediteranska luka, grad koji po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti ima znaajke istinske europske metropole. Drago nam je to je ovaj velebni vjerski i kulturni spomenik nikao ba ovdje, u naemu gradu, u kojemu ivi velik broj naih sugraana islamske vjeroispovijesti. Svojom ljepotom i namjenom Damonjina damija izvrsno se uklapa u ono to Rijeka jest europski grad koji prua jednake mogunosti svim graanima. Ovo je korak vie u stvaranju drutva tolerancije, dijaloga i razumijevanja te znaajan doprinos miru, harmoniji i ljepoti ivljenja. Ovu emo damiju svim naim prijateljima irom svijeta i gostima pokazivati kao mjesto vjere i kulture, znanja i uenja, druenja i suradnje, rekao je gradonaelnik Obersnel. Prof. dr. sc. Vidoje Vuji, vritelj dunosti upana Primorskogoranske upanije, istaknuo je da su Rijeani, zahvaljujui projektu velikog kipara Duana Damonje i donacijama dobrih ljudi, dobili jedinstvenu graevinu koja plijeni pozornost svojim lijepim izgledom. Ovo vjersko i islamsko kulturno odredite ve sada svojom ljepotom, izuzetnom arhitekturom, snanom humanom simbolikom i skladnim uklapanjem u okoli privlai pozornost kulturne i ire europske javnosti. Uvjeren sam da e u doglednoj budunosti, uz brojne islamske vjernike, biti mjesto susreta i turista iz cijeloga svijeta, rekao je upan Vuji. Naglasio je da je Islamski centar plod dugogodinje prisutnosti graana islamske vjeroispovijesti, njihova

Islamski centar je smjeten na parceli veliine 10.816 m. Njegova brutto povrina je 5.291 m: od toga 3.612 m zatvorenog prostora i 1.679 m otvorenog i natkrivenog prostora. Koncipiran je kao polivalentni prostor, pri emu je dio za molitvu usklaen s nizom drugih sadraja vjerske, obrazovne i kulturne namjene. Koristei prirodni pad terena, molitveni dio damija, koja moe primiti od 1.200 do 1.400 vjernika, s minaretom visokim 23 metra, predstavljena je kao skulptura smjetena na pravilan postament pjeaki trg. Svi ostali sadraji Centra nalaze se u dvije etae ispod platoa: stambeni dio za imame i goste Centra, uredi Medlisa Islamske zajednice Rijeka, kafi i restoran, kongresna dvorana, uionice za vjeronauk, igraonica i parkiralite. Uz brojne donatore, prije svega muslimane koji ive u Rijeci, Primorsko-goranskoj upaniji i Hrvatskoj, glavni i najvei donator izgradnje rijekog Islamskog centra je drava Katar. U znak zahvalnosti katarskom emiru Hamadu bin Khalifa Al-Thaniju, kongresna dvorana Islamskog centra nosi njegovo ime. Sloen i graditeljski iznimno zahtjevan kompleks u tri godine izgradila je tvrtka GP Krk. Ukupna vrijednost projekta je oko 76 milijuna kuna (10 milijuna eura). q

identiteta, kulturnog bogatstva i uklopljenosti u ivotne tokove Rijeke i Primorsko-goranske upanije. Izrazio je uvjerenje da e novo mjesto okupljanja islamskih vjernika pridonijeti kvalitetnom ivotu, razumijevanju i skladnom razvoju naega kraja.

Istinska sveanost slobode i demokracije

Paul Vandoren, ef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, izraavajui divljenje prema izuzetnom arhitektonskom djelu, rekao je da Rijeka ima novi simbol koji e privlaiti ne samo muslimane, ve sve graane i posjetitelje Rijeke. S druge strane, otvaranje Islamskog centra pokazuje multikulturalni duh grada Rijeke. Multikulturalnost i razliitost su meu temeljnim vrijednostima na kojima je Europska unija izgraena. Stoga, kako se pribliavamo srpnju i datumu ulaska Hrvatske u EU, otvaranje damije ima posebno

14

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ
znaenje. Potvruje postojanje tih ideja i vrijednosti u praksi. Moderna Europa izgraena je na kulturalnoj razliitosti koja ukljuuje i vjersku raznolikost i toleranciju. Nove europske generacije odgojene su u duhu koegzistencije i tolerancije. Nae razlike ine nas jaima i obogauju nae ivote i obiaje. Oni nas ne bi trebali dijeliti, naprotiv, trebaju nas zbliavati. Izgradili smo snane legislativne mehanizme kako bismo se borili protiv svakog oblika diskriminacije bez obzira na osnove. Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je sada konstitutivan dio acquis commautaire, osigurava osnovne odredbe koje jame slobodu vjeroispovijesti u europskom kontekstu, rekao je Vandoren. Istaknuo je vanost koju EU daje konstantnom dijalogu s crkvama, vjerskim organizacijama i zajednicama, kao i filozofskim i nevjerskim organizacijama. Ve poetkom 1980-ih Jacques Delors, predsjednik Europske komisije, uspostavio je dijalog s crkvama i vjerskim zajednicama, uviajui kako je to jedinstvena prilika da se one ukljue u europski integracijski proces. EU smatra te dijaloge vanim instrumentima sudionike demokracije. Uvjeren sam da e Hrvatska sa svim svojim vjerskim zajednicama igrati vanu ulogu u tom procesu i pomoi u daljnjem razvoju boljeg razumijevanja meu razliitim vjerskim zajednicama, dravnim institucijama i drutva u cjelini. Takoer sam uvjeren da e otvorenje Islamskog centra posluiti toj svrsi, zakljuio je Vandoren. Josip Leko, predsjednik Hrvatskog sabora, istaknuo je da je otvaranje Islamskog centra u Rijeci potvrda dobrog suivota pripadnika razliitih vjera u Hrvatskoj. Islam i muslimani vrlo su se dobro uklopili u hrvatsko drutvo i znaajno doprinose njegovom razvoju i napretku. Podsjetio je da je u pogledu priznanja islama kao ravnopravne religije Hrvatska ak i prednjaila pred ostatkom svijeta. Naime, Hrvatski sabor je jo 1916. usvojio Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Pravo na slobodu vjere nije samo jedno od temeljnih ljudskih prava, kao i svaki drugi svjetonazor, dio je ovjekovog identiteta, to je ono to ini njegovo ja i njegovu osobu. To je ono to ovjeka ini jedinstvenim, razliitim u odnosu na druge i, s njegovim drugim stavovima i osobinama, neponovljivim. Tu u ovjeku progovaraju svijest i savjest, dvije najvanije ljudske odrednice. Onemoguavanje ili ograniavanje prava pojedincu da slobodno ispovijeda svoju vjeru i njeguje vlastite kulturne obiaje bez ugroavanja tuih prava i sloboda moemo usporediti sa sakaenjem tijela, nakon ega ono moe i dalje funkcionirati, ali oteano i nerijetko popraeno patnjom. Danas je pravo zadovoljstvo biti na ovome mjestu i imati zaista posebnu ast sudjelovanja na sveanosti otvorenja Islamskog centra Rijeka. Ovo je istinska sveanost slobode i demokracije u njezinom moda najljepem, svakako najplemenitijem obliku. Islamski centar Rijeka predivan je spoj razliitosti vjerskih, kulturnih i nacionalnih svjetonazora i osjeaja te sklada koji postoji izmeu pripadnika islamske vjeroispovijesti i veinskog stanovnitva u Hrvatskoj. Za te primjerene i harmonine odnose zasluni su nai sugraani muslimani, kao i hrvatska drava i graani Hrvatske. Dananje sveano otvaranje Islamskog centra Rijeka prua ohrabrenje i nadu da dijalog, suradnja te uzajamno razumijevanje i potovanje vode prema napretku i dobrobiti svih u Hrvatskoj i ire, rekao je Leko. Mr. sc. Orsat Miljeni, ministar pravosua, predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i izaslanik predsjednika Vlade RH Zorana Milanovia, naglasio je da Islamska zajednica ima dugu povijest ivota i djelovanja na naim prostorima. Tradicionalno dobra suradnja Vlade RH i Islamske zajednice u Hrvatskoj iznjedrila je i Ugovor o pitanjima od zajednikog interesa, kao dokaz otvoreno-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

15

BONJACI U HRVATSKOJ
sti obiju strana na spremnost za dijalog. Istaknuo je da je uspjena meusobna suradnja primjer dobre prakse odnosa izmeu drave i vjerske zajednice. Po uzoru na dosadanju suradnju izmeu hrvatske drave i Islamske zajednice u Hrvatskoj, elim da i ovaj Centar zapone i ivi svoj rast i razvoj ostvarujui najuzvienija vjernika oekivanja, a kao uzor primjernog suivota vjere i drutva u najirem smislu, kako naoj, tako i meunarodnoj drutvenoj zajednici, rekao je ministar Miljeni. lje biti primjerom dobre suradnje s dravom i tolerantnog suivota sa svim vjerskim zajednicama, da e biti primjer regiji, ali i itavoj Europi. U tome ete imati moju punu podrku, rekao je predsjednik Josipovi. Bakir Izetbegovi, bonjaki lan Predsjednitva BiH, rekao je da poruke koje se upuuju iz Hrvatske imaju svoju historijsku teinu i snagu o kojoj e svjedoiti i budue generacije, pogotovo zato to se zajedniki i iskreno alju nepuna dva mjeseca prije ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska je dobro mjesto za ivot Bonjaka muslimana. Nain na koji je rijeen njihov status moe biti primjer i drugim evropskim zemljama. Oni ovdje ive slobodno i ostvaruju u punoj mjeri svoja nacionalna i vjerska prava. Uvjeren sam da e tako biti i ubudue. Mi muslimani vjerujemo u ajet iz Kurana asnog u kojemu stoji da je Bog razliite narode na zemlji stvorio kako bi se upoznavali. Znamo da emo na ovom svijetu nastaviti ivjeti zajedno, jedni pored drugih ili jedni sa drugima, pa je potpuno pogreno teiti dominaciji jednih nad drugima. Nae su razliitosti nae bogatstvo, nikako nedostatak. Na meusobnom potovanju i uvaavanju trebamo graditi budunost. Za to nema bolje simbolike od ove dananje. Kao odgovorni ljudi u vremenu u kojem ivimo imamo obavezu uiniti sve da se bolje razumijemo, da jedni druge ne ignoriemo i ne ugroavamo, da ne donosimo zakljuke na osnovi predrasuda, nego da jedni o drugima uimo s puno dobre volje, uvaavanja i iskrenosti. Vjerujem da 1.001 kilometar nae meusobne granice, koja e uskoro postati i granica BiH sa Evropskom unijom, nee biti nikakva eljezna zavjesa, nego da emo zajedniki tu granicu ispuniti takama spajanja i jo intenzivnije saradnje. Dananji dogaaj, u svojoj punoj pozitivnoj simbolici, nadilazi kontekst odnosa dvije susjedne zemlje i alje dobre signale cijelom svijetu, a posebno ovoj naoj regiji nakon svih dramatinih deavanja u bliskoj prolosti, rekao je Izetbegovi.

Islamska zajednica primjer dobre suradnje i tolerantnog suivota

Prof. dr. sc. Ivo Josipovi, predsjednik Republike Hrvatske, rekao je da Rijeka damija, koja je smjetena u blizini nekoliko kranskih bogomolja, alje poruku da su razliitost i zajednitvo mogui i dobri, te da su muslimani u Rijeci i Hrvatskoj sudionici zajednikog cilja rada na dobrobiti svoje domovine. Tolerancija razliitosti, razgovor i suradnja temelj su ivota u svakoj zajednici obiteljskoj, radnoj i vjerskoj, u dravi i u drutvu. Oni su tlo na kojem rastu ljudska prava i slobode. Hrvatska je prostor na kojem ljudi stoljeima ive zajedno u razliitosti. Raznolikost tradicija, religija i nacija nae su bogatstvo. I islamska tradicija je utkana u tkivo hrvatske drutvene i duhovne povijesti. Kao i ostale manjinske tradicije obogauje hrvatski kulturni identitet. Zbog toga je zadatak hrvatske drave da u sklopu demokratskih procesa razvija politiku kulturu koja titi legitimne interese svih vjerskih zajednica i ona je u tome, moram to s ponosom rei, uspjena. Zalaem se za to od poetka svoga mandata i neu se umoriti. Hrvatska je zemlja vjerskih prava i vjerskih sloboda. Uvijek istiem vanost toga. Ovo je jedina domovina koju imamo i imperativ za sve treba biti moi ivjeti zajedno, u ozraju meusobnog povjerenja i zajednike vjere u budunost. A svi vi, Bonjaci, Albanci, Hrvati, Romi, Arapi, Turci i ostali pripadnici Islamske zajednice u Hrvatskoj upravo to pokazujete sve ove godine. Kad je bilo najtee, pokazali ste kako se brani i kako se gradi Hrvatska. A danas pokazujete kako se u Hrvatskoj ivi i radi u interesu domovine, rekao je Josipovi. Naglasio je da su elnici Islamske zajednice u novoj hrvatskoj dravi od poetka svesrdno sudjelovali u izgradnji demokratskog drutva, razvijajui prijateljske i suradnike odnose s dravnim tijelima. Bili su primjerom razlonog i domoljubnog ponaanja i meureligijskog razumijevanja i tolerancije. Uvjeren sam da e Islamska zajednica nastaviti kontinuitet aktivnog zauzimanja za ljudske i demokratske vrijednosti. Uvjeren sam da e se nastaviti zalagati za meureligijske inicijative kada su u pitanju vjerska, ali i praktina ivotna pitanja. Uvjeren sam takoer da e Islamska zajednica i da-

Civilizacijsko dostignue vrijedno velikog potovanja

Mons. Enco Rodinis, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, podsjetio je prisutne na odluke Drugog vatikanskog sabora, koji je nas krane katolike nauio da Boji naum spasenja obuhvaa i one koji priznaju Stvoritelja, meu koje pripadaju u prvom redu muslimani; priznajui da dre Abrahamovu vjeru, oni se s nama klanjaju Bogu Jedinomu i Milosrdnomu, koji e suditi ljude na Sudnji dan. Izrazio je radost zbog zrelosti rijekog i hrvatskog ozraja u kojemu je zajamena sloboda vjeroispovijedanja i omoguena gradnja bogomolja. Puno puta, i s najviih mjesta Islamske zajednice u Hrvatskoj, pohvaljen je odnos Hrvatske prema Islamskoj zajednici i izraena elja da hrvatski model toga odnosa bude

Ivo Josipovi, predsjednik RH

Bakir Izetbegovi, lan Predsjednitva BiH

16

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

Zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi uzor i drugim zemljama u Europi i svijetu. I kao to imamo puno razumijevanje za tenje brae muslimana da svuda gdje ive imaju mogunost podizanja svojih bogomolja, apeliramo na sve, prisutne i neprisutne, koji su u mogunosti da se zauzmu, kako bi se i u zemljama u kojima veinu ine muslimani, i kranima omoguilo podizanje njihovih bogomolja, u skladu i s bliskou naih religija, i s naelima pravednosti i slobode vjere, rekao je mons. Rodins. Zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, uvodno je istaknuo da se inom otvorenja Islamskog centra svjedoe demokratska, vjerska, kulturna i civilizacijska postignua koja su na ponos i zadovoljstvo svih onih koji su svoje ivote utkali u neovisnost Republike Hrvatske. Pred muslimanima u Hrvatskoj je zadatak izgradnje mostova, koji povezuju Istok i Zapad, te centara koji e biti istinski rasadnici ljubavi, dobrote, novih spoznaja, meusobnih upoznavanja i meucivilizacijskih susreta. Muftija Hasanovi je podsjetio da je Islamska zajednica u Rijeci utemeljena 1966. godine zahvaljujui maloj i dalekovidnoj grupi entuzijasta i pobornika dobra u sastavu Muhamed Tokali, Fajko Hadialagi i Sadik Hadijusufovi, koji su ve 1968. godine uvidjeli potrebu za izgradnjom islamskog centra. To je kao ideja sazrijevalo da bi se konkretnije tome pristupilo 1984. godine, kada je zatraena prva lokacijska dozvola. Sve se intenziviralo 2006. godine. Ovdje smo danas da poaljemo poruku Europi i svijetu kako se grade i njeguju dobri odnosi u multikulturalnom drutvu. I ovo je potvrda onih esto izgovaranih mojih rijei: Hrvatska moe biti primjer kako Europi u rjeavanju muslimanskog pitanja, tako isto i muslimanskim zemljama u rjeavanju manjinskih kranskih problema. Svi smo ponosni na ovakav status matine drave prema nama, i kao vjernice i vjernici zazivamo Boju pomo da svugdje u svijetu budu zadovoljene sve vjernike potrebe, rekao je muftija Hasanovi. Zahvalio se dobrim i plemenitim ljudima koji nisu alili svoj imetak i vrijeme u radu za ope dobro. Mnogo je onih koji su upisani u knjigu graditelja vakifa Islamskog centra u Rijeci. Pritom je posebno istaknuo katarskog emira Al-Thanija. elim vjerovati da e rijeki Islamski centar biti uvertira u jaanje vjerske, kulturne i gospodarske suradnje izmeu Republike Hrvatske i Drave Katar. Siguran sam da e ovaj Centar pojaati i turistiku ponudu cijele Primorsko-goranske upanije Islamski centar bit e mjesto na kojem e se slaviti i veliati ime Boje, svjetionik islama koji e prezentirati islam u njegovoj punini i savrenosti i na taj nain sprjeavati sve oblike radikalizma koji iskrivljuju sliku nau dinu vjeru islam, Centar e omoguiti i drugima da nas upoznaju i

Reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi na taj nain izbjegavamo svaki oblik islamofobije koji, na alost, u nekim zemljama postoji, rekao je muftija Hasanovi. Mr. sc. Husein ef. Kavazovi, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, rekao je da je otvaranje Islamskog centra u Rijeci veliki dan muslimane Hrvatske i samu Republiku Hrvatsku. Na njenoj teritoriji, u okviru njenih granica, njezini graani su osvojili svoju slobodu, svoje pravo da se u toj zemlji osjeaju svoji na svome, da slobodno ispovijedaju svoju vjeru u Jednoga Boga i da, voeni tom vjerom, oplemenjuju ivot ove prelijepe zemlje. To je civilizacijsko dostignue vrijedno velikog potovanja. Ovdje, u ovoj damiji, obitava na duh i na identitet, po kojem mi jesmo muslimani, batinici Ibrahimove vjere u jednog Boga, zajedno s kranima i jevrejima. Korijeni su nam isti, a mladice koje su izrasle govore o mudrosti Stvoritelja da nas uini sebi spoznatljivim. ovjek je od svog postanka upoznavao sebe gledajui u lice drugoga, jer svoje nije mogao vidjeti. Vjera je bila i ostala tkivo koje povezuje ljude na Zemlji, ona koja pojanjava i tumai ciljeve i smisao ljudskog ivota. Naa postignua, duhovna ili materijalna, svejedno, rezultat su zajednikih napora svih nas, tokom duge historije i u tekim vremenima, emu svjedoimo i danas u Rijeci, naglasio je reis Kavazovi. Rekao je da sljedbenici Knjige ljudi Tevrata i Zebura/Tore i Psalmi, Indila/Evanelja i Kurana ispovijedaju vjeru u Jednoga Boga, Koji se Svojom rijei obratio ljudima. U svakoj od njih isti je Glas Boji. Istaknuo je elju za jaanje meusobne ljubavi: Neka zvuk zvona sa naih crkava i katedrala i glas mujezina s ove damije dre naa srca budnim za Boju rije, za Njegovu velianstvenu mudrost: O ljudi, Mi smo vas od jednog mukarca i jedne ene stvorili i na narode i plemena vas podijelili da biste se upoznali, najbolji od vas su oni koji su najbogobojazniji. Naglasio je da je vjera jedino pravo i trajno utoite za ljudski rod: Plemenitost, moral, dobrota, portvovnost i druge vrline njezina su temeljna odreenja, ono po emu vjera jeste vjerom i bez ega je zapravo i nema. Uz to, vjera teite stavlja na odgoj i vrijednosti porodinog ivota. U naem vremenu, u kojem, naalost, nemoral i brojni poroci imaju nezamislive mogunosti promocije, brak i brani ivot moraju biti naa zajednika briga, jer u braku se zainje svako dobro i vodi ivot s kojim je Stvoritelj svjetova zadovoljan. Brak je sigurno krilo, puno ljubavi i panje, iz kojeg se razvija zdravo potomstvo. Zbog toga, Islamska zajednica i druge vjerske zajednice ne mogu odustati od stalnog apeliranja da se brak i porodica zatite i da im se prui svaka pomo, isto onako kako je to inio Zekerija, a.s., rijeima: Gospodaru, podari mi estito potomstvo od Sebe, jer ti usliava molitve.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

17

BONJACI U HRVATSKOJ
Reis Kavazovi je istaknuo potrebu jaanja svijesti da ne ivimo sami, odijeljeni od svijeta. Zato nam valja razumjeti ljudske slabosti. Svi skupa smo jedna velika porodica ili velika zgrada, iji zidovi se meusobno dre, kako je rekao Boji poslanik Muhammed, a.s. S druge strane, Allah Uzvieni u Kuranu poziva ljude: Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu. Kavazovi je izrazio elju da taj plemeniti poziv bude naa zajednika poruka svijetu, naa svojevrsna prisega za zajedniko injenje dobroinstva i njegovanje estitosti. Povijest svjedoi da je ljudski ivot bio pozornica sukoba i iznevjerenih povjerenja. Blagost i pratanje, ispunjavanje obaveza i dranje do date rijei odlike su vjere naeg poslanika Muhammeda, a.s. Emanet vjere kojeg preuzimamo od njega, kao zajednica, obavezuje svakog od nas i sve generacije koje e dolaziti poslije nas. Ovaj grad nam je u dananjem danu jo vie otvorio svoja vrata, a ova drava pokazala da se prema muslimanima odnosi kao prema svojim graanima. Za njenu slobodu mnoga naa braa su poloili svoje ivote i zato se danas prisjetimo njihove velike rtve. Nae potovanje prema ovoj zemlji i njenim dobrim ljudima neka bude trajna obaveza svih nas. Strpljivo gradite i uvajte steeno povjerenje. Okrenite se jedni prema drugima! S vjerom ete biti spremni na pratanje, jer Strpljivo podnositi i pratati tako treba svaki pametan postupiti. (Kuran, al-Shura, 43) Danas, odavde iz Rijeke, Republika Hrvatska u svijet alje poruku ljudima u Evropi i islamskom svijetu da svima njima podjednako pripadaju i istok i zapad. Hrvatska je zrelo drutvo, otvoreno za sve svoje graane i sve vjerske skupine i zbog toga je zasluila svoje mjesto u srcima svih nas. Ovaj kozmopolitski grad Rijeka bio je i ostao grad otvorenih kapija za svakoga tko u miru dolazi i tko ima to da ponudi. Muslimani e ponuditi ono najbolje to u svojim prsima nose, ljubav prema gradu i njegovim graanima, rekao je reisu-l-ulema Husein Kavazovi.

Katarski ministar Gajs bin Mubarek Al-Kuwari Hrvatskoj stvara ive ideje koje pokazuju veliinu vjere u kojoj vjeruje, i navjeuje svjetovima duh mira, tolerancije, suivota i solidarnosti koje islam afirmira, kako bi ovjek bio poteen propasti, nakon to je poaen meu stvorenjima i postavljen za Bojeg namjesnika na Zemlji. Mi teimo da musliman u Hrvatskoj iskoristi svoje povijesno iskustvo u upravljanju razlikama i da oblikuje model za ostale zemlje u koje postoji etnika raznolikost i multikulturalizam. elimo da istakne vrijednost islama kao vjere umjerenosti i srednjeg puta, koje e iriti meu svojim pripadnicima, kako bi potvrdio svoju pobjedu nad sloganima sukoba i ekstremizma, koje vrlo esto proizlaze iz loeg razumijevanja religije i njenih plemenitih namjera. Oekujemo od ovdanjeg muslimana da bude graditelj prepoznatljive civilizacije, veleposlanik islamskog ummeta ili muslimanske zajednice, koja je ovjeanstvu dala civilizaciju koja je iznjedrila velikane, ija djela su vidljiva i dan-danas. Ovo zdanje je svjetionik koji e ostati svjedokom za ono to islamski ummet ili zajednica oekuje od muslimana u Hrvatskoj i cijelog Balkana Za svakog graanina Hrvatske, ona e biti prostor za upoznavanje i dijalog, kako bi izgradili i istaknuli veze izmeu sastavnica hrvatskog drutva, koje traju vie stoljea i koje su prole kroz razna iskustva. Kroz taj dugi put potvreno je da su zajednika suradnja, suivot i tolerancija iste valute koje imaju trajnu vrijednost, te da sigurno drutvo jednako prihvaa sve svoje pripadnike, naglasio je Al-Kuwari. U nastavku obraanja prisutnima citirao je 13. ajet sure ElHudurat: Ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Boga je onaj koji Ga se najvie boji, Bog, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. Istaknuo je da u navedenom kuranskom ajetu Allah poziva na nunost pokoravanja Njemu, daje preporuku za jednakost u porijeklu ljudske vrste i istie jednakost u stjecanju vrlina. Kroz ova znaenja ostvaruje se upoznavanje. To je pozitivni pojam kojim se ostvaruje zajednika suradnja u ivim, izgraenim vrijednostima kroz koji se otvara put dijalogu kao i kompatibilnost za injenje dobra u irokom krugu odnosno krugu svjetova. Uvjereni smo da e ovaj centar uz Boju pomo i mudrost imama i onih koji su zadueni za njegovo odravanje, odigrati ulogu koja se od njega oekuje i da e uistinu biti duhovna oaza i prepoznatljiva kola znanja, ako Bog da, rekao je katarski ministar Gajs bin Mubarek Al-Kuwari. q Ismet ISAKOVI

Civilizacijski posrednici izmeu islamskog i ostatka svijeta

Gajs bin Mubarek Al-Kuwari, katarski ministar za vjerska pitanja, rekao je da je emir Al-Thani donirao financijska sredstva iz vrstog uvjerenja o nunosti potpore i pomoi muslimanima u neislamskim zemljama, kako bi bili civilizacijski posrednici izmeu islamskog i ostatka svijeta, ukljuujui i njegove razliite religije, kulture i civilizacije. Islamski je svijet danas u prijekoj potrebi za ovim podesnim i kulturnim posrednikom, pogotovo nakon to su neki pojedinci uspjeli usaditi ideju sukoba civilizacija u umove i due, te nacrtati iskrivljenu sliku i predodbu o islamu i muslimanima. Sliku ije su iskre zahvatile i muslimanske zajednice u neislamskom svijetu, to je rezultiralo politike i vjerske napetosti i krize, te pozive na nesnoljivost i fanatizam. Cilj ovog podesnog posrednika je da, shodno islamskim spoznajama, omogui instituciju koja e slijediti srednji, umjereni put, ime se stvara odgovarajua i uravnoteena kultura pogodna za sredinu u kojoj ivi, pomou koje e sauvati svoje moralne i duhovne vrijednosti i omoguiti napredno obrazovanje, koje e se pozitivno aktivirati u drutvu, i na taj nain ispravljati iskrivljenu sliku o islamu i muslimanima. Cilj ovog posrednika je, takoer, omoguiti praktine, znanstvene vjetine, koje e imati kljunu ulogu i doprinos u razvoju njegove domovine u suradnji s ostalim graanima, bez obzira na njihovu religijsku pripadnost, sukladno Povelji o dravljanstvu, te omogui sredstva i vjetine kako bi dao svoj doprinos u izgradnji bliskih veza izmeu njegove domovine i islamskog svijeta, rekao je Al-Kuwari. Istaknuo je Islamski centar u Rijeci savreno arhitektonsko remek-djelo, te izrazio elju da muslimani u Hrvatskoj budu ponosni na svoju tradicionalnu vjersku kulturu. Mi teimo da musliman u

18

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

3. MEMORIJALNI DANI EFIKA PEZEROVIA (ZAGREB, 10.-11. SVIBNJA 2013.)

U ast heroju efiku

U petak i subotu, 10. i 11. svibnja 2013., u Zagrebu su po trei puta odrani Memorijalni dani efika Pezerovia. U spomen na efika Pezerovia, prvog poginulog hrvatskog branitelja Bonjaka i u poast svim Bonjacima braniteljima koji su dali ivot za Hrvatsku u Domovinskom ratu, manifestaciju tradicionalno organizira Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. Sudbina 23-godinjeg policajca efika Pezerovia simbol je oko 1.100 Bonjaka branitelja koji su svoje ivote dali za slobodu Republike Hrvatske. ka, Redom Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana s posrebrenim i pozlaenim pleterom. Takoer, dodijeljen mu je i in samostalnog policijskog narednika. Sutradan, 11. svibnja, u okviru cjelodnevnog programa odrani su turniri u malom nogometu, ahu, stolnom tenisu i badmintonu za ene. Po prvi puta otran je i maraton na relaciji Policijska kola Josip Jovi O itnjak u Petruevcu, u duini od 12 kilometara. Osim toga, odran je i prigodni kulturno-umjetniki program. U sportskim natjecanjima i kulturno-umjetnikom programu sudjelovalo je oko 200 uesnika iz Hrvatske, BiH i Austrije (iz Zagreba, Labina, Gunje, Sarajeva, Tuzle, Brkog, Klagenfurta i Bea). Evo i pobjednika U badmintonu za ene pobijedila je Selma Lii iz Gunje, drugo mjesto je osvojila Ajsela Zahirovi (Sarajevo), a tree Ajla Selimovi (Gunja). Na turniru stolnotenisaa sudjelovalo je 35 natjecatelja. Pobjednik je Toni Antunovi iz Zagreba, drugo mjesto osvojio je Amir akovi (Tuzla), a tree Rijad Muslimovi (Be). U natjecanju ahista (34 natjecatelja) prvo mjesto je osvojio Asim Kubura, drugo Boris Ranogajec, a tree Marko iak. Najzanimljivije natjecanje je bilo u malom nogometu, u kojem je nastupilo 8 malonogometnih momadi: Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreb, Policijska kola Josip Jovi, Labin, NK Zagreb, Policijska postaja rnomerec, Policijska akademija, Replay i Gunja. Pobijedila je ekipa Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, ispred malonogometnih momadi Gunje i Repleya. q Ismet ISAKOVI
Kao dragovoljac, u srpnju 1991. 23-godinji policajac efik Pezerovi iz Policijske postaje rnomerec, zajedno sa svojom grupom poslan je u obranu Pounja. U napadu srpske paravojske i bive JNA kod Struge Banske neprijateljska granata ga je teko ranila u glavu i ruku. Nakon to je napredovanje Srba u Strugi zaustavljeno, osoblje saniteta ga je zajedno s ranjenim kolegama, Dragom Matijeviem i Ivanom alcem, vozilom hitne pomoi trebalo prevesti u sisaku bolnicu. Meutim, na raskriju u Kuljanima vozilo su izreetali pripadnici tzv. seoske strae, a putnici su zarobljeni. Medicinski tim je odveden u vojni logor u spomen domu Bratstvo-jedinstvo na avi brdu i poslije je razmijenjen, a ranjenim policajcima Matijeviu i alcu od tog trenutka gubi se svaki trag. Prema svjedoenjima, mjetana Kuljana koji su izbjegli u BiH i povremeno amcem prelazili preko Une kako bi obili kue i nahranili stoku, u staji su nali ovjeka koji je bio ranjen, glava mu je bila zamotana zavojima, a na ruci je imao longetu i bromilu za primanje infuzije. Pomislili su da je mrtav i iz oblinje kue pozvali skupinu ljudi iz sela koja je ranjenika izvela iz staje i odvela. Pod izgovorom da ga vode u tab Teritorijalne obrane, ranjenog i golog do pasa skupina je provela Pezerovia kroz mjesta Kirinica, Jovac, akanlije i Lotine kako bi se mjetani na njemu iivljavali. Svi su bili naoruani automatskim pukama. Svjedok je potvrdio da su ranjenika doveli pred kolu u Jovcu i pozvali ljude da ga tuku. Tko ga je dohvatio, taj ga je tukao, rukama, nogama, kundakom, 10 do 15 minuta. Nastala je guva i u jednom trenutku Pezerovi je uspio pobjei, ali su ga uhvatili, vezali icom i ubacili u prtljanik stojadina u kojem su ga odvezli u pravcu kanlija. Nakon muenja i mrcvarenja, ranjenog efika Pezerovia doveli su do jedne livade kod Zrina i ubili iz vatrenog oruja. q

Izloba o rahmetli efiku Pezeroviu Sveano otvaranje 3. Memorijalnih dana efika Pezerovia odrano je u petak 10. svibnja, u veernjim satima, u Osnovnoj koli itnjak na zagrebakom Petruevcu, gdje je rahmetli efik i odrastao. Voditeljica programa, studentica Selma Pezerovi, ispriala je Pezerovievu kratku biografiju: efik Pezerovi roen je 1968. godine u Palanci pored Brkog u BiH, odakle odlazi u Zagreb gdje zavrava osnovnu i srednju kolu. U ljeto 1990. kao dragovoljac pohaa obuku za specijalne postrojbe, a u rujnu ulazi u djelatni sastav MUP-a kao redarstvenik. 24. srpnja 1991. kod Kozibroda na Baniji biva teko ranjen od neprijateljske granate, a vozilo hitne biva zarobljeno i od tada se Pezeroviu gubi svaki trag. I tako sve do svibnja 2002., do dana ekshumacije njegovih posmrtnih ostataka, koji su nakon toga sahranjeni na zagrebakom groblju Mirogoju. Pokopan je 18. svibnja 2002. u Aleji branitelja uz visoke vojne poasti. Mr. Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, zahvalio se svima koji su pomogli organizaciji ovoga skupa, posebno Policijskoj postaji rnomerec. Molio bih sve vas da svoju djecu kod kue uite pravu istinu o Domovinskom ratu, ne zato da bi nekoga mrzili, nego da znamo da smo mi svoji na svome", rekao je Bukvi. Nakon prigodnih govora, predstavljana je knjiga Prvi hrvatski redarstvenik autora Davora Runtia, koja govori o ustroju i djelovanju prve oruane dobrovoljake postrojbe RH i ratnoj sudbini prvih hrvatskih redarstvenika. Knjiga sadri brojne slike, dokumentaciju, popis svih redarstvenika, zapovjednika, ranjenih i poginulih. Osim toga, u predvorju petrueveke kole postavljena je izloba o rahmetli efiku Pezeroviu, na kojoj su izloene fotografije, novinski lanci i odlikovanja koja su mu posmrtno uruena. Naime, za svoj doprinos obrani Hrvatske efik Pezerovi je, izmeu ostalog, posthumno odlikovan i Spomenicom domovinskog rata i medaljom Prvog hrvatskog redarstveni-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

19

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA MONOGRAFIJE SEVDALINKA ALHEMIJA DUE U PULI

Izvorna bosanska filozofija

Promocija monografije Sevdalinka alhemija due, koju je objavila Izdavaka kua Rabic iz Sarajeva, upriliena je 11. svibnja 2013. u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Organizator predstavljanja bila je Nacionalna zajednica Bonjaka Istre (NZBI), a pokrovitelj Istarska upanija. Pored autora prof. dr. Esada Bajtala, o monografiji su govorili prof. psihologije Devdet Hadiselimovi, glavni urednik Rabica Goran Mikuli i prof. dr. Jusuf ehanovi, potpredsjednik NZBI. Knjiga koja je pred nama je o bolu koji pjeva, kako stoji u podnaslovu, ali i o mnogim drugim znaajkama, na poetku svog osvrta na monografiju istaknuo je prof. Hadiselimovi, roen u BiH, a ve dugo graanin Pule. Esad Bajtal nudi nam zaudnu analizu kompleksnog fenomena kao to je sevdalinka, koja je davno fascinirala Fortisa i Goethea. Nedavno je u Rovinju, Amira Medunjanin, svjetski poznata interpretatorica sevdalinke, oduevila auditorij Avantgard jazz festivala. Monografija dakle dolazi u pravom vremenu znaajnog buenja interesa za sevdalinku. No, Googlate li neete nai lako biografiju Esada Bajtala, ali jednu bitnu odrednicu moete nai: nesposoban (?) da bude podoban. Rije je o intelektualcu u dobrom smislu rijei, ovjeku s jasnim moralnim stavom i angamanom, naglasio je Hadiselimovi. Istaknuo je da autor u uvodu knjige ulazi u bit sevdalinke, no knjiga je uz sva promiljanja o sevdalinki i opsena antologija sevdalinke. Naime, skoro na svakoj stranici Bajtal navodi i/ili analizira tekst neke sevdalinke. Zato alkemija u naslovu? To je psiholoki pandam kamenu mudrosti alkemiara pa zahvaljujui toj alkemiji nekako se lake izlazi nakraj s ljubavnim jadima. Rodno mjesto sevdalinke je enja, elja, otpor pa i pobuna. Kao djeak rastao sam u Bosni i sjeam se konteksta i formi te pobune Pobjegla je sa znai da je djevojka pobjegla s mladiem kojeg je ona odabrala, a to je onda znailo i dui ili krai prekid kontakta sa svojom obitelji. Osim o boli, enji i ljubavnim jadima u sustavu dogovorenih brakova u tzv. avlijskoj kulturi i svojevrsnoj izolaciji djevojaka, autor knjige u nizu poglavlja analizira ostala znaenja i obiljeja sevdalinke: potraga za sobom i svojim pravim identitetom, ljubavne igre, spektar prijestupa i zabrana, iskrivljavanje i skrnavljenje sevdalinke, o aktu pjevanja/interpretiranja te aktu sluanja/osjeanja. Jedno od poglavlja, naslovljeno Kristali ljubavi, rasprava je o ljubavi kojoj je teko postaviti granice idejne, rasne, vjerske Razliitim aspektima ljubavi tog kompleksnog sentimenta, Bajtal je predoio ilustracijama iz sevdalinki. Jedva da se moe nai stranica u ovoj knjizi bez jednog ili vie citata neke sevdalinke i to uvijek kao ilustracija nekog aspekta ljubavi, odnosa dvoje ili vie ljudi. Pri tome autor se oslanja na bogatu literaturu pozivajui se na brojne autore: Barthes, Epstein, Evola, Focht, Dizdar, De Rougemont, Hegel, Jung, Fromm, Weininger, Camus, Finkelkraut, Zeldin, pa sve do suvremene neuroznanstvenice i psihijatrice Louann Brisendine, autorice knjiga enski mozak i Muki mozak. Posebna je vrijednost nastojanje da se sevdalinka povee sa srodnim glazbenopoetskim formama drugdje u svijetu: portugalski fado, ameriki blues i jazz openito. Autor se potrudio i da razbije neke mitove ili nacionalna svojatanja sevdalinke, a jedan od njih je da je sevdalinka narodna pjesma. To nije narodna pjesma, jer su, kae Bajtal, autori sevdalinke, tekstova i glazbe, najee poznati, ali je narod pomogao

Promocija knjige o sevdalinkama u Puli da se ona odri kroz tako dugo vremena. Primjerice sevdalinku Ruse kose curo ima svojatali su ak pet naroda Turci, Bugari, Makedonci, Srbi i Bosanci. Premda naziv sevdalinka dolazi iz turske rijei sevda ljubav, autori i interpreti koji su zasluni za kontinuitet sevdalinke pripadaju raznim nacionalnostima. Na splitskoj promociji Bajtal nastanak sevdalinke vezuje za godinu 1574. i nesretnu ljubav mladog trgovca Adila i Mare Vorni, opjevanoj na nain sevdalinke, a o kojoj je Luka Boti 300 godina kasnije napisao spjev Bijedna Mara, rekao je prof. Hadiselimovi. Sevdalinka je more koje se iscrpsti ne moe. Ona je strano ustalasano more koje vas nosi. Razmiljajui o njoj i kroz nju shvatio sam da je sevdalinka jedina izvorna bosanska filozofija, u stihu i malopoetskoj formi i ona je vrlo avangardna, rekao je autor Esad Bajtal. Podsjetio se na dramu Samuela Becketta U oekivanju Godota, u kojoj glavni junaci ekaju Godota, osobu koja se nikad nee pojaviti, a s kojom je Beckett 50-ih godina napravio revoluciju u svjetskoj knjievnosti. Meutim, kada se proe kroz povijest sevdalinke shvatite da Beckett kasni dva-tri stoljea, jer Godota su ekali prije njega. O tome najbolje svjedoi pjesma to nam nema sa Drine vedrine, u kojoj je iznesena tema ekanja davno prije Becketta. Otvorenost sevdalinke i njenu korespondenciju sa svjetskim tokovima istoka i zapada potvruje sevdalinka Kraj tanahna adrvana nastala po prepjevu pjesme Der Asra (djevica), pjesnika svjetskog bola Heinricha Heinea. Pjesnik je poetsku priu naao u legendi starog jemenskog plemena Azra, iji momci kada se zaljube, a ne mogu da ostvare svoju ljubav, da dobiju onu za kojom ude, odlaze u pustinju ili u rat: u rat da skonaju naprasno, a u pustinji da presvisnu od vlastitog bola, jer nisu spremni ivjeti bez realizirane ljubavi. Iza njih su ostajale djevice, a oni su umirali mladi. I to e poslije poezija preuzeti: umrijeti mlad e postati svjetski poznati trend. Umiranje od ljubavi je zatitni znak sevdalinke, a to je ona njena mo da povue, ne samo u ivot, u nevjerojatno, u nemogue, u poeziju Sevdalinka je ponor koji kada se vie nema gdje, vue u smrt, jer se samo jo tamo moe nai smiraj od prevelike boli. I zato sevdalinka jeste pjesma bola i u isto vrijeme radosti, pjesma radosti koja boli i pjesma bola koji pjeva i u tome je njena veliina. Dakle, sevdalinka je uspjela da i to inkorporira u sebe, zakljuio je Esad Bajtal. q Asim ABARAVDI

20

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

SVEANA AKADEMIJA MATURANATA ISLAMSKE GIMNAZIJE DR. AHMEDA SMAJLOVIA

Trea generacija maturanata

Sveana akademija tree generacije maturanata Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia odrana je u subotu, 18. svibnja 2013., u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Islamska gimnazija Dr. Ahmeda Smajlovia je islamska srednja kola, koja je kod Ministarstva prosvjete RH verificirana kao srednja kola s pravom javnosti. Nasljednica je Zagrebake medrese, koja je 2009./2010. kolske godine ispratila posljednju, 15. generaciju uenika. Gimnazija ima etiri mjeovita odjeljenja sa stotinjak uenika i uenica. Treu generaciju maturanata Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia ini pet djevojaka i 11 mladia, i to: Eman Ahel, Asia Al Abdula, Aida Ali, Edita Vili, Muala Zendeli, Nermin Ahmetovi, Haris Ahmi, Vernes Delali, Ammar iki, Mohamed El Sinari, Amir Heimovi, Molham Kabbani, Anel Mai, Nedim Matinjanin, Dinko Omerehaji i Enis Omerovi. U pozdravnom govoru prof. Mevludin ef. Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije, istaknuo je da su kao srednjokolski kolektiv ponosni na ovogodinje maturante, koji su tijekom kolovanja poluili veoma dobre rezultate, o emu dovoljno govori i prosjena ocjena razreda od 4,16. Osim toga, trojica uenika Haris Ahmi, Ammar iki i Vernes Delali bili su angairani kao mujezini u Islamskom centru. Takoer, i veliki broj uenika bio je ukljuen u zbor Islamske gimnazije. Prof. Arslani je naglasio i druge uspjehe. 2012. godine u Istanbulu, ekipa u sastavu Ammar iki, Haris Ahmi, Nermin Ahmetovi, Nedim Matinjanin i Anel Mai osvojila je 3. mjesto na Balkanskom natjecanju iz arapskoga jezika. Iste godine, uenik Ammar iki je na 19. Europskom natjecanju uaa Kurana, a.., u Zagrebu osvojio 3. mjesto u kategoriji tilaveta na razini medresa, a nedugo zatim je ispred Islamske zajednice u Hrvatskoj sudjelovao na 29. Svjetskom natjecanju uaa Kurana asnog u Teheranu. Ali ono po emu e jo ova generacija biti zapamena jeste i to to je meu njima i drugi hafiz u povijesti nae kole Haris Ahmi, koji je pored silnih obveza 2010. godine uspio poloiti i hifz. Svake godine je sudjelovao na raznim natjecanjima, od kolskih do meunarodnih. Izdvajam 1. mjesto na Gradskom natjecanju iz matematike, zatim dva puta 2. mjesto na upanijskom i 9. na Dravnom natjecanju, takoer, iz matematike. Na 19. Europskom natjecanju uaa Kurana asnog, odranog prole godine u Zagrebu, u kategoriji hifza pola Kurana osvojio je 3. mjesto. Uz uenika Vernesa Delalia ove godine natjecao se iz etiri predmeta. Jednom rijeju bio je i ostat e ambasador nae kole, rekao je ravnatelj Arslani, posebno se zahvalivi Salihu Hadismajloviu, profesoru matematike, mladom razredniku ovogodinjih maturanata. Obraajui se uenicima poruio im je da uvaju, ire i njeguju ljudske i religijske vrijednosti oko kojih su se zajedno trudili tokom kolovanja. Njegujte steena prijateljstva, a znanje koje ste stekli u naoj gimnaziji nadograujte. Uvijek budite u slubi islama, muslimana, zajednice i drutva u kojem ete ivjeti, raditi i djelovati, shodno hadisu Poslanika islama Muhammeda, a.s.: Najbolji meu vama su oni koji su od koristi ljudima, odnosno zajednici, rekao je prof. Mevludin Arslani. Razrednik prof. Salih Hadismajlovi istaknuo je da se pred maturantima nalazi ivot pun nepoznanica i nepredvidivih situacija. ivot e od vas uvijek traiti da budete zrele, odgovorne i prije

Trea generacija maturanata Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia svega moralne osobe. Poznato vam je da je stjecanje znanja u islamu ibadet koji po svojoj vrijednosti zauzima vrlo visoko mjesto. Najbolje poruka je ona koju vam upuuje Allah, d.., iz sure Lukman, u kojoj Lukman kae svome sinu: O sine moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, odvraaj od hravih i strpljivo podnosi ono to te zadesi. Dunost ti je tako postupiti. Znajte da va uspjeh nije ono to vi imate, nego ono to jeste. Priroda nam je dala dva uha, a samo jedan jezik da bismo vie sluali, a manje priali. Ako govorite, onda neka vae rijei budu vrjednije od utnje. I zapamtite za kraj: obrazovan ovjek je onaj koji ima obraz, rekao je prof. Hadismajlovi. Muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, uvodno je naglasio da je Boja naredba Ui i itaj u ime Gospodara svoga koji stvara univerzalna i ne prestaje vrijediti cijelog ovjekovog ivota. Istaknuo je da su svi dosadanji maturanti Islamske gimnazije poloili dravnu maturu, uesnici su brojnih natjecanja, pri emu nije bilo nikakvih disciplinskih problema kakvi se mogu susresti u drugim kolama. Zbog svega navedenog Islamska gimnazija je poznata i priznata, ne samo u Zagrebu ve i ire. Uzvieni Stvoritelj Allah, d.., u Kuran-i-Kerimu na jednom mjestu kae: Jesu li isti oni koji znaju, i oni koji ne znaju. Mi kao ljudi moemo razmiljanjem zakljuiti da nisu, a da je tomu tako i u emu se razlika ogleda Allah, d.. na drugom mjestu u suri Fatir kae: Allaha se boje od Njegovih robova samo oni koji su ueni. Zasigurno je ovo najbolji razlog zato nas je u Svojoj prvoj objavi Stvoritelj uputio da uimo, itamo i izuavamo, jer da ne bismo grijeili, da bismo pravedni bili i pravom stazom hodili potrebna je uputa, potrebno je znanje, rekao je muftija Hasanovi. Uputio je savjet maturantima da ue, budu odgovorni prema Allahu, d.., sebi i drugima, te da se uvaju beskorisnog znanja. Posebno je istaknuo da nikada ne dozvole da stjecanje materijalnog prevlada nad stjecanjem znanja, jer je znanje ono to je trajno i to im nitko ne moe oduzeti. Ne zaboravite da je ivot prolazan i da Uzvieni Stvoritelj Allah, d.., sve vidi i sve zna, a raune za svoja poinjena djela neemo podnositi ljudima, ve Allahu, d.., zakljuio je muftija dr. Aziz Hasanovi. q Ismet ISAKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

21

BONJACI U HRVATSKOJ

OKRUGLI STOL U SPLITU U SUSRET EUROPSKOJ UNIJI

Bonjaci pred vratima EU

U subotu, 18. svibnja 2013., u Europskom domu u Splitu, u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine grada Splita, odran je okrugli stol pod nazivom Mjesto i uloga Bonjaka Hrvatske u predpristupnoj i pristupnoj fazi ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Aktivno uee s prigodnim referatima uzeli su dipl. iur. Sulejman Tabakovi, pravnik u Ministarstvu uprave RH, prof. dr. Stjepan Lapenda, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Splitu, Ishak Hodi, tajnik Sabora bonjakih asocijacija Hrvatske (SABAH), Kadro Kulain, predsjednik Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske za grad Split i Splitsko-dalmatinsku upaniju, te Ibrahim Durakovi, predsjednik KDB Preporod Split i predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine grada Splita. U uvodnom obraanju uesnicima i prisutnima na okruglom stolu, Ibrahim Durakovi je, izmeu ostaloga, rekao sljedee: Naa je zadaa i briga da organizacijom ovakvih sadraja budemo servis ne samo Bonjacima Splita i Splitsko-dalmatinske upanije, nego i svim Bonjacima u Republici Hrvatskoj. Bonjaci ne smiju, kao to su bili prije, biti na repu informacija nego moraju se organizirati tako da mogue probleme i situacije doekaju spremni. Istaknuo je da pritom Europska unija nee rjeavati nae probleme. Europska moe biti samo imperativ i pravni okvir u kojem Bonjaci mogu napokon definirati svoje probleme, te ih rjeavati onako kako se to inae rjeava u Europi. Prof. dr. Stjepan Lapenda je govorio o ljudskom pravu vjernika muslimana Splita nakon to Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postane punopravna lanica Europske unije. U svome referatu Kadro Kulain je istaknuo mnogobrojne bonjake probleme u svakodnevnom organiziranju. Precizirao je situacije u kojima se jo uvijek dobro ne snalazimo Glavni referat na okruglom stolu podnio je pravnik Sulejman Tabakovi, vjerojatno meu Bonjacima u RH osoba s najbogatijim iskustvom u hrvatskoj pravnoj regulativi. Izmeu ostaloga govorio je o prednostima i izazovima ulaska Hrvatske u EU, refleksijama na BiH... Donosimo nekoliko zanimljivih dijelova iz njegovog predavanja. Ma koliko se sada inila ne stabilnom, na temelju svih pokazatelja i anali za pravne drave, u usporedbi sa svim ostalim regijama, Europska unija danas je najstabilni je podruje vladavine prava na svijetu. Tijekom pregovora s EU Hrvatska je uvela objektivne, ja sne i nepolitike kriterije za imenovanje, eduka ciju, promaknue i stegovnu odgovornost suda ca, dravnih odvjetnika, predsjednika sudova te lanove Dravnog sudbenog vijea koji imenuju i razrjeuju suce u Hrvatskoj. Kriteriji su postali dio zakonodavstva, a ne propisa koje je donosio ministar pravosua, stranaki postavljen politi ar. Unaprijeena je kontrola sudakih imovin skih kartica. Smanjen je broj nerijeenih pred meta pred sudovima: od 2004. do 2011. za vie od 50%. Pod pritiskom EU jaa politika volja za borbu protiv korupcije. Rezultat: ojaava se antikorupcijsko zakonodavstvo, pogotovo vezano uz zapljenu imovine, proiruju se nadlenosti USKOK-a, formiraju se istraiteljski timovi, dola zi do prvih konkretnih uhienja. Ulaskom u EU Hrvati e Europskoj komisiji moi tuiti dravu ako kri propise EU. Borba protiv korupcije zahtijevat e dugotrajan napor, strune kadrove i resurse. Budui da je EU zajedni ca suverenih drava, njihovo zastupanje prese lilo bi se u drugi dom Europskog parlamenta. Ukratko, formula koja bi EU pribliila graanima glasi: prvi dom, zastupniki, predstavljao bi poli tiku volju svih graana Unije i zastupnike bi bi rali graani na euroizborima, dok bi drugi dom predstavljao volju drava lanica. Zastupnici drugoga doma birali bi se neposrednim izbori ma u nacionalnim parlamentima i predstavljali bi interese drava lanica. Ovakvim kompromi snim rjeenjem postiglo bi se istodobno jaanje osjeaja graana da su predstavljeni kroz parla mente jer bi se pojaala mo Europskog parla menta, ali i mo nacionalnih parlamenta zbog njihove uloge u biranju zastupnika Europskog parlamenta. Iako bi ovakvo rjeenje podiglo de mokratsku legitimnost EU, ostaje pitanje bi li se nacionalne vlade odrekle institucije i moi da nji hovi ministri direktno za zajednikim stolom kroje sudbinu europskih graana. Hrvatska ulazi u sustav ureenih drav nih potpora, bez povlatenog tretmana i dodjele potpora odreenim poduzetnicima i poduzei ma po politikim i slinim kriterijima. Konkurentnost potie moder nizaciju koja je nuna u uvjetima globalizacije, no za pojedine djelatnosti to znai visoke tro kove prilagodbe: nunost rekonstrukcije, nie cijene, veu kvalitetu, izvoz na nova trita, to zahtijeva dodatna ulaganja. Pravila nema: pred nosti i mane zajednikog trita ovisit e o sva kom poduzetniku, poduzeu, djelatnosti i regi ji zasebno. Ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. godine Bosna i Hercegovina e dijeliti granicu s Europskom unijom u duini od 1.001 kilometar. lanstvo u EU je dogaaj od najveeg znaaja za susjednu Hrvatsku, ali

Uesnici okruglog stola u Splitu

22

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ
e u znatnoj mjeri utjecati i na BiH. Do kakvih promjena od interesa za bh-graane e doi kada RH postane 28. lanica EU pitanje je koje ve izvjesno vrijeme, a naroito nakon to je RH potpisala Ugovor o pristupanju EU, zaokuplja domau javnost. Pitanje granica samo je jedno u nizu poluotvorenih pitanja izmeu dvije zemlje. Osim to je neophodno osposobiti hrvatske granine prelaze po standardima Europske unije, potrebno je i zavriti pitanje naina prelaska graana BiH u Hrvatsku. Meutim, poseban problem su dravljani i BiH i Hrvatske koji ive u pograninim podrujima dvije zemlje. Za njih je potrebno nai posebno rjeenje, pa e tako, ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja, graani koji ive u graninom podruju BiH i Hrvatske dobiti specijalne propusnice za prelazak iz jedne drave u drugu, to treba definirati novi sporazum Jedna od praktinih oekivanih koristi za graane BiH od ulaska Hrvatske u EU je mogunost poveane potranje za radnicima iz BiH. Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traeniji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz zemalja EU, i to zbog strunosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezike barijere. Isti trendovi se mogu oekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj, rekao je Sulejman Tabakovi.
Dan Europe u Splitu: Dom je tamo gdje je pjesma
Dan Europe svake godine obiljeava se 9. svibnja/maja. Naime, 09.05.1950. Robert Schuman, tadanji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i elik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao Schumannova deklaracija, smatra se poetkom stvaranja Europske unije. Uz svoj dan Europa obiljeava i pobjedu nad faizmom. Dan Europe obiljeava se i u Hrvatskoj, u kojoj traje 14. Europski tjedan, posljednji uoi ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ove se godine odrava u znaku Europske godine graana, pa je glavna pozornost posveena pravima koja ima svaki graanin EU. I ove se godine u nizu gradova odrava mnotvo aktivnosti na kojima se posjetitelji mogu upoznati s mogunostima koje im, kao buduim graanima EU, donosi lanstvo u Uniji.

Zakljuci i preporuke okruglog stola

Na kraju okruglog stola Mjesto i uloga Bonjaka Hrvatske u predpristupnoj i pristupnoj fazi ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju usvojeno je nekoliko zakljuaka i preporuka: 1. Inzistirati na striktnom provoenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH s teitem na:  zapoljavanje sukladno lanku 22. Ustavnog zakona (pozitivna diskriminacija);  koritenje medijskog prostora sukladno zakonu (u javnom servisu do iznosa postotka brojnosti pripadnika nacionalnih manjina u odnosu na ukupno stanovnitvo). Trenutna situacija je vrlo loa: nema emisija na materinjem jeziku, vijesti, glazbe, osim prigodnih povodom nekog dogaaja;  vea aktivnost Vijea bonjake nacionalne manjine u radu lokalne samouprave i doprinos u stjecanju to povoljnijeg poloaja Bonjaka u lokalnoj zajednici. 2. Preizjanjavanje iz Musliman (s velikim M) u Bonjak. Veliki broj pripadnika bonjake nacionalne manjine jo uvijek se vode kao Muslimani, a oni prema ustavnoj kategoriji spadaju u ostale stanovnike RH. Na popisu 2011. godine pripadnici bonjake nacionalne manjine izjasnili su se onako kako jesu, ali to je samo statistiki podatak. Potrebno je napraviti promjenu u Uredu dravne uprave, tako da su tek tada steeni uvjeti za ostvarivanje moebitnih prava sukladno Ustavnom zakonu. Procedura je jednostavna: svaka osoba treba osobno otii u Ured dravne uprave s osobnom iskaznicom, popuniti formular o preizjanjavanju i tek onda formalno-pravno gotova stvar. 3. U svom radu maksimalno se prema lokalnoj zajednici. Na takav nain informirati emo nae susjede, radne kolege i prijatelje o nama, o tome tko smo i to smo. 4. Motivirati mlade sunarodnjake i intelektualce da nam se pridrue u radu. Na takav nain emo postii puno vei kvalitetu i biti prepoznatljivi. Osim toga, imat emo kome nakon nas prepustiti da njeguje bonjaku tradiciju, kulturu i vjeru. 5. Pokrenuti inicijativu za formiranje info-zona po cijeloj Hrvatskoj s ciljem pomoi BiH u novoj situaciji, tj. pomicanju granica Europske unije do Bosne i Hercegovine. Zadaa info-zone bila bi pruanje informacija kako fizikim osobama, tako i pravnim subjektima o izvozu, uvozu, prometu nekretnina, kolovanju i svemu ostalome to se mijenja ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. q Mensur DURAKOVI

Mjeoviti pjevaki zbor Sevdah s voditeljicom Olgom Barbir Povodom Dana Europe, a u sklopu ovogodinjeg programa obiljeavanja Dana grada Splita (7. svibnja), na splitskoj Rivi 9. svibnja 2013. odran je dvosatni program splitskih KUD-ova nacionalnih manjina pod nazivom Dom je tamo gdje je pjesma. Rije je o manifestaciji koja se u organizaciji Grada Splita prireuje ve treu godinu uzastopce. Prethodne dvije godine organizirala se u Domu Hrvatske vojske u Lori, a ove godine, po prvi put na otvorenom, na Rivi.

lanovi sekcije za rad s djecom i omladinom KDB Preporod Split s voditeljicama Lejlom Hasanbai Bievac i Seidom Hodi Pred 2.000 gledatelja predstavilo se 130 uesnika od kojih je najmlaa imala nepune 4 godine. Publici su se predstavili Novi maarski kulturni centar, Demokratska zajednica Maara Hrvatske ogranak Split, Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, Kulturno drutvo Bonjaka Preporod Split i Makedonsko kulturno drutvo Makedonija. Bonjaku nacionalnu manjinu su ispred KDB Preporod Split predstavljali Sekcija za rad sa djecom i omladinom (izveli su pjesmu Mila majko alji me na vodu), zatim solo pjevai Leda Fazli (Ja te pjesmom zovem), Lidija Leskur (Emina), Sifa Hodi (Kad ja pooh na Bembau) i Salko emovi (Ne klepei nanulama). Najbolji nastup imao je mjeoviti pjevaki zbor Sevdah koji je izveo dvije pjesme: Kad ja pooh na Bembau i Moj dilbere. Te veeri svi prisutni Spliani pjevali su dobro znanu sevdalinku Moj dilbere! q

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

23

BONJACI U HRVATSKOJ

DANI BIJELE TRAKE (ZAGREB, 20.-24. SVIBNJA 2013.)

rtvama dugujemo istinu!

Od 20. do 24. svibnja 2013., u Islamskom centru u Zagrebu, po prvi puta je odrana manifestacija pod nazivom Dani bijele trake, kojom se obiljeava sjeanje na stradanje civila Prijedora i Sanske doline tokom rata u BiH. Organizatori manifestacije bili su KDBH Preporod, Udruenje Prijedoranki Izvor, Medlis Islamske zajednice Zagreb, Vijee ena Islamskog centra, Omladinski klub muslimana Zagreb i Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. 31.05.1992. vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se nareuje nesrpskom stanovnitvu da obiljei svoje kue bijelim zastavama ili plahtama, te da pri izlasku iz kua stave bijele trake oko rukava. Ovo je bio poetak kampanje istrebljenja u kojoj su provoene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i injeni drugi zloini. Konani ishod je bio uklanjanje 94% Bonjaka i Hrvata s teritorije Opine Prijedor. Ovo je bio prvi put od 1939. i nacistikog proglasa po kojem su poljski idovi morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su lanovi jedne etnike ili religijske grupe na ovaj nain bili obiljeeni za istrebljenje. lanovi Europske promatrake misije su posvjedoili da su u ljeto 1992., tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su ivjeli Srbi, Hrvati i Bonjaci, vidjeli bijele zastave na muslimanskim i hrvatskim kuama da bi se mogle razlikovati od srpskih. Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovnitva koja je uslijedila usporedio s genocidom. Danas je Bosna i Hercegovina drava koja funkcionira na osnovama mirovnog sporazuma potpisanog 1995. po kojem je Prijedor zavrio u Republici Srpskoj. Opinske vlasti u Prijedoru do dananjeg dana nisu rtvama ove genocidne kampanje na bilo koji nain odali poast za patnje kroz koje su proli. Gradonaelnik i lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zloini poinjeni u Prijedoru, usprkos brojnim presudama meunarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika bonjaki i hrvatskim rtvama u gradu nije dozvoljen, a pristup mjestima zloina onemoguuju mnogi ukljuujui i Arcelor Mittal, kompaniju koja je danas vlasnik lokacije na kojoj se nalazio zloglasni logor Omarska.

Izloba fotografija Genocid u dolini rijeke Sane Zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, podsjeanjem na istinu o genocidu, pozvao je Zagrepane i Zagrepanke da se prikljue i podre nastojanja stanovnika Unsko-sanskog podruja. Svaka rtva, ma gdje ona bila, zasluuje na pijetet i svaku pozornost, jer na zaborav je ravan genocidu!, rekao je Hasanovi. injenica da zahtijevamo da se rtvama oda dostojno priznanje i pravo na istinu o uasnim patnjama i ubojstvima to su se dogodile krajem 20. stoljea u srcu Europe, prilika je da se prisjetimo i svih rtava zloina protiv ovjenosti, kao i krenja osnovnih ljudskih prava, ukljuujui i pravo na ivot, irom svijeta. I zahtijevamo izvoenje pred lice pravde svih onih koji su zloine poinili. Vana je poruka koju aljemo s ovakvih manifestacija: da je tolerancija i suivot, potivanje drugog i drugaijeg bogatstvo! Sigurna sam da e odravanje ove manifestacije u Zagrebu prerasti u tradiciju jer o njegovanju razliitosti stalno treba govoriti, naglasila je veleposlanica Azra Kalajdisalihovi. S tugom i s dostojanstvom Grad Zagreb se pridruuje ovoj manifestaciji koja nas, u rijei i slici, u knjizi, fotografiji i dokumentarnom filmu, podsjea na genocidni postupak prema Bonjacima i Hrvatima Prijedora iz ratne 1992. godine. Takav brutalan zloin novija europska povijest ne pamti od Drugog svjetskog rata, kada su faisti utom trakom i Davidovom zvijezdom obiljeavali idove. Ali zato antifaistiki Zagreb iz tog razdoblja pamti i drukije primjere. Naime, kad su faistike i ustake vlasti na 'Dinamovom' stadionu postrojili zagrebake idove, Zagrepani su ih zatitili svojim tijelima. Svi su spaeni. Dakle, ljubav i prijateljstvo se ine, potvruju se djelom, a o njima se ne pria. Jednako tako Zagreb se ponaao i Domovinskom ratu, pruajui pomo svima koji su bili napadnuti i koji su bili rtve velikosrpske i JNA agresije. Stoga je danas naa moralna, ljudska dunost i nadasve politika obveza dostojanstveno i s pijetetom komemorirati te dogaaje iz Prijedora i svrstat se u kolonu Bijele trake. Uostalom, dragi prijatelji, za sve zaraene narode i mrnjom ostraene ljude koji ine zlo, i danas vrijedi Poslanikov hadis br. 795, koji kae: 'Propast e i na velikom gubitku bit e ovjek u ijem srcu nema ljubavi za druge ljude!' Mi, u gradu Zagrebu, solidarni smo i alimo za rtvama masovnih zloina, rekao je gradonaelnik Bandi. Ispred Udruenje Prijedoranki Izvor prisutnima se obratio Edin Ramovi: Vaa podrka je priznanje onome to mi u Sanskoj

Zaborav je ravan genocidu

Dani bijele trake u Zagrebu otvoreni su u ponedjeljak, 20. svibnja, potresnom izlobom fotografija Genocid u dolini rijeke Sane fotografa Samira Sinanovia. Potom je u Kongresnoj dvorani H. Salim abi prikazan dokumentarni film Hakog tribunala Zloini pred Tribunalom: Prijedor, autora Petra Fincija. Brojnim posjetiteljima u Islamskom centru obratili su se mr. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, Azra Kalajdisalihovi, veleposlanica BiH u Hrvatskoj, Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik i Edin Ramovi, ispred Udruenje Prijedoranki Izvor. Broj rtava Sanske doline i Prijedora vei je od broja rtava svih drugih logora u BiH zajedno. Tu injenicu moramo naglaavati jer je temeljno pravo tamonjih ljudi da obiljee mjesta stradanja blinjih i sugraana, kao to je i temeljno njihovo pravo da se vrate u svoj grad. A ve 21 godinu to im se zabranjuje! Danas podupiremo njihova legitimna nastojanja i prava i tako potiemo institucije Hrvatske, u kojoj ivimo, da izrijekom prizna prava prijedorskim rtvama na obiljeavanje stratita. Kao i da inzistira, kod entitetskih vlasti u BiH, da se to pravo i ostvari, rekao je u uvodnoj rijei Senad Nani.

24

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

Muftija Aziz Hasanovi, gradonaelnik Milan Bandi i saborski zastupnik Nedad Hodi dolini inimo dui niz godina, a to je podupiranje rtava diskriminiranih na razliite naine. Javnost ne zna dovoljno to se deavalo 90-ih godina, a i da diskriminacija jo nije prestala! Da se jo uvijek nastoji unititi bonjaku i hrvatsku zajednicu na tom podruju. Povratnici su izloeni kontinuiranom pritisku. rtve silovanja nemaju nikakva prava, a nemaju ih niti obitelji civilnih rtava. Razliitim manipulacijama onemoguava se i podizanje Spomen obiljeja, dok je Prijedor naikan spomenicima srpskim 'herojima'. Udruenje 'Izvor' nastoji ne zaboraviti nesrpske rtve i to razvijanjem aktivizma meu mladim ljudima. Ove godine nam je u fokusu sjeanje na poginulu djecu i maloljetne osobe. Ve smo okupili 103 osobe iz Prijedora, ali i iz Banja Luke i iz Srbije, koje e spomenuti imenom i prezimenom poginulu prijedorsku djecu. Ti ljudi mole i druge svjedoke da posvjedoe stradanje te djece. Iskorak je to u odnosu na 20-godinja obiljeavanja Tjedna bijele trake, kada smo se drali samo nae zajednice i podruja. U auli damije je izloba fotografa Samira Sinanovia koji je u tri opine Klju, Sanski Most i Prijedor povezao fotografijom zloine. Obrazac je tim zloinima bio slian, a broj rtava u njima, na alost, upravo zbog velikog broja stanovnika Bonjaka i Hrvata prevelik.

Zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi suenja, a od travnja 2013. godine sudi se i kreatorima etnikog ienja, nasilja i diskriminacije, maltretiranja i progona zlikovcima Radovanu Karadiu i Ratku Mladiu. U filmu su ispriane prie brojnih svjedoka progona, muenja, silovanja. Nakon pada Prijedora u travnju 1992. godine, 20.000 s tog podruja BiH moralo je napustiti svoje domove. Veina je zavrila u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje ili odvoena u banjaluke logore. Bila su im uskraena osnovna ljudska prava, dogodila su se masovna ubojstva, kao ubojstvo oko 200 zatvorenika izvedenih iz logora Omarska i odvedenih na Korianske stijene na planini Vlai poetkom rujna 1992. godine. Tamo su likvidirani; 126 tijela je ekshumirano. Restrikcije i diskriminacija u logorima ukljuivali su krvava muenja, poput posebno brutalnog u tzv. Bijeloj sobi, sobi br. 3 logora Manjaa, a najstranije se iivljavanje nad civilima dogodilo 24. kolovoza 1992. Bilo je divljakih progona, ubojstava i paljevine, poput istrebljenja stanovnika Kozarca i sela oko njega tijekom tri godine, od 1992. do 1995. I masovnih silovanja ena te brutalnog seksualnog zlostavljanja zatoenih, uz njihovo svakodnevno prebijanje i muenje, posebno u logoru Omarska. Sudsko vijee Meunarodnog kaznenog suda u Den Haagu zakljuilo je da je bilo 1.500 ubojstava, dok 486 rtava jo nije identificirano. Neovjetvo, ubojstva, vandalizam prilikom napada na sela i gradove Sanske doline, maltretiranja zatoenih civila, psihiko zlostavljanje, prisilno premjetanje i tjeranje na teki rad na linijama fronte, prisvajanje i pljaka privatne imovine, unitavanje privatne imovine, ruenja kulturnih spomenika i svetita okvalificirani su kao sustavna, koherentna kampanja diskriminacije nesrpskog stanovnitva, tj. etnikih progona i genocid.

Dokumentarni film o zloinima u prijedorskim logorima

Govorili su da nikada nitko nee biti optuen, pa da nikada nee biti ni jednog suenja, pa da nikada nee biti ni jedne presude, pa da nikada nee biti ni jedne kazne!, kazala je Madeleine Albright, ambasadorica SAD pri UN-u, davne 1995. godine kada je, tri godine nakon to su se u Prijedoru i okolini dogodili zloini, osnovan Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju. Insert je to i dokument iz filma Zloini pred Tribunalom: Prijedor, koji je tijekom 2013. godine snimio i reirao Petar Finci u suradnji s montaerom, kamermanom i grafiarem Steveom Coulsonom. okantne slike izgladnjelih i izmuenih zatvorenika iz logora Omarska kod Prijedora, nerazvijeni film o premlaivanju i muenju zatvorenika, a koji je po skriveki novinarima dala bolniarka u Omarskoj Azra Blaevi, a koje su 6. kolovoza 1992. godine obile svijet, snimili su britanski novinari Penny Marshall i Ed Vulliamy. Dva mjeseca kasnije pokrenut je proces osnivanja Meunarodnog suda u Den Haagu i zapoinje suenje za zloine poinjene u 35 opina Sanske doline. Spomenimo samo neke: Prijedor, Kozarac, Hambarine, Biani, Ljubija Hako sud je do sada osudio 43 osobe, to je tek 27% od ukupnog broja optuenih. Suci su za 15 osoba izrekle kaznu u trajanju od 230 godina zatvora za zloine poinjene u opini Prijedor. etiri optuena proslijeena su na Sud BiH i osuena na 90 godina zatvora. Pet optuenih umrlo je tijekom

Hava majka Prijedoranka

U utorak, 21. svibnja, odrano je sjeanje na rtve rata u Prijedoru kroz projekciju kratkog filma Majka Hava i pjesniku rije Enesa Kievia i Admira Muhia, koji je na osnovu istinitog dogaaja napisao poemu Hava majka Prijedoranka. Prije najavljenog dogaaj , prisutne je pozdravio Kemal Bukvi predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba: Najmanje to moemo uiniti za rtve je to da prenosimo ivu rije, jer ako je mi ne prenosimo, generacije koje dolaze nee imati ta nauiti. Tema veeranjeg dogaanja je majka, Prijedoranka koja je proivjela sve ono najgore to se u ivotu moe proivjeti, a to je gubljenje djece. Majka Hava je izgubila estoricu sinova. Admir Muhi je to stradanje uobliio u poemu koja ne govori samo o pojedinanoj boli nego o svim majkama koje su izgubile djecu tokom agresije na BiH, posebno u Prijedoru i dolini rijeke Sane.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

25

BONJACI U HRVATSKOJ
Admir Muhi nakon proitane poeme pojasnio je kako je dolo do njenog nastanka. Poema je nastala na osnovu istinitog dogaaja na osnovu svjedoenja majke Have Tatarevi iz sela Zecova kod Prijedora. Prije godinu dana, nakon razgovora s Havom, pojavila se potreba da napiem kratku pjesmu. Kako god sam pokuavao, nisam uspijevao. Jedne noi, pod dojmom onoga to je majka Hava ispriala, uzeo sam olovku i nisam je isputao sve dok nije bila napisana poema. 'Hava majka Prijedoranka' nema nieg zajednikog sa Skenderovom poemom 'Stojanka majka Kneopoljka'. Majka Hava se ne sveti, ona je i danas iva. U ratu je izgubila est sinova: Nishada, Zijada, Zilhada, Nihada, Seada, Senada i supruga Muharema. Jo i danas traga za njihovim ostacima. Pitala je i ljude i neljude gdje su njeni najmiliji, ali odgovora nema. Enes Kievi je dodatno oplemenio i produhovio ovu veer izborom iz svojih pjesama. Vrlo dojmljiva pjesma je Odlazak, koja je posveena bratu Huseinu, koji je umro u Nizozemskoj kao izbjeglica. Kievi je proitao i Havino preklinjanje, pjesmu koju su govorile mnoge velike glumice i pjesnik s njima, na norvekom, vedskom, francuskom i drugim jezicima. To je pjesma koja ne izaziva mrnju nego stid, pjesma koja je bolno svjedoanstvo tjelesnog i duhovnog stradanja bonjakog naroda u BiH. nas pred vama: srdbu, i kao graanska i kao saborska zastupnica, i politiarka. I sram! Jer to pitanje u Hrvatskoj nismo pokuavali sustavno rjeavati toliko godina. Prilike je bilo, ali ne i volje. Iako su ene Srebrenice, ene rtve seksualnog nasilja, svoje iskaze davale vie puta, istupale vie puta pred dravnim institucijama, pred organima gonjenja, pred policijom, pred dravnim odvjetnitvima, pred drugim institucijama diljem Hrvatske, pa i izvan Hrvatske Gdje su te izjave, gdje su ti spisi, gdje ti registri? Njih nema! Nitko zbog toga nije odgovarao! Izvjestan broj ena ponovno smo traili da daju iskaze o onome to se deavalo prije toliko godina u logorima. Njihov status jo uvijek nije rijeen. Mogu rei, kao lanica Savjetodavnog odbora u okviru Ministarstva branitelja, da taj Odbor radi na prijedlogu izrade novog zakona. Radi se vrlo opseno istraivanje; procjenjuje koliki je mogui broj rtava nasilja u ratu. Brojke su velike! Ratno silovanje je od 1949. godine zabranjeno enevskom konvencijom. Niti jedan sud na svijetu nikada nije podignuo optunice za takav zloin, sve dok Jadranka Cigelj i Nusreta Sivac nisu predoile svoje dokaze. Zbog toga je 2001. godine, po prvi puta u povijesti sudstva, Haaki sud osudio 8 bosanskih Srba za seksualno zlostavljanje u BiH. Paradoksalno je to je za 20.000 do 50.000 ena silovanih ena u BiH (procjena UN-a za razdoblje od 1992.-1995.) osueno samo 40 osoba! Ljudska i civilizacijska budunost mora biti prinuena sebe odrediti prema genocidu u Prijedoru, Srebrenici i drugim bosanskim stratitima. Iako nas vjera ui da pratamo i budemo samilosni, nije na odmet prisjetiti se i one Voltairove koja kae: 'Tko oprata zloin postaje njegov suuesnik.' Zato preivjeli imaju velik dug prema rtvama. To je svjedoenje o istini. A tko nam daje pravo da zaboravimo ili nekome oprostimo smrti i silovanja nedunih Prijedorana i Prijedoranki? Pravo na ivot daje samo Bog i samo je On taj koji ga ima pravo uzeti. Ovakve manifestacije trebaju pomoi da se nikada ne zaboravi Prijedor, Kozarac, Banja Luka, Trebinje, Viegrad, Foa, Srebrenica... Ovakve manifestacije trebale bi pomoi da se kolovana i pametna mladost vrati na prijedorsko i sva druga korza u BiH. Vjerujemo da ove dame nee odustati od borbe za istinu i pravdu, sve dotle dok istina o agresiji i genocidu ne pobijedi, dok se ne postigne pravda za stradale, dok ne bude mira za preivjele i dok se ne izgradi budunost za nesrbe u Prijedoru. Ne smijemo dopustiti da zloini poinjeni u Prijedoru budu zaboravljeni jer postoji jo samo jedna stvar koja je gora od svih zloina poinjenih u BiH. A to je zaborav!, rekla je muallima Lamija Alili. Hrabrost koju su ene pokazale istupajui javno i dijelei svoje prie ukazuje na potrebu da se prekine utnja, da se razbije stigma koja okruuje seksualno nasilje poinjeno tijekom agresije na BiH, nastavila je muallima Allili. Svjedoit emo samo priama dviju od njih. Bilo je dana kada su molile da ih se ubije, da bi im se skratile muke. Prie su to i dviju prijateljica, koje su bile zatoene, sustavno i brutalno muene i poniavane u logorima. Uz jo 37 ena i 3.500 mukaraca, a od kojih su stotine ubijeni! Dani u logoru zapoinjali bi im tako da su brojale tijela mukaraca koji su preko noi mueni do smrti. Tijekom dugih dana prisilnog rada u logorskom restoranu one su sluale vriske muenih mukaraca, njihove pozive u pomo i molbe za milost. O patnji i muenjima kojima su bile izvrgnute snimljen je dokumentarni film, prije 17 godina, nepune tri godine nakon to su gospoe Cigolj i Sivac napustile logor Omarsku i Trnopolje. Njihova nas izvorna svjedoanstva moraju trgnuti iz sna i zaborava, jer je prije svega tu rije o sjeanju! Namjera organizatora Dana bijelih traka u Zagrebu jeste da se istina ne smije zaboraviti! Jadranka Cigelj je roena u Zagrebu, a kao 7-godinjakinja s roditeljima se odselila u Prijedor. Tamo se kolovala; studirala je pravo u

Ratni zloini sustavna silovanja ena u logorima

U utorak, 22. svibnja, organizirana je tribina pod nazivom ene Prijedora prie ena iz Prijedora, na kojoj su nastupile Gordana Sobol, saborska zastupnica i doskoranja predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, te Jadranka Cigelj i Nusreta Sivac, pravnice iz Prijedora, lanice Udruenja Prijedoranki Izvor.

Republika Hrvatska mari za ene rtve rata i stalo joj je do svjedoenja ljudi iz Sanske doline i Prijedora. ene su uvijek mijenjale povijest, pa e i istina o Prijedoru i njegovim rtvama ovisiti o hrabrosti koju pokazujemo javno govorei o tamonjim i svim drugim zloinima, naglasila je Gordana Sobol. lanica sam enskog regionalnog lobija koji obuhvaa ene politiarke i ene iz nevladinih organizacija iz BiH, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije. Glavna tema, koju nastojimo odrati vidljivom, jo je tzv. enska problematika i problemi oko deavanja u stranim godinama ratnog razaranja. Priznavanja rtve, ostvarivanje pravde za rtve, privoenje zloinaca pred lice pravde. Krajem listopada 2012. godine u Zagrebu smo odrale konferenciju, na visokoj razini, i po prvi puta na njoj jedna od tema bila je pitanje ena rtava seksualnog nasilja u ratnim razaranjima. Sa razine vlasti u Hrvatskoj, uz prisustvo ministra branitelja, reeno je tada da e drava, nakon toliko godina po zavretku rata, podrati rjeenja i obeteenja rtava silovanih ena i svih ostalih rtava. Prole godine smo u Vukovaru odrale i jedan okrugli stol, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike. Govorile su vukovarske ene, i tada sam kazala da osjeam, isto to hou rei i da-

26

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ

Azra Omanovi, Gordana Sobol, Jadranka Cigelj i Nusreta Sivac Sarajevo, pa se zaposlila u Prijedoru. U nedjeljno jutro, 14. lipnja 1992. godine, po nju su doli srpski obavjetajci i odveli je u logor Omarsku. Od etvorice silovatelja iz Omarske ga. Cigelj ima vrlo malu satisfakciju, no barem kakvu-takvu. Trojica su ve osuena, etvrti silovatelj nikada nije identificiran. Od 29. rujna 1992. ivi u Zagrebu i bavi se politikim i humanitarnim radom. Sudjeluje u projektu Glas rtve, glas za rtvu. Prikupila je, od 1993.-1996. godine, pa i obradila, vie od 15.000 iskaza za Hrvatsku sekciju Meunarodnog drutva za ljudska prava. Za svoj humanitarni rad vie je puta nagraivana. Urueno joj je priznanje francuske odvjetnike komore. U listopadu 1995. godine austrijski asopis proglasio je osobom godine, a 1998. jedan ameriki enski asopis uvrtava je meu sedam ena koje su oznaile stoljee. Teko je govoriti o sebi, samo u rei da sva ta priznanja dijelim sa svojom prijateljicom, supatnicom i suradnicom na svim slinim zbivanjima, s gospoom Nusretom Sivac. Od 1992. godine u 11. mjesecu krenule smo u zajedniku bitku, a to je da se genocid dogodio u jednom gradu, u jednoj opini od 112.000 stanovnika, da je 54.000 stanovnika izgnano i da je preko 3.000 ljudi ubijeno. Bive smo zatoenice koncentracijskog logora Omarska. Kada smo bile prebaene iz tog, u logor Trnopolje, inilo nam se kao hotel A kategorije. U Omarskoj je bilo zatoeno 37 ena, mnoge od tih ena su danas rahmetlli, umrle su u logoru Sabiha Medunjani, Mubera Beirevi, Meliha Mahmuljin, Edna Dautovi i Hajra Koti Radi Republike Bosne i Hercegovine, radi njene neovisnosti, podruje koje se naziva Republika Srpska ne smije se izgubiti! Nas dvije smo izale iz Prijedora Nusreta, kao sudac, a ja kao predsjednica Odbora za provoenje izbora u BiH. Prijedor se, konano, poinje sjeati u Danima bijele trake. Nosili smo te bijele trake, od 30. travnja 1992. godine, kada je grad bio osvojen, sve dok nismo napustile svoje domove; bilo u logor ili do smrti. Obiljeili su nas tim trakama, to je nezamislivo na kraju 20. stoljea, slino kako je inio Hitler. Nije to htjela vidjeti niti svjetska politika! Nije to vidjela 1992. godine, a nije htjela znati niti za koncentracijske logore diljem BiH. U Prijedoru nismo imali Armiju, nismo imali HVO, bili smo vie od 88 kilometara u obruu; s etnicima, s paravojnim formacijama; nije nas imao tko braniti. Prijedor jest najvidljiviji primjer genocida, po svim regulama i po svim zakonima o genocidu! Grad u kojem sam odrasla volim, ali zaliven je krvlju. U njega se danas polako vraa mladost, ekshumirani-pobijeni ljudi i drugi se tamo kopaju. Vidim budunost svog grada. Ipak, podsjeam da ivimo s onima koji nisu kanjeni! Vano je prenijeti mladima, javnosti to se tamo dogaalo. Tee od smrtne kazne za krvnike je sudnji trenutak kada e se morati suoiti sa svojim zloinima! Vano je i nae suoavanje sa sobom! Zamolit u vas da ovu aktivnost, koju provodimo, nastavimo, da postane tradicijom. Molim to i u ime onih koji su dali ivote za Republiku Hrvatsku i za Republiku BiH borei se protiv agresije, borei se protiv nacionalizma, poruila je Jadranka Cigelj. Meu oko 40.000 silovanih ena u BiH je i ga. Nusreta Sivac. Jedno vrijeme bila je u Prijedoru sutkinja. Danas na posao mora iz svog grada odlaziti u Sanski Most i zaraivati kruh. Juridike vokacije, ona je dobro upoznata to jest zloin protiv ovjenosti, to znai zloin silovanja. Bilo joj se tim tee nositi s iskuenjem, ali se stalno, sve godine nakon rata i danas, neustraivo i uporno osvrtala na teke dane. Prije svega zbog nas, ali i sjena rtava! Na alost, rat jo uvijek traje. I trajat e, dokle god ne bude pravde za one koji su oteeni, koji su silovani, koji su stradali. Uvijek optimistina, iskustvo Nusrete Sivac je dragocjeno budui da su lokalne vlasti u Prijedoru jo takve kakve jesu i da i dalje negiraju poinjeni zloine! Drago mi je da sam u Zagrebu. Dola sam u ovaj grad nakon pakla koji sam proivjela u koncentracijskom logoru Omarska, 1992. Godine. Tu sam nala smiraj i prvi put osjetila slobodu! Vratila sam se u Bosnu kada je rat zavrio. U ovom sam gradu uspostavila i prvi kontakt s istraiteljima Hakog tribunala. Zarekla sam se, jo u logoru, da ukoliko preivim, da u cijeli svoj ostatak ivota posvetiti prii o onome to sam doivjela i to sam tamo vidjela. Tako je bilo do sada, a ako me zdravlje bude sluilo, tako u raditi do kraja svog ivota. to me motiviralo? Ono to mogu najmanje uraditi za sve one koji nisu uspjeli napustiti pakao koncentracijskog logora Omarska. Poseban motiv je pet ena koje je Jadranka spomenula, a koje nisu preivjele i koje su pronaene u masovnim grobnicama. Sahranjene su na ehidskim mezarima na podruju opine Prijedor Vratila sam se 1995. godine u BiH, ne i u Prijedor, nije to bilo mogue. Od 2002. godine ivim u Prijedoru, istina tamo ne mogu raditi. Problem je jo uvijek odnos sredine prema nama povratnicima. Jo se nisam vratila! ivim u federalnom dijelu BiH, udaljenom 30-ak kilometara mjesta gdje sam zaposlena. Svaki dan putujem. to me boli poslije rata? Boli me to to lokalna zajednica nikada nije priznala ono to se desilo u Prijedoru, rekla je Nusreta Sivac. U etvrtak, 23. svibnja, u Islamskom centru predstavljena je knjiga Ni krivi ni duni. Razgovaralo se i o deavanjima tokom obiljeavanja 20. godinjice genocida u Prijedoru (krenje ljudskih prava). Sudjelovali su Edin Ramuli iz Prijedora, Vesna Tereli, voditeljica Documente Zagreb i dr. sc. Mujo Begi, sa Instituta za nestale osobe BIH. U petak, 24. svibnja, prouena je hatma dova za sve ubijene tokom agresije na Prijedor i Srebrenicu. q Edina SMAJLAGI, Ajka TIRO SREBRENIKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

27

BONJACI U HRVATSKOJ

VII. KONVOJ MLADIH BONJAKA I NJIHOVIH PRIJATELJA DA SE NIKAD NE ZABORAVI (ZAGREB SREBRENICA, 24.-25. SVIBNJA 2013.)

Sjeanjem protiv zaborava

U spomen na rtve srebrenikog genocida Vijee bonjake nacionalne manjine grada Zagreba, u suradnji s drugim Vijeima bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj, od 2007. godine organizira Konvoj Da se nikad ne zaboravi, koji je postao tradicionalno godinje okupljanje mladih Bonjaka Hrvatske i njihovih prijatelja drugih nacionalnosti. Namjera organizatora je prije svega skrenuti pozornost javnosti na ovaj stravian dogaaj koji se desio u Europi na kraju 20. stoljea, ali ujedno i djelovati na podizanje svijest o nacionalnom identitetu, vanosti tolerancije, potovanja prema drugima i razliitima kod mladih ljudi. 2013. godine obiljeava se 18. godinjica genocida u Srebrenici, koji je simbol stradanja bonjakog naroda tokom agresije na BiH. Posebnu dimenziju zloina, u kojem su velikosrpske vojne i policijske snage na najsvirepiji nain pobile najmanje 8.372 ljudi, nalazimo u injenici da je rije o Zatienoj zoni UN-a. Od travnja 1993., pa do pokolja u srpnju 1995., u njoj su se nalazili vojnici UN-a sa zadatkom da zatite potpuno izolirano bonjako stanovnitvo. Skandalozno je da su tu zatienu zonu UN-a srpske snage okupirale uz prisustvo i naoigled meunarodnih mirovnih trupa, a potom izvrile i najgnusniji zloin genocid koji je vien na tlu Europe nakon holokausta. Europski parlament je 11. srpanj proglasio Danom sjeanja na genocid u Srebrenici, to je potvrdio i Hrvatski sabor. 2011. godine u Skuptini opine Srebrenica usvojena je Rezolucija o Srebrenici.

Ispraaj VII. Konvoja ispred Islamskog centra u Zagrebu

Zajedno i s istinom protiv zaborava

Konvoj s oko 400 mladih iz Hrvatske, Slovenije i Austrije krenuo je put Srebrenice u petak, 24. svibnja 2013., ispred Islamskog kulturnog centra u Zagrebu, nakon klanjanja dume-namaza i prigodnih obraanja uzvanika u prepunoj Kongresnoj dvorani H. Salim abi. Sudionike VII. Konvoja, meu kojima su bili mladi iz Zagreba, Velike Gorice, Rijeke, Dubrovnika, Gunje, Drenovaca, uenici IX. Gimnazije, O Lovro pl. Matai i Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia, zatim delegacije HSS-a, Mladih SDP-a i Zagrebake upanije, na put prema Srebrenici ispratio je zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. Grad Zagreb s kolonom Zagrepana svrstao se u Memorijalni konvoj i ponovo se pridruujemo Srebrenici, jer svrstavajui se uz Srebrenicu i sve rtve iz osvajakog rata koji je nametnut Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, mi se zapravo svrstavamo uz jezik pravde, uz jezik morala. Mi se prisjeamo da je u Srebrenici uinjen genocid pred oima UN-ovih vojnika. Vukovar i Srebrenica ostaju dvije najvee mrlje na savjesti Europe i meunarodne zajednice i to na kraju 20 vijeka. U tiini i dostojanstveno odajemo potovanje srebrenikim rtvama, pod udruenim bonjako-hrvatskim i pravdoljubivim geslom: 'Zajedno i s istinom protiv zaborava!', naglasio je gradonaelnik Milan Bandi, veliki i osvjedoeni prijatelj Bonjaka, koji je 2009. godine proglaen poasnim graaninom Srebrenice. Svih osam autobusa za prijevoz sudionika VII. Konvoja Da se nikada ne zaboravi bez nadoknade osigurao je Grad Zagreb, a tako e, po rijeima gradonaelnika Bandia, biti i ubudue. Saborski zastupnik Nedad Hodi apelirao je na sudionike da ne stavljaju znak jednakosti izmeu zloina i cijelog srpskog naroda, pritom konstatirajui da je velikosrpski projekt propao. Sat povijesti u Memorijalnom centru Srebrenica - Potoari

Biva Tvornica akumulatora u Potoarima (baza snaga UN-a)

Eksponat u Spomen sobi u Potoarima

28

PREPORODOV JOURNAL 150/151

BONJACI U HRVATSKOJ
Srebrenica najvea bosanska tragedija
U Memorijalnom centru Srebrenica Potoari, u subotu 25. svibnja, nakon kratkog obilaska spomen obiljeja i mezarja, sudionicima VII. Konvoja obratili su se amil Durakovi, naelnik Opine Srebrenica, Azir Osmanovi, kustos Memorijalnog centra, te Munira Subai, Zumra ahomerovi, Nura Begovi i uhra Sinanovi iz Udruenja Majke Srebrenice. Program su uveliali i uenici Podrune kole iz Potoara, koji su izveli Srebreniki inferno. Odran je sat povijesti, u kojoj je najupeatljivija bila usporedba brojanih pokazatelja vezanih uz sadanje stanje i Popis stanovnitva iz predratne 1991. godine. Prezentirane brojke najbolje govore to se u i oko Srebrenice dogodilo tokom rata. Na povrini od 527 km, u preko 80 naseljenih mjesta srebrenike opine, 1991. ivjelo je 36.666 stanovnika. Najvie je bilo Bonjaka 27.572 ili 75,2%, dok je Srba bilo mnogo manje 8.315 ili 22,7%. Danas u Opini Srebrenica ivi oko 7.000 stanovnika, od ega oko 70% Srba i samo 30% Bonjaka. Imamo ukopanih tek 5.657 rtava, a za preko 3.500 jo uvijek se traga, rekao je kustos Azir Osmanovi, jedan od preivjelih rtava genocida iz srpnja 1995. godine. Nakon prigodnog programa pod musalom, sudionici Konvoja imali su priliku razgledati eksponate u Spomen sobi, koja se nalazi u prostorima bive Tvornice akumulatora u Potoarima, nekadanjoj bazi Nizozemskog bataljuna mirovnih snaga UN-a (Dutchbat). U Spomen sobi se nalazi 20 paljivo dizajniranih i osvijetljenih izlobenih kutija s fotografijama i popratnim tekstom vezanim uz ratna dogaanja u Srebrenici od 1992.-1995., s posebnim naglaskom na 11. srpanj 1995. i masakr koji je nakon toga uslijedio. Prikazan je i 27-minutni dokumentarni film Srebrenica, potresna pria o stradanju Bonjaka Srebrenice i Podrinja tokom rata u BiH, u kojoj se isprepliu ispovijedi i ivotne tragedije majki, koje su izgubile supruge i sinove, s autentinim ratnim filmskim materijalom. Posebno su zanimljivi dijelovi koji prikazuje dolazak francuskog generala Philipa Mouriona 1993. godine u Srebrenicu, kada ona postaje Zatiena zona UN-a, te ulazak srpske vojske u grad i kaos u Potoarima 11. srpnja 1995. Tada pred TV-kamerama general Ratko Mladi daje izjavu koja e zauvijek ostati upamena: Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoi jo jednog velikoga praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. I napokon je doao trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru. Uprilien je i razgovor sa srebrenikim majkama iz Udruenja graana Pokret Majke enklave Srebrenica i epa, koje su ispriale dirljive prie o svojim sinovima i muevima kojih vie nema, ekshumacijama dijelova njihovih posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica, povratnikim problemima i pravnim preprekama. Pokazale su svoju tugu i bol, ali i hrabrost, odlunost i prkos da izdre do kraja, da ostanu i opstanu na mjestu gdje je uinjen genocid i pobijene njihove porodice, na mjestu gdje nemaju niti elementarnih uvjeta za ivot. Sastaju se svakog 11. dana u mjesecu na mezarju u Potoarima. Samo zbog njih srebreniki genocid nije prekrio zaborav, kao to su zaboravljeni mnogi drugi zloini nad Bonjacima u proteklom ratu. Da u Srebrenici ipak postoji traak svjetlosti u borbi za elementarna ljudska prava pokazao je razgovor s predstavnicima Asocijacije studenata Srebrenice. Program posjete Srebrenici i Potoarima zavren je kulturnoumjetnikim programom u Domu kulture u Srebrenici, u okviru privredne i kulturno-sportske manifestacije Dani Srebrenice 2013.. Nastupili su KUD Vaso Jovanovi Srebrenica, BKUD Sevdah Zagreb, BKUD Ljiljan Drenovci-Gunja i KUD Stenjevac iz Zagorja. q Ismet ISAKOVI
Kronologija dogaanja u Srebrenici i Podrinju od 1992.-1995. godine
Velikosrpske snage zauzele su Srebrenicu 17. travnja 1992. i drale pod okupacijom samo tri tjedna, do 9. svibnja. U tom su periodu u gradu i na podruju opine srpske paravojne snage izvrile bojne zloine protiv ovjenosti i meunarodnog prava. Zapaljeno je preko 80 bonjakih kua i ubijeno (zapaljeno u vlastitim domovima) 27 uglavnom starijih ljudi i ena koji nisu htjeli napustiti svoje kue. Veliku akciju oslobaanja provele su zdruene snage pripadnika Teritorijalne obrane BiH i nekadanje milicije, predvoene Naserom Oriem. Srebrenica je u proljee 1992. postala stjecite brojnih bonjakih prognanika iz cijelog Podrinja: Foe, Rogatice, Viegrada, Han Pijeska, Vlasenice, Bratunca, Zvornika i Bijeljine. Svi su oni pred napadima srpskih snaga bili prisiljeni da napuste svoje domove, traei spas u srebrenikom kraju. Bonjako/muslimansko stanovnitvo je u prva dva mjeseca napada od strane JNA bilo potpuno izolirano, opkoljeno u 14 zasebnih enklava. Iako su bili bez legalnog rukovodstva i ikakve logistike, stanovnici u okruenju bili su prinueni pruiti otpor. Do poetka rujna 1992. dolo je do povezivanja enklava Srebrenica, epa, Konjevi Polje, Cerska i Kamenica. Prvi konvoj humanitarne pomoi uao je u Srebrenicu tek krajem 1992. godine, kada se pojavio veliki problem nedostatka hrane, lijekova, odjee i obue. Srpska vojska je od travnja 1992. do srpnja 1995. godine poduzela vie masovnih brutalnih ofenziva na slobodnu srebreniku teritoriju. U velikosrpskoj ofenzivi poetkom 1993. godine, u kojoj su jedinice Vojske Jugoslavije sudjelovale i u klanju bonjake djece, zauzeti su Kamenica, Cerska i Konjevi Polje, ime je veliina slobodne teritorije smanjena sa 900 na 150 km. Naputanjem 90% sela izgubljena je svaka mogunost prehrane. U Srebrenici su postojali uasni uvjeti opsade: bez tekue vode, struje, hrane, lijekova i drugih ivotnih potreba. Srpske vlasti u Bratuncu, Zvorniku i drugim mjestima pljakale su i zabranjivale prolaz UNHCR-ovim konvojima humanitarne pomoi, iako je Srebrenica 1993. godine proglaena Zatienom zonom UN-a. Prvi nagovjetaj da e biti prekrene odluke i Rezolucije UN-a dogodio se poetkom srpnja 1995. godine, kada su velikosrpske snage zauzele promatraku stanicu Echo na junom rubu enklave, kod prognanikog naselja Slapovii. Tada je 3.000 izbjeglica pobjeglo u Srebrenicu. Taj dogaaj nije praen adekvatnim odgovorom mirovnih snaga UN-a, ime je poeo zavrni in ubijanja Srebrenice. Velikosrpske snage su, nakon to su Radovan Karadi i Ratko Mladi izdali naredbe za zauzimanje Srebrenice i izvrenje genocida nad Bonjacima, 11. srpnja zauzele Srebrenicu, Zatienu zonu UN-a. Nizozemski bataljun UN-a nije ispalio nijedan jedini hitac u pravcu nadolazeih srpskih snaga. Oko 25.000 izbjeglih je u veernjim satima 11. srpnja 1995. u Potoarima trailo zatitu kod mirovnih snaga UN-a. Tu su velikosrpske snage opkolile civile i, uz prisustvo Nizozemskog bataljuna i nosei njihove uniforme i ljemove, u grupama izdvajale mukarce, djeake i djevojice iz mase i na najsvirepiji nain ih ubijali i klali, silovali ene i djevojke, pljakali njihovu imovinu. Po nareenju zloinca generala Ratka Mladia, i u njegovom prisustvu, agresor je ene, djecu i starije osobe deportirao preko linije fronte i minskih polja prema Kladnju, ivinicama i Tuzli. Bjeei od agresora jedan se broj civila i vojno sposobnih mukaraca povlaio preko uma u pravcu slobodne tuzlanske teritorije. Na tom su putu srpske snage, strateki rasporeene na kljunim mjestima kuda su Bonjaci iz Srebrenice i Podrinja pokuavali proi, postavili zasjede i artiljerijom, tenkovima, protuavionskim topovima i automatskim orujem, uz upotrebu bojnih otrova, ubile i ranile veliki broj Bonjaka. Srpska vojska je pogubljene zarobljenike, najveim dijelom civile, zakopavala u primarne masovne grobnice na podrujima opina Zvornik, Bratunac, Vlasenica i Srebrenica. U cilju da se prikriju zloini, primarne masovne grobnice, iju lokaciju su egzekutori i njihovi naredbodavci jasno znali, otkopavane su i posmrtni ostaci rtava dislocirani na nepristupane terene desetinama kilometara daleko od primarnog mjesta pogubljenja. U tim operacijama se deavalo da su posmrtni ostaci jedne osobe, nakon ekshumacije i identifikacije pronaeni u tri i vie razliitih masovnih grobnica. Istraivako-dokumentacioni centar iz Sarajeva sainio je mapu masovnih grobnica na podruju BiH, na kojoj su jasno oznaene i masovne grobnice rtava srebrenikog genocida. q

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

29

BONJACI U HRVATSKOJ

ZVRK TEATAR: PRVO PREDSTAVLJANJE ZVRKOVACA

Promijea slova u asi i

U prepunom amfiteatru Omladinskog kluba Islamskog centra u Zagrebu, 25. svibnja 2013. godine, polaznici Dramskog teatra Zvrk. koji djeluje pri KDBH Preporod imali su svoj prvi nastup. Toga dana odravalo se Dravno natjecanje iz islamskog vjeronauka, a nai Zvrkovci su ovu sveanost jo dodatno uljepali s dva igrokaza: Ayvaz-dedo i BON-TON, mala kola kulturnog ponaanja. Oba igrokaza su se izvodila prema napisanom predloku dramskog knjievnika i voditelja Zvrk teatra, Rusmira Agaevia. Mogla se primjetiti velika radost i neopisiv doivljaj naih malih glumaca kad su se pojavili na sceni, bilo je to premijerno izvoenje. Mirza Jahi, Iman Jahi, Merjem Hasanovi, Ajna Harambai, Adna Modronja i Timur Tiro su vrlo samouvjereno govorili navedene tekstove igrokaza. Posebno je bio dojmljiv tekst Ayvaz-dede, napisan na osnovu narodne predaje o Ajvaz dedi koji je uz pomo molitve, za vrijeme sue, razdvojio dvije stijene na Ajvatovici iz kojih je potekla voda. Navedena ekipa je bila sjajna, sa puno samopouzdanja, na emu bi im mogli pozavidjeti i veliki glumci. Nakon nekoliko mjeseci rada, gledatelji su svjedoili zavidnom umijeu djevojica i djeaka koji su uloili dosta truda kako bi dananji nastup bio besprijekoran, a publika je to znala prepoznati te im uzvratila burnim pljeskom i glasnim odobravanjem prepune dvorane! Bio je to, zapravo, znak kako djeca ele i mogu raditi u teatru, a ujedno i poziv za sve one koji se ele ukljuiti u daljni rad Zvrk teatra. Nakon glumaca, na scenu je izaao dramski pisac i voditelj Zvrk teatra, Rusmir Agaevi. Na vrlo dojmljiv i djeci primjeren nain govorio je o Zvrk teatru i svome djetinjstvu provedenom u vezirskom gradu Travniku. Pojasnio je Agaevi onima koji ne znaju ta je to zvrk: To vam je jedan predmet koji se vrti, ali moe biti i neto drugo. Kad sam bio malehan, imao sam frizuru koju su zvali 'zvrk frizurom'. A zvrk frizura vam se pravila tako da je moja majka uzimala limun, ucijedila ga u zaeerenu vodu, nije vam to ko dans, time bi mi mazala kosu i pravila zvrk frizuru. (smijeh meu publikom) Kad bi doao u kolu, bio sam ko pokretna narana, sva djeca su me mirisala. I zato sam ja ovom naem teatru dao ime 'Zvrk' teatar. Poeli smo raditi onako kako se radi s djecom. A sad u vam rei kako se treba raditi s djecom. Ja sam vam, djeco, pisac. A, kad vam doe pisac iz dunjaluka, to vam se tumai ovako: ili je pijun, ili je vabo, ili je ko zna ta. Sad ja vas trebam ispitati kako s vama postupaju vae muallime, efendije ili roditelji. Kad sam ja bio mali, bio jedan efendija. Ti kad ide u mejtef sve zvirla oko sebe da vidi gdje ima kakva plaho tanka iba. Efendija tebi kae da uzbere najtanju ibu, izrezbari na njoj svoje ime, nema veze to mu moda nee ni trebati. Je li vas ibom dotaknu po dlanu? (uz smijeh, istraitelj je dobio nijean odgovor) Naravno da ne, kako bi to bilo da on tebe ibom po dlanu dotakne preko kompjutora. Pored mene sjedio jedan Budo koji je stalno izvodio neke marifetluke. Efendija kae: 'Deder Budo, prui ruku!' Budo sve vue prema sebi. E, to vam je, djeco, bila prava pedagogija. Ja sam se odluio biti pisac jer sam mislio da je to najlake. Sva djeca koja su bila sa mnom u mam Travniku, sanjala su da e jednog dana biti pisci. Skonto ja kako nita na svijetu nije lake nego biti pisac. Na primjer: uzme papir, zna slova, stavi ih u asu pa ih promijea, iz ase uzme nekoliko njih i bude rije... i sve tako... Nita teko. Kad sam bio glumac igrali mi jednu predstavu, u jednom selu. Doemo kod neke nene, a ja plaho volio pojest pitu maslenicu, a

Timur Tiro, Adna Modronja, Iman Jahi, Ajna Harambai, Mirza Jahi i Merjem Hasanovi nenina pita dva jezika govorila, a osam zamuckivala. Ja u to god pogledam, ona pita sve u mene drelji, ja ovako pogled ustranu, a ona u mene gleda. Zovnem ja nenu: 'Nene!' Nena odgovori: 'Ha!' 'Zna li ti dati meni recept za tu pitu maslenicu?' Veli ona meni: 'Kako to, pismen ovjek, a ne zna recept maslenice? Uzme jednu tepsiju, treba tepsiji maslo, treba maslu soli, treba soli vode, treba brano i onda to razvije i dobije maslenicu.' Tako i ja. Malo rijei, malo reenica... i bude pisac. Bio ja prvi razred, dovedu nas u kolu i kau: 'Djeco, sad e doi knjievnik!' Tad su bili veliki razredi svi u jednom i prvi, i drugi, i trei, i etvrti. Uitelji predavali malo ovo, malo ono. Meni mater obukla mornarsko odijelo, a kad ti obuku mornarsko odijelo, svi ti se smiju. Kad je uao knjievnik, ljudi moji, imao je cipele sve od fleka, a fleke su vam se stavljale na probuene gume. Kad sam vidio tako flekave cipele, rekao sam sebi: 'Kad budem pisac kupit u nove cipele.' I kad god imam nastup, kupim ja sebi nove cipele. Nakon ovog spontanog, humoristinog i pounog igrokaza koji je samo za djecu promjean u jednoj asi, a govorio ga je i promjeao vrsni glumac i pisac, jer da nije tako ne bi mogao imati toliki efekat, krenuo je ozbiljan razgovor. Pozvao je Agaevi sve one koji su iz Zagreba da se pridrue Zvrk teatru u kojemu e se raditi lijepe predstave, u kojima e se pokazati ono to jesmo, u kojima emo pokazati svoj identitet. Za sve one koji se zanimaju za glumu, dobro su doli u Zvrk, godine nisu nikakvo ogranienje. Nakon Zvrkovaca, uslijedila je promocija Jasmina, asopisa za djecu i mlade. Hvala dragi Zvrkovci, hvala voditelju, dramskom piscu i glumcu Rusmiru Agaeviu koji je jo davno pobrao mnoge nagrade za glumaka ostvarenja i TV-serijal Nedjeljni zabavnik, koji je radila TV Sarajevo. Emisija koju su vodili Rusmir Agaevi i Seid Memi Vajta, njegov prijatelj iz djetinjstva i uveni pjeva, dobila je 1984. nagradu Prix Danube u Bratislavi za najbolju djeju emisiju na svijetu. KDBH Preporod je ponosan to je u svoje preporoditeljske redove dobio tako vrsnog umjetnika i jako dobrog pedagoga, iji slogan u radu s djecom glasi: Preko scene do samopouzdanja. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

30

PREPORODOV JOURNAL 150/151

hrvatska

PRVI IZBORI ZA PREDSTAVNIKE U EUROPSKOM PARLAMENTU. ODRANI I LOKALNI IZBORI

Znak oporavka HDZ-a ili...

Najvaniji dogaaj u Hrvatskoj tokom travnja 2013. bili su prvi izbori za predstavnike u Europskom parlamentu. Dravno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je da je tog povijesnog dana, 14. travnja 2103. najvie glasova dobila HDZ-ova koalicijska lista (6), slijedi SDP-ova koalicijska lista (5), a laburisti su dobili jednog zastupnika. Razlika izmeu HDZ-ove i SDP-ove liste na kraju je samo 0,8% ili 5.890 glasova. Koalicija HDZ, HSP AS, BUZ osvojila je 32,87% ili 243.584 glasova, druga lista SDP, HNS, HSU s 32,07% ili 237.694 glasa, a laburisti 5,76% ili 42.711 glasa. Na izbore je izalo 20,84% biraa, odnosno njih 781.216. Nevaeih je bilo 39.808 ili 5,1%, to je dosta visok postotak. Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin rekao je da su od 741.408 vaeih listia, na njih 507.606, tj. 68,44% birai zaokruili i kandidata s liste (tzv. preferencijski glas).
Tko e nas zastupati u Europskom parlamentu?
1. DUBRAVKA UICA - potpredsjednica HDZ-a i Zajednice ena Europske puke stranke. U tri mandata je bila zastupnica u Hrvatskom saboru te gradonaelnica Dubrovnika u dva mandata. Osim toga, obnaala je dunost potpredsjednice Odbora za europske integracije, lanice Odbora za turizam, predsjednice Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora. Diplomirala je engleski jezik te njemaki jezik i knjievnost, a trenutano pie magistarski rad na Katedri za amerikanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.. 2. ANDREJ PLENKOVI - zastupnik u Hrvatskom saboru i aktualni promatra u Europskom parlamentu. Magistar znanosti meunarodnog javnog i privatnog prava Sveuilita u Zagrebu. Aktivno govori engleski, francuski i talijanski jezik te pasivno njemaki. 3. DAVOR IVO STIER - diplomirani politolog Katolikog sveuilita u Buenos Airesu. Zastupnik u Saboru, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i lan izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skuptini NATOa. Stier je i meunarodni tajnik i lan predsjednitva Hrvatske demokratske zajednice. 4. IVANA MALETI - zavrila je studij ekonomije na Sveuilitu u Zagrebu te odlino govori engleski jezik. Ranije je radila za dravnu riznicu i Ministarstvo financija, a sudjelovala je u pregovorima s EU oko poglavlja koja je Hrvatska trebala odraditi. 5. ZDRAVKA BUI - bila je zastupnica u Hrvatskom saboru u dva mandata, a radila je i kao savjetnica za informatizaciju u Nacionalnoj knjinici u Zagrebu. Zavrila je poslijediplomski studij bibliotekarstva i informatike na Sveuilitu u Clevelandu u SAD-u. Govori engleski i njemaki jezik. 6. RUA TOMAI - predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Starevi te u dva mandata zastupnica u Hrvatskom saboru. Nakon ulaska u EU zalagat e se za ouvanje hrvatskog identiteta, razvoj gospodarstva, ouvanje tradicionalnih i obiteljskih vrijednosti. 7. TONINO PICULA - diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je SDP-ov ministar vanjskih poslova (2000.-2003.) i to mu je najvanija funkcija koju je obnaao u politikoj karijeri. U istom razdoblju bio je voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini OESS-a. Od 1993.-2000. bio je tajnik za meunarodne odnose SDP-a, a od 1997.-2000. bio je isto tako predsjednik Gradske organizacije SDP-a Velike Gorice. lan je Odbora za meuparlamentarnu suradnju i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora. Predsjednik je Glavnog odbora SDP-a Hrvatske. Godine 2005. ponovno je izabran za gradonaelnika Velike Gorice, a na toj dunosti ostaje sve do lokalnih izbora 2009. godine. Govori engleski jezik, pasivno njemaki i talijanski. 8. BILJANA BORZAN - diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, od 2005. do 2009. godine lanica je upanijskog odbora SDP-a Osjeko-baranjske upanije. Zastupnica je u Hrvatskom saboru u mandatu 2007.-2011. te od 2012., lanica je Predsjednitva SDP-a od 2008. godine. Aktivno govori i pie engleski jezik, dok pasivno njemaki i ruski. 9. MARINO BALDINI - arheolog, povjesniar umjetnosti, naelnik opine Viinada u Istri. Autor je Monografije Porea i nekoliko stotina lanaka iz podruja arheologije, muzeologije, zatite spomenika te umjetnosti. Teno govori engleski, njemaki i talijanski. 10. OLEG VALJALO - diplomirao na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Zamjenik je ministra turizma, radi i kao lan uprave Jadranskih luksuznih hotela d.o.o.. Svi njegovi prijanji poslovi vezani su uz podruje Dubrovnika. Od jezika navodi da zna samo engleski. 11. SANDRA PETROVI JAKOVINA - diplomirana pravnica. lanica SDPa od 2006., od 2012. sjedi u Hrvatskom saboru. lanica je Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosue, Odbora za obranu, Odbora za meuparlamentarnu suradnju, lanica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skuptini NATO-a i lanica Nacionalnog vijea za vode. Nedavno se udala za ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu. Teno govori engleski jezik, slui se njemakim, francuskim i panjolskim. 12. NIKOLA VULJANI - profesor anglistike i kroatistike, jedan od osnivaa Tekstilno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Veleuilita u Karlovcu i Tehnikog veleuilita u Zagrebu. Jedan je od osnivaa Hrvatskih laburista Stranke rada. Od travnja 2012. godine je hrvatski promatra u Europskom parlamentu. q

Najveselije je bilo u stoeru pobjednike koalicije HDZ HSP Dr. Ante Starevi BUZ. Skandiralo se i pljeskalo predsjedniku HDZ-a Karamarku, a pravi je prolom veselja uz glasno pljeskanje i skandiranje Tomo, Tomo nastalo kad su objavljeni prvi neslubeni rezultati. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko estitao je HDZ-ovim europarlamentarcima i svim lanovima stranke te koalicijskim partnerima na uspjehu na izborima za Europski parlament, najavljujui pobjedu i na predstojeim lokalnim izborima. Evo ankete na 745.000 ljudi. To je respektabilan uzorak. Nadam se da smo svi zadovoljni. estitam i zahvaljujem svima koji se nisu tedjeli. Zahvaljujem svim lanovima koji su dokazali ljubav prema ovoj stranci, kazao je Karamarko. Dodao je kako je ovo prvi korak nakon poraza na parlamentarnim izborima. Izali smo iz ponora parlamentarnog poraza, godinu dana smo radili na sebi i danas smo pobjednici. Rekli smo da HDZ moramo mijenjati i naa deviza je danas lopovluk i korupcija van, a potenje i domoljublje natrag u HDZ, i to se dogodilo. Proli smo katarzu i ekamo da to prou i drugi. estitao je i lanovima SDP-a te Hrvatskih laburista poruujui im neka nas vrsto i s ljubavlju prema Hrvatskoj zastupaju u Euro parlamentu, no naglasio je da nakon ovakvog rezultata HDZ sigurno ide dalje. Uskoro su lokalni izbori. Pripremati emo se kao za ove izbore. Ljubav koju dajete HDZ-u dajte i dalje. Oekujem pobjedu i 19. svibnja na lokalnim izborima, uzviknuo je. Na kraju je estitao i koalicijskim partnerima HSP-u dr.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

31

hrvatska
Ante Starevi te, kako je rekao, asnim umirovljenicima, BUZ-u, znakovito zakljuujui: Pogledajte koja je to kombinacija za jednu bolju i autentinu Hrvatsku! i lokalni izbori. Nadam se da emo do drugih izbora biti uspjeniji u komuniciranju naih politika i da e birai prepoznati vanost europskih izbora, rekla je Pusi. Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja je kazao da je oekivao da lista dobije est mandata. Jedna bitka moe biti izgubljena, ali ne i rat, kazao je Hrelja i dodao da za godinu dana sigurno nee biti 38.000 nevaeih listia.

Tomai kao zvijezda

Rua Tomai, predsjednica HSP dr. Ante Starevi, koja je dobila uvjerljivo najvei broj preferencijskih glasova na listi koalicije HDZ HSP AS BUZ i bila prava zvijezda ovih izbora, ocijenila je kako je to poruka naroda premijeru Zoranu Milanoviu to misli o njegovom pokuaju da ju pribije na stup srama. Naime, u toku kampanje Tomai je izrekla niz uvreda na raun nehrvata to je izazvalo ogorenje tolerantnijeg dijela graana Hrvatske, a premijer Milanovi je zbog takvih njezinih istupa reagirao vrlo estoko. Mnogi su analitiari skloni tvrditi da se Milanovi njegov istup, odnosno posveivanje Tomaiki vratilo kao bumerang, zakljuujui da bi bolje bilo da ju je pustio i da bi sama potonula u svojim izjavama.

Jakovi razoaran
Tonino Picula, prvi na listi koalicije SDP HNS HSU, rekao je kako Hrvatska nije izuzetak od postojeeg europskog trenda da graani ne izlaze u veem broju na izbore za Europski parlament. Na izborima za Europski parlament treba promijeniti pravila koja e javnosti omoguiti da na nov nain prate kampanju, to e ponukati i protagoniste koji se natjeu za mjesta u Europskom parlamentu da se drugaije organiziraju u kampanji, dodao je Picula. Nositelj liste Hrvatskih laburista - stranke rada za Europski parlament, Nikola Vuljani, rekao je da su zadovoljni prvim rezultatima te da je to ono to su i po rezultatima anketa oekivali. Ima razloga za zadovoljstvo, mada izlaznost na izbore nije nikakav razlog za to. Potvrdili smo se kao trea stranka u Hrvatskoj i po tim rezultatima smo na mjestu i na kojem jesmo po svim rezultatima anketa, rekao je Vuljani. Izraavajui razoaranost malim odazivom biraa ocijenio je da je to namjerno uinjeno. Taj spin je oito proradio, a vratio se u elo onima koji su ga organizirali, smatra Vuljani. Neuspjeh SDP-ove koalicije komentirao je Ivan Jakovi, istarski upan i prvi na nezavisnoj listi Europa za sve, ocijenivi da bi, da je bio na listi vladajue koalicije, ta koalicija pobijedila na izborima, a on bi osvojio mandat u EU parlamentu. Ovako niti sam ja u EU parlamentu, a SDP-ova koalicija je izgubila ove izbore, rekao je Jakovi.

Rua Tomai Prva na HDZ-ovoj listi kandidata Dubravka uica izrazila je zadovoljstvo rezultatima izbora za Europski parlament. Iako je u stranakoj sredinjici vladao optimizam, uica je kazala kako raspoloenje ne bi nazvala euforinim. Pozitivan trend za HDZ oito postoji. Rekli smo da oekujemo pet mandata, a ako ih osvojimo est, to e biti veliki rezultat za HDZ, rekla je. Kazala je i da je HDZ u kratkoj kampanji uspio animirati svoje lanove i birae, a ponovila je da je predsjednik Republike Ivo Josipovi pogrijeio kada je europske izbore sazvao odvojeno od lokalnih. Bitno je pogrijeila i Kukuriku koalicija kada se zalagala za odvojene izbore, rekla je uica. Predsjednik SDP Zoran Milanovi estitao je onima koji su dobili vie glasova i pobijedili, a to je lista HDZ-a i koalicijskih partnera. Oekivali smo bolji rezultat. Niski odaziv je bio svima. estitam onima koji su uli u Europski parlament. Jo danima e biti rijei zato je tako mali odaziv. Da nije bilo sreivanja popisa biraa bio bi jo manji. Na nama politiarima je da se zapitamo zato je tako malo ljudi izalo na izbore. Birae ne moete kriviti. Zahvaljujem se svima koji su izali na izbore, a onima koji nisu pozivam da dou na sljedee izbore, kazao je Milanovi. No u vladajuoj koaliciji ipak nisu krili razoarenje: Drago mi je da je u Europski parlament ulo pet ljudi s nae liste, ali ao mi je to nije uao i esti. Nadala sam se da e rezultat biti est za nas, a pet za opoziciju, no ispalo je kako je ispalo, izjavila je Vesna Pusi, predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade, dodavi kako sada, kao zavrni potez, jo samo preostaje da uemo u EU. Na pitanje jesu li su premalo motivirali glasae, Pusi je rekla kako bi se sudei po rezultatima to moglo tako rei. Meni se ini da smo ih dosta motivirali, ja svakako iz sve snage, ocijenila je i dodala da ne misli da su izbori za Europski parlament trebali biti istodobno kada

Uskrsnuli Milan Bandi

Nakon izbora za Europski parlament odrani su 19. svibnja i lokalni izbori nakon kojih je dolo do promjena u mnogim sredinama u zemlji. Bandi je odnio uvjerljivu pobjedu u Zagrebu, dok je Kerum poraen u Splitu. Milanovi je ponien u Zagrebu i Istri, a razlog mnogi vide u tome to je nametao odluke suprotne volji stranake baze.

Hrvatski gradonaelnici No, Bandi nije uspio pobijedti SDP-ovog kandidata za zagrebakog gradonaelnika Rajka Ostojia pa su se njih dvojica morali natjecati za pobjedu u drugom krugu. Usprkos tome, Bandi je osvojio nedostinih ak 25% vie glasova od Ostojia, tako da se drugi krug praktino trebao odrati formalno. U Zagrebu je od 682.204 na izbore izalo 301.549 biraa ili 44,20%, od toga je glasalo prema broju glasakih listia 301.297

32

PREPORODOV JOURNAL 150/151

hrvatska

Izborni stoer Milana Bandia biraa. Vaeih listia bilo je 295.648. Za aktualnog gradonaelnika Milana Bandia glasalo je 142.646 ili 47.30% biraa, a za njegovog glavnog protukandidata tek 68.475 ili 22,71% biraa. U drugom krugu Bandi je osvojio 65,7% i time dobio i peti mandat za gradonaelnika. Ovim se Bandi osvetio svojoj bivoj stranci SDP-u, ali i postao fenomen s obzirom da se vjerovalo da je nakon poraza na predsjednikim izborima 2010. i parlamentarnim izborima te debakla u Zagrebu 2011. politiki mrtav. U Splitu se desila najvea promjena jer je ve u prvom krugu izgubio dosadanji gradonaelnik eljko Kerum. U drugi krug su se plasirali SDP-ov Ivo Baldasar i HDZ-ovac Vjekoslav Ivanievi. Za SDP-ovog Ivu Baldasara glasalo je 29,24%, a za HDZ-ovca Vjekoslava Ivanievia 21,71% biraa. eljka Keruma zaokruilo je 18.51% biraa. Prava se drama odvijala u drugom krugu gdje je Baldasar za samo 600-tinjak glasova pobijedio, pa se trailo dodatno prebrojavanje nakon ega mu je Ivanievi estitao na pobjedi. U Rijeci nije bilo toliko neizvjesno, mada dosadanji gradonaelnik Obersnel nije pobijedio u prvom krugu, iako je u jednom trenu imao i preko 50% glasova. No, nakon to je prebrojano svih 100% glasova, ostao je na 48,06%. HDZ-ovac Hrvoje Buri, iako je osvojio tek 16,09% glasova pa je i ovdje drugi krug bio samo formalnost, moe biti zadovoljan jer SDP-ov kandidat vie nema podrku apsolutne veine u tom gradu. U drugom je krugu Obersnel dobio 67,7% glasova. U Dubrovniku su snage odmjerili HNS-ov Andro Vlahui (u prvom krugu dobio 31,76%) i HDZ-ov Teo Andri (25,92%), dok je SDP-ov kandidat Niko alja bio tek je na petom mjestu. I ovdje je izabran novi/stari gradonaelnik Vlahui s 59,8% glasova. U ibeniku su u drugi krug ili eljko Buri iz koalicije predvoene HDZ-om te Ante upanovi iz koalicije predvoene SDP-om, a razlika izmeu njih bila je oko 6%. Buri je ipak uspio tijesno pobijediti s razlikom od 2%. Boidar Kalmeta se, takorei, vratio iz mrtvih pobijedivi u utrci za Zadar. Da nije uspio, sigurno bi ga se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rijeio, no SDP-ov Ivo Bili ipak nije imao anse u ovoj Kalmetinoj utvrdi koji je u drugom krugu dobio 57% glasova. U Puli je pak dolo do sudara dojueranjih bliskih suradnika, aktualnog gradonaelnika IDS-ovca Borisa Miletia, koji je osvojio 48,63% glasova i SDP-ovca Pee Grbina, koji je osvojio 24,54% glasova. Ipak, to je i dalje IDS-ova utvrda, pa je Mileti dobio 59,5% podrke biraa. Iako je HDZ-ov Damir Jeli u Karlovcu tijekom prebrojavanja glasova imao i preko 50%, na kraju je ipak bio ispod. Osvojio je 48,95% glasova, pa je morao u drugi krug zajedno s SDP-ovim Josipom Benciem, koji je osvojio 35,22% glasova. Jeli je u drugom krugu dobio 56,9%. Do promjena je dolo i u Sisku u kome je dosadanji gradonaelnik Dinko Pintari iz HDZ-ove koalicije s 40,70% glasova imao prednost pred SDP-ovom Kristinom Iki Baniek (36,89 posto). No Iki Baniek ga je ipak pretekla u drugom krugu dobivi 51,12% glasova biraa. akovec je pak odmah imao svog gradonaelnika. Stjepan Kova, kandidat SDP-ove koalicije, osvojio je 52,55% glasova, a isto se desilo i u Virovitici u kojoj je dosadanji gradonaelnik Ivica Kirin (HDZ) osvojio preko 50% glasova. No zato su u Varadinu u drugi krug morali aktualni gradonaelnik HNS-ovac Goran Habu (37,74%) i nezavisni kandidat kojeg je podrao HDZ Marijan Cingula (28,83%). Habu je osvojio 51,15% glasova. Osim za gradonaelnike i naelnike, izbori su bili za upane te lokalna i upanijska vijea. Desne stranke ostvarile su 13 pobjeda za upana, a lijeve okupljene oko sadanje dravne vlasti 7. I jedna i druga strana kae da je zadovoljna rezultatima, iako je SDP izgubio Zagreb, ali je zato osvojio Split, Osijek, Sisak, sauvao Vukovar q Edis FELI

Preuzet Osijek, Kalmeta preivio

Do promjena je dolo i u Osijeku u kom su gradonaelnik Kreimir Bubalo (HDSSB) i Ivan Vrki, kandidat grupe biraa kojeg su podrali i SDP i HNS uli su u drugi krug. Bubalo je dobio 36,18% glasova, dok je Vrkiu podrku dalo 27,87% biraa. No u drugom je krugu Vrki s 52,82%o glasova pretekao Bubala te je ovim porazom HDSSB znaajno uzdrman. Sigurno je da je jedan od najzanimljivijih gradova bio Vukovar u kojem se vodila velika borba izmeu aktualnog gradonaelnika eljka Saba (SDP), koji je osvojio 42,51% i HDZ-ovog Ivana Penave, s osvojenih 40,33% glasova. U drugom je krugu Sabo dobio 53,9% glasova.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

33

hrvatska

OKRUGLI STOL JE LI HRVATSKA BILA AGRESOR U RATU U BOSNI I HERCEGOVINI?

Lice i nalije hrvatske politike

U organizaciji zagrebakog Veernjeg lista, 10. travnja 2013., u Hrvatskom novinarskom drutvu u Zagrebu, odran je okrugli stol na temu Je li Hrvatska bila agresor u ratu u BiH?. Sudjelovali su dr. sc. Ivo Lui, povjesniar na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, dr. sc. Mate Grani, bivi ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, prof. dr. Mladen Ani, profesor na Sveuilitu u Zadru i dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, struni suradnik na Institutu za drutvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Moderator okruglog stola bio je doc. dr. Nino Raspudi, docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i kolumnist Veernjeg lista. sku je krenula iz BiH. Nakon velikih zloina nad Bonjacima, posebno u Istonoj Bosni, veliki broj Bonjaka je doao u Srednju Bosnu ili u Mostar. Nesretni rat izmeu Bonjaka i Hrvata je natetio i jednima i drugima. Jedno vrijeme sam se kao potpredsjednik Vlade bavio zbrinjavanjem izbjeglica, i mi smo krajem 1992. primili 325.000 ljudi iz BiH, a sveukupno jedan milijun. To Europa nakon Drugog svjetskog rata nije zabiljeila. Pogledajte koliko jedna velesila, bogata zemlja u usponu poput Turske, ima problema s izbjeglicama iz Sirije, rekao je Mate Grani. Grani je naglasio da su sve inicijative o zaustavljanju sukoba dolazile iz Hrvatske. Ustvrdio je da je Hrvatska podrala sve tri mirovne inicijative za BiH, te imala i inicijativu za otputanje zatoenika iz svih sabirnih centara i logora koje su, nakon to su ih Srbi uveli, imali i Hrvati i Bonjaci. HVO je legalna i bila je jedini izlaz za zatitu Hrvata u BiH. Kada je Washingtonski sporazum potpisan s Amerikancima je dogovoreno da e se kantonalni ustroj proiriti na cijelu BiH. U Daytonu se nije moglo razgovarati o razgranienju 51% za RS i 49% teritorija za Federaciju BiH i ultimativno je postavljeno Federacija BiH i Republika Srpska. To su povijesne injenice. Kada su Bonjaci bili na koljenima, u vrijeme okupacije Srebrenice, u tom trenutku najvie to je Meunarodna zajednica mogla uiniti je da proglasi zatienu zonu Gorade. Nakon toga cijeli proces, uz prisutnost Amerikanaca, dovoenja do Daytona bio je inicijativa Hrvatske, rekao je Mate Grani.

Suenje estorki paralela zloinakom pothvatu Slobodana Miloevia

Prema optunici u Haagu protiv estorice Hrvata iz BiH, Herceg Bosne i svih lanova HDZ-a i HVO-a, optueno je gotovo 90% Hrvata u BiH. Optunica ukljuuje zloinaki pothvat, jer se za njih navodi da su formirali Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu zbog injenja zloina. Optunica protiv Hrvata je apsurdna i nelogina i nadam se da e biti dovoljno potenja i pameti u Hakom sudu pa nee prihvatiti takvu neloginu optunicu, rekao je na poetku tribine Ivo Lui. Trebalo je na Hakom sudu nai paralelu zloinakom pothvatu Slobodana Miloevia i onda se nala paralela u zloinakom pothvatu u Hrvatskoj i BiH. Nitko iv ne moe predvidjeti kako e glasiti presuda za estoricu Hrvata Ovo to radi Haki sud nema veze s onim to rade povjesniari. Haki sud radi na ostvarivanju politikih interesa, rekao je Mladen Ani. Povijest piu povjesniari i slue se raznim izvorima, a Haki sud e biti samo jedan od izvora. Prije presude mi je teko govoriti o toj temi jer sam sudionik dogaaja. Hrvatska nije bila agresor u BiH, rekao je Mate Grani i dodao da je Hrvatska podrala samostalnost BiH i prva uputila veleposlanika u Sarajevo. Grani je ustvrdio da su Bonjaci bili potpuno tehniki i politiki nepripremljeni za rat. Prvo je bilo uniteno hrvatsko selo Ravno i agresija na Hrvat-

Osebujni politiki pogled Franje Tumana

Zlatko Hasanbegovi je naglasio da umjesto redukcionistikog pristupa, kako stoji u pozadini naslova okruglog stola, i koji je svojstven apologetima i kritiarima Tumanove politike u BiH, treba krenuti drugim putem. Treba sve ove teme staviti u jednu iru sliku kako bi razumjeli to se dogodilo i ocjenjivali dranje i odluke pojedinih aktera. Rat u BiH, pa i hrvatsko-bonjaki rat treba gledati u irem kontekstu rata za jugoslavensko naslijee. Taj rat je povela srpska politika u sprezi s JNA i to je ono to kolokvijalno na-

Ivo Lui, Mladen Ani, Mate Grani, Zlatko Hasanbegovi i Nino Raspudi

34

PREPORODOV JOURNAL 150/151

hrvatska
zivamo srpska agresija na Hrvatsku i na BiH. Svi ostali akteri i njihove politike predstavljaju jednu vrst reaktivne politike i odgovora, vie ili manje uspjenoga, na tu temeljnu stvarnost u kojem je bonjaka strana u objektivno najslabijem stratekom i dravno-politikom poloaju. Sada se pojavljuju i bizarne konstrukcije koje na tezu o tzv. hrvatskoj agresiji na BiH postavljaju tezu s obzirom na unutarnju strukturu BiH da se ne moe uope govoriti o agresiji na BiH. Pojavljuju se teze da je RS legitimna i legalna tvorevina od samog poetka i da nije sredstvo velikosrpske politike. Trei element je dranje meunarodne zajednice, koja je svim svojim mirovnim planovima na neki nain prihvaala tezu o etnikoj podjeli BiH kao jedini trajan temelj za rjeenje i time objektivno poticala one aktere da djeluju u tom smjeru ili da na krivi nain krivo iitavaju tu politiku meunarodne zajednice, rekao je Hasanbegovi. Posebno je pojasnio etvrti imbenik za razumijevanje hrvatske politike u BiH, imbenik s posebnom teinom osebujni pogled dr. Franje Tumana. Vaan je za razumijevanje hrvatske politike u BiH i osebujan pogled predsjednika Franje Tumana na ukupno rjeenje hrvatsko-srpskih odnosa, u kojem je sredinje mjesto bila BiH. Prije rata je vjerovao da je jedna od opcija za trajno rjeenje hrvatskog-srpskih odnosa i neka vrsta podjele BiH. S druge strane, Tuman je dravnik sa instinktom za stvarnost i prilagodbom toj stvarnosti. Tuman je prihvatio nezavisnost BiH. Shvatio je da je to u tom trenutku jedino realno rjeenje Na sastancima u Karaorevu i Tikveu nita se nije moglo dogovoriti, rekao je Zlatko Hasanbegovi.

Franjo Tuman jedan od najoklevetanijih ljudi u Europi

Ivo Lui, kojemu je nedavno izala knjiga pod naslovom Uzroci rata, u kojoj analizira stanje u BiH od 1980. do poetka rata 1992., naglasio je da je Hasanbegovi spomenuo apsurdnu tezu da je RS legitimna, no kada bi se vratili u prolost moemo se pitati je li Socijalistika Republika BiH isto sredstvo velikosrpske politike. Lui je postavio tezu da su u Jugoslaviji bile tri republike u kojoj su Srbi bili konstitutivni: u Srbiji Hrvatskoj i BiH. Oni su tom konstitutivnou stvorili jednu strukturu koja je kasnije njima omoguivala ponaanje 90-ih. Glavni uzroci politikih sukoba pa poslije i rata u bivoj Jugoslaviji je u ideolokom konstruktu koji je nasilno nametnut i nije mogao preivjeti demokratske promjene, rekao je Ivo Lui. Lui je izrazio miljenje da je Franjo Tuman jedan od najoklevetanijih ljudi u Europi, te da je, kada je spominjao dogovor sa Srbima, elio sprijeiti rat i krvoprolie. Tuman je nudio rjeenje za BiH. Kada je on govorio da bi bilo dobro dogovoriti sa Srbima i omoguiti njihove tenje i zahtjeve, njegove su namjere bile u sprjeavanju rata i krvoproliu. Nije ga se poslualo i nije se pristalo na unutarnje razgranienje i kantonizaciju BiH i onda se dogodio rat i krvoprolie. Podjela je danas puno dublja nego to bi bila po njegovim prijedlozima iz 1991. i 1992. godine, rekao je Lui. Naglasio je da danas povjesniari barataju s traevima kao pravnim argumentima, a potiskuju slubenu politiku Franje Tumana koji je dao podrku referendumu za nezavisnost BiH. Lui je to nazvao licem politike Franje Tumana, a sve ostalo nalijem.

1992. ve bila podijeljena. Najrealistinija politika je bila ona koju je vodio Franjo Tuman: postoje granice i njih se moramo drati i unutar njih stvari moemo ureivati kako nam odgovara. Republika Srpska je legitimizirana mirovnim sporazumom, to je stvarnost. to se tie Federacije, tu je prisutan jedan sasvim drugi nain rada, rekao je Ani. Progovorio je i o pitanju da li su Armija BiH i Alija Izetbegovi bili predstavnici dravnosti BiH. To je rezultat razliitih interesa. ivio sam u Sarajevu do 1993. i u lokalnom govoru se jasno govorilo da Bonjaci imaju tapiju (katastarski papir za zemlju) i ta vlast se predstavljala kao BiH, ali to nije bila realnost jer je ta vlast kontrolirala samo 15% teritorija. Statistiki gledano, ta vlast je doslovno bila muslimanska vlast, u tom trenutku nije bila bonjaka. Ljudi su vas u svakom susretu uvjeravali da ne moete biti Hrvat u Sarajevu, nego moete biti Bosanac i danas je to problem. I danas vas vrsto uvjeravaju da ne moete biti Hrvat roen u BiH. Iz toga su proizali golemi problemi. Dakle, BiH je disfunkcionalna drava 1992. i popucala je po avovima te nema ni jednog elementa koji kontrolira cijelu dravu. A posljedica je duboka podijeljenost u drutvu, rekao je Ani.

1993. Hrvatska milimetar od dobivanja sankcija

Zanimljiv je bio Graniev odgovor na pitanje: Zato je rasformirana Herceg Bosna i jesu li Hrvati u BiH rtvovani i prevareni? U sijenju 1993. godine Hrvatska je prvo izgubila status rtve koji je imala zbog rata u Hrvatskoj, izgubila je naklonost Njemake i bila milimetar od dobivanja sankcija. U tom sluaju ne bi bilo ni Hrvata u BiH, ali ni sama Hrvatska ne bi opstala, glasio je odgovor biveg ministra vanjskih poslova. Slaem se potpuno s analizama prethodnika, ali postoji i jo neto, a to je provedba politike. Tuman povjesniar je jedno, a dravnik neto drugo. Bio je pragmatiar i vjerni saveznik SAD u provedbi mira. U tom trenutku bilo je najvanije zaustaviti sukob Hrvata i Bonjaka jer je on prijetio opstanku Hrvatske, ali da Hrvatska izgubi bilo kakvog prijatelja u svijetu. Na prvom sastanku s Medeleine Albright ona mi je hladno proitala 20-ak toaka to se to od Hrvatske oekuje i to nam prigovaraju. Moj zakljuak je bio da su Hrvati najvee rtve u tom trenutku, a glavni cilj je bio zaustaviti rat Bonjaka i Hrvata i to je bio cilj Washingtonskog sporazuma to je i postignuto. Zakljuak je bio da se to sprovede na cijelo podruje BiH. Hrvati se nisu najbolje snali u koritenju svih elementa onoga to im je dao Washingtonski sporazum. Svata se moglo dogovoriti i dobiti, ali pola od toga se nije ostvarilo, rekao je Grani i dodao da je kantonalno rjeenje trebalo biti na cijelom podruju BiH.

1992. BiH disfunkcionalna drava

Mladen Ani smatra da je Haki tribunal, zajedno s visokim predstavnikom u BiH, odmetnuta institucija meunarodnog poretka jer nitko nema nadzora nad onim to rade. Primarni interes, od kada je Tuman dobio izbore, bila je da BiH ne ostane dio Jugoslavije. Nije HDZ, SDA i SDS podijelio BiH, oni su pobijedili na izborima zato to je to bilo podijeljeno drutvo. Sve se znalo, BiH je

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

35

hrvatska
Nekoliko puta je naglasio vanost amerike politike u kreiranju mira u BiH. Ni danas bez Amerike nema mira u BiH, rekao je Grani i naglasio da su Amerikanci podrali Splitsku deklaraciju i aktivno djelovanje Hrvatske vojske u BiH. Kada je Hrvatska vojska dola na 23 kilometra pred Banja Luku, zajedno s Armijom BiH i HVOom, onda me nazvao Warren Christopher i 45 minuta me uvjeravao da kaem predsjedniku da stanemo. Banja Luka je bila u rasulu i mi smo sve kontrolirali, a on je rekao da e 350.000 Srba otii u Srbiju i 150.000 u Istonu Slavoniju i Baranju i da e ih onda NATO avioni tititi. Onda je Holbrooke zvao predsjednika i on je dao naredbu da stanemo. Tuman nije mogao nita drugo napraviti i povukao je jedini mogui dravniki potez. Peter Galbraith kae danas da je to bila pogreka, objasnio je Mate Grani.
Presuda iz Haaga: Udrueni zloinaki pothvat!
29. svibnja 2013. Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju (ICTY) donio je prvostupanjsku presudu kojom je estoricu bivih elnika tzv. Herceg Bosne, optuenih za zloine nad bonjakim stanovnitvom u periodu 1993.-1994., osudio na dugogodinje zatvorske kazne ukupno 111 godina. Sudsko vijee ICTY-a zakljuilo je da su pripadnici hercegbosanske estorke, zajedno s politikim i vojnim vodstvom Hrvatske, bili lanovi udruenog zloinakog pothvata iji je krajnji cilj bila uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripojenje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda. Prema miljenju veine sudaca, taj je entitet trebalo ili pripojiti Hrvatskoj nakon eventualnog raspada BiH ili bi on postao neovisna drava unutar BiH, koja bi bila tijesno povezana s Hrvatskom. Na elu udruenog zloinakog pothvata bio je Franjo Tuman. On je s liderima Herceg Bosne dogovorio etniko ienje Muslimana, zakljuilo je Vijee, te dodalo da su Franjo Tuman, Gojko uak, Janko Bobetko, Mate Boban, Jadranko Prli, Slobodan Praljak, Valentin ori, Milivoj Petkovi, Bruno Stoji, Berislav Pui i ostali postigli meusobni dogovor. Iz injeninih i pravnih zakljuaka proizlazi da su se tijela i ljudstvo HVO-a koristili radi ostvarenja ciljeva udruenog zloinakog pothvata, odluilo je Sudsko vijee donosei presudu u postupku Prli i drugi. Iz obrazloenja presude proizilazi da je dr. Franju Tumana, prvog hrvatskog predsjednika, samo prijevremena smrt spasila od optuenike stolice u Den Haagu. Donosimo nekoliko reakcija na presudu to se mene tie, ovo je jedna od najvanijih odluka ovog suda. Jako sam zadovoljan, mislim da je danas izvrena pravda. Dosada je javnost puno ula o Srbima u tom sukobu i to je pravedno, ali danas se moglo uti i o onome to se dogodilo od strane bosanskih Hrvata u tom ratu, ono to se dogodilo u Herceg Bosni, pod Tumanovom vlasti. Ovo je povijesni trenutak i u ime tuiteljstva mogu rei da sam iznimno zadovoljan. (Kenneth Scott, haki tuitelj) Ova presuda Hrvatsku teko pogaa. Bilo je vrlo izvjesno da e biti utvren meunarodni oruani sukob jer su postojale brojne presude Hakog tribunala bosanskim Hrvatima iz Srednje Bosne. Sve govore o meunarodnom sukobu. Ono to je novo je udrueni zloinaki pothvat. Ja sam oekivao da e biti utvreno izvrenje kaznenih dijela kroz udrueni zloinaki pothvat, ali sam mislio da e to biti mogue zadrati na nivou elnitva Herceg Bosne. Ono to je novo i dramatino za Hrvatsku jeste da prvi puta u jednoj presudi meunarodnog suda imamo to da je u zloinakom pothvatu sudjelovao predsjednik Hrvatske Franjo Tuman, ministar obrane Gojko uak i naelnik Glavnog stoera Hrvatske vojske general Janko Bobetko. To je novo i dramatino Mi povijest ne moemo promijeniti. Moemo se ispriati. elnici Hrvata u BiH moraju zauzeti negativan stav prema onome to su u ime Hrvata radili 1993. godine. Treba osuditi zloine i te negativnosti koji su se deavale 1993. godine. Jasno i nedvosmisleno. Solidariziranje sa zloinima koji su se desili i zloincima, to hrvatskom narodu BiH samo teti. (odvjetnik Anto Nobilo) Dosadanja praksa u razlikama izmeu prvostupanjskih i drugostupanjskih presuda Hakoga suda ostavlja gorak trag i treba priekati albeni postupak da vidimo to e biti. Hrvatska je slala svoje trupe u BiH i mi smo jo u to vrijeme uputili otvoreno pismo Tumanu putem medija, jer smo saznali da su velike trupe na podruju BiH Mi smo protiv toga govorili. Neasnu Deklaraciju o tome da Hrvatska nije sudjelovala u ratu u BiH, a koju je donio Hrvatski sabor, kritizirali smo jer se istina ne moe bazirati na deklaracijama, nego na injenicama. (Zoran Pusi, Graanski odbor za ljudska prava) Kakva god bila konana presuda, iduih godinu i pol do dvije vrijedi ova i s time se mora ivjeti. Ostaje pravnom injenicom presuda po kojoj je Hrvatska izvrila vojnu intervenciju u susjednu dravu prema nalogu dravnog vrha na elu s hrvatskim predsjednikom i prema kojoj se u ime Hrvatske dogodio itav niz tekih povreda meunarodnog prava. Zloini su se dogaali u ime Hrvatske i hrvatstva, i to je ono to je, prema mojem sudu, za nas, za hrvatske graane moralni problem. (prof. dr. arko Puhovski) O svim zloinima se znalo u vrijeme njihova poinjenja, ali su zatvarane oi pred njima i etnikim ienjem. Vlada RH mora zauzeti stav, ne odnositi se prema pitanju kao da je to bila neka druga Vlada. Stjepan Mesi je napravio vaan korak u distanciranju prema politici koja se vodila prema BiH. (Vesna Tereli, Documenta) q

Presuda estorki eka se pogodan trenutak

Zlatko Hasanbegovi je replicirao Aniu i Luiu. Rat nije poeo zbog podijeljenog drutva nego zbog provedbe velikosrpske politike, iji centar je bio u Beogradu. Naglasio je da je podijeljeno drutvo bilo u Makedoniji, ali tamo nije tada bilo rata. Pustimo ZAVNOH i ostale trice, imamo referendum stanovnitva koji je u BiH proveden, znamo s kojim rezultatom. Vlast u BiH se nije raspala. Sve kljune ustanove koje su stajale u temeljima legitimiteta BiH su i dalje egzistirale, na 5% ili 10% podruja. Po vaem miljenju nepostojea BiH, za UN je bila legitimna tvorevina i njezin predstavnik je sjedio u UNu. U krajnjoj liniji taj legitimitet nije mogla ignorirati ni vlast Herceg Bosne, za razliku od RS-a. I Herceg Bosna je u zaglavlje stavljala Republika Bosna i Hercegovina. Za Republiku Hrvatsku, BiH je bila legitimna. Ako neto ne postoji, zato je veleposlanik te iste republike sjedio u Zagrebu?, istaknuo je Hasanbegovi. Bez neovisnosti BiH i referenduma o nezavisnosti ne bi danas bilo nita ni od Republike Hrvatske. U BiH nisu bile samo tri zaraene strane Hrvati, Srbi i Bonjaci nego je tu bila i meunarodna zajednica kao etvrta. Ako su Bonjaci bili najvee rtve, ne znai da nisu odgovorni za rat, zakljuio je Lui. Osvrnuo se i na skoranju presudu estorici bivih elnika tzv. Herceg Bosne (premijeru Jadranku Prliu, ministru obrane Bruni Stojiu, zapovjednicima Glavnog stoera HVO-a generalima Milivoju Petkoviu i Slobodanu Praljku, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu oriu i naelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Puiu), koje Hako tuiteljstvo optuuje za zloine poinjene u sklopu udruenoga zloinakog pothvata, predvoenog bivim hrvatskim predsjednikom Franjom Tumanom, iji je cilj bilo etniko ienje podruja Herceg Bosne, koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja velike Hrvatske. Moguu presudu Lui je komentirao citirajui tezu jednog od optuenih: Vjerujem da u dobiti doivotni zatvor, a da u biti potpuno osloboen. I jedno i drugo je mogue: ljudi su realni i znaju kako se tamo sudi, rekao je Ivo Lui. Zlatko Hasanbegovi je istaknuo da je presuda estorici Hrvata iz BiH ve napisana, ali se ne objavljuje jer se eka pogodan trenutak. Precjenjuje se uloga Hakog suda, to je ve zavrena pria, rekao je Hasanbegovi i dodao kako presuda estorki nee imati nikakvog uinka jer uinka nisu imale ni prijanje presude. Presuda estorici Hrvata na Hakom sudu sad e tek biti prvostupanjska i na nju e sigurno biti uloena alba. Haki sud je na posljednjem mjestu pravosudna instanca koja donosi presude na temelju prava i pravde. U Statutu suda pie da je njihov zadatak pomirenje naroda na prostoru bive Jugoslavije, rekao je Mladen Ani. Smatra da presuda nee imati gotovo nikakvog utjecaja na BiH, jer tamo nita ne moe uiniti veu tetu od one to je ve uinjena. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

36

PREPORODOV JOURNAL 150/151

hrvatska

PREDSTAVLJANJE PRIRUNIKA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUTVA

Suoavanje s prolou
U Kui ljudskih prava u Zagrebu, 23. travnja 2013., odran je razgovor pod nazivom Suoavanje s prolou nekad i sad. Do kuda smo stigli, a to je pred nama?, povodom objave publikacije Rad na suoavanju s prolou Prirunik za organizacije civilnoga drutva. O Priruniku i preprekama mirovnom radu danas, dijalogu o naslijeu rata, ulozi politikih institucija u Hrvatskoj i regiji, kao i uspostavi tranzicijske pravde te pamenju rtava i ostvarivanju prava mladih generacija na uenje povijesti utemeljene na injenicama, govorili su arko Puhovski, profesor politike filozofije, Vesna Tereli, voditeljica Documente Centra za suoavanje s prolou, Mirjana Bilopavlovi, aktivistkinja iz Pakraca i Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije. Raspravu je moderirala Emina Buinki, urednica Prirunika, programska koordinatorica Documente i lanica redakcije Preporodovog Journala. Autori/ce Prirunika su istraivai Documente i struni suradnici. U svakom od poglavlja (Uvod u suoavanje s prolou, Dijalog o naslijeu rata, Pamenje rtava i komemorativne prakse, Dokumentiranje rada na suoavanju s prolou, Praenje rada institucija i zagovaranje promjene i Zatita sebe u radu na suoavanju s prolou) izdvojeni su primjeri iz prakse. Prirunik je namijenjen organizacijama i pojedincima koji ele doprinijeti suoavanju s prolou u svojoj sredini kroz organiziranje rasprava, javnih dogaanja, sudjelovanja u istraivakom radu te zagovarakim aktivnostima. Svrha je Prirunika predstaviti metode rada na suoavanju s prolou iz perspektiva ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava, povijesnog sjeanja te psiholoke perspektive traume kao prepreke osobnom razvoju, razvoju zajednice i drutvenom razvoju.

Gordan Bosanac, arko Puhovski, Emina Buinki, Vesna Tereli i Mirjana Bilopavlovi prestao funkcionirati logor. Kao to se na neopisivo bezobrazan nain Odlukom Generalne skuptine UN Danom holokausta naziva dan kad su ruske trupe ule u Auschwitz, a ne dan kad je donesena odluka od strane NDH da se osnuje logor u Jasenovcu ili u Njemakoj. Ispada da nitko nita nije znao dok stvar nije bila zavrena. Iz amerikaniziranih razloga ono to se dogodilo idovima zove se holokaust, a holokaust je bizantski crkveni ritual paljenja svijea. Nije se uzeo npr. naziv shoa kako je jedino normalno, jer je to hebrejsko ime za katastrofu. Te stvari pokazuju koliko se verca s prolou, ne samo iz ideologijskih razloga nego i iz neznanja, ne samo da se o stvarima nee govoriti nego to se o stvarima ne zna govoriti. U svakom ratu se moe dogoditi da skupina vojnika poludi i ubije civile, ali ako nakon toga tri od etiri vojnika koji su pobili obitelj Zec, dobiju medalju od predsjednika drave, a jedan bude dvije godine tjelohranitelj ministra obrane, onda je to nacionalni zloin, a ne pojedinani. Prije etiri dana, HRT je dala 30 puta vie vremena trima rtvama u Bostonu nego 30 puta vie rtava u Iranu. Ta stvar ostaje, to nije stvar prastare prolosti, nedavne prolosti nego suvremenog funkcioniranja po istim obrascima, rekao je Puhovski. Istaknuo je da hrvatska nacija, kao i mnoge druge, ivi po modelu samoposluivanja: uzimamo iz prolosti ono to nam treba, ostalo ostavljamo onome ko naie. Ono to ostavljamo, smatramo da nam ne pripada. Situacija je zapletena jer se radi o opravdanju postojee politike ili danas relevantne ideologije. Radi se o interpretaciji prolosti po obrascu rtve, pokuaju dokazivanja da smo bili rtve, a identificirati se s pozicijom rtve je vrlo opasno, jer pozicija rtve uvijek opravdava budue nasilje. U poziciji smo promatrati post-jugoslavensko rtvoslovno prvenstvo u kojemu sve postjugoslavenske nacije rukama i nogama dokazuju da su ba one bile rtve. Pozicija rtve vapi za osvetom te je zbog toga opasna i istovremeno vana. rtva nije rtva zato to je dobra, nego zato to je bila slaba. Ono to bi se o rtvama trebalo znati jeste to da ih se trebalo tititi i imati uspomenu na njih. Za to nam je potrebno pluralno shvaanje i prihvaanje istine, to ne treba dovoditi u pitanje zakljuio je prof. dr. arko Puhovski.

Pluralno shvaanje i prihvaanje istine

Prof. dr. arko Puhovski je govorio na temu zajednica sjeanja, inerpretirajui sjeanje kroz Freudovo shvaanje sjeanja koje provaljuje u sadanjost, ali u pravilu u preraenom obliku. Istaknuo je da se svaka zajednica uspostavlja kao zajednica interesa, zajednica simbola (obiaja) i zajednica sjeanja. Prije 3.000 godina Homer definira sjeanje nasuprot onome to se ljudima ini, prolost je pred nama jer je vidimo, a budunost je iza nas jer je ne vidimo. U budunost idemo natrake, a jedina orijentacija koju imamo je prolost. Budui da je prolost vana ona se u imaginarnom prostoru kojeg zovemo zajednicom sjeanja pojavljuje u obliku borbe za sjeanje, borbe za dominantno sjeanje koje je neupitno. Pojavljuju se rasprave o tome kad je poeo Domovinski rat i koji je to dogaaj bio presudan za njegov poetak. Ne mogu rei kad je poeo rat u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih povijesnih datuma iz daleke prolosti. Mogu rei najmanje pet datuma pa e netko dodati jo pet-est. Imate oko 150 ljudi koji su dobili od predsjednika Tumana medalju Domovinske zahvalnosti 1990., iako je Hrvatska te godine jo funkcionirala u okviru Jugoslavije. Sabor je donio Boini Ustav 22.12.1990., na Dan Armije koji je bio neradni dan za cijelu Jugoslaviju. Imamo i krivo ime prve rtve ije stradanje se slavi svake godine na Uskrsnu nedjelju na Plitvicama, iako je 14 dana prije ubijen drugi policajac koji je bio Srbin. To su detalji koji pokazuju kako je ovo novije sjeanje sporno. Dan Jasenovca, 2. travnja, se na neopisivo neukusan nain uzima kao Dan sjeanja na rtve to je dan kad je

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

37

hrvatska
Tradicija pamenja pobjednika
Vesna Tereli je istaknula da je Prirunik pripremljen kao odgovor na nevolje sa sjeanjem kojeg imamo u tri razdoblja: Drugi svjetski rat, porae i politiko nasilje u vrijeme socijalizma i vrijeme 90-ih godina. Tekoe sa suoavanjem s prolou imaju i druge post-jugoslavenske i europske zemlje. Moemo govoriti i o globalnom fenomenu koji proizlazi iz tradicije pamenja pobjednika i zanemarivanja svega onoga to je pobjednik u vrijeme pobjeivanja poinio, a moglo bi se okarakterizirati ratnim zloinom. Unutar tog naslijea svjedoilo se zloinima, ali i razvoju meunarodnog humanitarnog prava. Nakon Drugog svjetskog rata, u Nrnberkim procesima se po prvi put prakticiralo suenje za ratne zloine koje su poinile individue, kako po direktnoj tako i po zapovjednoj liniji. Nakon toga dolo je do zastoja koji je trajao do 1993. godine, kada je voljom Vijea sigurnosti UN-a osnovan Meunarodni kazneni sud za zloine poinjene u bivoj Jugoslaviji, a kasnije i za Ruandu. Kako pamtiti rtve? Imamo rtve koje su vidljive na spomenicima i one nevidljive o kojima sugraani iz njihovih mjesta neto znaju. Ne elimo apelirati da se obiljee sva mjesta stradanja, jer bi se ivi nali u teko izdrivoj situaciji. U naim mjestima je bilo toliko stradanja u posljednja ova tri razdoblja da bi se ivi kretali izmeu mementa. Vano je osvijestiti gdje su ta mjesta kako bi se mogao voditi dijalog o tome, te kako i koja mjesta stradanja treba obiljeiti. Oni kojih se na slubenim komemoracijama sjeamo vezani su uz pobjedniki narativ, dominantan narativ o ratu, a oni drugi, koji su isto ubijeni, ostaju izvan tog kruga narativa i zakona. Na globalnoj razini postoji potreba za istinom, pravdom, obeteenjem, garancijom za neponavljanjem zloina, jer se unutar UN-a postupno priznaju ta prava te je 2012. po prvi put imenovan poseban izvjestitelj. Zahvaljujui procesu pregovaranja i pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji, od 1. srpnja e biti na snazi Zakon o naknadi tete rtvama kaznenih djela. Kao drutvo nismo imali snage utvrditi sve rtve Drugog svjetskog rata i politikog nasilja u vrijeme socijalizma. Dugujemo obiteljima stradalih u 90-im popis svih ubijenih i popis civilnih rtava rata. Prije vie godina pokrenuta je Inicijativa za REKOM, s ciljem utvrivanja svih injenica o ratnim zloinima u post-jugoslavenskim zemljama. Vieglasje je neizbjeno, ono je dobro dolo, poeljno i dio je naeg uenja. Rat je bio i obrambeni, ali je imao i elemente graanskog rata. Ne morate svi dijeliti ovo miljenje, ali se treba dozvoliti da se i to jasno i glasno kae, zakljuila je Vesna Tereli. imao elektrinu energiju, vodu, a trgovina je bila udaljena 18 km. I onda ujete da u Pakrac dolaze ljudi koji sami plaaju svoj smjetaj i prehranu te e s nama neto raditi. Podozrivost prema njima bila je velika. Dolazi njih 400, oni koji su ostajali do mjesec dana i oni koji su ostajali do tri mjeseca. Nije nam bilo jasno kako netko moe napustiti udoban dom u Njemakoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Kanadi ili SAD-a te doi u Pakrac kad rat jo nije ni zavren. Kad su nam htjeli pomoi, postojala je jezina barijera i nae nepovjerenje. Ali, danas su ostale trajne prijateljske veze s tim ljudima. U to vrijeme nismo znali da s njima razgovaramo o izgradnji mira, o ljudskim pravima. ivjeli smo u zemlji gdje se nije razgovaralo o ljudskim pravima, smatrali smo da su naa ljudska prava zatiena. Volonterski projekt Pakrac je jedan od najuspjenijih UNprojekata. Prvi pristup kompjutoru i elektronskoj poti dobili smo putem volontera. Osnovnokolci su uili prve vjetine na raunalu kod volontera i slali su informacije u svijet o Pakracu i Lipiku. Volonterski projekt Pakrac je bilo mjesto gdje se po prvi puta organizirala mirovna edukacija za sve one graane koji su to htjeli, rekla je Mirjana Bilopavlovi. Istaknula je da sa projekt kasnije preslikalo na BiH u Gornji Vakuf (Uskoplje) i Travnik. Volonterski projekt Pakrac je iznjedrio niz mirovnih organizacija. Gordan Bosanac postavio je pitanje kako to da Ministarstvo branitelja ili Institut za povijest nisu izali s ovakvim prirunikom. Ideja da se procesuiraju ratni zloini, obetete rtve rata nije dola iz politikih krugova nego iz civilnoga drutva. Grupirale su se tri skupine organizacija: mirovnjake, organizacije rtava i braniteljske udruge. Paradoksalno je to da veliki broj graanki i graana imaju svoje miljenje o upotrebi irilice, presudi generalima, dok strukturiranog rada ima jako malo. Ne znam zato je to tako u zemlji koja je proivjela ratna razaranja, a opet cijela pria mirovnog aktivizma je na marginama. S ovom temom se teko bave politike stranke, iz razloga to tema zahtijeva hrabrost. Kad bi i imali dovoljno hrabrosti ova tema bi guila njihove politike ciljeve, npr. stvaranje koalicija s drugim strankama. Onaj i tko se bavi ovom temom svjestan je kako nema nikakve ovlasti, niti moi donoenja politikih odluka. Dolazimo do blizu 20 godina zavretka sukoba u Hrvatskoj, a ini se da je jo uvijek rano govoriti o suoavanju s prolou. Ima li smisla baviti se ovime 40 godina od zavretka sukoba? Civilno drutvo ne predstavlja stupove demokracije, mi smo njena dodana vrijednost, ukras demokracije zbog ograniene moi. Dok stvari tako stoje ostat emo na margini, to nije dobro jer se konaan posao sa suoavanjem s prolou nee moi napraviti. Ulazimo u EU kao prva zemlja s neposrednim ratnim iskustvom, ono to mislim da smo propustili, ali nam je EU prilika da pokuamo mijenjati institucije EU kako bi se i one poele baviti poslom suoavanja s prolou. Da li smo jo trebali imati jedno pregovarako poglavlje koje bi se zvalo Suoavanje s prolou? Vjerojatno to poglavlje ne bi nikad zatvorili. Iluzorno se nadati da emo u sferi drutveno-ekonomskog napretka sve zaboraviti i okrenuti se budunosti, rekao je Gordan Bosanac. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

Mirovni aktivizam na margini drutva

Mirjana Bilopavlovi iz Pakraca se osvrnula na vrijeme od prije 20-ak godina. Ove godine se obiljeava 20 godina Volonterskog projekta Pakrac. Od 1993. godine poinjemo, zahvaljujui navedenom projektu, razmiljati o miru i suoavanju s prolou. Dok ne raskrstimo s prolou, neemo moi razgovarati o kvalitetnim aspektima mira. 20 godina je vrijeme isprianih i neisprianih ljudskih pria. 1993. godine u Pakrac dolaze neki nepoznati ljudi. Govorimo o gradu koji je u to vrijeme bio devastiran, koji od 8 do 15 sati nije

38

PREPORODOV JOURNAL 150/151

hrvatska

PREDSTAVLJANJE BOSANSKE KNJIGE MRTVIH U ZAGREBU

Spomenik svim rtvama u BiH

U Novinarskom domu u Zagrebu, 28. svibnja 2013., predstavljena je Bosanska knjiga mrtvih - Ljudski gubici u Bosni i Hercegovini 1991.-1995.. Pored autora Mirsada Tokae, o knjizi su govorili fra Ivan arevi, profesor na Franjevakoj teologiji iz Sarajeva i Vesna Tereli, voditeljica Documente Centra za suoavanje s prolou iz Zagreba. Bosanska knjiga mrtvih sadri popis 95.940 imena ubijenih i nestalih u ratu od 1992.-1995. u BiH, koji je sainio Istraivako-dokumentacioni centar Sarajevo. U etiri toma rtve su identificirane imenom i prezimenom, imenima roditelja, datumom i mjestom roenja, nacionalnom pripadnou, podacima o tome radi li se o civilima ili vojnicima, kojoj su vojsci pripadali te datumom i mjestom stradanja. Meu ubijenima je oko 64.000 Bonjaka, 24.900 Srba i 7.700 Hrvata. Najvie je rtava u Sarajevu njih 13.756, zatim u Srebrenici, Prijedoru, Zvorniku i Bratuncu. Ovo je jedini nain da se stane na kraj pretjerivanjima o broju rtava, ali i negiranjima da su se zloini dogodili, naglasio je Mirsad Tokaa. Istaknuo je izuzetnu vanost knjige za pomirenje u BiH. Rekao je kako knjiga nije napravljena za mobilizaciju bosanskoga naroda, nego kao uvar sjeanja. Knjiga sadri gotovo 8.000 intimnih izjava svjedoka i 40.000 fotografija rtava. Radi se o projektu koji je od fundamentalne vanosti za svako postratno drutvo, jer on zatvara prostor manipulacijama, pretjerivanju sa brojem rtava, ali i negiranju zloina. U popis su ukljueni svi graani BiH bez obzira za koju su se vojsku borili, ime smo htjeli izbjei podjele i zatvaranje u vlastiti nacionalni tor... Zloin ne ini brojka. Zloin ine ljudi koji su ga poinili i ljudi koji su rtve. Mi smo odluili da kroz identitet rtava ime, prezime, lice rtve, njegov ivot, sudbina, okolnosti stradanja - kreiramo to nae historijsko sjeanje. Dakle, da ouvamo sjeanje na rtve rata i kroz to veliko i dubinsko istraivanje otkrijemo i ono to su uzroci i motivi rata, rekao je Tokaa i dodao da knjiga nije napravljena da se proglasi svetom i neupitnom. Zato je svaka korekcija dobrodola u svrhu demonopoliziranja historijskog sjeanja. Istraivanje e se nastaviti izdavanjem popisa poginulih dravljana Hrvatske u ratu u BiH. Profesor fra Ivan arevi ocijenio je kako je objavljivanje Bosanske knjiga mrtvih jedan od najznaajnijih dogaaja u postratnoj Bosni i Hercegovini, prvi spomenik svim rtvama neovisno o etnikoj i konfesionalnoj pripadnosti i nain na koji su rtve svojim imenom i prezimenom izile iz svoje dosadanje apstraktnosti. On se zaloio za novu kulturu sjeanja, odnosno izii iz sjeanja na vlastite rtve i prijei etnike i konfesionalne granice, suosjeati sa rtvama drugih i suoiti se sa vlastitim zlom. Po njegovoj ocjeni, u Bosni i Hercegovini do pomirenja e teko doi, jer su na vlasti strukture i institucije koje su nasljednici ratnih ideologija. Naglasio je kako se unutar svih triju religijskih zajednica manipulira rtvama i kako je ovaj objektivan rad pokuaj da budua pokoljenja ne ponove ono to se dogodilo. Rat u BiH bio je rat za teritorij, naglasio je fra Ivan arevi. Prikupljeni podaci govore o karakteru rata: meu rtvama bonjake nacionalnosti njih preko 90% su civili, ili pak od ukupnog broja stradalih civila 81% je bonjake, 11% srpske, a 7% hrvatske etnike pripadnosti. Ozbiljni ljudi trebaju poeti raditi da se kod nas ponu razbijati sve uopene fraze, kao to je jedna od velikih fraza

Mirsad Tokaa, Vesna Tereli i fra Ivan arevi rtva je rtva. Nisu sve rtve iste nisu, nisu, nisu! Veliina ljudi je da se priznaju ak i najmanje razlike od jezinih do odijevanja, pa onda tako i o rtvama. Jedno veliko razlikovanje koje izraava i karakter rata je ovo pitanju civila i vojnika, rekao je arevi. Kritizirao je Daytonski mirovni sporazum i naglasio potrebu njegove revizije, kao i reviziju svakog ljudskog dogovora koji ne vodi uspjenoj budunosti. Rekao je kako je Dayton samo ouvao okvir drave, a iznutra je duboko podijelio i BiH uinio nenastanjivom. Srpsko pitanje nije rijeeno, nego je gurnuto u BiH kroz Republiku Srpsku. Daytonski sporazum je postao sveta krava i on e se morati kadtad razgraditi. Bilo bi dobro da se ne razgrauje ratom, nego mirovno, rekao je fra Ivan arevi. Katolika, Pravoslavna crkva i Islamska zajednica po definiciji su zajednice sjeanja koje se utemeljuju na mitolokim dogaajima, isto kao i nacije. Nacionalni identiteti su esto identiteti pamenja zla koje su drugi poinili. Crkve i religijske zajednice koje su pupanom vrpcom vezane za nacionalno, postat e u tom sluaju zadnji uvari zlopamenja, pojasnio je franjevaki teolog arevi, te naglasio vanost prelaska u transetniku patnju, u patnju drugoga. arevi je iznio tvrdnju da su se na ovim prostorima, umjesto monoteizma, razvili politeistiki torovi lokalnih bogova, moloha, koji su vulgarizirani i trae rtvovanje pripadnika druge vjere. Vesna Tereli, voditeljica zagrebakog Centra za suoavanje s prolou Documenta, istaknula je dobru suradnju Documente s Istraivako-dokumentacionim centrom Sarajevo, pri emu sljedee godine obiljeavaju desetljee suradnje na biljeenju rtava rata. Rekla je kako se kod Bosanske knjige mrtvih radi o knjizi koja je spomenik i o knjizi u kojoj se uva sjeanje: Godinama ekamo da se ova knjiga pojavi pred nama. Ona je tuna, ali iznimno znaajna podloga jer su u njoj injenice o ubijenima i nestalima. Ja vjerujem da je to ona osnova za uenje buduih generacija kojom se garantira da e budue generacije uiti povijest na osnovu injenica, a ne na osnovu proizvoljnih podataka. Tereli je naglasila kako je vano da se i u Hrvatskoj nastavi s istraivanjem ljudskih gubitaka. Istraivai Documente rade na terenu: za podatke koji su do sada prikupljeni ve se radi analiza. Cjelokupan posao bit e dovren za dvije godine. q Ismet ISAKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

39

hrvatska

MANJINSKE MANIFESTACIJE U SISKU DANI NACIONALNIH MANJINA I TJEDAN KULTURNE RAZNOLIKOSTI

Sisak grad otvorenih vrata

1. Dani nacionalnih manjina u Sisku
Dani nacionalnih manjina u Sisku, manifestacija koja ima za cilj promoviranje kulture i obiaja nacionalnih manjina koje ive na podruju grada Siska, odrana je od 25. do 27. travnja 2013. Pokrovitelj dogaanja bio je sisaki gradonaelnik Dinko Pintari, a organizator Gradska uprava Siska u suradnji s udrugama nacionalnih manjina. Grad Sisak s pravom nosi naziv grad otvorenih vrata, multikulturalne i multinacionalne sredine, istaknuo je gradonaelnik Dinko Pintari na konferenciji za novinare odranoj 23. travnja na kojoj je, zajedno s proelnikom Upravnog odjela za informiranje graana, odnose s javnou i prava nacionalnih manjina Tomislavom Dovraniem, najavio 1. Dane nacionalnih manjina. Gradonaelnik je istaknuo kako je zajednika elja svih sudionika da Dani nacionalnih manjina u Sisku postanu tradicionalna manifestacija. Dogaanje nastavljamo na ve ranije potpisanu Povelju o suradnji Grada s predstavnicima i Vijeima nacionalnih manjina, manjinskim udrugama, te udrugama koje se bave manjinskim pitanjima Grada Siska. No, nismo se zadrali samo na administrativnoj razini, ve elimo pokazati kako Grad Sisak s pravom nosi naziv grada otvorenih vrata. Zato organiziramo ovo dogaanje koje e promovirati stvaralatvo i ivot nacionalnih manjina u naem gradu, rekao je gradonaelnik Pintari. Trodnevni program poeo je u etvrtak, 25. travnja, u jutarnjim satima na tandovima Gradske trnice Kontorba kada su prisutnim Sianima svoja autohtona jela ponudile ene, lanice etiriju udruga nacionalnih manjina bonjake, romske, eke i srpske. Kulinarske specijalitete bosanske narodne kuhinje prezentirale su Bonjakinje okupljene u Aktiv bonjaka ena, koji djeluje pri sisakom ogranku Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Zajedniki nastup pripadnici nacionalnih manjina imali su i u subotu, 27. travnja, kada su u sisakom Domu kulture Kristalna kocka vedrine nastupile manjinske udruge koje su pokazale bogatstvo kulturnoumjetnike batine svojih naroda. Sisake Bonjake predstavili su lanovi BKUD Nur. Aleksandar Tolnauer, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH, u petak, 26. travnja 2013., u Gradskoj vijenici obratio se predstavnicima eke, srpske, bonjake i romske nacionalne manjine. Govorei na temu Poloaj nacionalnih manjina ulaskom Hrvatske u EU Tolnauer je upozorio da, naalost, imamo i negativnih iskustva kod nekih susjednih zemalja gdje su nakon njihova ulaska u EU manjinska prava pala u drugi plan ili su ak u nekim elementima i reducirana. Istaknuo je da bi na prvenstveni zadatak nakon ulaska u EU trebao biti ouvanje postignutog visokog nivoa zatite manjinskih prava, tim vie to Hrvatska te standarde unosi u EU kao primjere dobre prakse koji mogu posluiti i drugim zemljama koje se pripremaju za eurointegracije. Budui da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena politika o poloaju i zatiti nacionalnih manjina, ne treba strahovati da e se ulaskom Hrvatske u EU prava nacionalnih manjina smanjiti. Hrvatska 1. srpnja u Europsku uniju ulazi s visokom legislativnom razinom zatite nacionalnih manjina, pa nema razloga da se ona ne zadri. Jedina promjena, kako je rekao, moe se oekivati u modelu financiranja manjinskih udruga, jer se oekuje smanjenje sredstava iz dravnog prorauna, a vee

Tradicionalna bosanska jela

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH koritenje europskih fondova. Posljednjih je godina u Hrvatskoj ostvaren golemi pomak u zatiti prava nacionalnih manjina, po emu Hrvatska prednjai u regiji. Meutim, manjine koriste tek 50% prava koje im prua Ustavni zakon. Vraanjem u prolost, to je kod nas esta praksa, ne moe se popraviti sadanjost, niti stvarati budunost za pripadnike nacionalnih manjina, rekao je Aleksandar Tolnauer. On je predstavnicima sisakih manjinaca govorio i o ulozi Savjeta za nacionalne manjine RH, o emu se u javnosti malo zna. Naglasio je da Savjet provodi brojne aktivnosti u ostvarenju manjinskih interesa, iako se esto pogreno smatra da se bavi samo raspodjelom financijskih sredstava.

2. Tjedan kulturne raznolikosti

Od 20. do 23. svibnja 2013. u Sisku je odran 2. Tjedan kulturne raznolikosti, tokom kojeg su se predstavili pripadnici etiri nacionalnosti sa sisakog podruja. U jedinstvenom projektu koji raznolikosti pretvara u ono to nas spaja, svoje obiaje, stil i nain ivota predstavili su bonjaka, romska i srpska nacionalna manjina te hrvatska kulturna drutva i udruge. Ideja o organizaciji Tjedna kulturne raznolikosti u Sisku potekla je iz Djeje igraonice Zvonica, koja djeluje pri Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac Sisak ogranak Caprag, u ijim prostorima se nalazi i Sredinja knjinica Bonjaka u Hrvatskoj. Na usvajanju vrijednosti multikulturalnosti i raznolikosti mora se raditi sa dje-

40

PREPORODOV JOURNAL 150/151

hrvatska
com od najranije dobi, a na podruju sisakog Capraga pomijeanost razliitih kultura je najprisutnija. Multietninost uimo zato to je vrti, ba kao i drutvo, mjesto dodira razliitih etnikih skupina, a prihvaanje razliitih od sebe je prva stepenica u razvoju odgovornog pojedinca. Uvaavanje razliitih kulturnih skupina i navika osnova je izgradnje suvremenog tolerantnog drutva, a od najranije se dobi usvaja prihvaanjem drugih jezika, obiaja, praznika i proslava, rekla je Dragana ubrilo Bila, voditeljica Djeje igraonice Zvonica. Bogat program 2. Tjedna kulturne raznolikosti u Sisku predstavili su prigodnom konferencijom za tisak Branimir Koreti, upnik upe Pohoda Blaene djevice Marije, Veselin Risti, sisaki paroh, Alem Crnki, glavni imam sisaki i Stanoje Nikoli, elnik Romskog kulturnog centra. Sisaki paroh Veselin Risti pozvao je Siane na druenje u kojima e se po prvi puta predstaviti i polaznici pravoslavnog vjeronauka. Cilj ovog djejeg okupljanja je pokazati kroz zajednicu svoju vjersku i nacionalnu pripadnost, tj. da se zajedno moe ivjeti bez obzira koje smo boje koe, koje nacije ili vjere, jer smo svi mi djeca Boja. Upravo zato djeca kroz igre, pjesme, glumu i recitacije predstavljaju svoj narod i svoju vjeru, jer oni su istog srca i na najbolji nain e pokazati ljudima smisao ovozemaljskog ivota, u kojem svi moemo ivjeti zajedno iako smo razliiti. Naa djeca, koja po prvi put pohaaju pravoslavni vjeronauk u crkvi, mogu predstaviti svoj program, s nadom da e pravoslavni vjeronauk zaivjeti u naem gradu Sisku, rekao je Risti. upnik Branko Koreti ve godinama poziva vjernike na ekumenske molitve i upravo su maliani njegovo najvee blago. Ovog puta na Tjednu kulturne raznolikosti predstavit e se i zbor crkve Pohoda Blaene djevice Marije te polaznici katolikog vjeronauka u kolama. Vanost uvaavanja razlika i zajednitvo svih vjernika temelj je napretka drutva. Ekumenske molitve jedan su od naina vraanja tradiciji, vjeri i ljubavi za blinjega svoga. Program Tjedna kulturne raznolikosti pokazao se kao zanimljiv projekt u kojem su, obitelj, vjera, meusobno potivanje i razumijevanje osnove od koje svi moramo krenuti, istaknuo je Koreti. Sisaki imam Alem ef. Crnki oduvijek se zalagao za zajednitvo i meusobno potivanje svih vjera i kultura. Medlis Islamske zajednice Sisak bio je i bit e jedan od suorganizatora ove manifestacije aktivno sudjelujui s djecom u realizaciji programa te na taj nain pozdravljajui i podravajui inicijativu Djeje igraonice Zvonica na elu s voditeljicom Draganom ubrilo Bila. Okupivi elne predstavnike katolike, pravoslavne i islamske zajednice, eljeli smo osjetiti jedno prisno zajednitvo, ljepotu i radost ivljenja u svojoj vjeri i kulturi, a ujedno promovirati zajednike vrijednosti kroz kulturu ponaanja, komuniciranja, potivanja i uvaavanja, naglasio je Crnki. U Tjednu kulturne raznolikosti, kroz recitale, pjesme, igrokaze, ples i molitve, etiri nacionalne manjine s podruja grada Siska pokazale su bogatstvo svoga identiteta, kulturno stvaralatvo, ali i duhovne vrijednosti i radost ivota u svojoj vjeri. Manifestacija je za prvenstveni cilj imala zbliavanje djece svih vjera i nacija, od onih predkolske dobi do maturanta srednje kole. Tjedan kulturne raznolikosti zapoeo je u 20. svibnja 2013. predstavljanjem srpske nacionalne manjine u Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac Sisak ogranak Caprag. Pod vodstvom paroha Veselina Ristia predstavilo se desetero djece koja su ove godine po prvi put poela pohaati pravoslavni vjeronauk u crkvi Svete Petke. Oni su veer otvorili pjevanjem himne Svetom Savi, a zatim su izveli zanimljiv program recitala i duhovnih pjesama. Nakon toga, program je uljepao knjievnik uro Marii, koji je razveselio i male i velike itanjem odabranih pjesama iz svoje zbirke pjesama Kako rastu djeca. U utorak, 21. svibnja 2013., u Kazalitu 21 odran je sadrajno bogat program bonjake nacionalne manjine kojeg su realizirali polaznici kolskog i mektepskog vjeronauka pod voditeljstvom vjerouiteljice Amile kori i muallime Ilvane Crnki. Program su obogatili omladinci iz OKM-a koji su izveli svoj poznati igrokaz Ljubavni vremeplov, koji govori o tome kako se aikovalo nekada, a kako sada. eer na kraju bio je nastup najmlaih lanova BKUD Nur, koji su podigli raspoloenje svojim plesom i igrom. Omladinski zbor izveo je nekoliko odabranih ilahija, a enski pjevaki zbor Sevde poastile su publiku sevdalinkom Ne alji me majko na vodu pod pratnjom Pavla Ania koji je imao i solo nastup uz jednu sevdalinku. Na kraju programa, druenje je nastavljeno uz specijalitete i delikatese iz kuhinje Aktiva bonjaka ena, kao i ena iz Medlisa Islamske zajednice Sisak. 22. svibnja 2013. u Narodnoj knjinici i itaonici ogranak Caprag predstavila se romska nacionalna manjina, u organizaciji Romskog kulturnog centra i udruge Romska prava. Svojim poznatim plesom, glazbom i igrom zasluili su simpatije i ovacije prisutnih. Takoer, dramske igrokaze i recitacije izvela su djeca Romi polaznici Djeje igraonice Zvonica. U etvrtak, 23. svibnja 2013., Kazalite 21 bilo je ispunjeno do posljednjeg mjesta. Na zavrnom danu 2. Tjedna kulturne raznolikosti, koji je sadrajem bio najbogatiji, predstavljana su hrvatska kulturna drutava i udruge, uz zajedniki program Djeje igraonice Zvonica i svih vjerskih zajednica. Kroz ovogodinje manjinske manifestacije Dane nacionalnih manjina i Tjedan kulturne raznolikosti, Siani su osjetili ljepotu i bogatstvo zajednitva kroz kulturnu, nacionalnu i vjersku razliitost. q Ismet ISAKOVI

Najmlai lanovi BKUD Nur

enski pjevaki zbor Sevde

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

41

intervju

HUSEIN KAVAZOVI, REISU-L-ULEMA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI PONEKAD IMAM DOJAM DA NAM SE PESIMIZAM U JAVNOM PROSTORU NAMEE KAO NAIN DA NAS SE STALNO DRI U NEKOM STANJU UKOENOSTI, MIROVANJA I NEINJENJA, ZBOG EGA I IMAMO POLITIKE I DRUTVENE TEKOE, RAST SIROMATVA I ODSUSTVO VIZIJE RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE.

Na narod je u nacionalnom smislu zaputen

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVI U Hrvatskoj postoji ozraje razumijevanja i potovanja prema muslimanima
U kratkom vremenskom razdoblju dva puta ste posjetili Hrvatsku. Pritom ste odrali sastanke sa najviim vjerskim i politikim dunosnicima Republike Hrvatske? Kakvi su Vai utisci? Iz posjete Islamskoj zajednici u Republici Hrvatskoj i susreta s muslimanima, a potom i dravnim i crkvenim velikodostojnicima, nosim vrlo ugodne utiske i ohrabrenje. Organizacija i rad Islamske zajednice u Hrvatskoj su na visokoj razini i postignute su dobre pretpostavke da se muslimani i Islamska zajednica nadaju svijetloj budunost u vjerskom radu, ali i odgojno-obrazovnim poslovima. Zahvalan sam muftiji evki ef. Omerbaiu na njegovom doprinosu razvoju Islamske zajednice, ali isto tako sam sretan to imamo muftiju Aziza ef. Hasanovia, koji pokazuje entuzijazam i kreativnost u voenju Islamske zajednice. Moji zagrebaki domaini u vie navrata su istakli zadovoljstvo poloajem Islamske zajednice u Hrvatskoj i odnosom dravnih struktura, te meureligijskom saradnjom u kojoj Islamska zajednica aktivno participira. Za nas je to vrlo vano. Vano nam je da u toj dravi i drutvu postoji ozraje razumijevanja i potovanja prema muslimanima, jer e takvo ozraje pogodovati rjeavanju svih eventualnih nesporazuma i tekoa koje se mogu javiti u radu i u meusobnim odnosima. Bez dobre volje i sitni nesporazumi mogu postati krupni problemi. U susretu s funkcionerima hrvatske drave i kardinalom Bozaniem vidio sam upravo tu dobru volju i odlunost i osjetio da Islamsku zajednicu i muslimane doivljavaju s uvaavanjem i cijene njihov rad i doprinos razvoju hrvatskog drutva. Takoer, uoio sam spremnost za proirenje postojee saradnje. Dakako, vanim istiem prijateljski susret s kardinalom Bozaniem, kojom prilikom smo razgovarali i postigli saglasnost o vanim zajednikim vrijednostima naih tradicija, angamanu na zatiti ljudskog dostojanstva, pitanju porodice, ali i povratka ljudi na svoja imanja u Bosni i Hercegovini. Sve ovo su dovoljni razlozi za utemeljen optimizam u pogledu jo boljih odnosa Islamske zajednice i dravnih institucija Hrvatske i jo kvalitetnijeg poloaja muslimana i zatite njihovih prava i sloboda u toj zemlji. Otvaranje Islamskog centra u Rijeci bio je, zaista, impresivan dogaaj, s kojeg su i Islamska zajednica i dravni vrh Republike Hrvatske poslali snanu poruku o razini dostignutih sloboda. Da li smatrate da je u Hrvatskoj na djelu idealni suivot izmeu muslimanske manjine i katolike veine? Kako Vam je poznato, tu ideju odnedavno promovira hrvatski muftija Aziz ef. Hasa-

Reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazovi novi, pritom sugerirajui da bi se hrvatski model mogao primijeniti na itavu Europu, ali i na nemuslimanske manjine u islamskim zemljama. Meutim, ne sumnjajui u dobre namjere Aziz ef. Hasanovia, neki smatraju da sa takvim izjavama treba ipak malice saekati. Nije li kamenovanje Islamskog centra u Rijeci, netom nakon otvaranja damije, jedan od znakova da treba biti oprezniji kada se govori o idealnom suivotu? Zagrebaki muftija Aziz ef. Hasanovi ima nau punu podrku u promoviranju pozitivnih primjera i obrazaca ureivanja odnosa izmeu drave i vjerskih zajednica, ali i odnosa izmeu veinskih i manjinskih vjerskih grupa, koristei se primjerom Hrvatske. Saglasni smo da je potrebno promovirati dobra iskustva i uspjene prakse, istaknuti ono to je dobro, ali i ukazivati na ono to je potrebno popravljati i mijenjati. Hrvatska je u definiranju institucionalnog odnosa prema svojim manjinama postigla znaajne rezultate. S druge strane, svi zajedno moramo tragati i naporno raditi kako bismo doli do optimalnih rjeenja za status muslimana u evropskim dravama. Prvo moramo razgovarati meusobno. Muslimani unutar svojih institucija u evropskim drutvima moraju definirati svoje stavove i oekivanja, a potom razgovarati s predstavnicima

42

PREPORODOV JOURNAL 150/151

intervju
evropskih institucija i drava. U tom smjeru idu nastupi muftije Hasanovia, koji govori o hrvatskom iskustvu. Naravno, u praktinom ivotu skoro pa da ne postoje idealna rjeenja i modeli. Ideali su ono emu se tei, ono to se eli postii i to motivira ljude na dodatni napor. Nama su potrebni ideali i vizija i moramo teiti to boljem ureivanju meusobnih odnosa i postavljanju to jaih i potpunijih standarda. Meritoran odgovor na pitanje da li je suivot izmeu muslimana i katolika u Hrvatskoj idealan, nama e dati sami muslimani u Hrvatskoj. Ako se oni osjeaju sigurnim i potovanim, ako imaju jednake mogunosti i slobode i ako oni misle da je to izvrsno ureeno, onda je to i na odgovor i naa ocjena. Kao to rekoh, realni ivot se sastoji, izmeu ostalog, od tekoa i iskuenja. Prema tome, kamenovanje Islamskog centra u Rijeci, bar prema onome to je nama poznato, vidimo kao incident, ruan i neprihvatljiv postupak neodgovornih pojedinaca. Treba predano raditi da takvih pojava bude to manje. Hrabri nas osuda toga runog ina od strane hrvatske javnosti i predstavnika hrvatske drave i grada Rijeke. Slaete li se sa mojom slikovitom usporedbom: Ne moe u Sarajevu grmiti, a da u Zagrebu ne kii? Moda bi mogli rei: I obrnuto! Naime, hou rei da su nae sudbine (Bonjaka muslimana) na ovim prostorima neraskidivo vezane te da ono to nije idealno izmeu Hrvata i Bonjaka u BiH, ne moe biti idealno izmeu ta dva naroda u Hrvatskoj. to vi mislite, podosta se o tome pria teza da su bosanski Hrvati u BiH ugroeni i da im zbog agresivne i unitaristike bonjake politike prijeti nestanak? Slaem se s vaom ocjenom da ono to se deava u Zagrebu ima odjeka u Sarajevu i obrnuto, naroito ako je rije o temeljnim nacionalnim i vjerskim pitanjima. Zato je vano uvijek imati visoku dozu razboritosti i senzibiliteta, kada se o tome govori. Mnogo je povijesnih veza i zajednikih interesa na koje se mogu i trebaju Bonjaci i Hrvati naslanjati i na njima graditi odnose i prijeko potrebno razumijevanje, kako bi mogli ivjeti u miru i prosperitetu. Poloaj Bonjaka i Hrvata, kao i ostalih, u Bosni i Hercegovini danas najvie ugroavaju nefunkcionalne dravne strukture, neodgovorni politiari i loe ekonomske prilike. Bonjaci sve to ele za sebe, to isto su spremni priznati i priznaju svima drugima. Oko toga ne bi smjelo biti nikakvih dilema ili zadrke. Zato ne znam kome je u interesu da se hrvatski narod u Bosni i Hercegovini osjea ugroenim. Bonjacima to sigurno nije. Naalost, lake je nai primjer za obrnutu situaciju. Nedavno sam se upoznao s izvjetajima o ugroenosti i oitoj diskriminaciji Bonjaka u Stocu i apljini. Stoga pitanje ugroenosti i ravnopravnosti naroda treba rjeavati cjelovito, konzistentno i taj proces sagledavati na razini cijele drave Bosne i Hercegovine. Islamska zajednica u Srbiji ima nejednak tretman u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu ili druge vjerske zajednice i prema njoj se primjenjuju drukiji arini. U uvjetima pritisaka i mijeanja s pozicije autoriteta drave, dolo je do odvajanja grupe ljudi, koji su formirali drugu zajednicu i dobili punu podrku dravnih institucija Srbije. Prema tome, kljuni problem predstavlja ulazak politike i dravnih struktura u interni prostor Islamske zajednice. To je nedopustivo i sramotno. Kada se eliminira ovaj faktor, moi e se graditi uslovi za uspostavu jedinstva Islamske zajednice u Srbiji. Jer, muslimani, kao i drugi u Srbiji, sami treba da odluuju o pitanjima organizacije i funkcioniranja svoje zajednice i da sami biraju svoje vjerske autoritete. Hou da naglasim da mi o ovom pitanju imamo jedinstven stav i predano radimo na njegovom rjeavanju. Takoer, analiziramo i na dosadanji rad i propuste. Moramo vie razgovarati unutar Zajednice, biti vie prisutni u naim dematima, potovati normativne akte i procedure i slino. elim poruiti muslimanima u Srbiji da nas bole podjele kojima su izloeni. Tuni smo zbog toga to nismo bili u mogunosti da zatitimo njihovu slobodu, autonomiju i vjerska prava. Obeavam da emo vrijedno raditi na uspostavi njihova duhovnog mira. Zato ih molim za strpljenje i apeliram na njih da uvaju povjerenje koje imaju. Neka znaju da su pravo i pravda na naoj strani i da se neemo predati u borbi za njihovu ast. Uostalom, kada govorimo o BiH, koja se i geostrateki i povijesno nalazi u "klijetima" srpske i hrvatske politike, moete li nam rei na koji nain popustiti taj stisak? Da li je to moda bolja suradnja vjerskih zajednica? Nedavno smo svjedoili jednom lijepom interkonfesionalnom skupu u Banja Luci koji je pokazao spremnost vjerskih zajednica da posreduju u boljim odnosima u BiH, ali i regiji. Bolja saradnja vjerskih zajednica moe, bez imalo sumnje, pomoi i pridonijeti relaksaciji meunacionalnih odnosa i nacionalnih politika. Meutim, uvjeren sam da odnos susjeda prema Bosni i Hercegovini nije motiviran dominantno vjerskim razlozima, mada se nekada moe uti i takvo miljenje. Naravno, tu dimenziju ne bi trebalo potpuno zanemariti, no taj odnos prvenstveno proizlazi iz karaktera jasnih politikih ideologija i nacionalistikih aspiracija. Vjerske zajednice i lideri na ovim prostorima imaju svoju vanu ulogu i mogu biti posrednici u prenoenju humanistikih vrijednosti i naela zajednitva. Vano je politikim ideologijama oduzeti vjersku argumentaciju i motivaciju, ogoliti njihovu sutinu i skinuti maske. Mi emo s radou uestvovati u svim meureligijskim susretima i inicijativama i smatramo ih korisnim. Primjerice, koliko vjerujete izjavama predsjednika Nikolia, a koliko predsjednika Josipovia? Pritom mislim i na politike zemalja koje predvode i to u smislu pouzdanosti u dijalogu, izraavanju kajanja za zloine u prolosti i pokazivanju volje za iskreno partnerstvo u sadanjosti. Povjerenje je nuni preduvjet za dobro funkcioniranje meuljudskih odnosa, a nuni preduvjet za povjerenje je iskrenost i principijelnost. Povjerenje se teko stie, a lahko gubi. Cijenimo odustajanje od hukake retorike, potujemo tonove koji zrae pomirljivou i razumijevanjem, a kajanje za poinjene zloine je vano i potrebno. Ipak, iskrenost i principijelnost, a time i povjerenje, dokazuju se konkretnim koracima i efikasnim djelima. Rijei koje ne prate djela vrate se kao bumerang. Predsjednik Josipovi u vie navrata pokazao je svoju principijelnost i konkretnost te se, sveukupnim dosadanjim odnosom, nametnuo kao iskren sagovornik i prijatelj.

Cijenimo odustajanje od hukake retorike

No, mogli bismo rei da je odnos Hrvata i Bonjaka, barem onih u Hrvatskoj, doista idealan ako mu suprotstavimo dramatine unutarmuslimanske odnose i odnose politikog establimenta prema muslimanima i Islamskoj zajednici u Srbiji. Neki mediji daju natuknice da je rjeenje blizu, ali ini se da se nita bitno ne mijenja. Na koji nain Vi posredujete u rjeavanju tih napetosti i da li imate model koji e rezultirati rjeenjem? Pozicija Islamske zajednice u Srbiji za nas je jedno od teih pitanja koje ima ire negativne implikacije po ivot muslimana. Ovo pitanje je teko, zato to se vlast u Srbiji, na ijem je elu bio Kotunica, grubo umijeala u unutarnje poslove Islamske zajednice, zanemarujui njenu autonomiju i postupajui suprotno svom zakonu i meunarodnim standardima, koji reguliraju slobodu vjerskih zajednica.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

43

intervju

Poloaj Bonjaka i Hrvata, kao i ostalih, u BiH danas najvie ugroavaju nefunkcionalne dravne strukture, neodgovorni politiari i loe ekonomske prilike. Bonjaci sve to ele za sebe, to isto su spremni priznati i priznaju svima drugima. Oko toga ne bi smjelo biti nikakvih dilema ili zadrke. Zato ne znam kome je u interesu da se hrvatski narod u BiH osjea ugroenim. Bonjacima to sigurno nije. Problemi naeg naroda moraju odzvanjati u strukturama Islamske zajednice, moramo ih uti i na njih se usmjeravati, kako bismo doprinijeli njihovom otklanjanju Naa je orijentacija da otklonimo nae ljudske propuste u pruanju mogunosti za aktivno participiranje muslimanki u radu organa i ustanova Islamske zajednice. Oekujemo da evropske institucije prepoznaju vanost naeg iskustva i svjedoenja islama
U intervjuu za hrvatske dnevne novine "Veernji list" osvrnuli ste sa na odnos Europe i muslimana. "Veernjak" je u naslovu intervjua citirao Vae rijei: "Balkanski muslimani su autohtoni. EU ih mora tititi." Dakle, polazimo od injenice da su Bonjaci muslimani u Europi koji imaju pravo na zemlju u kojoj ive, autohtoni su. Nije li upravo to kamiak u cipelama nekih islamu nenaklonjenih zapadnih politiara? Naalost, u Evropi postoje pojedinci i grupe koji svoju javnu afirmaciju temelje na stigmatizaciji islama i muslimana, odnosno islamofobiji. Posljednjih godina dobivaju prostor i za politiko djelovanje. O tome postoji vie veoma referentnih izvjetaja i istraivanja. Mi osuujemo takav pristup koji ima znaajne negativne posljedice po ivote mnogih ljudi. Takvi glasovi i tendencije treba da nas jo vie motiviraju da se ukljuimo u procese koji e otklanjati predrasude i razobliiti ekstremizam i agresivnost ovih grupa. U kojeemu se ne moe povlaiti znak jednakosti izmeu autohtonih evropskih muslimana i imigrantskih zajednica. Mi smo svjesni toga, ali smo jo vie svjesni i zajednike sudbine i izazova pred kojima se nalaze svi muslimani u Evropi. To to smo mi autohtoni evropski narod, ko to su i Albanci i Pomaci, obavezuje nas dodatno da tragamo za boljim rjeenjima, kako bismo pomogli sebi, evropskim muslimanima i evropskim institucijama i vladama. Mi se ne bojimo takvog izazova, no oekujemo da i evropske institucije prepoznaju vanost naeg iskustva i svjedoenja islama i prue nam svaku vrstu institucionalne podrke, pa i zatite. Jesu li Bonjaci muslimani, svojom autohtonou u Europi, time i most izmeu Zapada i islamskog svijeta? Nedavno sam proitao jednu sjajnu tezu - da smo za Zapad previe, a za istok premalo muslimani. No, uvjeren sam da se to europsko "udo" koje nazivamo bosanski islam, zdravim pristupom moe i prezentirati kao europsko bogatstvo, a ne da bude permanentna balkanska tragedija. Siguran sam da moemo biti jedna vrsta vrstog i stabilnog mosta i produktivna poveznica u oba smjera. Istodobno, zbog toga naeg usuda, neemo se stalno osvrtati na to kako e nas kvalifici-

rati i na Zapadu i na Istoku, jer mi nismo muslimani zbog njih, nego zbog sebe i ljubavi prema Allahu, d.. No, ono to je od krucijalne vanosti na ovom putu jeste da razvijamo nae intelektualne sposobnosti, da jaamo nae obrazovne ustanove i da gradimo i nove, da potiemo istraivaki duh i nau sposobnost interpretacije izvora islama. Moramo biti u toku onoga to predstavlja klasino i savremeno vjersko miljenje i na Istoku i na Zapadu, moramo vladati metodologijom razumijevanja islamskih znanosti, podsticati pobonost i etike vrijednosti... To e nam osigurati sposobnost razumijevanja i punog ivljenja islama u evropskom kontekstu, kao i Boije zadovoljstvo, ako Bog da.

Na narod zasluuje puno bolje i vie

U tom smislu, koliko pratim medije i reakcije ljudi, ne samo muslimana, Vai su javni nastupi, od kada ste postali reisu-l-ulema, za mnoge bili ohrabrujui. Naime, ini se da ste svojom smirenom pojavom i odmjerenim rijeima unijeli nadu da moe biti bolje. Sa Srebrenianima i ostalim Podrinjcima esto ste provodili svoje vrijeme. Zvali su Vas "narodni muftija". Hoete li biti i narodni reisu-l-ulema? Uostalom, bez da se osvremo u bliu i dalju prolost - moe li se i treba li se uope biti drugaiji? Na elu sam Islamske zajednice, koja bi po svojoj definiciji i poslanju trebala da bude najblia ovjeku, jedinstvenom Allahovom stvorenju koje ima sijaset nedaa i s kojima se katkada teko nosi. U naim damijama i mesdidima on bi trebao da moe nai svoj duhovni smiraj i zadovoljstvo, prije svega. U tome je radost misije Islamske zajednice. Mi tu misiju ne moemo postii ako nismo uz narod i ta blizina nikada ne smije biti izgubljena. Problemi naeg naroda moraju odzvanjati u strukturama Islamske zajednice, moramo ih uti i na njih se usmjeravati, kako bismo doprinijeli njihovom otklanjanju. Bili ste jedan od organizatora otpora u rodnom Gradacu. Nedugo nakon imenovanja za tuzlanskog muftiju 1993., zajedno s jo devet lanova delegacije Okruga Tuzla, zarobljeni ste u Konjicu i odvedeni u logor HVO-a. Slobodu ste ugledali sedam mjeseci kasnije. Prolo je 17 i pol godina od rata u BiH, ali rat kao da jo uvijek traje. Kako iz dananje perspektive gledate na ratne godine? Mo-

44

PREPORODOV JOURNAL 150/151

intervju
ete li nam odgovoriti na pitanje koje si neki Bonjaci esto postavljaju, udarajui se pritom u tvrdu bosansku glavu: jesmo li kao narod uope izvukli pouke iz ratnih deavanja - patnji i rtava? Ne bih rekao da nismo izvukli pouke iz svega to nam se deavalo u vrijeme agresije na nau domovinu; moda ih nismo dovoljno artikulirali i pretoili u svakodnevni ivot. Nedostaje tu organiziranog intelektualnog i institucionalnog angamana, jer to i treba da oblikuju i prezentiraju nae intelektualne snage. U vrijeme agresije smo vratili nae nacionalno ime, jezik, svijest o domovini i obavezi rtve za nju itd. Naalost, danas je rije destruktivaca puno glasnija i ima vie snage nego konstruktivne ideje i primjeri kojih sigurno ima. Ponekada imam dojam da nam se pesimizam u javnom prostoru namee kao nain da nas se stalno dri u nekom stanju ukoenosti, mirovanja i neinjenja, zbog ega i imamo politike i drutvene tekoe, rast siromatva i odsustvo vizije razvoja Bosne i Hercegovine. Zabrinjavajua je politika paraliza koja blokira odvijanje temeljnih drutvenih tokova, nedopustivo je da tek roena djeca budu rtve neodgovornih politikih elita, alosno je da Fata Orlovi vie od 15 godina eka da joj se vrati uzurpirana imovina i izmjesti iz njenog dvorita nelegalno izgraena crkva... Na narod zasluuje puno bolje i vie, to zasluuju ehidi i njihove porodice. S druge strane, u naem narodu postoji jako sjeanje na nae rtve i jasna svijest o temeljnim vrijednostima naeg nacionalnog i dravnog identiteta. To nas sve hrabri i pokazuje da narod ima snagu da sagleda i valorizira ono to je vano, uprkos neradu politikih i nacionalnih elita, kao i da odbrani vrijednosti nastale tokom odbrane od agresije i herojske borbe i da ne dopusti da se izbriu neijim diktatom ili politikom odlukom. Nedavno ste izjavili da "povratak muslimana/Bonjaka na Drinu znai ouvanje BiH" te da se radi o "presudnom momentu u povijesti Bonjaka". Moete li nam rei to bi to po Vama bio odriv povratak u Republiku Srpsku? Odriv povratak prognanih i izbjeglih je jedna od najvanijih zadaa drave Bosne i Hercegovine, ali i meunarodne zajednice, koja je prihvatila Dejtonskim sporazumom obavezu povratka prognanih i izbjeglih. tavie, podrka odrivom povratku je temeljni ljudski i duboko etiki zahtjev, jer se uspjenom realizacijom povratka ublaavaju posljedice Agresije i Genocida. U protivnom, kao ljudsko drutvo pokleknut emo pred rezultatima brutalne sile i zloina protiv ovjenosti. Uvjeren sam da se ovo ne tie samo Bosne i Hercegovine, nego cijeloga svijeta, jer na neutraliziranju posljedica zloina zrcali se savjest ovjeanstva. Zato niko ne moe biti ravnoduan prema obavezi odrivog povratka izbjeglica, a mirenje i prihvatanje onoga to nastaje na zloinu i nepravdi protivno je naravi ovjeka. Drina na stvarnoj i simbolikoj ravni za Bonjake ima viestruki znaaj, a uz sve to, ve jedno stoljee, ona je masovna grobnica Bonjaka, to je ini specifinom evropskom rijekom rijekom masovnom grobnicom. Stoga je pitanje povratka pitanje moralne odgovornosti prema rtvama i moralne dunosti borbe protiv rezultata i posljedica zloina. Meutim, povratak na Drinu je, pored toga, i pitanje nae budunosti i opstanka na ovim prostorima. Imajui na umu sve te injenice, Islamska zajednica je ovu godinu proglasila godinom poetka intenzivne obnove Alade damije u Foi, kako bi istakla vanost Foe i Podrinja, te ohrabrila Foake i Podrinjce da se vrate na svoja ognjita. Kada govorimo o odrivom povratku onda to podrazumijeva punu sigurnost i ravnopravnost, mogunost zapoljavanja i dostupnost uivanja svih nacionalnih prava. Snano se zalaemo da se svi vrate na svoja imanja, da se svim prognanim Bonjacima, Hrvatima, Srbima i ostalim osiguraju isti uvjeti i mogunosti za povratak. Islamska zajednica ne samo da podstie i hrabri sve prognane i izbjegle da se vrate na svoja ognjita, nego im preporuuje, ako nisu u mogunosti da se vrate, da sauvaju svoju imovinu i ne prodaju u bescijenje. Popis stanovnitva je jedan od mnogobrojnih predstojeih izazova za Bonjake i Bosnu. Na koji nain se Islamska zajednica ukljuuje? ini se da e sljedei popis, ba kao i proli, pokazati da su Bonjaci veinski narod u BiH. To bi moglo znaiti da e Bonjaci statistiki initi moda 60% stanovnitva, koje je trenutno stisnuto na oko 24% teritorija. Iz toga slijedi da Bonjaci imaju doista najvie interesa da sauvaju BiH u njenim postojeim granicama. E sad, iako je i bez te injenice posve jasno da je svako zagovaranje bonjake drave, zasebne vojske i slino za Bonjake jednako propasti, mene mui koja je cijena odranja Bosne i Hercegovine za Bonjake? Odnosno, kojeg se to dijela naeg identiteta moramo odrei, i trebamo li se uope, da bi BiH opstala i da bi se pronalo kompromisno rjeenje u odnosima sa Hrvatima i Srbima? Predstojei popis stanovnitva ima sudbonosni znaaj za Bonjake i nau buduu poziciju u Bosni i Hercegovini, zbog toga to se moe desiti da se popisnim ininjeringom i potencijalnom zloupotrebom dobije netana slika o naem broju. Zbog toga Islamska zajednica nastoji ukazati na te opasnosti i zahtijeva da se otklone uoeni propusti. Jo jednom treba podsjetiti da mi nemamo etnikih muslimana, imamo samo Bonjake, iji je jezik bosanski, a vjera islam. Ta se injenica mora uvaiti u popisnim materijalima i procedurama. Zato pozivam sve Bonjake i Bonjakinje da krajnje ozbiljno i odgovorno pristupe popisu stanovnitva, a posebno je vano da se obrazovane i kompetentne osobe prijavljuju za lanove u lokalnim popisnim komisija, koje e imati bitnu ulogu u cijelom ovom procesu. ao mi je to politiki predstavnici Bonjaka i intelektualna zajednica nisu mnogo ranije uoili ove probleme i poduzeli adekvatne mjere prilikom donoenja vanih odluka, te razvijali programe permanentne nacionalne edukacije naeg naroda. To su morali uiniti i ne vidim nikakav prihvatljiv izgovor i opravdanje zbog ega je to proputeno. Naalost, na narod je u nacionalnom smislu zaputen, jer oni koji su trebali nisu mu osigurali kontinuiranu i kvalitetnu nacionalnu edukaciju. to se tie drugog dijela vaeg pitanja, siguran sam da se Bonjaci ne moraju odricati bilo kojeg dijela svoga identiteta da bi sauvali cjelovitost drave Bosne i Hercegovine. Od nas to niko nema pravo traiti, kao to ni mi ne traimo od bilo koga da se odrie svoga identiteta zarad zajednike drave. Zajednika drava se gradi i jaa punom ravnopravnou svih njenih konstitutivnih identiteta. Prema tome, cjelovitost bonjakog nacionalnog identiteta nije nikome prijetnja i opasnost, niti za takve strahove ima ikakvih povijesnih opravdanja. Takva konstrukcija moe biti produkt iste zlobe i predrasuda. Bosna i Hercegovina mora biti drava u kojoj e svi njeni narodi i graani moi da ive puninu svoga identiteta i ona mora biti komotna za sve. Takav oblik drutvenih odnosa u Bosni i Hercegovini je nuan i uz malo dobre volje moe se postii.

BiH ne smije biti rtva niijih stereotipa koji postoje prema Turskoj
Jedna od estih primjedbi koje se upuuju Islamskoj zajednici u BiH je njeno "uplitanje" u politiku. Budui da se politika tie i vjernike populacije ini se da se niti jedna vjerska zajednica ne moe posve distancirati od nje. No, gdje je granica? Uostalom, koja je linija razdvajanja izmeu sekularnog i vjerskog u BiH?

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

45

intervju

Drina na stvarnoj i simbolikoj ravni za Bonjake ima viestruki znaaj, a uz sve to, ve jedno stoljee, ona je masovna grobnica Bonjaka, to je ini specifinom evropskom rijekom rijekom masovnom grobnicom. Stoga je pitanje povratka pitanje moralne odgovornosti prema rtvama i moralne dunosti borbe protiv rezultata i posljedica zloina. Meutim, povratak na Drinu je, pored toga, i pitanje nae budunosti i opstanka na ovim prostorima.

Voljeli bismo da oni koji prigovaraju Islamskoj zajednici uplitanje u politiku, prije toga, vide uplitanje politike u rad Islamske zajednice. Islamska zajednica podrava naelo odvojenosti drave i vjerskih zajednica, meutim, drutvo ine i vjernici razliitih orijentacija. Svako mora imati mogunost da, u skladu sa zakonom, iznosi svoje ideje i stavove. Od tog prava i mogunosti ne mogu biti izuzete vjerske zajednice. tavie, mi imamo i obavezu da titimo prava vjernika kada su ugroena. U tome nas se ne moe sprijeiti pod optubom da se mijeamo u politiku, kao to se to nerijetko ini. Drava ne moe preferirati jednu vjersku zajednicu, davati joj bilo kakve privilegije, ali isto tako ne moe ni arbitrirati u javnom prostoru s ideolokih pozicija. U Vaim predizbornim nastupima i kandidatskom programu dali ste naglasak na potrebu veeg angamana ena u Islamskoj zajednici. Znamo da je poloaj ene u islamu ujedno i jedno od najosporavanijih i najkritiziranijih mjesta u islamu od strane Zapada. Kako biste Vi ocijenili poloaj muslimanke u bosansko-hercegovakom drutvu openito, a potom i u samoj Islamskoj zajednici? Mi kao Islamska zajednica nemamo nikakvih administrativnih, ideolokih ili teolokih prepreka niti predrasuda prema aktivnom angamanu i doprinosu muslimanke razvoju drutva i Islamske zajednice. Nesrazmjer u zastupljenosti ili kvalitetu zastupljenosti je pitanje koje je stvar naeg ljudskog odnosa, nedovoljno posveene panje, zanemarivanja, a nikako problem koji ima veze s islamom ili svoje uzroke vue iz islamskog uenja. Naa je orijentacija da otklonimo nae ljudske propuste u pruanju mogunosti za aktivno participiranje muslimanki u radu organa i ustanova Islamske zajednice. O ravnopravnosti i zastupljenosti ena u bosanskohercegovakom drutvu postoje odreene organizacije i agencije drave koje se brinu. Mogu se uti primjedbe da ta ravnopravnost i ukljuenost nije na eljenom nivou. S druge strane, mi imamo sluajeve muslimanki koje nose maramu, a koje nailaze na prepreke u ostvarivanju svojih prava. Posebno se to odnosi na diskriminaciju prilikom zapoljavanja. Mi ukazujemo na taj problem i nastojimo da se on im prije otkloni, a naroito bi javne institucije trebalo da budu poteene ove vrste diskriminacije. U programu koji je pratio Vau kandidaturu najavili ste izmjene Ustava Islamske zajednice u BiH. Koje su kljune izmjene i to muslimani mogu oekivati od novog Ustava? Proces koji treba da dovede do izmjene Ustava Islamske zajednice je u toku. Nalazimo se u fazi izrade prijedloga amandmana, koji e biti upueni na javnu raspravu u organe i ustanove Islamske

zajednice. Javna rasprava e dati konanu formu predloenim izmjenama. Naa intencija je da se ovim promjenama osigura to funkcionalnije jedinstvo Islamske zajednice, potaknu procesi vreg udruivanja s drugim zajednicama muslimana u okruenju, te promjene u dosadanjoj organizacionoj strukturi Rijaseta i na koncu jaanje srednjeg nivoa u Islamskoj zajednici, koji se odnosi na rad muftijstava. Nadamo se da e naa temeljna intencija dobiti podrku i da e javnom raspravom, konstruktivnim prijedlozima i sugestijama, biti kvalitativno ojaana. Turska je sve prisutnija na Balkanu. Mnogi e joj zamjeriti navodni ekspanzionizam osmanskog tipa. No, koliko je meni poznato, nismo uli da su se Hrvati, Srbi i Crnogorci imalo bunili na turska izdana ulaganja u njihove posrnule ekonomije. S druge strane Bonjaci, koji veinom ne sumnjaju da je turski narod prijateljski, sve ee iskazuju negodovanje prema tolikim ulaganjima u Bosni susjedne zemlje. to vi mislite o povijesnim i sadanjim sudbinskim isprepletanjima Bonjaka i Turaka? Turska je vana zemlja i vaan partner ne samo balkanskih drava, nego i kljunih zemalja na globalnoj sceni. Raduje nas njen prosperitet i smatramo da dobre politike odnose i prijateljstvo naih naroda treba pratiti intenzivnija ekonomska saradnja i kulturna razmjena. Na narod teko ivi, velika je nezaposlenost i jedino ulaganje u privredu Bosne i Hercegovine i ekonomska inicijativa mogu promijeniti postojee stanje. I do nas su doprle vijesti o nesrazmjeru investiranja turskih firmi u okolne zemlje u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Taj debalans treba ispraviti, a velike rijei zamijeniti velikim investicijama. elimo da Bosna i Hercegovina bude na elu liste zemalja po obimu i kvalitetu turskih ulaganja, jer nema razloga da tako ne bude. Nadalje, Bonjaci i Turci imaju duge povijesne i kulturne veze, imaju jedan dio zajednike povijesti, materijalne i duhovne kulture, porodine veze i slino. Veliki broj Bonjaka je u razliitim periodima emigrirao u Tursku i to je vaan potencijal za jaanje meusobne saradnje. Bosna i Hercegovina ne smije biti rtva niijih stereotipa koji postoje prema Turskoj, te bjeati od razvijanja meusobne saradnje koja e biti od koristi za obje zemlje. Naravno, kada govorimo s pozicije Islamske zajednice, mi smo svjesni odreenih razlika i drugaijih iskustava u organizaciji i voenju vjerskih poslova. Mi smo, uz saradnju, predani uvanju i daljem razvoju svoga iskustva vjerske edukacije, organiziranja i voenja islamskih poslova u interesu Bonjaka i svih lanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. q

46

PREPORODOV JOURNAL 150/151

bosanski barometar

UHAPEN PREDSJEDNIK FEDERACIJE BiH, OSUENI HERCEG-BOSANCI, KOMI OSNOVAO NOVU STRANKU

Uhapen ivko Budimir

Najvaniji dogaaj u Bosni i Hercegovini u travnju 2013. zbio se krajem tog mjeseca. Slubenici Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) u Mostaru 26. travnja 2013. uhapsili su predsjednika Federacije BiH ivka Budimira, predsjednika Komisije za pomilovanja FBiH Hidajeta Halilovia i savjetnika predsjednika FBiH Petra Bariia. Zbog njih i jo 16 osoba pokrenuta je istraga pod sumnjom da su poinili kaznena djela zloupotrebe poloaja ili ovlasti, protuzakonitog posredovanja, primanja i davanja mita, organiziranog kriminala i neovlatene trgovine narkoticima. Oko 30-ak pripadnika SIPA upalo je na hitnu sjednicu vlade FBiH koja se odravala u Mostaru, sluaj vode tuioci Oleg avka i Diana Kajmakovi, a hapenje Budimira je uslijedilo zbog optubi za primanje mita za pomilovanja osuenika. Naime, radi se o operativnim akcijama kodnih naziva Memory, Patriot i Pravda, navedene aktivnosti se realiziraju uz asistenciju pripadnika OSA-e, MUP-a RS, MUP-a KS, MUP-a HNK i MUP-a SBK. Budimira se tereti da je od svibnja 2011. do prosinca 2012. godine od 435 zahtjeva za pomilovanje pozitivno odgovorio u 162 sluaja. Vie od treine odluka donio je uprkos negativnom stavu Komisije za pomilovanja. Suprotno stavu Komisije, pomilovanjima je oslobodio 32 zatvorenika, uvjetno pustio njih devet, a ak za 59 je skratio kazne za dui period nego to je Komisija preporuila. Na taj nain je osuenicima skratio kazne za vie od 59 godina zatvora. Pomilovani su bili osueni na kazne od est mjeseci do 15 godina zatvora. Samo u proloj godini Budimir je pomilovao 64 osobe.

Hapnje ivka Budimira, predsjednika Federacije BiH No u emisiji Poteno Federalne TV, direktor Federalne uprave policije Dragan Luka udio se da o ovoj akciji iz FMUP-a nitko nita nije znao, a reeno je i da bi optunica mogla pasti jer Dravno odvjetnitvo nema vrste dokaze da se radilo o podmiivanju. tovie, spomenuto je da je takvu vrstu nedjela vrlo teko dokazati i gosti u toj emisiji konstatirali su da e Budimir biti na kraju ipak osloboen, bez obzira da li je uinio krivino djelo ili ne. ivku Budimiru se na teret stavlja i to to se prilikom odluka o pomilovanju nije konsultirao s potpredsjednicima FBiH Mirsadom Kebom i Svetozarom Pudariem. Meutim, sarajevski odvjetnik Nedim Ademovi tvrdi da su predsjednik i potpredsjednik ustavne institucije te da je njihova nadlenost ustavna materija: Pitanje pomilovanja je iskljuiva nadlenost predsjednika Federacije BiH prema Ustavu FBiH. Zakonodavac nema pravo da tako propisanu ustavnu nadlenost mijenja. Prema tome, ako bi bilo tano da nije bilo konsultacija, to se Budimiru ne moe stavljati na teret, jer je postupao prema Ustavu FBiH, kao pravnom aktu koji je vie pravne snage od zakona. Dok je Budimir boravio u jednomjesenom pritvoru nastala je ustavna kriza jer njegove poslove nije mogao nitko drugi obavljati. Izmir Hadiavdi, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH, rekao je da potpredsjednici FBiH mogu obavljati poslove predsjednika samo kada on bude smijenjen, to znai da, izmeu ostalog, ni sudije Ustavnog suda FBiH jo ne mogu biti imenovane jer je to u iskljuivoj nadlenosti predsjednika FBiH. Mirsad Kebo, potpredsjednik FBiH, kazao je da predsjednika zamjenjuju potpredsjednici pod odreenim okolnostima, ali da procedura nije jasna. Devad Rao (SBB), delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, istakao je da, ako su i postojale sumnje, odreivanje pritvora govori za sebe i sigurno je da se radi o ozbiljnom krenju zakona. Treba traiti izlaz iz situacije, da izvrna vlast ne bude blokirana. Zakonodavna vlast i Ustavni sud FBiH treba da nau rjeenje, rekao je. Bilo je i drugih, brojnih reakcija. Tako je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao da je svako tko biva uhapen nevin dok ne bude osuen te da je bio zauen jer su kamere bile na licu mjesta kada je Budimir uhapen. Iz SDA su saoptili da postoji opravdana sumnja da bi hapenje Budimira moglo biti iskljuivo u funkciji preuzimanja iz-

Borba protiv korupcije ili politike igre?

Dok je trajala policijska akcija Vinku Drinovcu, efu kabineta ivka Budimira, pozlilo je na sjednici Vlade Federacije BiH, zbog ega je morala intervenirati Hitna pomo. Bosanski su mediji ve nekoliko dana ranije javljali da se sprema ovakva akcija te da se Budimir planira pozvati na imunitet, no nema na to pravo jer prema Zakonu o pomilovanjima Federacije BiH predsjednik i potpredsjednici Federacije, lanovi Vlade Federacije, kao i lanovi kantonalnih vlada, mogu se pozvati na imunitet jedino od graanske odgovornosti. Budimir je zadran u pritvoru, no reakcije su bile razliite. Dio javnosti sklon SDA-u, HSP-u i NSRzB, ali i onaj dio razoaranih SDPovaca (a taj broj nije ba mali) odmah je reagirao tvrdei da se radi o tipinom politikom obraunu s obzirom da je Budimir bio posljednji bastion obrane od pokuaja nove koalicije SDP HDZ HDZ 1990 da izvri rekonstrukciju Vlade Federacije BiH. Priopenje SDA ilo je u tom smjeru: Hapenje predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine moe biti iskljuivo u funkciji preuzimanja izvrne vlasti od strane nove parlamentarne veine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Posebno je bilo udno to je za ovaj sluaj Sud BiH prihvatio nadlenost, operaciju je vodilo Dravno tuilatvo, a provodila Dravna policijska agencija, iako mnogi smatraju da su za nju mogle biti nadlene samo entitetske institucije. Sud je prihvatio nadlenost u ovoj krivino-pravnoj stvari. S obzirom na to da se radi o krivinim djelima predvienim Krivinim zakonom Federacije BiH, Sud je zakljuio da su izvrena krivina djela ostvarena od strane funkcionera najvie izvrne vlasti u vezi s primjenom pravde, ime je naruen ugled BiH i njenog pravosudnog sistema, kazala je Asja Papo, portparol Suda BiH.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

47

bosanski barometar
vrne vlasti od strane nove parlamentarne veine u Federaciji BiH (SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990). SDP je pozdravio konkretne aktivnosti u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Stranka pravde i povjerenja, na ijem je elu Budimir nakon to je napustio HSP, navela je da je Budimir uvjeren u svoju nevinost. Drago Kalabi, ef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavnikom domu parlamenta BiH, rekao je da su u FBiH pomilovani ratni zloinci i okorjeli kriminalci te da je oigledno da su bonjake partije utale o svemu tome. Prilikom pretresa kod Budimira je pronaeno 5.000 KM, a Budimirov odvjetnik Ragib Hadi izjavio je da e uloiti albu jer ima manjkavosti navodei da presretnuti telefonski razgovori upuuju na drugu osobu, a ne na Budimira. Rekao je da je 5.000 KM naenih pri pretresu Budimirovog ureda pozajmica sa blagajne i da nije stigao da je vrati. Entitetske su institucije u blokadi sve do pred kraj svibnja. Naime, 24. svibnja 2013. Ustavni sud BiH je prihvatio apelaciju kojom je zatraeno da Sud BiH preispita svoje rjeenje o pritvoru Budimiru i ostalima, predsjednik FBiH je to vee izaao iz pritvora. Puteni su i ostali uhieni Barii, Kulosman, Jurevi i Halilovi. Budimir je po izlasku izjavio novinarima kako se osjea dobro, a nije elio komentirati predmet: elim se zahvaliti svima koji su mi dali potporu i koji su vjerovali u mene. Zahvaljujem i Ustavnome sudu koji je pokazao da pravosudni sustav BiH funkcionira. Dalje u se ponaati jednako kao i do sada. Nadam se kako u bez ikakvih zapreka i dalje obnaati dunost predsjednika Federacije BiH. Tuilatvo se alilo da je prilikom ukidanja pritvora dolo do greke u proceduri pa je zatrailo ponitenje odluke Ustavnog suda. Sarajevski Dnevni avaz, koji je pod kontrolom kontroverznog ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radonia (za kojeg mnogi tvrde da je lan kriminalnog miljea u BiH), zadnjeg je dana svibnja objavio da je vanraspravno vijee Suda BiH donijelo rjeenje kojim se ukida rjeenje istog Suda. No ta vijest nije bila potvrena i Budimir je nastavio obavljati funkciju predsjednika. Ipak, o njegovoj sudbini e jo biti rijei, no valja napomenuti da je Budimiru porastao rejting kod graana i meunarodne zajednice, najvie kod Amerikanaca koji ga ve neko vrijeme favoriziraju.

Osueni elnici tzv. Herceg Bosne se ta podruja BiH pripojila Hrvatskoj. Vijee nije prihvatilo tezu tuiteljstva da je udrueni zloinaki pothvat poeo 18. studenoga 1991., kad je proglaena tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, nego bitno kasnije, sredinom sijenja 1993., skoro godinu dana od poetka rata u BiH. Optueni su proglaeni krivima za veinu toaka optunice, a kazna poinje tei odmah iako je presuda nepravomona, a u nju se uraunava vrijeme koje su optueni proveli u pritvoru. Reakcije u Bosni i Hercegovini bile su uobiajene; za neke je to bila prestroga presuda, za neke pak preblaga. Bilo je moda zanimljivije sluati i gledati reakcije u Hrvatskoj gdje su se povlaili raznorazni argumenti protiv takve osude. Iako su hrvatski mediji nastojali bez imalo kritinosti osuditi takvu osudu, nema nikakve sumnje da spomenuta estorka snosi veliki dio odgovornosti za zloine i nastojanje da se uniti drava Bosna i Hercegovina. Hrvatski mediji listom su podsjeali da su se sva estorica osuenih dragovoljno predali 2004. godine, meutim to nije tono jer je to bilo vrijeme kada drava s novim vodstvom nije htjela riskirati sukob s meunarodnom zajednicom, pa je Prliu i drutvu diskretno sugerirano da se dragovoljno predaju. to se pak tie reakcija u Hrvatskoj, predsjednik Ivo Josipovi bio je suzdran, premijer Zoran Milanovi je izrazio nadu da e albeno vijee osloboditi osuene, no generalno gledano nastala je konsternacija. Atmosfera je bila dodatno pogorana jer je samo dan kasnije Haki sud oslobodio biveg naelnika Slube dravne sigurnosti Srbije Jovicu Staniia i biveg zapovjednika Jedinice za specijalne operacije srbijanske policije Franka Frenkija Simatovia. Oni su u pritvoru proveli gotovo 10 godina, a Meunarodni sud pravde u Haagu je presudio da nisu odgovorni za usmjeravanje, organiziranje, opremanje, obuavanje, naoruavanje i financiranje jedinica dravne sigurnosti Srbije, koje su, kako se navodi u optunici, ubijale, progonile i deportirale civile Hrvate, Bonjake, bosanske Hrvate i druge nesrbe iz BiH i Hrvatske od 1991. do 1995. godine. Presuda estorici bosansko-hercegovakih Hrvata je inae najopsenija dosadanja haaka presuda napisana na 2.629 stranica. Njezino su izricanje pratili lanovi obitelji i prijatelji osuenih, grupa studenata iz Mostara, hrvatski diplomati i drugi zainteresirani. Meu publikom je bio i Safet Oruevi, bivi gradonaelnik Mostara. Kako su prenijeli mediji, publika je presudu doekala bez vidljivih emocija, vrlo vjerovatno zato to su im UN-ovi straari objasnili da bi zbog bilo kakvog nemirnog ponaanja ili gestikuliranja mogli

Osuena tzv. Herceg Bosna

Dok je Budimiru i njegovim pristalicama bilo svanulo, bivim elnicima bive samoproglaene paradravne tvorevine tzv. Herceg Bosne ini se da se smrklo. Njih je estoricu 29. svibnja 2013. Prvostupanjsko vijee Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (ICTY) osudilo zbog zloina nad muslimanskim stanovnitvom 1993.-1994. na dugogodinje zatvorske kazne te je utvrdilo da je postojao udrueni zloinaki pothvat na elu s hrvatskim predsjednikom Franjom Tumanom. Presudu je proitao predsjednik Vijea francuski sudac Jean Claude Antoanetti. Samoproglaeni predsjednik vlade Jadranko Prli nepravomono je osuen na 25 godina, ministar obrane Bruno Stoji na 20 godina, zapovjednici Glavnog stoera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi na 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin ori na 16 godina, a naelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pui na 10 godina zatvora. U zavrnim rijeima tuitelji su zatraili da ih se proglasi krivima te su za Prlia, Stojia, Praljka i Petkovia zatraili 40 godina zatvora, za oria 35, a za Puia 25 godina zatvora, dok su obrane zatraile njihovo oslobaanje. Sud je utvrdio da je cilj tog udruenog zloinakog pothvata bio etniko ienje podruja tzv. Herceg Bosne radi stvaranja velike Hrvatske. Na elu su bili hrvatski predsjednik Franjo Tuman, hrvatski ministar obrane Gojko uak i general Janko Bobetko, a cilj pothvata je bio obnavljanje nekadanje Banovine Hrvatske kako bi

48

PREPORODOV JOURNAL 150/151

bosanski barometar
biti udaljeni. Odvjetnici osuenih najavili su albu, no u svakom sluaju osuda ovakvog ponaanja u ratu moe samo dobro donijeti Bosni i Hercegovini.
Sastanak elnika BiH i Srbije: puno razloga za suradnju
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikoli i lanovi Predsjednitva BiH Neboja Radmanovi i Bakir Izetbegovi sloili su se u Beogradu krajem travnja da meu njima vie ne treba da bude nesuglasica i nerazumijevanja, da dvije drave u budunosti treba da budu jo vre povezane i da se dogaaji iz 20. stoljea ne smiju vie nikada ponoviti.

eljko Komi osnovao Demokratsku frontu

A zbog SDP-ovog skretanja prema neprijateljima Bosne i Hercegovine - HDZ-ovima i Dodikovim sljedbenicima - te zbog dikatatorskog voenja SDP-a od strane Zlatka Lagumdije, lan Predsjednitva BiH eljko Komi prije nekoliko mjeseci napustio je tu stranku i poetkom travnja 2013. osnovao novu. Njen je naziv Demokratska fronta. Na osnovakom skupu bilo je 427 ljudi koji su ga jednoglasno izabrali za predsjednika. Izabrana su i tri potpredsjednika stranke: Hanka Vajzovi, Karolina Karai i Milan Mandilovi. Ovaj je dogaaj ostao pomalo u sjeni hapenja Budimira i hakih presuda, no to ne znai da je manje vaan, da pae. Inae, DF e imati pet potpredsjednika, a preostala dva potpredsjednika bit e izabrana kada se stranka razvije u svim dijelovima BiH. Osim ovoga izabrano je i 10 lanova predsjednitva stranke, a preostalih 10 bit e popunjeno kad se formiraju odbori u ostalim opinama i kantonima BiH. lanovi predsjednitva stranke su Mensura Beganovi, Maja Stapi, Stanko Vasi, Damir Marjanovi, Munib Alibabi Munja, Ivica utalo, Konstantin Jovanovi, Alija uko, Ekrem Proi i Dejan Pavi. Kako su javili mediji, dvorana je bila premala da primi sve koji su eljeli prisustvovati ovom dogaaju. Bosni i Hercegovini je potrebno jo demokratije jer nismo u potpunosti demokratska zemlja, nismo spremni da sluamo druge i da prihvatimo njihov stav, kazao je u obraanju Komi. Istakao je da je spreman da razgovara i surauje sa svima, osim sa faistima i ovinistima: Odatle i naziv stranke. Demokratski, zato to nam treba vie demokratije a fronta, jer je BiH uistinu potrebna fronta, jer nismo osueni da ivimo ovako kako ivimo. Pokuat emo to da promijenimo. Tek smo na poetku puta, graani hoe da ive bolje, a do nas je koliko im to moemo osigurati, koliko e nam vjerovati. Podsjetio je da je od ratnih godina u BiH na politikoj sceni bilo svega, ali da ovakvog politikog fanatizma, koji ide do te mjere da je neko protiv neega samo zato to neko tako kae, nije bilo. Zemlja Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku na svakom koraku zaglavljena, blokirana, a narod je bez nade. U politici mora biti makar zrno moralnosti, mora, jer ta nam je budunost bez toga. Nije mogue da ne moemo da se dogovorimo u ovoj zemlji od oko etiri miliona stanovnika, kazao je eljko Komi. Tko bi mogao biti nositelj aktivnosti stranke Komi je obrazloio u jednom intervjuu danom nekoliko dana prije Osnivake skuptine. Rekao je da ansu treba dati jednoj novoj generaciji ljudi, mlaih i od njega. Nee to biti iskljuiti kriterij. estiti i poteni

Izetbegovi je, istakavi da u Beograd dolazi poslije 25 godina, rekao da Srbija i BiH imaju sve razloge i interese da rade na poboljanju odnosa i, na zajednikoj press konferenciji, poruio da je zadovoljan razgovorom s predsjednikom Nikoliem. Srbijanski predsjednik je rekao da je osnova dananjih razgovora bila daljnja suradnja BiH i Srbije i dodao da oekuje da e dvije zemlje u budunosti biti jo vre vezane nego to su bile do sada. Konstatirajui da hrvatski lan Predsjednitva BiH eljko Komi nije doao i izrazivi nadu da e taj problem uskoro biti otklonjen, a komunikacija uspostavljena, Nikoli je rekao da se vie ne otkazuje nijedan sastanak izmeu BiH i Srbije. Komi je odbio doi u Beograd zbog Nikolievih poznatih izjava o BiH koje aludiraju na velikosrpstvo. No, nekoliko dana kasnije u intervjuu BHT-u rekao je da moli za oprost zbog svega onoga to se desilo u Srebrenici. q

eljko Komi

ljudi s iskustvom su uvijek dobrodoli, ali, moja je namjera, i ljudi s kojima se to radi, da se toj generaciji ljudi da ansa. Kad smo mi, kao generacija politiara uprskali, upropastili i svoju politiku ansu, konceptualno ja ne vidim drugog izlaza u ovoj zemlji, sem dati priliku novim ljudima. Poznatim ili nepoznatim. A relativno je ta je nepoznat. Toliko vrhunski obrazovanih, potenih, estitih ljudi punih energije ima u ovoj zemlji, da ja mislim da im treba dati ansu da ovu zemlju pokuaju, ako nita drugo, napraviti drugaijom nego to smo to mi radili, rekao je Komi. Iznio je i svoj stav o tome koliko je Bosna i Hercegovina spremna na posljedice koje e se osjetiti nakon ulaska Hrvatske u EU: Institucije BiH su reagirale sporo, kao to je to gotovo, i naalost, moram rei, praksa, a pogotovo kad je rije o ovim graninim prijelazima. to se tie prelaska naih graana granice BiH i Hrvatske s osobnom iskaznicom, tu ve ni Zagreb nije samostalan. Ipak se pitaju i ostale zemlje, ne EU, ve zemlje engenskog sporazuma. Dakle, Zagreb i tu moe pomoi BiH na nain da se zaloi za nas kod zemalja engenskog sporazuma. Da li e one to prihvatiti, to to kae Zagreb, to je druga stvar. Pazite, ne moemo toliko biti sigurni da e rjeenje biti pozitivno. Na Osnovakoj skuptini delegatima i buduim lanovima stranke Komi je poruio da moraju biti spremni da svoje osobne interese gurnu u stranu, a zbog napretka BiH. Zakonski minimum za odravanje osnivake skuptine bio je 50 uesnika, ali je dolo preko 400 ljudi. Komi, bivi potpredsjednik SDP-a BiH, napustio je tu stranku u srpnju prole godine. Moda je indikativno da je u istraivanju o popularnosti politikih stranaka u Hercegovako-neretvanskom kantonu nova Komieva stranka prola najbolje od svih onih koje se deklariraju da su bosansko-hercegovake. q Edis FELI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

49

bosanski barometar

DODIK, KARADI I MLADI NA HAKOM SUDU: MISIJA LEGALIZACIJE REPUBLIKE SRPSKE

Prva fronta odbrane RS-a

Milorad Dodik, aktuelni predsjednik bosansko-hercegovakog entiteta Republika Srpska i bivi ratni poslanik u Skuptini RS-a, nedavno se pojavio u sudnici Hakog tribunala kao svjedok odbrane ratnog predsjednika RS-a Radovana Karadia, optuenog za najtee ratne zloine, ukljuujui genocid. Naime, Karadi je optuen za genocid u Srebrenici i druge zloine poinjene nad Bonjacima i Hrvatima tokom rata u BiH. Na teret mu se stavlja i dugotrajno artiljerijsko granatiranje Sarajeva, kao i uzimanje meunarodnog osoblja za taoce. Tokom iskaza na suenju Karadiu, Dodik je potvrdio optuenom teze obrane o muslimanskom ekstremizmu i pokuaju marginaliziranja nemuslimana u BiH koji je doveo do rata u BiH 1992. godine, osporavajui da se to dogodilo zbog politike Srpske demokratske stranke. Tokom svoga iskaza pokuao je da odbrani Karadia od svih optubi za genocid i protjerivanje Bonjaka i Hrvata tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Imajui u vidu injenicu da je Dodik jasno pokazao namjeru da pod svaku cijenu odbrani kako Karadia tako i samo utemeljenje entiteta RS-a, postavlja se logino pitanje da li pojedini srpski zvaninici i bivi lideri koriste haki sud za legalizaciju entiteta RS i za pisanje jedne druge historije na tom sudu? Takoer, u koje svrhe zapovjednik Glavnog taba Vojske RS-a Ratko Mladi, ali i Karadi koriste Haki sud? Da li su Hako tuilatvo iskoristili kao platformu za ostvarenje politikih interesa bh-Srba i za pisanje jedne nove historije prema kojoj bi se borba RS-a legalizirala kao najpatriotskija borba za integritet i nezavisnost ugroene nacije?

Milorad Dodik u Haagu odreenog prostora, Dodik je pokuao da bh-muslimane prikae kao radikalni element ije vrijednosti nisu u skladu sa demokratskim i evropskim vrijednostima. Isto tako, Dodik je na sudu u Haagu elio demonstrirati da Karadi nije bio autoritativan lider ije naredbe svu svi morali sluati, navodei da su sve njegove odluke i nareenja bili u skladu s odlukama Skuptine RS-a. Istakao je kako udrueni zloinaki poduhvat, za koji se Karadi tereti, ne postoji napominjui kako Haki sud optuuje samo Srbe, a druge rjeava odgovornosti. Tanije, Dodik je na taj nain pokuao da diskreditira rad Hakog suda te time umanjiti znaaj dosadanjih presuda koje je donio ovaj meunarodni sud, koje se u veini sluajeva odnose na pripadnike i elnike vojske RS-a koji su inili najtee oblike zloina tokom rata u BiH.

Bosansko-hercegovaki muslimani radikalni element

Tokom svoga izlaganja, Milorad Dodik je na Hakom sudu istakao da Karadi nije bio umijean ni u jedan zloinaki poduhvat, niti je podravao istrebljenje nesrba sa teritorija pod kontrolom vojske RSa tokom rata u BiH. Dodik je, takoer, naglasio da nikada kao opozicijski poslanik u Skuptini bosanskih Srba nije uo za planove etnikog ienja i preuzimanja opina, odnosno za Karadiev nalog zloinakog poduhvata protjerivanja nesrpskog stanovnitva o emu govori haka optunica. tavie, Dodik je kazao kako se ne bi desili nikakvi zloini nad bonjakim stanovnitvom da ono nije podravalo vojne aktivnosti opasnih ekstremista iz svoje nacionalne zajednice. Na primjer, tvrdi da u mjestima gdje se to nije dogodilo, nije bilo ni incidenata, spominjui svoje rodno mjesto Laktai, u kojem je prema vlastitim rijeima, s lokalnom srpskom jedinicom sprijeio obraun sa Bonjacima polovicom 1992. godine. Za izbijanje rata u BiH optuio je bosansko-hercegovake muslimane, a posebno Aliju Izetbegovia, prvog predsjednika nezavisne BiH. Drugim rijeima, kao i sam Karadi, i Dodik je istakao da sva odgovornost za rat koji je odnio oko 100.000 ivota, lei na SDA i Izetbegoviu. Tvrdi kako je Alija Izetbegovi u to vrijeme predano radio na afirmaciji svoje ranije napisane Islamske deklaracije koja je traila uvoenje drutva s islamskim vrijednostima, erijatom. Evidentno je da je Dodik Haki sud iskoristio kako bi pred cijelim svijetom pokuao pokazati kako su bh-muslimani predvoeni Izetbegoviem najvei krivci za izbijanje konflikta poetkom 1990ih. Koristei tezu o Islamskoj deklaraciji kao radikalnom islamistikom djelu koje zagovara istrebljenje svih neislamskih tijela sa

Manipulacija injeninim podacima

Radovan Karadi, bivi predsjednik RS-a, izjavio je pred Hakim sudom u julu 2009. godine na statusnoj konferenciji da je tvrdnja da je Vojska Republike Srpske ubila oko 8.000 srebrenikih Muslimana mit zasnovan na pogrenim injenicama. Karadi je tada zatraio da mu Tuilatvo dostavi sve DNK materijale na osnovu kojih je utvrivan identitet rtava u Srebrenici, da bi ih eksperti odbrane provjerili. Tvrdei da je broj rtava falsifikovan, on je objasnio da eksperti odbrane moraju dobiti na uvid u sve forenzike i druge materijale jer ne mogu samo na osnovu papira i izvjetaja ustanoviti da li su eksperti Tuilatva dobro utvrdili injenice i izveli zakljuke. Tuilac je tom prilikom odgovorio da je rije o materijalima koje posjeduju nezavisne organizacije i sudski vjetaci. Takoer, tuiteljica Hildegard Erc-Reclaf istakla je da je iznenaena Ka-

Milorad Dodik i Radovan Karadi - jednaki politiki stavovi

50

PREPORODOV JOURNAL 150/151

bosanski barometar
radievim zahtjevom i podsjetila na to da optunica nije zasnovana na identitetu pojedinanih rtava, ve na tome to su one u velikom broju naene u masovnim grobnicama. Iz ovog stava jasno je da Karadi otvoreno pred svjetskom javnou eli da manipulie injeninim podacima u vezi sa stvarnim brojem rtava genocida u Srebrenici kako bi degradirao tezu da je u tom gradu uope i poinjen genocid. Time Karadi eli da dokae da je entitet RS izgraen na jednoj legitimnoj borbi gdje su bh-Srbi potpomognuti paravojskom iz Srbije branili svoj teritorij i pritom usmrtili i nekoliko Bonjaka u Srebrenici bez stvarne planske namjere sistemske egzekucije itavog jednog naroda. Tako je Karadi u Haagu jedne prilike izjavio da se u sluaju Srebrenice radi o viestrukom pretjerivanju, odnosno stvaranju mita na netanim injenicama, a to moe da stvara bijes protiv Srba, ali i same Evrope. Naime, Karadi je i ovdje pokuao da svijetu, a posebno Evropi, pokae da su bosansko-hercegovaki muslimani na prostoru BiH namjeravali da osnuju veinski muslimansku dravu koja bi predstavljala prijetnju kranstvu u evropskim vrijednostima. prikazati kao patriotski in odbrane srpskih teritorija i legitimnim pravom na nacionalnu borbu. Meutim, postoje brojni dokazi i izjave svjedoka koji su preivjeli i istraivali najtee zloine i genocid u BiH. Tako je na suenju zapovjedniku Glavnog taba Vojske RS-a Ratku Mladiu, policijski istraitelj hakog tuiteljstva Jean Rene Ruez opisivao detalje istrage o srebrenikom genocidu. Na temelju nalaza viegodinje istrage tima Hakog tuiteljstva na ijem je elu bio Ruez, formirana je i optunica protiv vojnih i politikih dunosnika bosanskih Srba ukljuenih direktno ili zapovjedno u operaciju ubijanja zarobljenika, njih preko 7.000. Meutim, posljednja istraivanja potvrdila su da brojka ubijenih u julu 1995. godine prelazi 8.000. Prilikom opisivanja viegodinje istrage, Ruez se koristio velikom knjigom u kojoj su navedeni brojni pronaeni dokazi s masovnih stratita, koji su onda usporeeni s izjavama preivjelih svjedoka.

Trajna kolektivna borba za legalizaciju RS-a kao ustavne tvorevine

Karadi, Mladi i Dodik u svojim su izlaganjima iskoristiti Haki sud kako bi pokuali da svijetu dokau kako su bh-Srbi bili ugroen narod tokom 1990-ih koji je morao da se brani od drugih naroda. Tako je Dodik dodatno negirao Karadieve zloine to predstavlja veliku uvredu za sve porodice rtava masakra i genocida nad Bonjacima i Hrvatima koje su poinili Srbi. 18 godina nakon okonanja rata oekuju se poruke i tendencije prema iskrenim procesima izgradnje mira, a nikako uruavanje suivota koji je u RS-u tek u zaecima. Karadi je u bezbroj navrata pokazao namjeru da legitimizira srebreniki genocid i manipulie sa brojem ubijenih kako bi u knjige historije uli podaci da se ne zna taan broj srebrenikih rtava, umjesto da to bude brojka od oko 8.000 Bonjaka mukaraca. Takoer, Mladi je ve otvoreno izjavio da mu i nije bitno ta e Haki sud presuditi nego eli da se bori za RS i svoj srpski narod, kako bi dokazao da bh-Srbi i Srbija u ratu u BiH nisu bili agresori i napadai, nego rtve. Sva trojica su itekako svjesni da, ako bi se dokazalo da su Mladi i Karadi uestvovali u masovnoj egzekuciji Bonjaka i Hrvata, onda bi u pitanje dola i opstojnost RS-a koji je utemeljen tokom tih sukoba i etnikog ienja. Tokom izlaganja i iskaza na suenjima u Hakom sudu moe se jasno kazati da su sva trojica pokuali ubijediti itavu meunarodnu zajednicu da su rat u BiH zapoeli bosanski Muslimani, odnosno Bonjaci, i da su Srbi bile najvee rtve bosanskog rata. I pored neospornih injenica i presuda koje su dokazale da su u tokom rata u BiH injeni najgori oblici zloina i terorisanja bh-muslimana, ali i Hrvata, ova trojica predstavnika srpskog naroda su pokuali iznijeti tezu kako su Bonjaci pokuali da formiraju islamsku dravu u srcu Evrope te kako su Srbi ratom protiv bh-muslimana zatitili prvo sebe pa onda i ostatak Evrope od islamizacije i uvoenje erijatskih zakona u evropski pravni sistem. Takoer, haki optuenici i Dodik svojim iskazima i svjedoenjima u Haagu ele ispisati jednu novu historiji u kojoj bi se RS legalizirala kao tvorevina srpskog naroda u borbi osloboenja od reima radikalnih bh-muslimana. Najalosnije od svega je injenica da u BiH i 15 godina nakon genocida u Srebrenici i stranih zloina protiv Bonjaka u BiH postoje politiki krugovi, ali i obini graani, koji su spremni na negiranje zloina i genocida nad Bonjacima. Sveukupno politiko i drutveno stanje u RS-u pokazuje da u tom entitetu postoji jedan diskurs trajne kolektivne borbe za legalizaciju RS-a kao ustavne tvorevine utemeljene na patriotskoj i ispravnoj borbi protiv neprijatelja. Rat u Bosni i Hercegovini se samo prenio u pravnu bitku i unutar historijskih udbenika! q Bedrudin BRLJAVAC

Najpatriotskija borba za integritet i nezavisnost ugroene nacije

Na slian nain, ratni zloinac Ratko Mladi izjavio je u oktobru 2011. godine na statusnoj konferenciji Hakog suda da on ne brani sebe nego Republiku Srpsku, Srbiju i ceo narod. Govorei o zdravstvenom stanju, stalno je skretao na druge teme, pa je kazao kako nije mogao gledati da naa deca gore pod tenkovima i helikopterima u Sloveniji. Meutim, sudac Orie savjetovao mu je da bi bilo bolje da brani samoga sebe, a ne itav jedan narod. Mladiu se sudi za masakr u Srebrenici, viegodinji teror i opsadu Sarajeva, progon nesrba diljem BiH i zarobljavanje pripadnika UN-a. Meutim, tokom dosadanjeg suenja u Haagu, Mladi je esto demonstrirao namjeru da diskreditira ovaj sud koji je do sada donio vrlo znaajne presude u vezi sa deavanjima tokom ratova na Balkanu 1990-ih godina.

lanice Udruenja Majke Srebrenice prate suenje Ratku Mladiu Svojim izjavama je pokazao da i dalje vjeruje u ispravnost svoje borbe i misije za RS, dok ni u jednom momentu nije pokazao aljenje ili kajanje zbog poinjenog genocida u Srebrenici. tavie, optueni Mladi nedavno je izbaen iz sudnice Tribunala u Hagu zato to je rekao da svjedok optube iz Srebrenice, koji je preivio strijeljanje, lae, a dok su ga pripadnici obezbjeenja izvodili svjedoku je opsovao majku tursku. Zato je vie nego jasno da Mladi eli iskoristiti Haag za pisanje jedne nove historije prema kojoj bi se borba RS-a legalizirala kao najpatriotskija borba za integritet i nezavisnost ugroene nacije. Takoer, brojni zvaninici RS-a su kao svjedoci odbrane branili Mladia i njegovu ulogu u ratu pokuali

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

51

bosanski barometar

NEKE STRATEGIJE DESTRUIRANJA DRAVE BOSNE I HERCEGOVINE

Daytonske procedure razaranja BiH

Medijski podrana naracija o borbi protiv korupcije u bosanskohercegovakom drutvu pervertira se u kriminalizaciju bosanskog drutva u cjelini. Ni jedan dio drutvenog sistema ne ostaje slobodan od kriminalizirajueg odreenja. Svi su proskribirani ili osumnjieni kao korumpirani, a u nekim propagandno-obavjetajnim igrama ak jedan cijeli narod etiketira se oznakom bijela alQaida. O tome brojni strunjaci za terorizam ve imaju razraene teorije i panina upozorenja o opasnosti. Uz sataniziranje Bonjaka, planski se rue probosanski Srbi i probosanski Hrvati; primat se daje nacionalistima koji ne ele multietniko drutvo. Opanjkavanje i poniavanje Bonjaka, Hrvata i Srba koji su za Bosnu kao nezavisnu i multietniku dravu, dalekoseno tvori drutvo konflikta i vodi getoiziranom konsocijacijskom postojanju etnija kao odvojenih svjetova.

Od Daytona...

Destruiranje bosanskohercegovakih institucija

ini se, naalost, da se pria o korupciji pretvorila u nekontrolirano i neodmjereno razvaljivanje bosanskog drutva prema etnikim i kapitalistikim interesima, pritom, posebno je znakovito destruiranje institucija i dezavuiranje linosti koje se ne uklapaju u dominirajue politike opcije. Opanjkavanje intelektualaca treba da ih sprijei da govore javno o drutvenim procesima koji ine veliku tetu graanima. Plansku kriminalizaciju uglednih linosti provode oni koji, najblae reeno, imaju sumnjivu prolost. Politiki egoizam pojedinaca i politikih grupacija, ali i neformalnih grupa, objedinjava se u destruirajuim antikulturnim, antiracionalnim i antihumanim projektima i ideologijama. Unutarnje rastakanje institucija drave, znanosti, kulture, ekonomije, finansija, vjerovanja, pravosua i drugih, predstavlja, ustvari, dio scenarija potkopavanja drave BiH. Zato je izuzetno vano ouvati institucije znanosti i institucije kulture, ekonomskofinansijske institucije, poslovno-poduzetniki duh, sigurnosne i pravosudne institucije, optimizam kod mladih ljudi koji vole Bosnu. Devalviranje i destruiranje institucija kulture i institucija znanosti i obrazovanja znak je prisutne politike igre kojom se ciljano pokuava razoriti sama jezgra postojanja jednog drutva. Naravno, taj proces se izvrava kao zavrna faza velikih ratnih zlodjela i traje vie od 20 godina. Danas antibosanske snage direktno kroz institucije sistema daytonske Bosne mogu legalno razarati dravu i dovesti je do apsurda. Ono to su radili ratnim sredstvima danas rade kroz daytonske procedure razaranja bosanskog drutva i drave.

...preko Pariza...

Politike igre sataniziranje i kriminalizacija pojedinaca ili grupa

Pored destruiranja institucija, takoer, posebno znaajan dio destruiranja bosanske forme jeste proces sataniziranja i kriminalizacije pojedinih linosti u drutvu koje na neki nain stoje suprotstavljene planiranim projektima nacionalista, ekspanzionista, svetenika, internacionalnih lobista i kompanija koje stoje iza njih, finasijskih institucija, domaih meetara, stranakih oligarhija koje

...do podijeljene Bosne i Hercegovine

52

PREPORODOV JOURNAL 150/151

bosanski barometar
su se odmetnule od biraa-graana... Svaki graanin moe postati predmet politike igre, odnosno baen u blato i proskribiran po nekoj smiljenoj etiketi. (O tome je ve Franz Kafka sve znao.) Spram zastraujue mogunosti nametanja politike igre nepodobnom pojedincu ili grupi stoji navika i red svakog ozbiljnog drutva da unutar sebe uva i podrava prepoznatljive vrijednosti i linosti iz oblasti nauke, knjievnosti, umjetnosti, sporta, biznisa itd. U naem drutvu, naalost, sasvim je mogue da se smiljenom politikom igrom obezvrijede najuglednije linosti kao bespotrebna drutvena svijest. Feudalizacija drutva, sa svetenicima i voama na elu, oznaava sumrak u kojem ivimo po plemensko-etnikom modelu. Ciljano unitavanje pluralnosti bosanskog drutva, stravino siromaenje bosanskog ivota i duhovnosti, direktno vodi u barbarstvo. nosti), a ne na njegovom ukrupnjavanju, objedinjavanju i poveavanju do nivoa respektabilnog dravnog mehanizma. Danas je vrlo malo holistikih pogleda na Bosnu i snanih objedinjavajuih projekata kojima bi se mislila i gradila cjelina Bosne, a ne bi potencirali divergentni dijelovi koji samo perpetuiraju stanje haosa, drutvene pometnje i beznaa. Ovaj proces rije je doista o procesu za nas unutar Bosne je stanje haosa, a za one koji usmjeravaju proces izvana radi se o kontroliranom haosu kojim se ostvaruje destabilizacija sistema, nihilizacija ljudskog ivota, ispranjavanje kapaciteta institucija drave, profaniziranje ideja, erozija znanja, znanstvenih istraivanja i univerziteta, obezvrjeivanje kulturnih ustanova (muzeja, biblioteka, pozorita itd.) i njihovom svoenju na palanaku atru, kriminaliziranju cijelog drutva kao korumpiranog... Pritom se nikako ne podsjea da je Daytonski mirovni sporazum s podmetnutim Anexom IV (daytonski ustav) inaugurirao ilegalno stanje u dravu BiH i da upravo taj podmetnuti i oktrojirani ustav omoguava antibosanskim snagama da iznutra uruavaju dravne institucije. Daytonski ustav perpetuira konflikt, mrnju i podijeljenost bosanskog drutva to je danas najvea opasnost za dravu BiH.

Devalviranje svijesti o dravi BiH

Unutar bosanskog drutva danas je instaliran haos. To je kontrolirani haos, ciljana opstrukcija od strane antibosanskog nacionalistikog bloka politika i ideologija. Cilj stvaranja i perpetuiranja haosa u drutvu jeste formatiranje svijest i miljenja koje e pristati na sve i koje se nee suprotstaviti novim pokuajima destrukcije. Time se treba proizvesti ravnodunost kod intelektualaca, otupiti njihovu kritiku svijest, tako da nema misleih linosti koje e pripremiti odbrambene reakcije i upozoriti na opasnosti koje prijete drutvu. U sklopu kontroliranog haosa profaniziraju se sve ideje koje bi mogle posluiti za normalizaciju pluralnog drutvenog ivota. Tako kriminalizacija institucija i linosti, te profanizacija velikih ljudskih ideja, vode destrukciji bosanskog drutva i devalviranju svijesti o dravi. Da li smo svjesni da ne smijemo dopustiti da se sve oko nas obesmisli?!

Mediji i populistika mitologija poluobrazovanosti

Mediji su se pod krinkom demokratije pretvorili u glavne propovijedaonice epohe nacionalizma na prostoru jugoistone Evrope. Iz njih dolazi u javni prostor lai, mrnja, opanjkavanje, ratnohukaki govor, primitivizam, neznanje, nekultiviranost... Preko medija nacionalistike oligarhije hipnotiziraju mase i dre ih u stanju borbene gotovosti za novi ciklus barbarstva. U njima se oblikovala opasna ruilaka energija, a samo ruenje (destrukcija) pojavljuje se kao osnovni zahtjev medijski oblikovane javnosti. Mediji su neodgovorno prihvatili ulogu sluge nezasitih gospodara epohe nacionalizma u kojoj smo zatoeni ve due vrijeme. U medijima vie nema znanosti i obrazovnih programa za djecu i omladinu u njima je nihilizam na djelu. Govornice su preuzeli svetenici epohe nacionalizma sa svojim eshatologijama i ideologijama poluobrazovanosti. Mediokriteti su postali kreatori ljudskih sudbina oni imaju namjeru da usmjeravaju epohu! To znai da tome drutvu ne treba filozofija, znanost, umjetnost, odnosno kultura u najirem smislu rijei i da se to drutvo zadovoljava populistikom mitologijom poluobrazovanosti.

Dayton... do kada... zauvijek!?

Lane reforme daytonski proces vodi unitenju drave BiH

Unutar takvog politikog sistema, koji je, ustvari, ivi pijesak, nije mogue sprovesti nikakvo preoblikovanje ili preustroj strukture koja je nametnuta ratom. Neprestano se govori o reformi (obrazovanja, policije, sudstva, ustava i sl.) a ini se da se drutveni sistem sve vie unazauje, obesmiljava, ruinira. Rije reforma postaje oznaka za proces u kojem se ne prepoznaje krajnji cilj. Narativ o reformi treba da upotpuni skup uvjerenja kod naivnih graana da daytonski proces vodi u pozitivnom smjeru Bosnu i Hercegovinu. Mi se moemo zapitati koji je krajnji cilj svi silnih reformi koje ne daju eljeni rezultat, jer jasno vidimo da se uslonjavaju odnosi meu narodima u Bosni i Hercegovini i da je drutvo uhvaeno u populistiku matricu. Te navodne reforme trebaju da nam priblie lanu nadu da postoje snage koje navodno rade na poboljanju ivota u bosanskom drutvu, a u zbilji daytonski proces vodi unitenju drave BiH. Zato je vrlo vano postaviti pitanja o sprovoenju sadraja mirovnog dogovora i suspendiranog Ustava Republike BiH. Na kraju zapitajmo se kuda vodi kontinuirana kriminalizacija bosanskog drutva? Da li razumijemo strateku vanost, naprimjer, Sarajevskog univerziteta i Zemaljskog muzeja za bosansko drutvo? Moe li bosansko drutvo napredovati i vriti zbiljske reforme bez epistemiki potvrenog kvaliteta znanja? Moramo li se ponovo pitati o odbrani Bosne i smislu ljudskog ivljenja u savremenosti!? q Senadin LAVI

Kontrolirani haos fragmentiranje kapaciteta drave BiH

Najpodmuklija stvar koja se sprovodi posljednjih 20-ak godina jeste fragmentiranje kapaciteta drave Bosne i Hercegovine, dravne vlasti i moi, tako da dijelovi zasnovani na etnikim pozicijama i uspostavljeni nakon ratnih zloina, postaju moniji od same drave koju mogu zakoiti i umrtviti kad god to ele. Drava je podijeljena na dva konfrontirana i po unutarnjoj strukturi neusklaena entiteta. To se uklapa u antibosansku strategiju koja je od 90-ih godina zasnovana na usitnjavanju bosanskog bia (bosanske samostal-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

53

bosanski barometar

VANJSKO I UNUTARNJE BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna zemlja kontrasta

Bosna i Hercegovina je na svome tlu, u svojoj geografiji, udomila Bosnu i Hercegovinu kao: a) prostor/zemlju, b) povijest, c) drutvo, d) dravu, e) zajednicu, f) duhovnost. Iako nita od ovog pobrojanog bosanskog nije bilo vijekovima stalno i konstantno, mi smo svemu tom bosanskom esto laskali i laskamo, tepali smo i tepamo kao to se ini dragom roditelju ili milom edu. I s pravom inimo to i danas. Na stotine je pisaca i historiara, isihasta, franjevaca i sufija, iz razliitih epoha i razdoblja, koji se pomaljaju iznutar svojih divergentnih svjetonazora i vjera, i koji ovu zemlju Bosnu vole. Ljube je i onda kad je sebino prisvajaju samo za sebe. ak i tad je vole kad na nju gledaju kao na plijen. Teko je pisati o Bosni, a da joj se ne udvara. Naroito se to ini(lo) u periodima bosanskoga mira (zapravo duih i vedrih primirja izmeu stranih ratova!), kad se bosanski ovjek pone kajati, iako to on ini posve rijetko. Tad on iznova, u stanjima poviene spoznaje da se prolost ne moe popraviti niti nade prolosti ostvariti, pone shvatati da je Bosna zemlja u kojoj je nasuprotna razliitost osnova, a privlaea slinost potka njenoga platna. Ma koliko esto bila, u sluaju Bosne, potka slabija od osnove. Eto, to permanentno dovravanje tkanja od proturjeja, to jeste pravo bivanje i takvo jeste preteno trajanje Bosne.

Geografija Bosne (zemlja smokve i masline, zemlja junskih snjegova)

Kao da su raznolikosti geografije Bosne, njena tla u svojoj razmjetenosti planina i krakih polja, u rasprostrtosti posavskih i spreanskih ravnica, u najveem obimu oblikovali Bosnu kao povijest i drutvo, kao dravu i zajednicu, kao mnotvo duhovnosti koje se odbijaju i privlae. Ima makar zrno istine kad ovdje ustvrdimo da je geografija Bosne kao uglavnom planinske, brdovite, unutranje zemlje odredila da sve u Bosni jeste/bude gotovo uvijek skupa, a da esto nije zajedno. Da bude vidljivo izvana, ali i skriveno, samozatajno i posve svoje iznutra. To biti uvijek skupa, a esto ne biti zajedno opstalo je u brdovitoj kontinentalnoj Bosni, preivjelo je gotovo 1.000 godina. Jer, ta zemlja je (bila) utoite. Tako Noel Malcolm kae: Brdovita podruja obino su sluila kao utoite ljudima koji bi u ravnici inae bili istrijebljeni ili prognani. Treba se samo sjetiti kako su preivjeli Baski u Pirenejima...1 Na Bosnu kao unutarnju zemlju (Terra interior) u koju se ulazi ukazao je i Ivan Lovrenovi.2 Bosnu su mnogi opisali i kao zemlju u prolosti prilino izdvojenu od ostalih,3 na primjer tako je Bosna ovdje stanovala u XIII. stoljeu. Takoer, napisane su i mnoge stranice o udaljenosti Bosne4 u nekim povijesnim periodima. Sve to, ta unutarnjost Bosne, njena izdvojenost od drugih, njena udaljenost uinili su da se Bosna u Srednjem vijeku preobrazi iz prostora u zemlju, i da se, potom, zatrajno iz te zemlje formira kao dravni okvir koji svoje postojanje ima zahvaliti i svojoj geografiji. Teko je domoi se Bosne zbog nepristupanosti njena terena, a kad se jednom i osvoji, sumnjiva je bila vrijednost tog posjedovanja zbog neposlunosti zemljoradnike vlastele.5 Geografija Bosne i Hercegovine oituje se u obiljima prirodnog prisustva i darivanja, rasporeenih kako u kontrastu, tako i u an-

samblinom i sintetskom postavu. Bosna je na jednom kraju zemlja smokava i maslina, a na drugom esto joj se dogode junski snjegovi i predljetnje meave na visokim planinama! Svakome je zamjetan kontrast izmeu opaljenih krakih polja u Hercegovini (za ljetnjih mjeseci gotovo da im krajolici nalikuju malim saharskim pustinjama i azijskim pustarama), s jedne strane, i plodnih polja i obilja zelenila u Posavini, u dolini Spree, u mnotvu krajolika oko Une, s druge strane. Nije neobino kad se takvi kontrasti nau u zemljama koje povrinom nadmauju Bosnu sedam puta. Ali, kad ovaj kontrast uokriljuje zemlja kakva je Bosna tad se ta neobinost vidi kao dar, kao udo. Uz taj dar idu i mnogi podioci raznolikosti u flori i fauni. Primorska i priobalna Bosna i Hercegovina je zemlja maslinove grane, zemlja smokvinih stabala. Kao da je Bosna u ove dvije floralne karakteristike jedan biblijsko-kuranski sie Sinajske gore. Geografija Bosne znamenita je i u injenici slivovnog rasporeda njenih rijeka. Rijeke Bosne razdjeljuju se u dva sliva sa bosanskog lica, iako neravnomjerno. Na primjer, izvori Bosne i Neretve geografski su blizu, ali im je sudbina odredila nasuprotna razvoa Neretva tee prema Jadranskom, Bosna prema Crnome moru! Pa i tokovi tih dviju rijeka snano nam govore o razdrtosti Bosne na svome jedinstvenom tlu, o proturjeju njene cjeline. Kao da se u njenoj raskopanosti zainje poetak ravanja te ivotodavne raznolikosti. K tome, upravo su rijeke Bosne uveliko oblikovale Bosnu kao prostor/zemlju. Jer, dvije slavne vode, Drina na istoku i Sava na sjeveru, sa planinama Dinare na zapadu, satvorile su i zatvorile Bosnu u njenom aspektu unutarnje zemlje, omeuju je kao zemlju koja nadivljava svoju povijest i narode, svoje drutvo, svoje dravne ustroje. Uz rijeke Drinu i Savu, rijeka Bosna posvjedouje se sama kao vrla aorta zemlje Bosne. Zemlja koja ima tako veliki dio svoje granice na velikim rijekama i sama mora biti bogata i izdana vodom. Kako kae jedan pjesnik Bosanac: Bosna, to je jedna dobra zemlja. Kad plae klobuaju kiseljaci. Sagni se i pij, niko se ne ljuti.6 K tome, Bosna i Hercegovina ima i svoju slavnu ponornicu, Trebinjicu, ona nekoliko puta pohodi utrobu ove zemlje, pa izranja, da ohladi njene nutarnje (ras)topline. Ali, nisu se darovi i obilja vode u Bosni ponudili i uobliili samo kao rijeke i potoci. Oblija vode u Bosni posvjedouju svoje prisustvo u obilju kie, snijega, magle, rose, mraza, inja... U Bosni su prave riznice vode, nad tom zemljom voda je kia, voda je rijeka,

54

PREPORODOV JOURNAL 150/151

bosanski barometar
voda je more, voda je rosa, voda je soica i led, voda je svjeina, voda je para...7 U Bosni su i duboki snjegovi obilje njene vode. Sve to u svojoj mnogostrukosti dariva Bosnu, sve je to uzglobljeno u kontrast vode koji se, opet, razvidno pomalja spram kontrasta dugotrajnih sua i privremenih jenjavanja vodenih tokova i kia da ih se uele usta ljudi i ivotinja, i upijajue pore biljaka. Tako vidimo: svojom geografijom, klimom, smjenom godinjih doba Bosna je zemlja kontrasta. Te kontraste i odrava proturjena cjelina Bosne. Svaki udbenik bosanske geografije kae kratko Bosna, to je kontinentalna zemlja! Topla ljeta! Otre zime! One planine Bosne koje radosno ozelene s kraja aprila i u maju, te se planine uskoro presvuku u utu i, potom, smeu pesimistinu i sjetnu boju krajem novembra i u dane decembra. I u svojoj meteorologiji Bosna je jedna neprestana mijena i smjena: snijega i kie, studenih zima i vrelih ljeta, smjena smrzlih krajolika i slatkog cvijea po njima. Znameniti putnici kroz Bosnu uoili su ove nemirne krajolike. Evlija elebi, putnik naom zemljom iz XVII. stoljea, ostavio je nenadmane opise Bosne. I sam kae da je kraj rijeke Plive sjedio i uivao. Eto, sjediti u onim zelenilom obraslim hladnjacima, koji se nalaze ispred ovih mlinova i promatrati tok kao more velike rijeke Plive, koja znanjem i moi Boijom protie iznad glave, promatrati njeno ruenje niz stijene tako je zanimljiv i jedinstven [prizor] da se ovjek mora diviti svemonom stvoritelju i ostati zapanjen i zadivljen. Onaj koji promatra tok ove rijeke u podne ostaje zaaran. Suncem obasjana rijeka Pliva, koja zasja kao nedefski kamen, i bacakanje mnogih velikih i malih riba jedne za drugom kao munje, krasan je i udan prizor!8 S. Bujon, francuski putnik sredinom XIX. stoljea, pisao je o divnim raenim i kukuruznim poljima Bosne, svjedoio je o svojim putovanjima as kroz pitome i vedre predjele, lijepe doline, majure i obronke, as kroz divlje planine, divljije od jueranjih.9 Bujon nam ovdje tako jasno govori o reljefnim kontrastima Bosne. novi Bosne. Sve ove vjere kojima se bosanski ovjek stanovnik ili ovjek naseljenik odaz(i)vao u odvojenoj nabonoj radosti, u zasebnoj utjehi ili u muci (ne tako razliitoj od muke drugih mu susjeda!) zakorjenjivale su se u svome veoma prepoznatljivom abrahamovskom/ibrahimovskom stablu u Bosni. Dakako, te sve vjere i religije imale su priliku da nadiu i, moda, otupe otre rubove bosanske povijesti. Ali, taman kad se pomisli da je stanovnike Bosne davni patrijarh i praotac Abraham/Ibrahim opomenuo na zajedniki iskon, ubrzo postanemo svjesni da se u Bosni te etiri jerusalemsko-mekanske vrijee iz zametka Abrahamove/Ibrahimove vjere oporo tumae vrtlonim naglaavanjem meusobnih razlika, isticanjem litica, ukazivanjem na ponore ili na visove gorostasnih planina koje se gube u magli.

Bosanska povijest (u nadi da zemljom postane jedno, da povijeu bude sjedinjeno)

Ni povijest Bosne i Hercegovine nije bez kontrasta: jedinstva i otrih razlika. Ono to je u jednoj kalendarskoj godini u Bosni smjena otre zime i vrelog ljeta, u povijesnim vremenima Bosne to je smjena velikih perioda nad ovom zemljom i dravom. Bosna je posvjedoila srednjovjekovne osvite vremena na svojim stecima, potom osmanski vakat, austrougarsko doba evropljanske nade, dvije jugoslavenske epohe, savremeno nezavisno uspravljanje... Spomenuti veliki periodi povijesti bili su nad Bosnom, ali i u Bosni. Neke narode i ljude ove zemlje ti su periodi dublje, unutarnje i duhovno oslovili, nad nekima su samoizvanjski pregrmjeli kao strana nesrea. Da je Bosna zemlja kontrasta pokazuje i njena religijska trusnost u Srednjem vijeku, njen djelomian od(a)ziv islamu za vrijeme osmanskog vakta, njeno nacionalno kontrastiranje i razuivanje za vrijeme Austro-Ugarske imperije, muk nekih njenih ljudi u svojoj narodnosnoj neopredijeljenosti za vrijeme jugoslavenske epohe. Veliki povijesni periodi Bosne, ona izvanjska stoljea i desetljea ove zemlje u doba velikih drava, carstava i imperija, u svojim su otrim kontrastima nadilaeni duhovnim i tihim nutarnjim, irenjem kranstva (katolianstva, kasnije i pravoslavlja), potom irenjem islama i dolaskom dijasporalnog i izbjeglikog judaizma. irenja, ali i nametanja i nadmetanja raznolikih vjera u Bosni, zapravo su samo podebljavala raznoliku potku Bosne u nekoj tajnovitoj os-

Eto zato je esto u Bosni (bio) sumnjiv svako onaj ko meu ovdanjim vjerama: islamu, katolianstvu, pravoslavlju i judaizmu, ukazuje na veliki broj moebitnih slinosti. Usprkos snanoj abrahamskoj/ibrahimovskoj tradiciji u Bosni, o toj tradiciji ovdje nije naen konsenzus dobrodole slinosti, ve naglaene razlinosti. Tako vjere i religije u Bosni esto jesu pobonost, ali i inat. Duhovnost, ali i prkos. Prozor prema drugima, ali i debeli zid od/spram njih. To je zato jer se bosanski ovjek nije na jednak nain odaz(i) vao Bogu. Ali, to je tako zato to se mnogo toga od povijesti Bosne esto oblikovalo kriom, u nekoj regionalnoj ili krajinskoj nutrini njenih dijelova. Ili, kako kae Nada Klai (u unekoliko drukijem kontekstu): Bosna, to jeste skup(ina) bosanskih zemalja.10 Muhamed Hadijahi esto govori o mnotvu bosanskih zemalja. On kae: Usora je bila jedna od zemalja koja se rano povezala s eponimnom Bosnom.11 Hadijahi jo dodaje: ... upe Drina i Zagorje na jugoistonoj periferiji Bosne... [su] teritorijalne tekovine Bosne.12 Prema Hadijahiu, upa Rama se potkraj XII. stoljea izjednaavala s Bosnom.13 Domalo dalje, govorei o upi Neretvi, on kae: Ula je [Neretva] u okvir Bosne najkasnije sredinom XI. stoljea.14 Isti autor, takoer, govori o ranoj integraciji zahumskog podruja i Bosne.15 Eto tako su krajevi: Drina, Usora, Soli, Neretva, Zagorje, Rama, Donji Kraj(ev)i... sve sama podruja bosanskih zemalja, kako bi u mnoini kazala Nada Klai. Mi bismo rekli: Sve su to bosanska teritorijalna tkanja, razdrtosti, suprotstavljenosti. A, opet, tu je i nekakvo tkanje spojenosti, jer bosanske zemlje nemaju drugdje kud otii iz Bosne. Budui cjelina od dijelova koji se u svojoj povijesti, drutvu, duhovnosti... gibaju u skladu sa svojim zamiljenim osovinama i stranama svijeta, kao i na volju raznolikih pravaca u molitvama, Bosna je mozaik i mnogih duhovnih kontrasta koji se dodiruju ili se na svojim sastavnim rubovima varnie. To je ta mnogolika povijesna i iznutarnja naporednost Bosne: da zemljom postaje jedno, a povijeu sjedinjavano, da se stalno dovrava i zgotovljava iako nikad do-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

55

bosanski barometar
kraja, nikad svima na radost i zadovoljstvo. Povijesna naporednost Bosne hoe da drutvom bude raznolika, ali da se ba tim razlikama prepoznaje u nalinim bosanskim duhovnim tonalitetima.16 pitanjem, a ni jednim odgovorom. Dakle, 1.000 godina Bosna se opire svakoj unisonosti, ali jednako tako i svome nestanku, moda zato to je ona zaseban dio izrazitog Balkana, njegova najisturenija strana smjerom na zapad.21 Od Drine, pa dalje ka rijeci Marici, jo je nekoliko ponovljenih Bosni, iako na drukiji nain. Narezati Balkan u Bosni uvijek je bilo strano, tragino, potresno. Uvijek dolazi do manjeg ili veeg narezivanja Evrope. Recimo na kraju ovog eseja da su mirni periodi Bosne razlijevali bosanska drutva (katoliko, pravoslavno, muslimansko, sekularno...) jedna meu druga, udijevali ih jedna u druga. U periodima mira nerv bosanske razlike stvorene u tiini i samozatajnosti opet se ohrabri, pa se obnovi, razraste i uspravi. Ratovi su u Bosni uvijek negirali upravo tu tihu razliku, zato to su nametali suprotnosti. Sam rat po sebi je jedna suprotnost svemu to se realizira u ivotu. Moda ova izvanjska i nutarnja zamrenost Bosne vie nije uzor nikome u velikim megadravnim projektima i alijansama moi, moda se tu zemlju jo ponegdje moe oznaiti kao divlju,22 moda je u njoj previe toga to pripada drugome pored ega treba proi tiho, moda je Bosna jo uvijek zemlja raznoraznih nepotrebnih obzira spram susjeda, komije, ovjeka drukije vjere. Moda je sve to tako. Ali, ta je alternativa u ovom savremenom svijetu koji svakim danom postaje sve raznolikiji?
Biljeke:
Malcolm Noel, Povijest Bosne, izd. Erasmus Gilda, Novi Liber, Dani, Zagreb/Sarajevo, 1995., str. 3. 2 Ivan Lovrenovi, Unutarnja zemlja, kratki pregled kulturne povijesti Bo sne i Hercegovine, Durieux, Zagreb, 1998. 3 Usp. Noel Malcolm, isto, str. 22. 4 Usp. Noel Malcolm, isto, str. 22. 5 Noel Malcolm, isto, str. 19. 6 Poetni stih iz pjesme Bosna Nedada Ibriimovia. 7 Usp. Enes Kari, Slovo o vodi, objavljeno u: Eseji od Bosne, izd. Sejtarija, Sarajevo, 1999., str. 168. 8 Evlija elebi, Putopis (odlomci o jugoslavenskim zemljama), preveo s turskog Hazim abanovi, izd. Svjetlost, Sarajevo, 1967. 9 Navedeno prema Midhat ami, Francuski putnici u Bosni i Hercegovini u XIX stoljeu (1836 1878), izd. Veselin Maslea, Sarajevo, 1981., str. 99-100. 10 Usp. Nada Klai, Srednjovjekovna Bosna, izd. Eminex, Zagreb, 1994., str. 131. 11 Usp. Muhamed Hadijahi, Povijest Bosne u IX i X stoljeu, izd. BZK Preporod, Sarajevo, 2004., str. 131. 12 Hadijahi, isto, str. 133. 13 Hadijahi, isto, str. 139. 14 Hadijahi, isto, str. 140. 15 Hadijahi, isto, str. 142. 16 Ali, ni muslimani Balkana (stupanjem u islam) nisu pobrisali svoje meusobne razlike u odnosu na druge muslimane. O ovome vidjeti izvanredno djelo: Poulton, Hugh and Suha Taji-Faruki (urednici), Muslim Identity and the Balkan State, London: Hurst, 1997. 17 Noel Malcolm, isto, str. 16. 18 U svojoj izvanrednoj antropolokoj studiji o bosanskim muslimanima, koju je autorica Tone Bringa uradila u okolini Kiseljaka i Fojnice, nigdje se ne spominje da katolici i muslimani razliito nazivaju svoje izvore, rijeke, njive... Usp. Bringa, Tone, Being Muslim the Bosnian Way: Identity and Community in a Central Bosnian Village, Princeton NJ: Princeton University Press, 1995. 19 Dakako, vjere su im razliite, unekoliko su im drukiji pogledi nade i ufanja u nebo vjerskog obodrenja, esto su im groblja zasebno. Ali, kako god jedan dio ivota pulsira u posebnosti, u intimi, tako je i jedan drugi dio ivota ostao u zajenitvu. 20 Dakako, nacionalnim i vjerskim elitama je bilo svojstveno da preimenuju gradove, ulice, itd. 21 Maria Todorova je u svojoj knjizi Imagining the Balkans (izd. Oxford University Press, New York, 1997.) pokazala, na jedan uspjean nain, da je udes Balkana kako u tome to ga definiraju sa strane, tako i u nemanju svoga vlastitog pogleda na sebe, ili samoodreenja. Ovome dodajemo da je u tome moda i neka rijetka i posve neznatna srea regiona zvanog Balkan. Njegova raznolikost jo uvijek izmie bilo kojim teorijama poravnanja i unisonosti. 22 Boidar Jezernik u svojoj knjizi Divlja Evropa (Wild Europe) sa izvanrednim sarkazmom opisuje predrasude pravog Zapada o Balkanu. Gotovo je jednak broj predrasuda prema muslimanima i nemuslimanima. Sve su to Balkanci. Vidi: Boidar Jezernik, Wild Europe, The Balkans in the Gaze of Western Travellers, izd. Saqi, London, 2004. q
1

Susretanja u Bosni razliita drutva, raznolika pripadanja

Bosna je zemlja razliitih pripadanja. Sve od kada Bosnu spominju kao prostor, zemlju, kao dravnu, politiku, geografsku... cjelinu koja pulsira, sve od tada Bosna nije zemlja jedne vjere, nije zemlja samo jednih vjernika! Bolje rei, ni na svojim poecima Bosna veinski nije bila zemlja jedne vjere. Ni u emu Bosna nije toliko divergentna u svojoj cjelini koliko u svojim religijskim razlikama, duhovnim rubovima i otrinama. S jedne strane, ljudsko stablo Bosne, narodnosno stablo njenih stanovnika (narod) jedno je. Na pitanje: Ko su stanovnici Bosne? Noel Malcolm odgovara: Jedino razborito to bi se moglo kazati o etnikom identitetu Bosanaca [i Hercegovaca] jest ovo: oni su bili Slaveni koji su prebivali u Bosni.17 U tom dugotrajnom srednjovjekovnom i osmanskom prebivanju Bosna se duhovno granala. Nisu izbori pripadnitava prestali postojati ni kasnije, za vrijeme Austro-Ugarske i jugoslavenskih aranmana. Treba polaziti od pretpostavke da su se divergentna duhovna pripadanja kod obinih ljudi u Bosni razvijala u samosti, u miru. Na dulje vremenske staze, nikad preko noi.

Takoer, u ivote obinih ljudi u Bosni religije su ule slobodno. Ni kranstvo (katolianstvo i pravoslavlje), ni islam, nisu mogli pridobiti obinog ovjeka bez slobode. Da je bilo tako potvruje (i danas) vjerska i religijska mjeovitost obine Bosne. I danas (usprkos stranih agresija i ratova) vidi se pripadanje zemlji Bosni kroz jasni govor istih imena koje nose njive, izvori, gajevi, brijegovi. Na primjer, stoljeima su muslimani muslimanskih Brajkovia i katolici katolikih Brajkovia (kod Travnika) istim imenima nazivali svoja vrela, izvore, njive. Nije drukije ni sa katolikom Guom Gorom i muslimanskim Krpeljiima.18 Diljem Bosne i Hercegovine u velikoj pretenosti zatiemo ovaj fenomen jednakog lokalnog nominiranja izvora, njiva, panjaka, brijegova, bez obzira na religijsku denominaciju vlasnika. U velikoj pretenosti to vidimo i ondje gdje su zajedno i u susjedstvu pravoslavna i muslimanska, ili pravoslavna i katolika sela.19 Bosna je tu, u ravni ovjeka svakodnevice, ostala draga zemlja, nepodijeljena gruda.20 Tu nije sporno pripadanje zemlji. Kao da ljudi s drutvene ljestvice na kojoj se prepoznaju seljaci, sirotinja, puk... proosjeaju jednu blisku zemlju Bosnu i sroenost s njom, i to ine s manje divergentnih pristupa. Ali, Bosna je u toj svojoj drutvenoj zamrenosti otporna na bilo koju strogu unisonost. K tome, jednako tako opire se i svome nestanku. Zato je to tako? Odgovora moe biti mnogo, jer kad god se radi o Bosni treba znati da se ona ne moe obuhvatiti jednim

Enes KARI

56

PREPORODOV JOURNAL 150/151

iz svijeta

OD MARIKA DO MAGRIBA: ZANIMLJIVA VREMENA

Kontrolirani kaos
LIBIJA: Pogoranje sigurnosne situacije
Brojni sukobi i napad na zgradu Francuske ambasade
Gotovo dvije godine su prole od operacije smjene reima u orkestraciji NATO saveza i lokalnih pobunjenikih skupina. Libija svakim danom tone u sve dublju krizu: napadi i meusobne borbe raznih militantnih skupina postale su svakodnevnica nekada mirne i gospodarski stabilne zemlje. Znatan dio Libije je i dalje pod kontrolom naoruanih paravojnih skupina, koji se ne odazivaju na naredbe iz Tripolija. Unutranjost zemlje preputena je sama sebi, dok sve vie rastu tenzije izmeu obalnih regija po pitanju podjele profita od prodaje nafte. ji. 9. svibnja je State Department poruio svojim dravljanima da zbog politike nestabilnosti i nasilja, ukoliko nije prijeko potrebno, izbjegavaju putovati u Tripoli, Benghazi i ostale gradove u Libiji. Istovremeno, iz istog razloga, SAD je podigao stupanj pripravnosti svojih marinaca i drugih vojnih snaga u Europi. 22. svibnja Europska unija je donijela odluku o slanju misije u Libiju, iji je cilj unaprjeenje sigurnosti na granicama. Iz EU istiu kako e civilni tim od 110 osoba savjetovati lokalne dunosnike po pitanju uvrivanja kontrole nad kopnenim, morskim i zranim granicama. U slubenoj izjavi takoer se navodi kako e EU tim imati budet od 30 milijuna eura za prvu godinu te da e biti smjeteni u Tripoliju. Krajem svibnja Laurent Fabius, francuski ministar vanjskih poslova, pozvao je afrike zemlje da se krene s konkretnim potezima kako bi se sprijeila islamistika prijetnja na prostorima pustinja june Libije. Fabius istie kako postoje naznake da je jug Libije postao uporite za islamistike skupine u Sahari. Izgleda kako moramo napraviti specijalan napor po pitanju june Libije. To takoer ele i libijske vlasti, rekao je francuski ministar vanjskih poslova, te istaknuo kako bi se u rjeavanje problema na prostoru june Libije trebale ukljuiti susjedne drave Tunis, Alir, ad, Mali i Egipat. Znatan dio Libije mogao bi postati utoite za teroristike skupine te sve ove drave moraju djelovati zajedno da se to sprijei", rekao je Fabius. Pritom je naglasio kako je Francuska spremna pomoi s velikom odlunou i velikom solidarnou.

Eksplozija auto-bombe ispred Francuske ambasade u Tripoliju Maskirana naoruana skupina napala je 4. travnja 2013. policijsku stanicu u Tripoliju, glavnom gradu Libije, te pritom oslobodila trojicu zatvorenika. 23. travnja eksplodirala je auto-bomba ispred zgrade Francuske ambasade u Tripoliju. Djelomino je uniten vanjski zid ambasade, kao i parkirana vozila, pri emu su ranjene tri osobe. 29. travnja naoruane skupine u 20-ak terenskih vozila zapoeli su viednevnu opsadu Ministarstava pravosua i vanjskih poslova u Tripoliju. Inicijalno su zahtijevali da se donese zakon kojime bi se zabranjivalo sudjelovanje u politici za sve osobe koje su sluile za vrijeme vladavine Muammara Gaddafija. Nakon nekoliko dana Libijski parlament donio je zakon kojim se zabranjuje sudjelovanje u politici za sve pripadnike biveg reima. Meutim, militanti su ostali i dalje na svojim pozicijama, oformivi tzv. alijansu s ciljem predstavljanja dodatnih est zahtjeva. Jedan od njih je i zahtjev za odlaskom aktualnog premijera Alija Zeidana. 13. svibnja, nakon eksplozije auto-bombe ispred bolnice u Benghaziju, ubijeno je najmanje 17 osoba, od toga troje djece, a oko 30 ih je ranjeno. Prije toga zabiljeen je i niz bombakih napada na policijske stanice u gradu. U nonim satima 18. svibnja u Benghaziju izvedena su ukupno etiri napada naoruanih skupina na vojne stanice i punktove. 29. svibnja nepoznati napadai bacili su eksplozivnu napravu na vojni punkt u Benghaziju, pri emu su ubijena tri vojnika, a jo troje ih je ranjeno.

UN-izvjetaj
Prema opsenom izvjetaju UN-a, veina oruja bive Libijske vojske nalazi u rukama civila i militanata. Navodi se kako je trgovina orujem unosan posao i glavna sigurnosna opasnost za cijelu regiju. Tokom zadnjih 12 mjeseci proliferacija oruja iz Libije nastavila se zabrinjavajuim tempom te se oruje proirilo i na nove teritorije: Zapadnu Afriku, Levant i vjerojatno i Afriki Rog. Ilegalna trgovina orujem iz Libije pojaava postojee sukobe u Africi i Levantu i obogauje arsenal brojnih nedravnih aktera, ukljuujui i teroristikih skupina. Sluajevi, dokazani i oni pod istragom, ilegalne trgovine oruja - ime se kri embargo - obuhvaaju 12 zemalja. Trguje se tekim i lakim orujem, ukljuujui rune protuzrane sisteme, runo oruje i municija, eksplozivi i mine", navodi se u izvjetaju od 94 stranice. Proliferacija prijenosnih raketa zemlja-zrak (SAM) predstavlja najveu zabrinutost jer bi njima teroristi mogli gaati i putnike zrakoplove. UN-ovi strunjaci navode kako je oruje iz Libije ponajvie prebacivano iz Misrate i Benghazija, za Tursku i sjeverni Libanon. Znatan dio libijskih vlasti bio je upoznat s ovim transferima, ako nisu i direktno sudjelovali, pie u izvjetaju. Takoer se navodi kako su Katar i UAE prekrili embargo o uvozu oruja za vrijeme rata u Libiji 2011., tako to su naoruavali pobunjenike.

SIRIJA: Velika ofenziva i pobjede regularne SAA

Novi izraelski napadi na Siriju
Nakon zranih udara u sijenju, 3. i 4. svibnja 2013. izraelske zrane snage ponovo su napale sirijski teritorij. Prema informacija-

Podizanje stupnja pripravnosti amerikih vojnih snaga

Nakon eskalacije nasilja, Velika Britanija je donijela oduku da privremeno povue jedan dio personala svog veleposlanstva u Libi-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

57

iz svijeta
ma iz medija, gaano je vojno skladite oruja na planini Qasioun iznad Damaska i meunarodna zrana luka. Zanimljive izjave su uslijedile nakon neupitne vojne agresije Izraela na suverenu dravu Siriju. Napad su jedino osudili Iran i Rusija. Nakon zranih udara 3. svibnja, ameriki predsjednik Barack Obama rekao je kako se Izrael ima pravo braniti, to je vrhunac ironije i svojevrsno zeleno svijetlo novim izraelskim napadima. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu na sastanku kabineta rekao kako je predan sigurnosti Izraela, dok je izraelski general Amos Yadlin rekao kako se Sirija najvjerojatnije nee usuditi uzvratiti udarac jer im prijete pobunjenici koji vie mrze Assada nego Izrael. Izraelski analitiari, u razgovoru za list Haaretz, istaknuli su kako se Izrael dvije godine suzdravao od ukljuenja u sirijski sukob te kako je to vrijeme moda dolo kraju.

Ukidanje EU-embarga na dostavu oruja pobunjenicima

27. svibnja Europska unija je ukinula embargo na dostavu oruja sirijskim pobunjenicima, na emu su osobito inzistirale Velika britanija i Francuska. U zajednikoj izjavi lanice EU su istaknule da se mora uvesti posebna kontrolu kako oruje ne bi palo u ruke ekstremista, te su se sloile da se financijske sankcije prema Siriji produlje za jo godinu dana. Veeras su se EU zemlje dogovorile o ukidanju embarga za sirijsku opoziciju. Ovo je ishod koji odgovara Velikoj Britaniji. Ovo je bila teka odluka za pojedine zemlje, ali je bila nuna i pravedna te se njome pojaavaju meunarodni napori za postizanje diplomatskog rjeenja za sirijski sukob, rekao je britanski ministar vanjskih poslova, William Hague. Takoer je istaknuo kako Velika Britanija nema namjeru odmah poeti slati oruje pobunjenicima, no kako ova odluka alje snanu poruku Europe Assadovom reimu. Analitiar Richard Becker iz koalicije ANSWER na sljedei nain je komentirao odluku Europske unije: Embargo na oruje je donekle znanstvena fantastika. Oruje stie iz Katara i Saudijske Arabije, bez sumnje uz organizaciju SAD-a i drugih sila. Ovo zapravo znai da ele poeti slati tee naoruanje, jer je opozicija pretrpjela vie poraza u zadnje vrijeme.

Ameriki jastreb McCain kod Idrisa

Ameriki senator John McCain, bivi kandidat za predsjednika SAD-a i jedan od najeih zagovaratelja amerikog militarizma, 27. svibnja posjetio je sirijske pobunjenike. McCain je u Siriju uao preko turske granice te se u pograninom prostoru zadrao nekoliko sati. On ve dugo vremena zagovara ameriku vojnu intervenciju u Siriji te estoko kritizira Obaminu administraciju zbog toga to do iste jo uvijek nije dolo: SAD ne mora djelovati sam, slati trupe u Siriju ili unititi ba svu sirijsku protuzranu obranu da bi se postigla promjena. General Salem Idris, zapovjednik pobunjenike Slobodne sirijske armije (FSA), rekao je kako je posjet McCaina doao u kritinom trenutku za pobunjenike, koji i dalje inzistiraju na amerikoj vojnoj pomoi ukljuujui dostavljanje tekog naoruanja, uvoenje zone zabrane leta i pokretanje zranih napada protiv poloaja sirijske vojske. Posjet senatora McCaina je jako vaan i jako koristan u ovo vrijeme. Treba nam pomo SAD-a kako bi promijenili situaciju na terenu, nalazimo se sada u izuzetno kritinom trenutku, rekao je Idris u razgovoru za amerike medije.

Novi izraelski zrani napadi na Siriju Sirija, kao i u sijenju ove godine, nije vojno reagirala protiv Izraela jer jednostavno ne smije. Tzv. meunarodna zajednica, koja ne eli osuditi izraelsku agresiju, odmah bi se vojno angairala ukoliko bi se desio sirijski napad, zapravo, kontranapad na izraelski teritorij. Napad je strogo osudio Iran, a iranski ministar obrane, general Ahmad Vahidi, rekao je kako je izraelski napad izveden uz zeleno svjetlo SAD-a. Nedavna izraelska agresija pokazuje magnitudu povezanosti izraelske okupacije, regionalnih zemalja i Zapada u podupiranju aktualnih dogaanja u Siriji. Sirijski narod i njihova herojska vojska sposobni su suoiti se s ovim izraelskim avanturizmom koji predstavlja jedno od lica terorizma koja ciljaju Siriju danas, rekao je sirijski predsjednik Bahsar al-Aassad u obraanju naciji 7. svibnja. 18. svibnja, u intervjuu za argentinski Clarin, Assad je otkrio neke zanimljive detalje vezane uz suradnju izmeu Izraela i sirijskih pobunjenika, bez koje izraelsko zrakoplovstvo ne bi tako lako moglo ulaziti u sirijski zrani prostor i bombardirati odabrane ciljeve: Izrael teroristike skupine izravno podrava na dva naina. Daje im logistiku podrku i upuuje ih na ciljeve koje i kako trebaju gaati. Na primjer, teroristi su pogodili radarsku postaju koja je sluila naoj protuzranoj obrani. Ta je postaja bila u stanju nadzirati na zrani prostor i uoiti neprijateljske zrakoplove, a posebno one koji bi dolazili iz Izraela. Na pitanje o moguoj stranoj vojnoj intervenciji Assad je rekao sljedee: Zapad je navikao lagati i krivotvoriti dokaze kako bi opravdao svoje ratove. Naravno, rat protiv Sirije sigurno ne bi bio 'lagana etnja', ali ne moemo iskljuiti mogunost da do toga nee doi Prolog tjedna nas je ve napao Izrael. Postoji velika mogunost da do toga doe, ponajprije jer smo u posljednje vrijeme uspjeli poraziti brojne naoruane skupine u vie sirijskih pokrajina. Kako bi podigli moral teroristima, Zapad je poslao Izrael da uini ono to je uinio. Prije ili kasnije mi oekujemo kako e do intervencije doi, iako bi se moglo raditi o ogranienoj intervenciji. Zapad je zainteresiran da u Siriji ima odanu vlast. Slugansku vlast bilo kojeg tipa, ali da radi ono to oni zaele."

Rusija: aljemo S-300 Siriji!

Odgovor Moskve na odluku EU o ukidanju embarga na naoruanje i posjetu McCaina sirijskim pobunjenicima stigao je vrlo brzo. Ve sutradan Rusija je po prvi put javno potvrdila kako e Siriji dostaviti sofisticirane protuzrane raketne sustave S-300, s kojima se ne rue samo vojni zrakoplovi ve i balistike rakete. Smatramo kako e ovi sustavi biti stabilizirajui faktor te vjerujemo kako e ovi koraci odvratiti pojedine usijane glave od razmiljanja o scenariju koji bi aktualni konflikt pretvorio u meunarodni konflikt u koji bi se ukljuile i strane snage, rekao je Sergej Ryabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova. Takoer je naglasio, o emu se spekuliralo i ranije, da je ugovor o dostavi S-300 sustava Siriji potpisan jo prije nekoliko godina. Ruski veleposlanik pri NATO savezu, Aleksandar Gruko, istaknuo je kako Moskva djeluje u potpunosti prema okvirima meunarodnog zakona kada je rije o ovoj dostavi: Ne radimo nita to bi moglo dovesti do promjene situacije u Siriji. Oruje koje dostavljamo je obrambeno. Rusija je i ranije spominjala dostavljanje protuzrane obrane Siriji, u nekoliko navrata, no jo nikada sustav S-300 nije javno nazvan imenom sve do 28. svibnja. Postoje

58

PREPORODOV JOURNAL 150/151

iz svijeta
informacije kako je Moskva bila odluila priekati s isporukom sustava u zamjenu za izraelsko obeanje da nee vriti nove napade na teritorij Sirije. Prve reakcije iz Izraela bile su poprilino prijetee. Izraelski ministar obrane, Moshe Yaalon, rekao je kako ruski S-300 sustavi jo nisu napustili Rusiju i krenuli prema Siriji. Nadam se da niti nee, a ako, ne daj Boe, zaista stignu do Sirije, znati emo to nam je initi, rekao je Yaalon. noj u Al-Qusayru pie: Ova strategija ukljuuje tjeranje pobunjenikih snaga prema unutra da se sabiju njihovi redovi i zatim slijedi izoliranje kako bi se sprijeila pobunjenika pojaanja ili ponovna opskrba. Vlada u Damasku je sada u puno boljoj situaciji nego prije nekoliko mjeseci. Regularna Sirijska Arapska Armija, koja je djelovala po uzoru na sovjetsku vojnu doktrinu iz prolog stoljea, tj. osposobljena za borbu na otvorenom prostoru i koja je zbog toga bila troma i statina, sada je mobilna i kombinira tehnike urbanog i gerilskog ratovanja s uporabom tekog naoruanja i zrakoplovstva. Osim toga, nakon pobjede SAA i Hezbollaha u bitci za AlQusayr granica s Libanonom je zatiena. Granica s Irakom je zatiena diplomatski, tj. iraka vlada je poslala 20.000 vojnika u provinciju Anbar s ciljem prekidanja pobunjenikih opskrbnih ruta. Vane obrambene pozicije u blizini granice s Jordanom osigurane su poetkom godine. Nakon uzastopnih pobjeda SAA, a pogotovu one u Al-Qusayru, vei dio meunarodne javnosti je promijenio miljenje i sve je manje onih koji misle da e Bashar alAssad pasti za nekoliko tjedana (kako se u poetku prognoziralo), a sve ih vie misli kako pobunjenici nee ostvariti svoj naum, te kako e sirijski predsjednik izbore 2014. godine doekati u svom uredu u Damasku. U kontekstu aktualnih ratnih zbivanja i najava nove meunarodne mirovne konferencije o Siriji, zanimljivo je miljenje jednog vojno-politikog analitiara: Predsjednik Assad i Vlada u Damasku su svjesni kako je sada trenutak da ostvare to vie vojnih pobjeda na terenu, jer e samo tako moi s uspjehom pregovarati u enevi. Nije sluajno da pobunjeniki lideri u egzilu zazivaju u pomo i upozoravaju na 'humanitarnu katastrofu', budui da dobro znaju da se za pregovaraki stol ne sjeda lako u ulozi gubitnika na bojnom polju.

Situacija na ratitu
Vladine snage su tokom travnja i svibnja 2013., nakon dvije godine pat-pozicije, jedno za drugim poele osvajati strateki vana uporita pobunjenike FSA, nanosei pritom raznim pobunjenikim frakcijama teke gubitke u ljudstvu i tehnici. Veliku ulogu u tome odigrao je Hezbollah, koji je poetkom travnja zauzeo veinu stratekih uporita u blizini libanonske granice i tako razdvojio pobunjenike snage oko Homsa. Na taj nain im je onemoguio prelazak na siguran teritorij u Libanonu i opskrbu streljivom i ostalim potrebnim sredstvima za uinkovitije suprotstavljanje vladinim snagama.

Sirijska SAA u Al-Qusayru 19. svibnja poela je bitka za strateki izuzetno vaan grad AlQusayr, koji se nalazi uz libanonsku granicu, izmeu Damaska i obale Mediterana. Nakon dvotjednih intenzivnih borbi Sirijska Arapska Armija (SAA), uz pomo libanonskog Hezbollaha, ostvarila je vanu pobjedu i time vratila kontrolu nad gradom koji se gotovo od poetka konflikta nalazio u rukama pobunjenika. Al-Qusayr je sluio kao kljuno pobunjeniko logistiko sredite za prebacivanje oruja i ljudstva iz Libanona prema Homsu, Aleppu i drugdje. Usporedo s ofenzivom na Al-Qusayr, SAA je poela ienje Homsa i okolice, centra pobune. Kompletan nadzor nad pokrajinom Homs je klju uspjeha za sve daljnje operacije, a za Vladu u Damasku je od posebne vanosti jer joj jami konanu pobjedu. Kada se govori o situaciji na sirijskom ratitu vrlo je zanimljiva analiza Dmitrija Minina, kolumniste ruskog Centra za strateku kulturu, koji naglaava da je SAA proteklih mjeseci promijenila strateki pristup: Nakon viemjesene zbunjenosti i pogreaka zapanjujue je promijenila svoje promiljanje i pokazala strateku eleganciju. Naravno, treba spomenuti doprinos Hezbollaha i Narodno-obrambenih snaga (NDF) koje su omoguile promjenu stratekog pristupa, na najbolji nain demonstriran u bitci za Al-Qusayr. Analitiar Minin promjenu strategije Assadovih snaga opisuje na sljedei nain: Umjesto jurenja po zemlji i gubljenja snage, to je bila pogreka poinjena u ranijim fazama, vojska zauzima kljune pozicije, odsijeca najvanije opozicione linije komunikacija i opskrbne pravce, a zatim nepogreivo odreuje smjer za glavni napad. Ameriki Institut za prouavanje rata o strategiji upotrijeblje-

IRAN: Pregovori i ratne pripreme

Pregovori o iranskom nuklearnom programu
U Alma Athi, glavnom gradu Kazahstana, 5. i 6. travnja 2013. odrani su pregovori izmeu Irana i lanica skupine P 5+1 (SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Kina i Njemaka). Nakon dva dana intenzivnih pregovora svjetske sile i Iran ostali su jednako udaljenih stajalita. Dvije strane nisu ak ni dogovorile datum nastavka razgovora, to posebno naglaava izostanak bilo kakva napretka u pribliavanju stajalita. Imali smo dva dana dugih i intenzivnih rasprava o sadraju naeg prijedloga o gradnji povjerenja. Meutim, naa su stajalita ostala jako udaljena, kazala je Catherine Ashton, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, koja u odnosima s Iranom predstavlja skupinu P 5+1. Meutim, ruski pregovara, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nije djelovao tako pesimistian, kazavi da su razgovori u Kazahstanu definitivno bili korak naprijed iako nije postignut kompromis. Oigledno je da Iran ima rusko razumijevanje jer je prije dvodnevnog sastanka u Kazahstanu iz ruskog ministarstva vanjskih poslova reeno kako je bezuvjetno priznanje iranskog prava na civilnu nuklearnu energiju kljuan korak u rjeavanju spora izmeu Irana i Zapada po pitanju iranskog nuklearnog programa. Iranski pregovara Saeed Jalil priznao je da su stajalita udaljena i dodao kako je na svjetskim silama da iskau spremnost poduzeti korake u gradnji povjerenja. Mi smo predloili plan djelovanja, ali druga strana na to nije bila spremna i zatraila je dodatno vrijeme da proui ideju, kazao je Saeed Jalil, generalni tajnik Vrhovnog nacionalnog vijea za sigurnost IR Iran.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

59

iz svijeta
Ratni bubnjevi
Iako razvoj nuklearnog programa ujedno podrazumijeva i estoke ekonomske sankcije, Iran nimalo ne razmilja o mogunosti da ga se odrekne, to je potvrdio i predsjednik Mahmoud Ahmadinedad nekoliko dana nakon pregovora. 9. travnja, na proslavi Nacionalnog dana nuklearne tehnologije, Ahmadinedad je potvrdio da program ide dalje. Pritom je istaknuo kako arogantne sile i dalje daju lane tvrdnje po pitanju iranskog nuklearnog programa: Koriste nuklearno pitanje kao izliku i lane tvrdnje da Iran posjeduje nuklearno oruje. Iranu atomska bomba ne treba, jer ako bi se jednog dana pojavila potreba da se neprijatelje u regiji treba pomesti, ve naa mlade mogla bi to obaviti sama uz svoju odlunost. Neprijatelji znaju kako Iran ima velike kapacitete koji kada se pokrenu mogu igrati ulogu na meunarodnoj razini", rekao je iranski predsjednik.

Iranske ratne pripreme

Sredinom travnja Iran je uspjeno testirao tri nove rakete zemlja-zemlja domae proizvodnje i predstavio novo oklopno vozilo. Na sveanosti odranoj 9. svibnja predstavljena je i nova bespilotna letjelica naziva Hamaseh, koja ima sposobnost simultanog obavljanja nadzorne i izviake operacije, kao i borbenih, raketnih napada. Letjelica sa svojim stealth kvalitetama moe izbjei detekciju od strane neprijatelja, pri emu su veliki domet i let na velikoj visini dvije kljune istaknute karakteristike nove iranske bespilotne letjelice. Ubrzo je objavljeno da je Iran pokrenuo i masovnu proizvodnju novog protuzranog sustava domae proizvodnje Herz 9, koji ima mogunost detekcije i praenja meta na niskim visinama. Raketna baterija ovog sustava izrazito je mobilna, moe se koristiti i nou, a mete rui automatski. Vjerojatno najekskluzivniju vijest objavio je admiral Farhad Amiri, zamjenik zapovjednika Iranske vojske za razvoj i samoodrivost, koji je 28. travnja izjavio kako e Iran sljedee godine predstaviti raketni obrambeni sustav Bavar-373, koji radi po uzoru na ruski protuzrani sustav S-300. Iako je Iran zbog amerikog pritiska sprijeen u kupnji S-300 sustava od Rusije, ovaj sustav gradimo mi i biti e slubeno predstavljen idue godine, rekao je admiral Amiri. Iranski dunosnici su rekli kako razvoj sustava Bavar-373 dobro napreduje te da su ve testirani podsistemi, pri emu istiu kako e sustav njihov sustav biti jo snaniji i napredniji od glasovitog ruskog protuzranog raketnog sustava S-300.

Mahmoud Ahmadinedad, predsjednik IR Iran Ali Ahani, iranski ambasador u Francuskoj, upozorio je kako bi bilo kakav napad na iranska nuklearna postrojenja mogao dovesti i do Treeg svjetskog rata: Potencijalni izraelski napad na Iran s ciljem unitavanja znanstvenih i nuklearnih postrojenja bio bi isto ludilo. Posljedice bi bile katastrofalne i nemogue za kontrolirati. Iran ne bi mirno gledao prema takvoj agresiji. To bi pokrenulo lanac nasilja koji bi mogao odvesti u Trei svjetski rat. Ahani je takoer istaknuo kako prema Rezoluciji 533 Meunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Vijee sigurnosti UN-a mora reagirati vrsto protiv svake prijetnje na nuklearna postrojenja, istiui kako odreeni entiteti oito ele ignorirati ovaj problem. 18. svibnja francuski ministar obrane, Jean-Yves Le Drian, rekao je kako bi SAD i europske zemlje trebale krenuti u odlune sankcije protiv iranskog nuklearnog programa. Imajui u vidu nedostatak fleksibilnosti iranskog stajalita, ovaj dvostruki pristup, sankcije-dijalog, trebao bi nam omoguiti da poveamo pritisak na Iran u narednim mjesecima jer iranski program obogaivanja urana nastavlja se iriti kvantitativno i kvalitativno, rekao je francusku ministar obrane Le Diran. Na ove prijetnje ubrzo je odgovorio iranski ministar obrane, general Ahmad Vahidi, istaknuvi kako se ovakvim pozivima Pariz vraa na srednjovjekovnu retoriku: Nedavne izjave francuskog ministra obrane su pokazatelj neefikasnosti nepotenih zapadnih sankcija protiv Irana i povratak Francuske na srednjovjekovne mjere. General Vahidi je istaknuo kako ovakve izjave pokazuju kolonijalistiku prirodu francuskog vodstva. S druge strane, ovakvim izjavama priznali su kako sankcije do sada nisu bili efikasne te sada prijete 'efikasnim' sankcijama", rekao je Vahidi. Takoer je poruio vlastima u Parizu da bi bilo puno bolje da se pozabave krizom i problemima francuskog naroda umjesto da daju ovakve prijetee i nehumane izjave.

IRAK: Na pomolu krvavi sektaki rat

Lokalni izbori
20. travnja 2013. odrani su prvi izbori u Iraku nakon povlaenje amerikih snaga. Lokalni izbori u 12 od 18 irakih provincija bili su najvei politiki test za Irak od pada Saddama Husseina. Zbog loeg sigurnosnog stanja, izbori u dominantno sunitskim provincijama Anbara i Nineveha odgoeni su za est mjeseci. U tjednima prije izbora ubijeno je na stotine ljudi, meu njima i 13 kandidata. Na politiku nestabilnost u zemlji utjeu i tri kurdske autonomne provincije na sjeveru Iraka, koje su odbile sudjelovati na izborima. Kurdi najavljuju kako e svoje izbore odrati u rujnu 2013. godine. U etniki pomijeanoj provinciji Kirkuk, gdje ive Kurdi, Arapi i Turkmeni, lokalne vlasti nisu uope pronale rjeenje te za sada nije poznato kako e se u tim irakim provincijama dijeliti vlast na lokalnoj razini.

Sektaki sukob sunita i iita

Tenzije u Iraku izuzetno su visoke nakon to je 23. travnja desio oruani sukob u naselju Hawija, u provinciji Kirkuk. Iraka vojska je upala u sunitski prosvjedni kamp kako bi uhitili pripadnike militantne skupine pod nazivom Naqshbandiya vojska, koji su koristili kamp kao utoite. Dolo je do estokog oruanog sukoba u kojem je ubijeno najmanje 50 osoba. Zbog vojne akcije dva sunitska ministra podnijela su ostavku, dok je najvei sunitski blok zakonodavaca suspendirao rad u Irakom parlamentu. Neposredno nakon sukoba u prosvjednom kampu Hawija, militanti su uzvratili osvetnikim napadima na vojne punktove Al-Rashad i Al-Riyadh u provinciji Kirkuk. Dolo je do niza napada na punktove snaga sigurnosti diljem zapadnog Iraka. Nakon estokih borbi sunitski pobunjenici su preuzeli kontrolu nad gradom Sulaiman Bek, koji se nalazi oko 170 kilometara sjeverno od glavnog grada Bagdada. U provinciji Anbar, epicentru sunitske pobune, voe su dale ultimatum snagama sigurnosti: Otiite u roku od 48 sati ili e

60

PREPORODOV JOURNAL 150/151

iz svijeta

Eksplozije diljem Iraka - najava velikih sektakih sukoba nai naoruani pripadnici napasti vae baze. Ahmed Abdul Rahman, eik i imam damije u Ramadiju, koji je do sada bio istaknut kao umjereni glas, komentirao je situaciju: Izgubili smo povjerenje u Vladu. Sada veina ljudi u Anbaru nosi oruje. Svatko tko kae da je ovo i dalje mirni prosvjed - lae. Retorika pobunjenih sunita u Iraku postaje militantnija, pri emu istiu kako je Iraka vojska lojalna Iranu. S druge strane, iiti ak i na mirne sunitske prosvjede gledaju s velikim nepovjerenjem, dok neki istiu kako su suniti zapravo ekstremisti povezani s alQa'edom. Na pomolu je izbijanje sektakog graanskog rata najopasnijeg konflikta u ovoj regiji. U petak, 25. svibnja, tisue irakih sunita i iita diljem zemlje odralo je zajedniku molitvu kojom su poslali jasnu poruku kako odbacuju svaku vrstu sektakog nasilja. Zajednika molitva dolazi u vrijeme znatne eskalacije tenzija izmeu centralnih vlasti i sunitskih militanata na prostoru zapadne provincije Anbar. U isto vrijeme niz teroristikih napada pogodili su iitska i sunitska sveta mjesta diljem zemlje, a ubijene su stotine ljudi. Oni koji ciljaju damije su neprijatelji i sunita i iita te ele da izbije sektaki sukob, poruio je premijer Nouri al-Maliki, koji je podrao zajednike molitve. UN-ova misija u Iraku (UNAMI) je izvijestila da je travanj 2013. bio najsmrtonosniji mjesec u zemlji jo od 2008. godine. Tokom travnja diljem Iraka ubijeno je preko 700 osoba, a ranjeno vie od 1.600.

Ubijena djeca u NATO zranom napadu

Ratni sukobi izmeu Afganistana i Pakistana

U govoru odranom 4. svibnja predsjednik Hamid Karzai pozvao je talibane da se bore protiv afganistanskih neprijatelja. Mnogi su njegovu izjavu interpretirali kao poziv da se krene s napadima na pakistanske vojne jedinice, nakon to je poetkom svibnja izbio najvei pogranini sukob izmeu afganistanske i pakistanske vojske unazad vie od 10 godina. Umjesto da unitavaju vlastitu zemlju, trebali bi okrenuti oruje protiv onih mjesta gdje se stvaraju zavjere protiv afganistanskog prosperiteta", rekao je Karzai, za kojega tih dana potvrdilo kako je zapravo ve godinama na platnoj listi" amerike CIA-e. Odnosi izmeu Afganistana i Pakistana nikada nisu bili idealni. Jo otkako je stvoren Pakistan 1947. nakon kraja britanske kolonijalne vlasti nad Indijom postoji granini spor izmeu dvije zemlje. Tenzije se pojavljuju u vrijeme kada SAD trai suradnju Pakistana i Afganistana po pitanju uvjeravanja talibana da pristanu na mirovne pregovore, pred ameriko povlaenje koje bi se trebalo dogoditi idue godine.

Najava sigurnosnog pakta SAD - Afganistan

No, ve sada je poznata informacija kako e dio Amerike vojske ostati u Afganistanu i nakon 2014. godine. Naime, 9. svibnja predsjednik Hamid Karzai rekao je kako SAD eli zadrati ukupno 9 vojnih baza u Afganistanu nakon povlaenja. Za vrijeme govora na Sveuilitu u Kabulu, Karzai je istaknuo kako SAD eli zadrati baze u najveim gradovima kao to su Kabul, Kandahar, Herat i drugi. Nalazimo se u ozbiljnim i delikatnim pregovorima sa SAD-om, rekao je afganistanski predsjednik te naglasio kako Afganistan u ovim pregovorima takoer ima svoje specifine zahtjeve i interese. Nai su uvjeti da SAD intenzivnije radi na mirovnom procesu, ojaavajui afganistanske snage sigurnosti te dostavljajui konkretnu potporu afganistanskoj ekonomiji u vidu struje, cesta, brana, kao i direktne asistencije vlastima, rekao je Karzai. Takoer je istaknuo kako je Afganistan spreman na potpisivanje sigurnosnog pakta sa SAD-om ukoliko se zadovolje svi uvjeti. Istog dana glasnogovornik Bijele kue, Jay Carney, odbacio je Karzaijeve izjave rekavi kako Washington ne trai stalne vojne baze na prostoru Afganistana. No, kasnije se oglasio i glasnogovornik afganistanskog predsjednika, Emal Feizi, koji je opovrgnuo Carneyeve tvrdnje rekavi kako su iz Washingtona ak ve odabrali i gradove u kojima ele imati baze. Jasno je kako Bijela kua nastoji sve opovrgnuti primarno zbog svoje javnosti kojoj nastoje prezentirati sliku da se Amerika vojska trajno povlai iz Afganistana, to ukoliko u zemlji zaista ostane 9 amerikih vojnih baza oito nije sluaj. Pripremio: Ismet ISAKOVI

AFGANISTAN: 9 amerikih baza nakon povlaenja 2014. godine

Talibanski napadi i ubojstva civila
U jednom od najveih napada do sada, talibani odjeveni u uniforme Afganistanske vojske 3. travnja 2013. napali su vladin kompleks u gradu Farah na zapadu Afganistana. Dvojica bombaa samoubojica raznijela su se u vojnom vozilu na ulazu u kompleks, pri emu je eksplozija pogodila ured gradonaelnika i okolne zgrade. Nakon toga je uslijedila pucnjava, tokom koje talibani uzimaju taoce koje kasnije ubijaju. Iza sedmosatne bitke ostalo je unitenje i pokolj: ubijena su 34 civila, 10 pripadnika snaga sigurnosti i 9 talibana. Ranjeno je oko 100 osoba, veinom civila. U NATO zranom napadu koji se dogodio u 6. travnja ubijeno je 11 djece i jedna ena u provinciji Kunar na istoku Afganistana. Za vrijeme operacije takoer su ubijena estorica talibana i jedan ameriki savjetnik. Tokom istog dana, nakon eksplozije auto-bombe, ubijeno je jo petero Amerikanaca: trojica vojnika, diplomat i zaposlenik amerikog ministarstva obrane. Cilj napada bio je njihov konvoj na prostoru june provincije Zabul, pri emu su ranjena jo etvorica amerikih diplomata.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

61

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

SIRIJSKI RAT EUROPSKO POTONUE, AMERIKA METAMORFOZA ILI ARAPSKO KONANO BUENJE

Glas iz kraljevske loze

Katarska princeza Hind, ki katarskog vladara Hamada ben Khalife Al Thanija, navodno je na Twitter drutvenoj mrei iskazala neslaganje s podrkom njezine zemlje sirijskim pobunjenicima, nakon to je vidjela amaterski video snimak na YouTubeu na kojem jedan od pobunjenika vadi srce ubijenom sirijskom vojniku i jede ga pred kamerom, objavili su 23. svibnja 2013. neki ijitski i proiranski mediji, a prenio i Sky news. Interesantno je da se vijest pojavila i na drugim medijima, ukljuiv i hrvatske portale, ali je vrlo brzo nestala. Princeza je, prema tim izvorima, napisala da je podrka sirijskim miltantima skandal. Napavi njihova zvjerstva rekla je da su oruane pobunjenike grupe iz Saudijske Arabije poinile zloine protiv sirijskog naroda. Sirijski predsjednik Bear el Esad izjavio je da su se pobunjenicima prikljuili militanti iz 29 zemalja koji se bore protiv vladinih snaga u razliitim krajevima zemlje. U sijenju je bivi saudijski ef obavjetajne slube Turki el Feisal pozvao na proliferaciju tekog naoruanja pobunjenicima. To je revolucija terorista, a ne boraca za slobodu, napisala je princeza, unato zvaninoj podrci njezina oca i njegove vlade, ali i dobrog dijela zaljevske elite sirijskim pobunjenicima. Istovremeno, nakon neuobiajenog pritiska Britanije i Francuske ministri vanjskih poslova EU pristali su na obustavu i djelomino ukidanje embarga na uvoz oruja u Siriju i time intenzitet i dinamiku rata podigli na novu razinu, ba kada je napredovanje sirijske vojske nagnalo Amerikance da s Rusima organiziraju mirovnu konferenciju, bez prethodnih uvjeta Esadovog odstupanja s dunosti koje su, nakon izjava zapadnih dunosnika o vremenu poslije Esada, neoprezno postavili pobunjenici, odnosno njihovi predstavnici iz sigurnosti londonskog egzila. Kako su Katar i Saudijska Arabija glavni donatori novaca za naoruavanje pobunjenika preko Turske, ova navodna izjava katarske princeze, osim ako nije neoprezna, nastala kao rezultat graanske savjesti ili pak kakav spin, mogla je znaiti najavu polaganog izvlaenja njezine zemlje i zaljevskih ejhova iz neoprezne avanture destabilizacije Sirije zbog ugroavanja Irana, to je bio stvarni cilj u pozadini otvorene podrke jednoj strani u graanskom ratu, posebno nakon to je predsjednik Esad ponudio vrlo iroku i veoma prihvatljivu platformu za demokratski proces i pregovore, bez uvjetovanja, nakon ega su provedeni slobodni, viestranaki izbori u svim pokrajinama u kojima je to, zbog irenja graanskog rata 2011. bilo mogue.

Princeza Hind i katarski emir Hamad ben Khalifa Al Thani (nakon susreta s bivim francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyem) Naravno da je potonja konstrukcija besmislena, ali je tipino postkolonijalno arogantna te slui vie kao pokuaj podastiranja uvjerljivijeg argumenta evropskim partnerima i javnosti, tako zabrinutima za zapadne vrijednosti i ustraenima od muslimanskog terorizma. Tada je nepomirljive stavove pribliila Njemaka predloivi ukidanje embarga to su traili anglo-francuzi, ali uz odgodu primjene do 1. kolovoza kako bi se dalo ansu mirovnoj konferenciji. Nije ba jasno, a na to je Rusija upozorila, kako se moe dati ansa konferenciji kada se pobunjenicima najavljuje poplava oruja iz skladita zastarjele opreme NATO saveza, za novac koji e tei iz zaljevskih monarhija. Raun koji e se naknadno ispostaviti Evropi svakako e opet platiti kompromisu sklona Njemaka. Svaka lanica sama odluuje o slanju oruja u Siriju. No, glavni proizvoai i najvei posjednici razliitih arsenala i nisu u grupi zemalja koje su se protivile ukidanju embarga. Na koncu, ak je i Reuters ocijenio kako je ovim kompromisom pobijedila anglo-francuska inicijativa na raun evropskog jedinstva. Dizanje intenziteta rata na viu razinu pokazalo se dan poslije kada je Rusije najavila da e dostaviti protuavionske sustave za lansiranje i projektile tipa S-300 "zemlja-zrak" Siriji, uz napomenu da e orujem odgoditi meunarodnu intervenciju. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Ryabkov rekao je da su projektili "stabilizirajui faktor" koji bi trebao odvratiti "neke usijane glave" od ulaska u konflikt. BBC navodi da se radi se o monim projektilima, usporedivima s amerikim "Patriotima" koje je NATO razmjestio kako bi uvao turski zrani prostor. Rusija nije nije potvrdila status ni lokaciju poiljke.

Diplomatska igra
Ba sada, usred pozitivnog razvoja situacije prema miru i demokratskoj tranziciji Sirije, dolazi odluka EU o nastavku sankcija reimu i trenutnom teorijskom, ali i praktinom, dodue djelominom ukidanju embarga samo pobunjenicima od 1. kolovoza koja daje nov impuls pogoranju situacije i nastavku rata, odnosno dokida ansu mirovnoj konferenciji. Rusija je odmah osudila ovaj potez Unije, ocijenivi ga tetnim za mirovnu konferenciju u lipnju, ak i za njezino sazivanje te u suprotnosti s politikom EU. Francuska i Britanija su podravala bezuvjetno ukidanje embarga, bez odgode i trenutno dodatno i slobodno naoruavanje pobunjenika. Austrija, eka, Slovaka i vedska su se tomu otro protivile jer je slanje oruja protivno principima Evrope kao mirovne zajednice, a oruje moe, kao i to je i dosada sluaj, zavriti u rukama protuzapadne koalicije.

to je ostalo od Unije?
Ova odluka efova diplomacija EU pokazala je dvije stvari. Prvo, odnos snaga unutar Unije nije se niti za iottu promijenio, Njemaka je ostala ekonomska maina i konani platitelj svih evropskih rauna, dok Britanija i ponekad Francuska, ako su na istom fonu, diktiraju politike odluke s dalekosenim posljedicama, bez obzira na razne Merkozi iluzije o francusko-njemakom temelju evropske zajednice drava. Drugo, Britanija je ovim pritiskom kao i najavama

62

PREPORODOV JOURNAL 150/151

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

o moguem izlasku iz Unije potvrdila to su njezini vanjskopolitiki prioriteti i na koji nain promatra SAD, bez obzira na potonje napore da u svjetske odnose unese malo principijelnosti. Konano, EU je pokazala ve nepodnoljivo licemjerje koje ju dodatno kota legitimiteta u unutarnjem, ali i meunarodnom planu. Ba kako je za vrijeme srpske agesije na Bosnu i Hercegovinu koju su pratili znatno tei i masovniji, a nesporno dokumentirani zloini zemlje EU tvrdoglavo su odravale embargo na oruje, opravdavajui to kvalifikacijom sukoba u Bosni kao graanskog rata. Stvarno su iza embarga vrsto stajali Britanija i Francuska, da bi u povoljnom trenutku, kompromitirajui UN blokadama loginih mandata, uveli NATO kao intervencionistiku snagu. Sada je EU, opet zbog stava Britanije i Francuske, bez ikakva vidljiva povoda, a s predvidivim rezulatom sprijeavanja efikasne mirovne konferencije u ameriko-ruskoj reiji, i uz sudjelovanje Irana, postupila potpuno drukije, iako je u Siriji evidentno rije o graanskom ratu. Nakon ekonomskog, Evropi, nakon ovakve odluke, moe slijediti i politiki slom, odnosno gubitak stvarnog legitimiteta i autoriteta, a njezina je sudbina kao politike zajednice sve neizvjesnija. SAD su se, uvidjevi evidentan poraz pobunjenika kao i kompromitirajui se sa sve prisutnijim i sve divljijim selafijskim utjecajem meu njima, povukle iz opcije direktnog intevencionizma, ostavljajui svojim vazalima u Zaljevu, posebno Saudiji i u Anadoliji da orujem, propagandom lai o 80.000 civilnih rtava Esadove vojne mainerije i ostalom pomoi pokuaju barem zaustaviti napredovanje legalne sirijske vojske. Kada to nije dalo rezultata, a suoene sa sve veim otporom svjetske javnosti jo jednoj katastrofi instrumentalizacije tzv. Arapskog proljea, SAD su potom s Rusijom pokrenule inicijativu za odravanje iroko zasnovane mirovne konferencije u enevi u lipnju. Simultano, britanska je politika nastojala podii tenzije i lobirati za proirenje podrke pobunjenicima, dok je Izrael kao vojna i politika aktiva britanske geopolitike svih desetljea njegova postojanja aktivno uzeo uea, napadajui neokupirani dio Golanske visoravni i bombardirajui avionima sirijske instalacije, krei njezin zrani suverenitet i mijeajui se u njezine unutranje stvari, pod stalnom izlikom za sve svoje zloine - sigurnou. Te su nelegalne akcije izazvale libanonski ijitski Hizbullah koji je preko sirijskog reima odravao jake veze s iranskom vladom i koji se aktivno ukljuio u borbe na strani sirijske vojske. Tenzije su se proirile i na Libanon, dio nekadanjeg viestoljetnog teritorija Biladu--ama, jedinstvenog geopolitikog prostora Sirije i Palestine. Kako se mirovna konferencija, unato eskalaciji rata i na susjedne zemlje bliila, Britanija je pojaavala pritisak na Francusku koja se upetljala u intevencije u svojim bivim kolonijama u Africi, pa joj je potrebna podrka, da umjesto mira, izabere put intervencije, odnosno otvorene vojne pomoi sirijskim pobunjenicima. Zbog takvog dualnog, Entante Cordiale anglo-francuskog utjecaja, kao i 1914, Evropa je izabrala put rata, autostradu pakla kako je to parafrazirao jedan od balkanskih krvnika u praskozorje treeg balkanskog rata 1991. Bez namjere zlogukih proroanstava, niti jedna od tih dualnih inicijativa nije zavrila dobro po Evropu, ali niti po svijet.

Najava nove svjesnosti ili tek glas vapijueg?

Zanimljivo je pratiti odjeke u arapskom svijetu na stav katarske princeze. Iako su mainstream arapski mediji tu navodnu poruku ignorirali, portali i drutvene mree reagirale su odmah. Od straha da e stradati od agenata sigurnosnih slubi njezina oca, do nade kako je njezina hrabra izjava prekretnica u politikoj svijesti arapske ene, ali i mukarca, dugo zapretanih nacionalnim, vjerskim i drugim proklamiranim interesima, na raun istinitosti i pravinosti. Iskazuje se i sumnja u njezinu iskrenost, pa se spekulira s njezinom razmaenom prirodom koja je previe navikla na sluge, butlere i opinge u Milanu, Londonu, Parizu i New Yorku. Zanimljivo je da se kao reakcija na izjavu navodi i da podrka ruenju reima u Siriji nije samo licemjerna jer Katar nije ba prepoznat po demokratinosti ili slobodi govora i tampe, ve i kao utiranje puta Izraelu za nova osvajanja arapskih teritorija, mijenjanje karata podjelom Sirije, ali i susjednih joj zemalja. No, izjava je izazvala reakcije koje su na povrinu ponovo izbacile svu koliinu i gorinu arapske frustracije nemoi i nesposobnosti. Zbog toga se osjetila nada da e, ba zato to dolazi nenadano i iz vladajue elite najinvolviranije nacije u sirijsko krvoprolie, ova osuda i vapaj, znaiti prekretnicu i poetak kraja statusa quo, arapske nemoi i politike i svake druge impotencije, te anglo-francuske geopolitike partije karata oko resursa koja traje, kako je to formulirao William Engdahl, itavo Stoljee rata i koja e trajati i dobrim dijelom 21. stoljea, ne izvedu li SAD politiki salto mortale i promijene nasljeenu paradigmu Srdane Antante i rezultata tzv. Prvog svjetskog rata, podjelu plijena Osmanskog carstva teritorija bogatog naftom, plansko naseljavanje idova u Palestinu, osnivanje umjetnih drava za kontrolu i stvaranje tampon zona, poput Libanona, Izraela i Iraka te podrke nazadnim, ultrakonzervativnim reimima na Arapskom poluotoku u zamjenu za njihov balans snaga protiv Irana ili preambicioznih arapskih nacionalizama. Loptica je ponovo na amerikom dijelu terena. Ovaj puta bio bi red da se vrati jednim dobrim back handom kojim bi se ta preduga i potpuno iscrpljujua utakmica na Srednjem istoku dovrila, bez novih rtava i novih ratova, a da se ne smeira uutkavanjem neoprezno putenog glasa jedne mlade i savjesne ene, svjesne da se njezin protest uje dalje i bolje. Bez takvog raspleta, navodni glas katarske princeze ostat e samo izgubljen vapaj, a krvavo kolo neprestanih ratova u regiji kao i kontinuitet nepravde nastavit e se dalje, sve dok ne izmakne kontroli. q Faris NANI

Sirijski borci za slobodu/aktivisti/revolucionari/pobunjenici/teroristi

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

63

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: TRAGINA SUDBINA MOSTARSKE LJEPOTICE HABIBE ELEBI

udna jada od Mostara grada

udna jada od Mostara grada kako mladost zbog ljubavi strada, u Habibe elebia zlata svaka rije hiljadu dukata. Jadna Biba bole bolovae u bolu je majka prevrae, eri Bibo, i rumena ruo kai majci ta te boli duo? Mene boli i srce i glava to moj Ahmo u logoru spava, kakav Ahmo, voda ga odnijela zbog njega si Bibo oboljela. Sunce sjeknu te Habiba jeknu sunce granu Habiba izdahnu, rano Ahmo iz logora poe niz svu Luku mimo Bibe proe. Po katastarnici iz 1687. godine, bonjake porodice elebia su imali posjede u hercegnovskoj i risanskoj optini. Od pada Herceg Novog u mletake ruke 1687. godine, pa sve do poetka 20. stoljea, u Boki Kotorskoj skoro da i nije bilo muslimana. Zasigurno se zna da su elebii porijeklom od Risna i Herceg Novog, kao i mnoge mostarske i hercegovake porodice. Otkuda ovih porodica u Risnu i Herceg Novom? Da li su bili autohtoni stanovnici tih tada hercegovakih krajeva ili su doli sa istoka, preko i iz Turske, nije istraeno!? Uglavnom, nakon protjerivanja iz Herceg Novog, elebii su preko Nevesinja, Stoca, Popovog polja, naselili se do Mostara i Konjica. Teolog i historiar hadi Hivzija Hasandedi u svojoj knjizi Muslimanska batina u Istonoj Hercegovini (1990. godine) tvrdi da su elebii imali svoje ardake, te da su pod napadima uskoka i hajduka preko Stoca doli u Blagaj, a poslije i u Mostar, polovinom 17. stoljea. U sidilu Blagajskog kadije upisan je Ibrahim elebi (1811. godine), koji je ivio u Blagaju. Mostarski elebii su imali koncem prologa stoljea posjede u Jasenjanima i u Zijemljima. Preko proljea i ljeta su odlazili na svoj posjed, a preko jeseni i zime su ivjeli u Mostaru. Zapisano je da je Mustafa elebi ivio u Mostaru 1771. godine na Luci. U mostarskoj mahali Luka nalazi se i danas elebia sokak. Neki od potomaka ove porodice imao je mali ardak sa okom uz samu Carsku dadu Carski drum (dananja Glavna ili Ulica Marala Tita). ardak se odrao do agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. godine, iako je bio naruen zubom vremena. U porodici elebia u Mostaru, poetkom 20. stoljea, ivjela je ljepotica Habiba elebi zvana Biba, to nam kazuje i spjevana pjesma sevdalinka udna jada od Mostara grada, koja je na repertoaru mnogih pjevaa preraena i skrnavljena u odnosu na svoju originalnu verziju. Ova sevdalinka je veliku popularnost doivjela u interpretaciji rahmetli Himze Polovine, meutim, u novijem aranmanu svoju novu popularnost na prostoru cijelog Balkana doivjela je u izvedbi grupe Mostar sevdah reunion. Danas nema slavlja

Mostar sevdah reunion u zagrebakom Lisinskom na prostoru bive Jugoslavije na kojem se ne pjeva udna jada od Mostara grada. Pjevai iz Srbije smiljeno je skrnave na taj nain to obavezno tokom pjevanja iz pjesme izbacuju glavni lik Ahmu, a zamijenjuju ga terminom dragi. Posebno se u tome istie popularni pjeva Saa Mati, porijeklom iz Drvara, iju su osakaenu verziju mnogi zaboravili ve nakon prvog sluanja. Tokom agresije na Republiku BiH od 1992.-1995. godine, elebii su raseljeni po cijelom svijetu i danas ih skoro da i nema u Mostaru. Ostade sjeanje na prohujala vremena, te spomen na stari ardak sa okom iz bogate batine Bonjaka, elebia. Ostade zapisano u pjesmi da je njihova Habiba zvana Biba, bila jedna od najljepih Mostarki svih vremena. Ovom prilikom prezenovaemo stihove sevdalinke udna jada od Mostara grada u njenom izvornom obliku, kako je i arhivirana u staroj batini Bosne i Hercegovine i koja govori o traginoj sudbini djevojke Bibe, koja je umrla zbog prevelike patnje za momkom Ahmom. Za razliku od oskrnavljenih modernizovanih, u originalnoj verziji saznajemo da je Ahmo ustvari bio zarobljen u logoru i da je to bio uzrok Bibine patnje, a ne kako je to falsifikovano u modernizovanim verzijama da Bibu boli i srce i glava jer Ahmo s drugom razgovara. U originalnoj verziji, narodni pjesnik nas upoznaje da Ahmo biva puen iz logora i da dok prolazi kroz mostarsku mahalu Luka, od jarana saznaje da je njegova Biba preselila od prevelike tuge za njim. q Avdo HUSEINOVI

64

PREPORODOV JOURNAL 150/151

kultura

PROMOCIJE KNJIGE PRIE O AHMEDU ARIFA KLJUANINA U ZADRU I RIJECI

Prie pune ivotnih mudrosti

U proljee 2013. godine, u izdanju Dugaprinta iz Zagreba, tiskana je knjiga pripovjedaka Prie o Ahmedu autora Arifa Kljuanina. Tokom travnja u Hrvatskoj su odrane dvije promocije: 11.04. u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjinice u Zadaru i 18.04. u dvorani Filodrammatica u Rijeci. Knjiga Prie o Ahmedu govori o ovjeku koji je za vrijeme Osmanske vladavine kao dijete iz malog bosanskog mjesta Koba dospio u Carigrad, izuio kole i napredovao do visokih dunost drugog vezira. Meutim, pod pritiskom nepodnoljive nostalgije za rodnim krajem naputa sve privilegije, dunosti i asti, te se vraa u svoj rodni Koba. Svojim obrazovanjem i znanjima Ahmed nadilazi svoju kasabu i njene stanovnike. Ali lien slabosti koje prate ljude koji nikad nee dosei visine, kojih se on dobrovoljno odrekao, Ahmed se ne osvre na podsmijeh i nerazumijevanje svojih kasablija, ve nesebino iri dobrotu, pouava i upuuje na pravi put. Bosanska se dua preko Aucklanda trajno vratila u Bosnu odluna tu ostati zauvijek, ma kuda da se trono tijelo 'vucaralo'. Pisac se vratio u ishodite: na temelje svog doma, Bosanskog Kobaa na Savi, na temelje svoje vjere, na temelje svoga ia, temelje svog djetinjstva i mladalatva. U eleginoj, pasatistikoj prii o uvenom Ahmedu Kobaaninu, 'nadaleko znanom po uenosti i mudrosti', Arif je uspio vrlo rafinirano i zanatski savreno pretoiti vlastiti svjetonazor u lik te lude i mudraca, proroka i budale! A ovi 'epiteti' nisu sluajni, jer sve smo to mi ponaajui se u ivotu iskreno, spontano, zduno, s uvjerenjem i iznad svega s vlastitim stavom, koji slijedi svoju logiku due, uma, svijesti i savjesti. Arifova pretenzija da bude mudrac zapravo je nepotrebna: on jeste mudrac! U tome i jeste vrijednost ove naoko skromne knjiice: kroz arhaino prianje i prepriavanje dogoenog, pruiti nam autentini uvid u ivot 'zaboravljenog' muslimanskog Kobaa, u sr stvari nudei biserje islamskog svjetonazora. U priprostu ivotu itelja ibanih tragedijama vremena turske dominacije jedna lu, svjetlo Ahmedove potene due, prihvaena sudca, pokuava rasvijetliti tminu svakodnevlja, rekao je knjievnik Marin Mioi Stoi na promociji u Rijeci. Naglasio je da Kljuanin maestralno gradira radnju, razvija prie, uvodi likove, prezentira zaplete, nesporazume, zablude, snove i sumnje, nastojei Ahmedovim konkretnim upadima u drame razrijeiti ih na svestrano zadovoljavajui nain. Istaknuo je da je najvea vrijednost Prie o Ahmedu zapanjujua autentinost bosanske atmosfere kasabe i odnosa itelja uhvaenih u ralje preteka ivota pod tuinskim jarmom. Tu je i neustraiv poriv za boljim, za svjetlijim. Usuujem se rei da je ovdje Arif Kljuanin na razini najveih bosanskih pripovjedaa, a njegov Ahmed 'silno pohvaljeni' podsjea na istog i ovjenog Ahmeda, Ahmeda abu iz Selimovieve 'Tvrave'. Ove su prie zapravo tena, ali teka poezija u prozi ne verbalnom akrobatikom, ve izuzetnom, zaudnom gradacijom atmosfere i radnje. Sva uda i drame svijeta i ljudskih nemirnih dua u raskoraku i zdvojnosti stijenjeni u okvir Arifova Kobaa poput Marquezova Makonda, rekao je Mioi Stoi. Istaknuo je da filozofske istine iznesene u priama o slobodi i vremenu, fasciniraju dubinom i lapidarnou koja se rijetko postiu u djelima takve prirode. Takvo neto, zapravo, uspijeva samo najveim majArif Kljuanin (Bosanski Koba, 1956.) odrastao i kolovao se u Poegi i Rijeci, gdje je zavrio dodiplomske i poslijediplomske studije. Radio je kao brodograditelj, izolater, zidar, keramiar, kuhar, fotograf, vrtlar, mozaik majstor, animator kulture, urednik, profesor, fotograf, putopisac Do 1980. radio u Modrii, a od 1981. kao visokokolski nastavnik u Zadru, Puli i Mostaru. Osim toga, ivio i radio u Istanbulu, Beu i Skopju, a od 1996. ivi i radi u Aucklandu (Novi Zeland). U periodici objavljuje pjesme, prie, pripovijetke, putopise, eseje i znanstvene radove. Imao je etiri samostalne i nekoliko desetina skupnih izlobi fotografija. Do sada je objavio dvije knjige fotografija (Anno domini 1991 i Godine stradanja), dvije knjige studija supkulturnog fenomena grafita (Hrvatski grafiti i Hrvatski ratni grafiti), knjigu poezije (Nacrt za pjesmu) i knjigu pripovjedaka o sudbinama bosanskih emigranata (Na jugu ljiljani). Redoviti je suradnik Bosna magazina iz Melbourna (Australija), u kojemu su Prie o Ahmedu, pod istim naslovom, izlazile kao serijal. q

storima. Autor je, po mojoj procijeni, kao nikad prije, uspio pribliiti svijetu sebe i svoj svjetonazor, a da pritom samo afirmira i gradi, a nikada destruira. Rijetka vrlina u ovom vremenu brzine, buke i bijesa. Nadajmo se i nastavku ove nove, osvjeavajue i poticajne literature, zakljuio je Mioi Stoi. U svim misticizmima, istonim i zapadnim, kljuna rije je svjetlost. Nije sluajno to je Arif u naslovu spomenuo ime Ahmedovo, koje i samo znai Istok, svjetlost. Sve su prie koncipirane tako da se Ahmed uplie pri samome kraju, pa unosi red. Svjetlost unosi u mrak prijepora kojima se prie bave, rekao je knjievnik Stanko Bai, promotor na predstavljanju knjige u Zadru. Ahmed je ivio nekoliko stoljea prije autora, no njegova je linost potrebna danas moda vie nego ikad, zakljuio je Bai. Lik Ahmeda, legende bosansko-hercegovake knjievnosti, autoru je pomogao u osobnim duhovnim krizama, a sama knjiga vraa nam onu staru ideju mudrosti i predstavlja traganje za smislom. Prie o Ahmedu je knjiga koja je potaknuta nostalgijom samog autora kojeg je ratni vihor iz rodne BiH odveo u daleki Novi Zeland. to nas moe izlijeiti od kronine nostalgije? Umjetnost!, pita i odgovara Kljuanin. Pritom dodaje kako je knjigu pisao upravo iz vlastite nostalgije i zainio je humorom. Formalno knjiga je nevelika. To je 'mozaik' knjiga, koja govori o jednom ovjeku kroz 20-ak razliitih situacija, pria. Ovu knjigu nisam planirao napisati, ja sam je morao napisati. Dakle, nije bila rije o planu nego o potrebi, rekao je Arif Kljuanin za Preporodov Journal. q Ismet ISAKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

65

kultura

MEUNARODNO NATECANJE ZA NAJBOLJU FOTOGRAFIJU U ZAGREBU

Nedib lovac na fotke

Veliko meunarodno natjecanje fotografa u organizaciji Fotokluba Zagi foto i Foto-kino saveza Zagreb zavreno je 16. travnja 2013. sveanom dodjelom nagrada u prepunoj Galeriji Vladimira Horvata u Zagrebu, Trg rtava faizma 14. Na prestinom foto-natjecanju uestvovalo je ak 160 fotografa iz 30-ak klubova i 38 samostalnih autora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Izraela, Njemake, Turske, Slovenije, Nizozemske, eke, Makedonije i Maarske. Na izlobu pod nazivom ovjek i fotoaparat 2013. pristiglo je 560 fotografija. Struni iri sastavljen od akademskih slikara i vrsnih fotografa i novinara, za izlobu je odabrao 105 fotografija, pri emu je nagradio 16 natjecatelja. Prvo mjesto za najbolju fotografiju osvojio je Nedib Vuelj, fotograf iz Buima (BiH), za fotografiju pod nazivom Lovac na dobre fotke. Prilikom uruivanja priznanja pobjedniku, direktor galerije Mladen Bian je rekao da je bilo teko izabrati najbolje fotografije, ali da oko prvog mjesta uope nije bilo dvojbe. U ime nagraenih fotografa prisutnima se obratio pobjednik Nedib Vuelj, koji se zahvalio organizatorima, ali i iriju na velikom trudu. Istaknuo je da mu je priznanje posebno jako drago zato to struni iri nije znao imena autora, ve su im bile dostupne samo ifrirane fotografije. Pozvao je prisutne i na ovogodinje fotosusrete na Uni pod nazivom Pokaimo svijetu ljepote Une, koji se tradicionalno od 2006. godine organiziraju povodom Dana rijeke Une. Tvorac, realizator i organizator fotosusreta na Uni je veliki entuzijasta Nedib Vuelj, novinar i fotograf, publicista i knjievnik, predsjednik Udruge za informiranje, kulturu i turizam Infokult iz Buima, veliki zaljubljenik u rijeku Unu (krajiku ljepoticu), Krajinu, Sandak i Petersku visoravan, ali i Zagreb, gdje je nakada davno studirao. Nedib Vuelj je est i rado vien gost u Zagrebu. U galeriji Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju izlagao je ve dva puta (2009. i 2010. godine), kada su predstavljene fotografije iz ciklusa Pokaimo svijetu ljepote Une. Ovo godine, od 21. veljae do 3. oujka, svestrani buimski umjetnik porijeklom sa Sandaka izlagao je u Galeriji Vladimir Horvat. U okviru izlobe pod nazivom Lirske impresije predstavljeno je 65 Vueljovih fotografija velikog formata, u kojima se predstavio sa etiri ciklusa: portreta, pejzaa, sluajnih snimaka te rose i kapljica
Nedib Vuelj (Morane kod Tutina, 1955.) je novinar, pisac i fotograf, lan UNBiH i ULUPUBiH. Zavrio je BBC-ijevu i Soroshevu kolu novinarstva. Suradnik je mnogih listova i asopisa, bio je glavni i odgovorni urednik lista Glas Buima, te direktor Informativno-kulturnog centra Buim. Objavio je dvije zbirke poezije Njedra puna zaviaja (1989.) i Kovanica (1995.), te dvije zbirke pripovjedaka Zulfov kamen (1998.) i Obraz (2003.). Autor je monografije povodom 40 godina FK Bratstvo Buim (sadanji NK Vitez). Bavi se umjetnikom i dokumentarnom fotografijom, organizator je Meunarodnih fotosusreta na Uni Pokaimo svijetu ljepote Une. Uesnik je vie skupnih izlobi, osobito selektivnih, a imao je samostalne izlobe u Moranima, Delimeu, Tutinu, Novom Pazaru, Goradu, Travniku, Buimu, Bosanskoj Krupi, Bihau, St. Gallenu, Sarajevu, Zagrebu... U Buimu je organizirao i vodio likovnu koloniju Kestenijada. Nagraivan je za fotografiju i poeziju. Priprema fotomografiju Une i Pounja, u koju e biti uvrtene i fotografije uesnika fotosusreta na Uni. ivi i radi kao novinar u Buimu. q

Nedib Vuelj, pored pobjednike fotografije Lovac na dobre fotke na pauini. Upravo po specifinim fotografijama rose i pauine Nedib Vuelj je nadaleko poznat, posebice meu fotografskim znalcima. Unikatni fotografski trenuci ranojutarnje simbioze rose i pauine, zatim fotografije rijeke Une, starog grada Buima i Jajca, prekrasni pejzai Bosanske krajine i Peterske visoravni, 11 dana su oduevljavali posjetitelje zagrebake Galerije Vladimira Horvata. Za mene je ovo najvee priznanje do sada koje sam ikada dobio. Osvojiti prvo mjesto izmeu 160 fotografa iz 12 zemalja Europe, gdje je moja fotografija izmeu ak 560 izabrana kao najbolja, sigurno nije sluajnost. Ovo su veliki trenuTci za mene, Buim, Unsko-sanski kanton, Bosnu i Hercegovinu, ali i Sandak. Mislim da je pobijedila ideja na fotografiji. Na fotografiji je moja kerka Edina, koja je sva u snijegu, kako ona, tako i fotoaparat. Ona se tiske kroz snjene grane sa objektivom da fotka ptice kada snijeg veoma jako pada. Otuda i naslov Lovac na dobre fotke, a ovaj put i na nagrade. Jo jedna moja fotografija, na kojoj je fotograf Smajo Dolovac iznad prekrasnog kanjona Uvca, ula je u izbor za veliku izlobu od 105 fotografija. I ona je umalo bila nagraena, jer je po bodovima iza nagraenih bila ak trea. Dobio sam mnogo estitki od prijatelja, a i mediji su izvrsno propratili ovaj dogaaj. Hvala svima. Meutim, zvanini politiari se jo nisu oglasili, a mislim da i ne znaju i nisu ni svjesnio ove nagrade ili im je ao darovati makar jedan fotpoaparat pobjedniku. Da nisam novinar vjerovatno bi se to desilo. Meutim, ja sam sretan ovjek i vjerujem da e biti jo uspjeha. Zahvaljujem se svima koji me razumiju i daju mi makar onu najbitniju moralnu podrku za duu, srce i oi umjenika. Posebno hvala medijima koji su ovu vijest objelodanili iskreno i sa radou. Ovih dana organiziram fotosusrete na Uni, gdje mi dolaze fotografi iz Turske, Sandaka, BiH, Hrvatske, Slovenije, vicarske... Nakon toga u pohitati put Sandaka da pomognem prijateljima da organiziraju fotosusrete na Peterskoj Visoravni, gdje mnogi fotografi imaju elju doi. Fotografija je izuzetno jak medij i to je najbolji nain da svijetu pokaemo to znamo i umijemo, ali i da pokaemo ljepote Bosne i Hercegovine i ireg okruenja, rekao je Nedib Vuelj za Preporodov Journal. q Ismet ISAKOVI

66

PREPORODOV JOURNAL 150/151

kultura

2. TJEDAN TURSKOG FILMA U ZAGREBU (16.-21. TRAVNJA 2013.)

Propitivanja turske stvarnosti

Hrvatsko-turska udruga prijateljstva, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Turske u Zagrebu, organizirala je 2. Tjedan turskog filma, koji je odran od 16. do 21. travnja 2013. u zagrebakom kinu Europa. Visoki pokrovitelji zanimljivog kulturnog dogaaja bili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske. Tokom est dana gledatelji su imali priliku pogledati devet tematski razliitih filmskih uradaka suvremene turske kinematografije koji su imali znaajan uspjeh ne samo kod turske kritike i publike, ve i na meunarodnoj sceni. Raznovrstan filmski program odabrala je Andrea Berkovi, voditeljica projekta TTF-a. Turska kinematografija je danas jedna od najvitalnijih svjetskih kinematografija. Nakon to je ponovno oivjela tokom 90-ih godina, ulaskom u 21. stoljee zapoeo je najproduktivniji i najuspjeniji period turske filmske industrije na nacionalnoj, kao i meunarodnoj razini. Za ilustraciju, 2011. godine u Turskoj je snimljeno ak 70 filmova, najvie u posljednjih 25 godina. Strana je publika sve vie zainteresirana za tursku kinematografiju, posebno zahvaljujui talentiranim filmaima kao to su Nuri Bilge Ceylan, Zeki Demirkubuz, Dervi Zaim, Fatih Akin, Semih Kaplanolu i Yeim Ustaolu, koji su osvojili brojna meunarodna priznanja i na taj nain utrli put buduim generacijama turskih filmaa. Bilo da se radi o komercijalnim ili umjetnikim filmovima, turska kinematografija uglavnom se bavi meuljudskim odnosima te odnosima u obitelji naspram rapidnih drutvenih i politikih promjena u zemlji kroz spektar tema i stilova. Pritom esto reflektira status zemlje koja ima ulogu kulturnog mosta izmeu Bliskog istoka, Balkana i Europe, dok filmska umjetnost unutar njenih granica propitkuje sva lica promjene koju Turska proivljava. 2. Tjedan turskog filma u Zagrebu otvoren je projekcijom filma Posljednja postaja Osloboenje (Kurtulu son durak), prvog dugometranog filma mladog redatelja Yusufa Pirhasana. Radi se o drami-komediji koja je, zahvaljujui tematici o nasilju nad enama, pobudila veliki interes kod publike i kritike ne samo u Turskoj, nego i u inozemstvu. Sve poinje kada psihologinja Ejlem doseli u svoj novi stan u istanbulsku etvrt Kurtulu (Osloboenje). Nedavno ju je uljudno nogirao zarunik pod izlikom da nije spreman za enidbu, no ona ubrzo saznaje da je vara s njenom najboljom prijateljicom Film Mlijeko (St) redatelja Semiha Kaplanolua, jednog od najcjenjenijih redatelja i scenarista suvremene turske kinematografija, pria je o mladiu pjesniku koji se nalazi na prekretnici ivota. Jusuf je zavrio srednju kolu, no nije uspio upisati fakultet. Poezija koju pie sa velikom strau izdaje se u nekim asopisima za koje nitko nije uo, a on pak svakodnevno svojoj majci pomae u proizvodnji mlijeka. Nakon smrti mua, mlada Jusufova majka je svu svoju panju usmjerila na svog jedinca, dok skriva svoju vezu s vlasnikom gradskog kolodvora Film Mommo babaroga (Mommo) redatelja Atalaya Tadikena inspiriran je istinitom priom te nazvan prema babarogi kojom roditelji plae svoju djecu kako bi se lijepo ponaala. Film je pria o ljubavi brata i sestre koje je otac napustio ne bi li se ponovno oenio te ih oboje poslao da ive kod svojeg postarijeg djeda. Djed je prestar kako bi se o njima brinuo, stoga Ahmet mora preuzeti ulogu majke, oca i brata svojoj mlaoj sestri Aji

Insert iz filma Posljednja postaja Osloboenje Mali grad (Kasaba) poznatog redatelja Nuri Bilge Ceylana njegov je dugometrani crno-bijeli prvijenac, koji kroz etiri godinja doba pria priu o turskoj obitelji koja ivi u malom mjestu. Prvi dio filma smjeten je u osnovnu kolu, a drugi u proljee. U treem dijelu brat i sestra svjedoe sloenosti i tami svijeta odraslih. etvrti dio odvija se kod kue uz mirnu sekvencu koja se kree izmeu sna i jave. Komedija Vizontele redatelja Ylmaza Eroana film je o dolasku prvog televizora (1974.) u malo mjesto Hakkari u junoj Turskoj. Jedan od najzastupljenijih vidova zabave predstavljaju filmske projekcije na otvorenom koje organizira Latif, otrcani oportunista koji ima pristup kolekciji starih turskih i francuskih filmova. Gradonaelnik Nazmi ne voli Latifa i svjesno bojkotira projekcije, no njegova obitelj iste gleda besplatno sa krova jedne od susjednih zgrada. Nazmi saznaje za novi izum, tzv. kutiju sa slikama i zvukom (vizontele) koja bi mogla Latifu preoteti posao Film Pandorina kutija (Pandoranin kutusu) redateljice Yeim Ustaolu, kroz priu o obitelji koju ponovno spaja navodni nestanak njihove majke, bavi se pitanjima otuenja, samoe, strahova i suoavanja s njima. Potjera za novcem (Ka para ka) redatelja Reha Erdema napet je film o ovjeku koji si krivim odlukama i krivim koracima zakomplicira ivot. Film govori o tome kako veliki novac i mali prijestup mogu mali i pristojan ivot pretvoriti u veliku tragediju. Gdje si, Firuze? (Neredesin Firuze?) redatelja Ezela Akaya, koji je reirao preko 700 komercijalnih filmova, zanimljiv je i nekonvencionalan film o glazbenoj industriji s pomalo nadrealnim raspoloenjem i pristupom. Kroz odnose u show biznisu vode nas Hajri i Orhan, dvojica glazbenih producenata u velikim dugovima zbog svojih neuspjelih projekata. Tu je i pjeva Ferhat, njihov mogui izvor zarade Tjedan turskog filma u Zagrebu 2013. zatvorio je film Djedovi ljudi (Dedemin insanlari), jo jedna uspjenica redatelja aana Irmaka. Kraj Prvog svjetskog rata obiljeile su velike seobe stanovnitva preko granica novouspostavljenih nacionalnih drava. Film je topla drama o Mehmetu koji je kao sedmogodinje dijete iz Grke stigao u Tursku. Njegova je najvea elja prije no to umre posljednji put vidjeti rodni kraj sa svojim desetogodinjim unukom q Ismet ISAKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

67

kultura

25. MEUNARODNI SAJAM KNJIGA U SARAJEVU (17.-22. TRAVNJA 2013.)

Nagrada Ervinu Jahiu

Jubilarni 25. Meunarodni sajam knjiga i 12. Bijenale knjige odran je u Sarajevu od 17. do 22. travnja 2013. u organizaciji Kulturnosportskog centra Skenderija, TDK ahinpai i Udruenja izdavaa i knjiara BiH. Na ovogodinjem sajmu sudjelovalo je oko 150 izlagaa iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Irana, Saudijske Arabije, Turske i Brazila. tandovi s knjigama bili su rasporeeni u tri sajamske dvorane, na 2.200 kvadratnih metara prostora, u neto drugaijem konceptu u odnosu na prethodne godine. U Bosanskoj kui, centralnom prezentacijskom prostoru, odrano je 100-ak promocija novih izdanja i prateih tematskih izlobi i seminara. Svoje mjesto meu izlagaima naao je i KDBH Preporod, ije su se knjige i asopisi mogli vidjeti na tandu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (Sektor za iseljenitvo), koje dugi niz godina pomae autore i izdavae iz bosansko-hercegovake dijaspore. Promocija izdavako-informativne djelatnosti KDBH Preporod odrana je u dva termina u subotu, 20. travnja 2013. Prvo je predstavljena Antologija bonjake poezije Zato tone Venecija Ervina Jahia, a zatim i ostatak prologodinje Preporodove produkcije: knjige Begovi su pali na tjeme Filipa Mursela Begovia, Islam na Balkanu Edina Urjana Kukavice i Manjine u pravu Amine Nani, te asopisi Behar i Preporodov Journal. Sarajevski sajam knjiga zavren je 22. travnja dodjelama nagrada za istaknuti rad u razliitim segmentima izdavatva i bibliotekarstva. Nagrade su dodijeljene u 15 kategorija, a urueno je i nekoliko specijalnih priznanja. U iriju koji je odluivao o ovogodinjim sajamskim nagradama bili su Nevenka Hajdarovi (predsjednica), Ljubica Ostoji, Marica Filipovi, Mile Babi i Almir Kurt (lanovi). S neskrivenim ponosom istiemo da je nakon 2010. (nagrada Beharu za najbolji asopis) i 2011. godine (nagrada za ivotno djelo u podruju izdavatva), KDBH Preporod ponovo meu laureatima. Antologija bonjakog pjesnitva Zato tone Venecija autora Ervina Jahia nagraena je nagradom u prestinoj kategoriji nakladnie brane najbolji izdavaki poduhvat godine. Ovo impresivno izdanje, iznad standarda domae izdavake produkcije, KDBH Preporod je objavilo 2012. godine. Zato tone Venecija bonjako pjesnitvo od 1990. do naih dana prvi je i zasad jedini pregled novije bonjake poezije uope, ne samo u Hrvatskoj, nego i u BiH. Odluivi se za izbor 76 pjesnikinja i pjesnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Europe i svijeta, Jahieva antologija itateljima nudi uvid u duh i misao novijega bonjakoga pjenitva. Nakanivi ovjeriti domete posljednjih 20 godina bosansko-hercegovakog pjesnitva, Jahieva knjiga poinje tamo gdje se zaklopila Antologija bonjake poezije XX vijeka profesora Enesa Durakovia, najprije objavljena 1990. godine pod edigom muslimanska, a potom 1996. terminoloki revidirana. O iznimnom interesu javnosti, itatelja i struke za Jahievu antologiju govore i njezina dosadanja iznimno posjeena predstavljanja u Zagrebu, Sarajevu, Zenici i Bihau. Preporodovi sajamski domaini Sektor za iseljenitvo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, i ove godine mogu biti zadovoljni. Pored nagrade za najbolji izdavaki poduhvat godine, jo su dvije nagrade dodijeljene bosansko-hercegovakoj dijaspori. Vinko Grubii, koji ivi i radi u Kanadi, dobitnik je nagrade za najbolji prijevod dvojezine antologije Krilati pjev Filomela i slavuj

KDBH Preporod na 25. Meunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu u poeziji zapadnog kruga. ime Ei je dobio nagradu za ivotno djelo u podruju izdavatva, povodom obiljeavanja 20 godina postojanja i rada Izdavake kue Bosanska rije Tuzla Wuppertal. Spomenimo jo neke nagraene. Nagradu za urednitvo dobio je Ivica Vanja Rori za ureivanje djela Mehmedalije Maka Dizdara Stari bosanski tekstovi. Nagradu za najbolji asopis dobili su Ars i Journal of plant biology research. Nagradu za najbolje oblikovanje knjige dobila je Marina Leskovar Grubii za dizajn djela Hvar. Nagradu za ilustraciju knjige dobio je Amar Ajdinovi za ilustraciju djeje knjige Arnele Kordi Vesela abeceda. Nagradu za znanost dobili su dr. Slavica Bene Miri za djelo Ultrazvuna dijagnostika dojke i dr. Ahmed Smajlovi za djelo Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na savremenu arapsku knjievnost. Specijalne nagrade irija pripale su Jasminku Haliloviu za djelo Djetinjstvo u ratu i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH za objavljenu rukopisnu grau Knjievna i politika djelatnost Jovana Kria izmeu dva svjetska rata. Rezultati ovogodinjeg Sarajevskog sajma knjiga nisu bili na nivou prethodnih godina jer su prodaja knjiga i broj posjeta bili mnogo manji (oko 25% u odnosu na 2012. godinu), to organizatori pripisuju opoj besparici i padu kupovne moi graana. Ibrahim Spahi, predsjednik Udruenja izdavaa i knjiara BiH, na zatvaranju sajma ukazao je i na brojne probleme koje prate bh-izdavae. Najavio je da e 23. travnja, kada se obiljeava Svjetski dan knjige, biti uprilien prijem u biblioteci Zemaljskog muzeja. Moemo napraviti hiljade apela za Zemaljski muzej. To nikoga ne zanima. Odlaskom u biblioteku ove najvanije dravne institucije, koja je zatvorena, elimo javnosti poslati poruku da se tu nalazi nae blago, rekao je Spahi. q Ismet ISAKOVI

68

PREPORODOV JOURNAL 150/151

kultura

POEZIJA U SLICI PERZIJSKA MINIJATURA

Nacionalni identitet Irana

Knjievna tribina Knjievni petak, koja se tradicionalno organizira u prostorijama Gradske knjinice Zagreb, 19. travnja 2013. godine ugostila je perzijsku minijaturu koja ini neodvojiv dio umjetnosti knjige u perzijskom svijetu. Tribina pod naslovom Poezija u slici perzijska minijatura ugostila je prevoditelja Ebtehaya Navaeyja i Tatjanu Pai Vuki, znanstvenu suradnicu u Orijentalnoj zbirci Arhiva Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je ulogu voditelja preuzeo Toni Valenti. Posebnost ove tribine lei u tome to je bila popraena vizualnim kontekstom video projekcijom i brojnim izlocima kako iz privatnih kolekcija, tako iz kolekcije nedavno otvorene trgovine Karavansaraj. Tribina se bavila perzijskim pjesnitvom i minijaturom kao njezinim popratnim sadrajem iji je kontekst neodvojiv od pisane rijei. Pria o minijaturi u perzijskom pjesnitvu zapoela je prezentacijom profesorice Tatjane Pai Vuki, iji je zadatak bio osvijetliti sam postanak minijature. Sukladno tome, naglasak je bio na minijaturi uz dodire iluminacije i kaligrafije ija se pojavnost dotie u tome to sve predstavljaju ilustraciju pjesnikog djela. Upravo spajanjem svih vrsta ukrasnih karaktera perzijske poezije putem znaajnih primjera, od kojih neke moemo pronai i u Orijentalnoj zbirci Arhiva Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, istaknut je sinkretizam pisanog i slikanog unutar perzijskog pjesnitva. Projekcija je zapoela povijesnom pozadinom minijature ije poetke nalazimo jo u 13. stoljeu. Povijesna pozadina i ono to je uvjetovalo oblikovanje minijature kakvu danas poznajemo su invazija i razaranja Monogola, koji se tijekom 13. stoljea ire i pritom stvaraju nove kulture na zapadu. Preuzimanjem pokorenih kultura i civilizacija oni su uslijed superiornijeg karaktera nametali nove utjecaje i pritom unijeli kinesku kulturu iji je utjecaj najvidljiviji u fizionomiji likova minijature. Na taj se nain kultura sredinje Azije mijea sa istonjakim elementima stvarajui tako stil koji e pratiti liniju minijature jo stoljeima. Taj utjecaj kineske kulture uz pokroviteljsku ulogu Mongola nastavlja se sve do 16. stoljea kada tu tradiciju preuzimaju Safavidi, s time da se minijatura u tom istom stoljeu osamostaljuje. Osim utjecaja raznih kultura i prisvajanja njihovih identiteta profesorica Pai Vuki je istaknula kako je veliku ulogu odigrala i sama religija - islam, dajui pritom smjer razvitka minijaturi. Kako je islam radikalno prekinuo sa mnogobotvom bilo je potrebno postaviti granice u ajetima koje bi zabranjivale figurativno slikarstvo Kurana, kako se ne bi prikazivalo ono to je izvan svjetovne pojavnosti, tj. ono boansko. Stoga je minijatura postala lutka, simbol ivota i ona slui itateljima kao podsjetnik da je i sam ivot privid, kao i ono to je ilustrirano. Pratei povijesni razvoj minijature uoavamo kako se estetika u perzijskom pjesnitvu nije znatno mijenjala te da je slika ponekad, u nekim razdobljima razvoja, bila ak cjenjenija od teksta prema kojemu je nastala. Tako je, primjerice, najee ilustrirana knjiga ahnama ili Knjiga kraljeva, koju je prije 1.000 godina napisao uveni Ferdosi. Ono to ovo djelo ini kanonskim jest njegov suvremen jezik koji slui kao veza izmeu starih Iranaca i Iranaca danas te minijatura dinastijskog ivota tadanje Perzije, rekao je prevoditelj Ebtehay Navaey. Na taj se nain minijatura utisnula u perzijsku kulturu i postala dijelom tradicije. Upravo je ova paralelna pojavnost pisane rijei i slike osigurala minijaturi, kaligrafiji i iluminaciji status nacionalnog identiteta Irana te ivot unutar suvremenog pjesnitva.

U Iranu oduvijek postoji izuzetno jaka tradicija knjige i itanja kako kanonskih dijela tako suvremenika. Upravo je ta kultura uvjetovala svevremenski status pjesnika i iluminatora, koji se nije znatno promijenio ak ni nakon pojave tiskarstva, unato tome to se ono javlja relativno kasno u arapskom svijetu. injenica da se minijatura radila prema kanonskim oblicima, bez iskazivanja autentinosti i individualizacije, omoguavala je veem broju minijaturista i iluminatora da sinkronizirano stvaraju sliku. Razlog moda lei u tome to je prepisivanje knjiga i oslikavanje istih predstavljao mukotrpan posao koji najee nije mogao iz primjerice vremenskih razloga biti povjeren individui. Takoer prepisivanje i oslikavanje knjiga oznaavalo je od samih poetaka odreen drutveni simbol i zahtjevalo veliku posveenost umjetnosti minijature. Da se ta vjetina kaligrafije, iluminacije i minijature pretvorila u kulturni status moemo iitati iz injenice da niti jedna od njih nije izumrla, ve samo potvrdila svoj kultni status u povijesti umjetnosti i knjievnosti. Minijatura tako ivi izvan okvira svoje pisane pozadine i nadilazi granice lirike koju poznajemo. Kada izdvojimo sve ono to ini perzijsko pjesniko djelo uoavamo itav niz slojeva koji ine socijalni i kulturni identitet Irana. Pritom geometrijski prikazi te ploni likovi minijature ujedinjuju u sebi boansko i svjetovno te uvjetuju sklad izmeu onoga to je izreeno i onoga to je oslikano. Sukladno tome, karakter slike esto prikazuje itateljima koji se prvi puta susreu sa minijaturom pomalo tajnovite i skrivene simbole. Da bi kao itatelji prepoznali simboliku ilustracije stihova bitno je poznavati religijsku i drutvenu pozadinu onoga o emu se pie te nam upravo ta saznanja mogu pomoi pri razjanjavanju neraskidive veze i istovjetnosti poezije u slici, odnosno perzijske minijature. q Helena MARKOVI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

69

kultura

TRIBINA JEZIK O JEZIKU

Jezik je kua bitka

U prostorijama Drutva hrvatskih knjievnika u Zagrebu, 28. svibnja 2013. odrana je tribina pod nazivom Jezik u jeziku, dio projekta Jezina raznolikost u Hrvatskoj koji se odrava u suradnji s Koordinacijom vijea nacionalnih manjina grada Zagreba. Na tribini su sudjelovali akademik Josip Bratuli, prof. dr. Devad Jahi, prof. dr. Duan Marinkovi, prof. dr. Ivo Pranjkovi, a moderator je bila Ksenija Banovi. Nakon ulaska Hrvatske u EU, ono to Hrvatska moe pokazati Europi je jezina raznolikost kojom govore nacionalne manjine. Na tribini se govorilo o jezinom identitetu Bugara, Bonjaka i Srba, drutveno-politikim uvjetima koji dovode do standardizacije jezika, suvremenim tendencijama, o razvoju jezika, kulturno-povijesnom kontekstu i jezinim dodirima. Akademik Josip Bratuli je govorio o kulturno-povijesnom kontekstu jezinih dodira junoslavenskih naroda. Naglasio je da je uenje brae irila i Metoda zajedniko kulturnom identitetu Bugara, Bonjaka, Srba i Hrvata. Sv. iril je 1100. godine prepisao jedan tekst sa kurilovice (glagoljice) na irilicu. Pritom se smatra da je glagoljica prvo slavensko pismo. Prof. dr. Ivo Pranjkovi je govorio o problemu standardizacije jezika u bivoj Jugoslaviji, u kojoj su Hrvati bili najmanje zadovoljni i to su davali do znanja. Srbi su, takoer, imali razloga za nezadovoljstvo. Upozoravali su na prodor kroatizama u srpski standardni jezik. Slovenci su bili nezadovoljni statusom slovenskog jezika na saveznoj razini. Makedonci su bili meu najzadovoljnijim, barem od naroda na prostoru Jugoslavije, ali na saveznoj razini, takoer, pokazivali su nezadovoljstvo. to se tie Muslimana/Bonjaka ni oni nisu bili zadovoljni iz razloga to ih nitko nita nije pitao. alili su se da u Novosadskom dogovoru o pravopisu nije sudjelovao ni jedan Bonjak; upotreba orijentalizama je bila ograniena, pa i u vjerske svrhe. Bonjaci su se rijetko oglaavali to se tie jezinog pitanja, vjerojatno iz razloga to su nacionalistika skretanja u BiH bila znatno otrije sankcionirana, vie nego bilo gdje drugdje. Crnogorci su bili relativno zadovoljni, ali od 1980. postojala je skupina koja je zagovarala emancipaciju crnogorskog jezika. Bez obzira na neke stavove da je hrvatski, bosanski, srpski i crnogorski jedan jezik, bitno je to da svaka etnija ima pravo imati svoj standardni jezik, zakljuio je prof. Pranjkovi. Prof. dr. Devad Jahi uvodno je postavio sljedee pitanje: Na koji nain bosanski istorijski prostor biva prepoznat kao jeziki prostor, kako i kojim pravima se on razvija, to je bosansko u tom smislu i koliko su otune nae zablude o montiranju naziva jezika? Jahi je istaknuo da bosanski jezini prostor see u daleku prolost, jo od Srednjeg vijeka. Pritom se u razgovorima se provlae naslijeene predstave o centrima srpskohrvatskog jezika koji je istoni i zapadni prostor, a centar tog prostora je dugo vremena proglaavan periferijom. To je teorija koja se sukobljava s teorijom lingvistike geografije. Bosna je od Srednjeg vijeka prepoznatljiv istorijski prostor, to je prije svega drava. Na tom prostoru se ukorijenila posebna duhovnost koja se nalazi izmeu Istone i Zapadne crkve, u Bosni je bila Crkva bosanska s bogumilskim uenjem, a Kulinova povelja je prvi pisani spomenik na narodnom jeziku, koji je vrlo uvjerljiv dokaz o tome da bosanski lingvistiki prostor nije od jue, nego je iz duboke starine. Formula 'jedan narod jedan jezik' se uklapa u savremene koncepcije Evrope i svijeta, to znai: besmi-

Tribina u Drutvu hrvatskih knjievnika sleno je govoriti o narodu koji nema jezika samo zato to njegov jezik nije dovoljno drukiji od jezika drugog. Uplovljavamo u mirnije vode pomirenja sa naunom istinom da narod koji historijski opstaje, opstaje zahvaljujui svom jeziku. Jezik opstaje sam po sebi, mimo naih miljenja. U ovih 20 godina, bosanski jezik je prilino nauno elaboriran. On je garant postojanosti BiH, rekao je Jahi. Konstatirao je kako danas u BiH ne postoje snage koje bi restaurirale Kalajevski jezik jer su svjesne toga da se historija na taj nain ne moe vraati: Bosanski jezik jeste jezik Bonjaka i svih onih koji BiH osjeaju kao svoj kulturno-historijski prostor, pri emu koncepcija bosanskog jezika ni sluajno ne dovodi u pitanje pravo bosanskih Hrvata i Srba na svoj jezik. Bosanski jezik je jezik bonjakog naroda, zato to jedini Bonjaci uvaju tu historijsku svijest svog jezika koji se zove bosanski i ne moe se drukije zvati. Prof. dr. Duan Marinkovi je govorio o tome kako treba otvoriti dimenziju rasprave, a to je vidjeti to su sve hrvatski izdavai objavili od srpskih autora, formirajui korpus tekstova kojim bi se formirao novi znak Srpska kultura u Hrvatskoj. Radi se o strategijama preuivanja i marginaliziranja. Ulazak Hrvatske u EU je simboliki i politiki in, on nee promijeniti nita bitno u kulturi. Eventualno e se neto poboljati, ali neke stvari e se i usporiti. Naprosto, ulazi se u novi sistem pravila, rekao je Marinkovi. Izrazio je skepsu prema onim strategijama i koncepcijama koje ne vide da je svaka koncepcija pamenje, u suprotnom stupa na snagu svjesna koncepcija zaborava. to je sa 100 godina zajednikog jezinog iskustva? O tome trebaju govoriti ne samo manjinske zajednice nego i institucije. Kultura nije monolitna, a onaj tko drugaije razmilja radi na osvjetenoj koncepciji zaborava. to je jezik nego li kua bitka, za onoga koji sebe moe u jeziku vidjeti!?, zakljuio je prof. Duan Marinkovi. Ksenija Banovi je govorila o bugarskom, s pozicije prevoditeljice tog jezika, istaknuvi kako se bugarski jezik smatra najbliim staroslavenskom jeziku. Poetno pismo Bugara bila je glagoljica koja je postupno prela u irilicu. Bugarski se razvijao, ne samo pod utjecajem slavenskih jezika, nego i pod utjecajem grkog i turskog. Granice mog jezika, granice su moje slobode. Svoje granice hrvatskog irim kroz bugarski, zakljuila je Ksenija Banovi. q Ajka TIRO SRERENIKOVI

70

PREPORODOV JOURNAL 150/151

kultura

KNJIGA MAJCI ENVERA OLAKOVIA OBJAVLJENA NAKON 71 GODINE

Neprolazna ljubav majke

Povodom 100. godinjice roenja bosanskohercegovakog i bonjakog knjievnika Envera olakovia, Opina Hadii je izdala njegovu do sada neobjavljenu Knjigu majci. Knjiga je promovirana 26. svibnja 2013. u Bonjakom institutu u Sarajevu. O knjizi su u govorili kritiar Vojislav Vujanovi i knjievnik Mirsad Sinanovi, a na izdanje se osvrnuo i knjievnik Isnam Talji. Prisutne je pozdravio autorov sin Esad olakovi te naelnik Opine Hadii Hamdo Ejubovi. Enver vue svoje porijeklo iz Lokvi koji su dio opine Hadii. On je vezan za nas i mi smo vezani za njega i zato objavljujemo njegovu knjigu. Divili smo se objavljenim Enverovim romanima 'Legenda o Ali pai', 'Lokljani', 'Mali svijet', 'Jedinac'. Pokrenuli smo inicijativu da nova osnovna kola koja e biti izgraena u narednoj godini, ponese ime naeg Envera olakovia, istakao je Ejubovi. Ovo za mene nije komemorativni skup, ve jednako radostan dogaaj kao roendan mog oca. Ova knjiga je dugo spavala zakljuana, kao i mnoga druga djela iz Enverovog opusa, koji jo eka da bude otkriven i situiran u kulturni i literarni korpus Bosne i Hercegovine, ali i hrvatske kulturne batine, kao kameni mozaika. Nadam se da e ova knjiga biti poticaj da se neko u BiH prihvati ozbiljnog posla i napravi jedno kritiko izdanje sabranih djela Envera olakovia. Ja se nadam da u poivjeti da to i doekam", rekao je autorov sin Esad olakovi, uspjeni menader i znanstvenik koji ivi i radi u Zagrebu. Okolnostima nastanke knjige potpuno opravdavaju tvrdnju njegovog sina Esada koji je dodao da je ivot Envera olakovia dostojan i posvemu nalik na scenarij za film koji obiluje brojnim dramskih zapletima. Naime, olakovieva majka Ilona (Fatima) za njegovog oca Vejsil-bega udala se 1913. godine. Porijeklom iz glasovite stare plemike obitelji Mednyanszky studirala je filozofiju u rodnoj Budimpeti i na Sorbonni. Po rijeima Enverova sina Zlatana (preminuo 2008. u SAD-u), koji je autor predgovora i prireiva Knjige majci, Ilona-Fatima je bila poput svoga sina buntovna idealistkinja, izvanredno obrazovana, beskonano dobra i plemeni-

Promocija Knjige majci u Bonjakom institutu u Sarajevu ta, ali i naivna ena, a islam je prihvatila kao svom srcu i dui najbliu vjeru. Zlatan olakovi je u predgovoru istakao da je njegov otac ovu knjigu, kao i mnoge druge koje jo uvijek ekaju na objavljivanje, napisao posve svjestan da je nee moi objaviti za ivota. Naime, u ostavtini su bila sauvana dva manuskripta, a rukopis je autor pokuao zavriti 1942. godine i to kao poklon za majin 59. roendan. No, zbog izrazito kritinog stava prema ustakom reimu i jasno izraenog antifaizma knjigu nije smio vidjeti nitko osim majke. Naime, olakovi kao oevidac opisuje etnike zloine iz Drugog svjetskog rata, ustake progone, zloine njemakih okupatora, a s punom objektivnou pie i o sramnim progonima Srba i idova. Suoen sa injenicom da bi izgubio glavu ukoliko bi netko proitao napisano, zajedno sa majkom rukopis je sakrio u vrtu njihove sarajevske kue. Mislim da je nesumnjivo da je olakovi namjeravao objaviti ovu knjigu odmah nakon rata, odnosno neposredno nakon njemake kapitulacije. Na to ukazuje sjajna zakljuna pjesma 'Majci mjesto koljke, Souvenir a Balatonfured', objavljena u knjizi pjesama 'Bosni', koja je puna optimizma, u oekivanju skorog sloma faistike Njemake, stoji u predgovoru iz pera njegovog sina Zlatana. Drugi rukopis predstavlja dogotovljeni prijepis s mnogobrojnim dodacima iz 1955. godine, a sam ga je autor uvezao u knjigu, tada posve svjestan da ga do kraja svoga ivota nee moi objaviti. Knjievni kritiar Vojislav Vujanovi naglasio je injenicu da je knjiga napisana prije vie od 70 godina, a pojavljuje se tek danas. Slina sudbina pratila je i njegov najpoznatiji roman Legenda o Ali pai, a zbog nje su komunistike vlasti autoru zabranile pojavljivanje u javnosti. No, iako su mu komunisti pripisivali antisemitizam i ustake sentimente, po rijeima Vujanovia Enver je bio pacifista, bio je protiv rata i protiv zloina. U ovoj knjizi olakovi je povezao sve oblike knjievnog iskaza, od pripovijetke, eseja, uveo je dramu, poeziju, neke svoje zabiljeke, tako da je knjiga mozaina. Prethodio je poetici postmoderne u kojoj se vie nisu slijepo pokoravali odreenim uzusima, naglasio je Vujanovi. KDBH Preporod e povodom 100. godinjice roenja ovog znaajnog bonjakog i bosanskohercegovakog knjievnika, u suradnji sa Drutvom hrvatskih knjievnika i Ministarstvom kulture RH, krajem 2013. godine sudjelovati u organizaciji Meunarodnog simpozija, koji bi trebao znanstveno rasvijetliti razne aspekte njegova djela i ivota. Filip Mursel BEGOVI

Enver olakovi (Budimpeta, 27.05.1913. Zagreb, 18.08.1976.) ostavio je iza sebe pet romana, vie pripovijedaka i pjesama. Bavio se prevoenjem s maarskog i njemakog jezika, a radio je kao profesor, korektor, urednik i kazalini redatelj. Objavljivao je i strune tekstove iz fizike i matematike. Nekoliko njegovih romana i zbirki pjesama jo uvijek ekaju na objavljivanje. q

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

71

kultura

PREDSTAVLJANJE KNJIGE ZLATKA HASANBEGOVIA U SARAJEVU

Kapitalno historiografsko djelo

U etvrtak, 30. svibnja 2013., u Bonjakom institutu u Sarajevu odrana je prva promocija knjige zagrebakog povjesniara dr. sc. Zlatka Hasanbegovia Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.). Knjiga je tijekom 2012. godine objavljena u zajednikoj nakladi Medlisa Islamske zajednice Zagreb, Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju i Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Na promociji su, pored autora, govorili prof. dr. Husnija Kamberovi, ravnatelj Instituta za historiju u Sarajevu, prof. dr. Adnan Jahi, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, dr. sc. Amir Kari, voditelj vjersko-prosvjetne slube Rijaseta Islamske zajednice u BiH i prof. dr. Safet Halilovi s Fakulteta politikih nauka u Sarajevu. Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO) je proistekla iz opih drutvenih i politiko-nacionalnih okolnosti u BiH nakon sloma Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS. Utemeljena je poetkom 1919. stapanjem nekoliko odvojenih politikih akcija iji nositelji nisu do tada usmjeravali muslimanski politiko-stranaki ivot u BiH. U knjizi se obrauje politiko djelovanje JMO od uvoenja kraljeve diktature u sijenju 1929. do ratnog sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine. Kao svojevrsni rasplet, u zavrenom poglavlju se u obliku historiografske skice iznose osnovne obavijesti o djelatnosti stranakih ostataka u Drugom svjetskom ratu i NDH, te njihovoj sudbini nakon 1945. i dolaska komunista na vlast. Knjiga je prvenstveno je nastala na podlozi arhivskog gradiva iz vie arhivskih fondova i zbirki u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Od njih su najznaajniji zbirka Milana Stojadinovia u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, fond Kraljevske banske uprave Drinske banovine u Arhivu BiH u Sarajevu, zbirka varia i ostalog gradiva u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu te ostavtina Fehima Spahe u Historijskom arhivu u Sarajevu. Ova knjiga plod je mog viegodinjeg istraivanja na dosad nekoritenoj arhivskoj grai. Mislim da je to i njena najvea vrijednost budui da se u njoj uistinu nalaze podaci koji do sada nisu bili poznati, rekao je Hasanbegovi i dodao da se radi o klasinoj monografiji o najistaknutijoj bonjakoj stranci izmeu dva svjetska rata. No, tema se ne omeuje naslovom knjige, budui da sam u knjizi obuhvatio sve bonjake i muslimanske politiko-stranake sastavnice. Moe se rei da je ovo politika studija o cjelokupnom politiko-stranakom ivotu u BiH uoi Drugog svjetskog rata. U zavrnom poglavlju obradio sam i najznaajnije dogaaje u Drugom svjetskom ratu, kao i neposredno nakon njega, to je svojevrsna dopuna knjige, jedna vrsta epiloga, naglasio Zlatko je Hasanbegovi. Za Jugoslavensku muslimansku organizaciju rekao je da je bila tipina politika stranka toga vremena. Na njenom elu bili su najistaknutiji predstavnici muslimanskog graanstva koji su nakon Drugog svjetskog rata zauvijek potisnuti iz politikog i drutvenog ivota. Prof. dr. Adnan Jahi je istaknuo da je historijska nauka obogaena za jedno veoma znaajno djelo kojim se, s jedne strane, skree panja naune javnosti na potrebu daljnjeg sistemskog izuavanja politike prolosti junoslavenskih naroda, dok se, s druge strane, ukazuje na svu zamrenost i kompleksnost politikih tema, koje se, sasvim sigurno, ne mogu cjelovito sagledavati tek rekonstrukci-

Promocija Hasanbegovieve knjige o JMO u Bonjakom institutu u Sarajevu jom djelovanja glavnih aktera tretiranog historijskog fenomena. Autor je toga bio itekako svjestan, pa je vlastito historiografsko kazivanja smjestio u najiri kontekst politiko-nacionalnih odnosa u Kraljevini Jugoslaviji. Hasanbegovieva knjiga jasno pokazuje da je glavni motivacijski faktor JMO bila njena tenja da opstane kao jedinstvena politika stranka te da na temelju ekskluzivnog politikog predstavnitva bosansko-hercegovakih muslimana igra odreenu ulogu u politikim tokovima meuratne Jugoslavije. Nije tu bilo neke posebne brige za narod, niti se to moglo oekivati u zaostalom i podijeljenom drutvu, u vremenu u kojem caruju siromatvo, nepismenost, tuberkuloza i kapljica. No svejedno se ne moe osporiti injenica da je djelovanje JMO pomoglo izgradnji bonjakog politikog identiteta te da je ova stranka u svoje vrijeme bila najvea organizirana drutvena prepreka irenju srpskog i hrvatskog imena meu Bonjacima, rekao je Adnan Jahi. Dr. sc. Amir Kari je rekao da Hasanbegovieva studija sadri sve elemente historiografsko-naunog djela, to podrazumijeva prouavanje i kritiko ispitivanje izvora, utvrivanje i sreivanje injenica, te objanjavanje injenica njihovim uzronim vezama. Naglasio je da je Hasanbegovi svojim dosadanjim nauno-istraivakim radom stekao atribut jednog od najznaajnijih historiara svoje generacije ovoga podneblja. U ovom djelu, napisanom na 880 strana, koritena je nepublicirana graa iz 35 fondova i zbirki koji se nalaze u 10 arhiva, 39 bibliografskih jedinica publicirane grae i slubenih publikacija, 47 bibliografskih jedinica periodike, te 121 knjiga i broura. Posebnu dra ovome djelu daje obilje fotografija uzetih iz arhiva ili privatnih albuma potomaka sudionika onovremenih deavanja, te niz preuzetih karikatura iz jugoslavenskih listova meuratnog razdoblja, koje svojim jezikom kazuju kako je javnost percipirala politika deavanja i ulogu JMO i njenog predsjednika dr. Mehmeda Spahe, rekao je Kari. Naglasio je da historija JMO izmeu dva svjetska rata praktino znai politiku historiju Bonjaka u tom periodu jer je bila involvirana u sve drutvene procese kod Bonjaka. Bila je vie od politike organizacije, kroz JMO su se prelamala gotovo sva vanija deavanja u drutvenom ivotu bonjakog naroda tog razdoblja. q Ismet ISAKOVI

72

PREPORODOV JOURNAL 150/151

DIJALOG CIVILIZACIJA

GODINJI IZVJETAJ EUROPSKE MREE PROTIV RASIZMA (ENAR)

Rasizam i islamofobija u Europi

U oujku 2013. godine Europska mrea protiv rasizma (European Network Against Racism - ENAR) objavila je izvjetaj o zapaanjima o pojavama rasizma i drugih oblika diskriminacije u 26 zemalja Europe od oujka 2011. do oujka 2012. godine. Pojave rasne i vjerske diskriminacije ozbiljno utjeu na mnogobrojne ivote i sigurnost etnikih i vjerskih manjinskih grupacija, a to se najee zbiva u podrujima obrazovanja, zapoljavanja, stanovanja, pristupa uslugama, policijskog i tretmana od strane politikih i pravosudnih institucija. Ovogodinji izvjetaj usredotoen je na pojavu islamofobije kao predrasude, straha i mrnje prema islamu, muslimanima i islamskoj kulturi. Izvjetaj donosi neposredna iskustva muslimana u Europi, heterogene populacije, porijeklom iz razliitih etnikih i nacionalnih grupa i iz razliitih socio-ekonomskih slojeva s razliitom povijeu migracija. Opi je zakljuak izvjetaja da su rasizam i rasne predrasude duboko ukorijenjene u europskim drutvima te da strukturalna i institucionalizirana rasna diskriminacija onemoguavaju esto rtvama pristup pravosuu i pravnim lijekovima. Redovito su zabiljeeni prigovori na nedostatak informacija i savjeta o antidiskriminacijskim propisima. Legislativa se smatra snanim generatorom promjene, no zabiljeeni su brojni primjeri nedovoljnog poznavanja i razumijevanja propisa od strane institucija, odnosno onih koji imaju zadatak primjenjivati propise u svome radu. U pogledu zakonodavne i institucionalne borbe protiv diskriminacije, rasizma i islamofobije, svega je nekoliko primjera donoenja odgovarajuih propisa te je zamijeen ozbiljan pad donoenja antidiskriminacijskih politika i poticanja javnih akcija suzbijanja diskriminacije, rasizma i ksenofobije. Osim toga, trendom se smatra i deprioritizacija politika integracije i ravnopravnosti. Primarno, razlozi tomu lee u ekonomskoj krizi i primarnom fokusu na ublaavanje negativnih posljedica krize. Ekonomska kriza dovela je do smanjivanja proraunskih izdvajanja za javne usluge i rad na suzbijanju diskriminacije. Ove pojave govore o manjinskim skupinama kao rtvenoj janjadi koja prva i najtee osjeaju posljedice krize, a upravo bi suprotno bio indikator otvorenog, ukljuivog i drutva nesklonog podjelama ove vrste. Politika i ekonomska situacija utjecala je na brojne drutvene nemire, osobito u nekim zemljama poput Grke i panjolske. Osobito je zabrinjavajue snaenje neonacizma i rasistikog nasilja u nekim zemljama. Mnoge zemlje biljee iroku prisutnost diskriminatornog javnog diskursa voenog od strane medija i politiara, a organizacije civilnoga drutva izvjetavaju o nedostatku odgovornosti politikog leadershipa da se uhvati u kotac s borbom protiv rasizma i za vrijednosti politikog dijaloga i uope kulture dijaloga i potivanja ljudskih prava.

Muslimani u Europi
Izvjetaji iz 26 europskih zemalja opisuju muslimansku populaciju heterogenom i etniki raznovrsnom. Klasini oblici etnikih zajednica nisu tipini za muslimane, pa tako eka Republika ima etniki raznovrsnu, iako malu zajednicu muslimana. Litva primjerice izvjetava o sedam muslimanskih zajednica. O heterogenosti muslimanskih zajednica piu i panjolska, Finska, Njemaka i Italija.

Muslimani pripadaju i razliitim socioekonomskim slojevima. Kao primjer navodi se Velika Britanija s izrazito velikom populacijom muslimana iz Pakistana i Bangladea koji ive u siromatvu. S druge strane, slovaki muslimani su esto zaposleni u javnim slubama nakon zavretka visokokolskih obrazovnih programa ili se radi o ekonomskim migrantima koji vode relativno unosne privatne poslove. U onim zemljama u kojima postoji dua kulturalna i vjerska tradicija islamskih praksi, integracija je muslimana kvalitetnija, no u veini europskih zemalja postoji strah da muslimani nee prihvatiti lokalne obiaje stoga je na snazi integracijska politika asimilacije. Asimilacijski model proces je adaptacije u kojem imigrant ili itava skupina preuzme obiaje, norme, vrijednosti i socijalne osobine drutva u koje je doao, tako da je potpuno kulturno apsorbiran u dominantno veinsko drutvo. Ovaj je proces jednosmjeran, a najvei je teret na imigrantima, dok je uloga drave da omogui adekvatan mehanizam i potporu za uinkovito i hitno usvajanje, odnosno preuzimanje dominantne kulture. Takoer, kulturna asimilacija, kao i vanjska akulturacija, ne znae da e drava poduzeti mjere kako bi se imigranti i strukturno asimilirali, odnosno da e imati jednaku ansu sudjelovati u donoenju odluka ili biti prihvaeni u institucije dominantne grupe. Ovaj model ne poznaje kulturne razliitosti.

Islamofobija
Paneuropsko istraivanje upozorava na veliku rasprostranjenost islamofobije u mnogim europskim dravama. Osim toga, potvruje da su predrasude prema muslimanima znaajno rairenije nego prema drugim manjinskim skupinama koje obitavaju u Euro-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

73

DIJALOG CIVILIZACIJA
pi. Islamofobija poprima razliite oblike, a uglavnom se radi o prosvjedima protiv izgradnje damija, unitavanju islamskih graevina i nasilju prema muslimanima u obliku govora mrnje i zloina iz mrnje. Otpor izgradnji damija postoji u mnogim europskim zemljama. Austrija, primjerice, ima detaljizirane propise o visini graevina kako bi se sprijeila izgradnja damija. Na Islandu se na izgradnju damija gleda kao na teroristiku prijetnju. Prema Meunarodnom izvjetaju o vjerskim slobodama iz 2011. godine, u Grkoj su zabiljeeni opetovani napadi na medlise i damije u Ateni. Slovakoj, Austriji i panjolskoj prijavljeni su politiari s rasistikim izjavama. Nedavno su u Finskoj lanovi politike stranke True Finns osueni zbog govora mrnje. Tajnik talijanske Lega Nord i bivi ministar unutarnjih poslova Maroni priznao je koritenje rasistikih ideja i odluka u politikoj areni. U Barceloni se trenutno istrauju incidenti govora mrnje putem letaka i Facebooka prema imigrantima Rumunjima, Romima, muslimanima i Marokancima. Austrijski su desni politiari redoviti nositelji govora mrnje. 2011. godine, predsjedavajui Slobodarske strane iz Styrie optuen je za govor mrnje i vjersku diskriminaciju nakon to je stranka

Vjerskoj su diskriminaciji zbog eurocentrine politizacije noenja pokrivala za glavu, posebno izloene muslimanske ene i djevojice, a u nekim je zemljama na snazi i zabrana noenja pokrivala u javnosti. Francuski je ministar obrazovanja Luc Chatel zabranio pokrivenim majkama pratnju vlastite djece na kolske ekskurzije. Nakon francuskog donoenja zakona o zabrani pokrivala, tema je postala aktualna i u panjolskoj i Italiji, u kojoj je ak donesena uredba o zabrani noenja marame uz popratno objanjenje u kojemu se iznosi da je noenje marame opresija ena. U Nizozemskoj su neki poslodavci zabranili noenje marame na radnome mjestu opravdavajui zabranu ravnopravnou ena i standardima ljudskih prava. Nizozemska stranka za slobodu, ija popularnost raste, zagovara anti islamske politike te je uputila prijedlog Parlamentu o zabrani noenja marama. U Poljskoj su ene koje nose hidab uglavnom odbijane s poslova koji zahtijevaju komunikaciju s klijentima ili se od njih zahtijeva da skinu hidab. U panjolskoj se pokrivenim muslimankama najee nude poslovi koji ne zahtijevaju direktan kontakt s klijentima. Izvjetaj navodi i primjere diskriminacije muslimana od strane politiara i politikih stranaka. Povjerenik za ljudska prava Vijea Europe u lipnju je 2012. godine izvijestio o politikim strankama odreenih zemalja koje koriste antiislamsku retoriku u politikim izbornim kampanjama. Politiari su prema izvjetajima 26 zemalja esto izravni nositelji govora mrnje, a prostor sve veeg iskazivanja i raspirivanja govora mrnje su drutvene mree i mediji. Govor mrnje esto se via i dalje na sportskim terenima, osobito prilikom nogometnih utakmica. Mnoge su zemlje usvojile propise kojima zabranjuju i sankcioniraju govor mrnje, a u nekim su sluajevima ti propisi manjkavi ili ih uope nema. U Finskoj, Irskoj, Italiji,

objavila virtualnu igricu na svojoj web stranici kojom se moglo sprijeiti izgradnja minareta i damija. Nije osuen ni na kakvu kazna to jasno ukazuje na tekou procesuiranja i kanjavanja govora mrnje osobito ako se radi o javnim linostima, odnosno politiarima. Muslimani su u Sofiji, u Bugarskoj, bili rtve napada lanova stranke Ataka koja je kontinuirano poticala mrnju, diskriminaciju i nasilje na vjerskim osnovama. Prosvjednici su bacali jaja i kamenje na damiju i vjernike od kojih je pet bilo ozlijeeno. Za napad nitko nije osuen. U mnogim se zemljama poeo koristiti termin eurorabia opisujui rastui priljev arapskih imigranata i s tim u vezi promjenu europskog identiteta eksponencijalnim demografskim rastom arapske populacije. Neminovne su bile i reakcije talijanske Lege Nord i njihova lana, istovremeno i zastupnika Europskog parlamenta Maria Borghezia, koji je predloio naplatu poreza muslimanima koji imaju vie djece kako bi se sprijeilo islamsko prodiranje u Europu. Tijekom lokalne izborne kampanje u panjolskoj, porasla je potpora strankama desnice Plataforma per Catalunya (PxC), Espaa 2000 i Democracia Nacional, osobito u podrujima visoke nezaposlenosti i visoke muslimanske populacije. Bivi je lan stranke PxC osuen zbog poticanja mrnje prema muslimanima tijekom katalonske izborne kampanje. Rastu islamofobije doprinijeli su mediji i drutvene mree. Prema nizozemskom Centru za izvjetavanje o diskriminaciji na internetu, veina diskriminatornih izjava na internetu i u medijima, bile su islamofobne. 51% prigovora u Belgiji vezanih za diskriminaciju muslimana bile su objavljene u medijima. Izvjetaj upozorava na tendenciju medija generaliziranju islama temeljem pojedinanih sluajeva, a pozitivni su medijski prikazi muslimana rijetko zabiljeeni.

74

PREPORODOV JOURNAL 150/151

DIJALOG CIVILIZACIJA
Prijavljeni su ispadi rasizma i islamofobije na nogometnim utakmicama, a kao primjer izdvojeni su rasistiki povici, pjesme navijaa i ksenofobni incidenti na nogometnim stadionima u Hrvatskoj i Poljskoj. Istraena su 22 sluaja rasizma na nogometnim stadionima u 2011. godini. Igrai crne boje koe nazivani su majmunima, nigerima, gorilama... Navijai su nerijetko povikivali antisemitske poruke i izlagali transparente s rasistikim porukama. U velikoj Britaniji zabiljeena su i dva sluaja rasistikog govora od strane nogometnih igraa. Luis Suarez, nogometa Liverpoola kanjen je zabranom igranja 8 utakmica i plaanjem kazne od 40.000 funti radi vrijeanja igraa Manchester Uniteda. Neki su igrai i sportski komentatori bili vrijeani putem Twittera za to su poinitelji bili osueni na kaznu. Govor mrnje se jo uvijek ne shvaa dovoljno ozbiljno i prijetee. U Estoniji se, primjerice, govor mrnje putem blogova ne smatra ozbiljnim zloinom, ve neprihvatljivim ponaanjem. Vijee za ljudska prava Ujedinjenih naroda stoga je Estoniji uputilo preporuku da unaprijedi svoje zakonodavstvo. Irska, primjerice, ima razvijene zakonodavne propise kanjavanja govora mrnje no unato tome nema kvalitetne mehanizme obrauna s govorom mrnje, osobito govora mrnje na internetu. Zato danas irske organizacije civilnoga drutva i irski ENAR pozivaju Vladu da regulira kanjavanje govora mrnje na internetu. Mjere borbe protiv terorizma razlikuju se od drave do drave, u nekima je borba protiv terorizma visoko definirani prioritet koji je povezan s visokom stopom ksenofobije i islamofobije u drutvu. Protuteroristike mjere esto postavljaju pitanja vezana uz potivanje odnosno krenje ljudskih prava, osobito jer su one uglavnom usmjerene prema muslimanima i migrantskim zajednicama. Njemaka se politika usredotoila na islamsku radikalizaciju, finska na islamske ekstremistike grupe, a estonske i litavske sigurnosne politike sve se vie bave islamskim zajednicama i identifikacijom radikalizacije. Zabrinutost eksplozijom sigurnosnih antiislamskih politika iskazala je Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (European Commission against Racism and Intolerance ECRI) osobito u Italiji, a Europski sud za ljudska prava potvrdio je viestruko krenje lanka 3. Europske konvencije o ljudskim pravima (zabrana muenja i neovjenog postupanja). Nevladine su organizacije opetovano reagirale na praksu policije i institucija Ujedinjenog Kraljevstva koje imaju pravo bez razumne sumnje zaustaviti i pretraiti bilo koga na ulicama, u lukama i na aerodromima, a najee se u praksi radi o onima koji izgledaju kao muslimani. Mnoge su zemlje usvojile Direktivu 2009/50/EC, tzv. direktivu plave karte, koja je omoguila visoko kvalificiranim migrantima ulazak, kretanje, rad i ivot na teritoriju Europske unije. Veina je zemalja usvojila integracijske politike i strategije, meutim, prema izvjetajima organizacija za ljudska prava i prava migranata, dravama nedostaje politike odgovornosti i kapaciteta za kvalitetno upravljanje migracijama, za razvoj standarda multietninosti i ljudskih prava kao i punog pristupa migranata svim podrujima ivota.

Stanje u Hrvatskoj
Poloaj migranata u hrvatskom je drutvu jednako osjetljiv kao i u drugim europskim zemljama, a osobito je teak poloaj izbjeglica uglavnom pristiglih 90-ih godina iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, zatim azilanata, osoba sa supsidijarnom zatitom i traitelja/ica azila od kojih su brojni muslimani iz srednje i june Azije te drugih migranata, uglavnom radnih migranata iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Albanije. Jo uvijek se smatra da slabiji poloaj u drutvu i dalje imaju Srbi, Bonjaci i Romi (od kojih su brojni muslimani) unato statusu nacionalnih manjina zatienih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Ove su ranjive skupine u veem riziku od socijalne iskljuenosti, a i sami pokazatelji nezaposlenosti govore o dubljoj disproporcionalnoj nezaposlenosti manjinskog u odnosu na veinsko (nezaposleno) stanovnitvo. Osim visoke nezaposlenosti openito, pokazatelji govore o ozbiljnoj podzastupljenosti zaposlenih pripadnika/ica nacionalnih manjina u javnoj upravi. Jo uvijek iznimno teko, srpski povratnici u Hrvatsku, ostvaruju pravo na rjeavanje njihovog stambenog pitanja i vlasnitva nekretnina i gospodarskih objekata, ponajvie zbog loih zakonskih rjeenja, inertnosti institucija i ope klime u veini zajednica koje grade plodno tlo za diskriminaciju. Diskriminacija na tritu rada i podruju stambenog zbrinjavanja i stanovanja nije izuzetak. Diskriminatorne prakse prema manjinskim grupacijama, osobito prema Srbima i Romima, zamijeene su u nekim osnovnim kolama u kojima postoje odvojeni razredi za srpsku i romsku djecu. Taj se postupak naziva segregacijom koja se kao pojava osuuje u meunarodnim i domaim pravnim mehanizmima zatite ljudskih prava. Istraujui zdravstvene uvjete i pristup zdravstvenim uslugama, pripadnici srpske i romske nacionalne manjine iskazali su neugodna iskustva. Pristup raznim uslugama i dobrima, osobito je ogranien Romima jer najee ne posjeduju hrvatsko dravljanstvo i nemaju reguliran status. U podruju politike participacije, kritinim se pitanjem smatra izborni sustav, odnosno sustav glasovanja nacionalnih manjina na parlamentarnim izborima zbog ukidanja dvostrukog prava glasa i nunosti optiranja izmeu manjinske i veinske liste. Direktna i indirektna diskriminacija prema M(m)uslimanima bila je uglavnom prisutnija u devedesetim godinama. Prema ovom izvjetaju, M(m)uslimani tek povremeno doivljavaju diskriminaciju, a potrebne zakonske mjere za zatitu vjerskih sloboda i prava nacionalnih manjina, uglavnom su na snazi. Prema iskazima sugovornika iz ire islamske zajednice u Hrvatskoj, islamofobija nije rairena u Hrvatskoj kao i u drugim europskim zemljama, iako su zabiljeeni mnogi individualni incidentni diskriminacije. Nakon Srba, Bonjaci ine drugu najveu nacionalnu manjinu u Hrvatskoj i to 0,73%, odnosno 31.479 u odnosu na 2001. kada ih je bilo 0,47% ili 20.755. Muslimani pak ine 1.47% stanovnitva prema vjeri, odnosno ima ih 62.977, u odnosu na 2001. sa 1.28%, odnosno 56.777 muslimanskih vjernika/ica. Emina BUINKI

Migranti na udaru predrasuda

ENAR-ov je izvjetaj istaknuo diskriminaciju i rasizam drugih zajednica kao to su migranti, Romi, osobe afrikog porijekla i idovi, i to u svim podrujima ivota. Javna je percepcija etnikih manjina i migranata u veini zemalja i dalje negativna. Najee ove grupe nose etikete kradljivaca poslova spremnih na rad za nie nadnice i korisnika socijalne pomoi i drugih beneficija. Imigranti su posljednjih mjeseci pod lupom, osobito zbog kretanja prouzrokovanih Arapskim proljeem. Najvie smo reakcija prema imigrantima mogli zamijetiti u Italiji, Grkoj i na Malti. Neke su zemlje poput Italije, Francuske i Danske zatvorile svoje granice elei sprijeiti dolazak arapskih i afrikih izbjeglica na svoj teritorij. Najee je prisutna javna osuda i negativan stav prema nezakonitim migrantima koji se smatraju kroninim problemom europske sigurnosti. Veina je zemalja kriminalizirala i osnaila politike zatvaranja, odnosno detencije migranata, to je protivno standardima zatite ljudskih prava i nastojanjima brojnih organizacija koja se zalau za temeljna ljudska prava i slobode imigranata.

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

75

prie iz bosne

10 GODINA OD SMRTI GENERALA MEHMEDA ALAGIA

Nepravda ubila slavnog generala

Ne ubija samo metak, geler granate ili neko hladno oruje. Za rtvu je puno tea metoda ubijanja nepravdom. Upravo ta gospoa nepravda je bila sevep smrti, prije 10 godina, slavnog generala bosanske vojske Mehmeda Alagia u 56. godini ivota. Fikret uski, najmlai general Armije Republike BiH, ratni komandant 17. Krajike viteke brigade, godinama je bio najblii saradnik generala Alagia. uski ni danas ne moe da se pomiri da Alagia nema. Sa ponosom mogu rei da sam mu jedno vrijeme bio i komandant, a poslije i prvi saradnik. Bio je naruenog zdravlja i prije rata u bivoj JNA. Zbog bolesti srca bio je pred penzionisanjem. Meutim, on se nije obzirao na tu bolest i dalje je, da tako kaem, gazio troei sebe. Mislim da je njegova odluka da pomogne obnovi Sanskog Mosta i povratak Bonjaka bila vizija i misija, koju je sam sebi postavio, ubrzala smrt. Doivio je mnoge rune situacije od svojih saradnika, svojih kolega. Ubio ga je njegov Sanski Most, koji je oslobodio, kae general uski. Zna se da je Alagi dugo bio izloen najveoj hajki koju su protiv njega poveli prvi ljudi Sanskog Mosta, jedan lokalni hoda i jedan kontroverzni politiar sumnjive ratne prolosti. Dok je bio naelnik opine Sanski Most, Alagi je obnovio potpuno porueni grad i spaljena sela i u opinu Sanski Most vratio 70.000 ljudi iz 70 razliitih mjesta. U Sanskom Mostu i svim selima opine, na obnovi aktivirao je i mobilizirao itav narod. Pokrenuo je proizvodnju, zanatstvo, trgovinu, popravku i gradnju puteva. Povezao je i solidarizirao Bonjake u zemlji i inozemstvu. Islamskoj zajednici u Sanskom Mostu je ustupio veliku zgradu ipada i ubiranje placarine sa obje pijace. Obnovio je opinu Sanski Most za tri godine vie nego to bi je neko obnovio za 30 godina. na mom mjestu, a ja mogu na tvom. Alagi postaje komandant Operativne grupe Bosanska krajina, a uskoro i komandant Treeg korpusa Armije Republike BiH. Logistika u Treem korpusu je bila katastrofalna. Nekad se deavalo da oni imaju 300 tona brana, a moja vojska gladna. To je bio najpogubniji vid diskriminacije. Moja deviza je bila: ako umiremo onda emo umirati zajedno, svjedoio je general. U ljeto 1993. godine dio njegovih jedinica igra presudnu uloGeneral Mehemed Alagi gu u zaustavljanju srpske opera(1947.-2003.) cije Lukavac 93 na Igmanu, kada je prijetila opasnost da Sarajevo padne u dupli opsadni prsten. Na dunosti komandanta Treeg korpusa Armije RBiH ostaje kratko jer na njegovu incijativu dolazi do formiranja Sedmog korpusa Armije RBiH, kada dobija i in generala. Sedmi korpus, sada se to moe rei, napravljen je od nade. Slijedilo je zajedno sa HVOom u operaciji Cincar oslobaanja Kupresa 3. novembra 1994. godine. Nakon oslobaanja Kupresa, general Alagi u intervjuu Ljiljanu, 9. novembra 1994. godine, obratio se Krajinicima u dijaspori: Svoje Krajinike i ostale Bonjake pozivam da dou u Bosnu, u Sedmi korpus, uzmu puku u ruke i ukljue se u borbu. Voz za Bosansku krajinu je krenuo. Pourite dok jo imate mjesta, nee valjati ako nestane karata!

Voz za Bosansku krajinu je krenuo!

Pria o slavnom generalovom ivotnom putu je fascinantna. Mehmed Alagi roen je u selu Fajtovci kod Sanskog Mosta 8. jula 1947. godine od majke Fermane Ceri i oca Rede. Nakon zavravanja Vojne akademije, odlazi u Rumu za komandanta oklopnog bataljona i komandanta kasarne. Posljednu prekomandu dobio je u Zrenjanin, a 27. februara 1991. godine vraa se u Banja Luku i vie se nikad ne vraa u JNA. U Banjoj Luci je uhapen u avgustu 1992. godine i prebaen u zatvor u Sanski Most. Puten je iz zatvora na intervenciju generala Milana Uzelca, i uz pomo Jordanskog bataljona UN-a preko Bosanske Gradike prebaen u Zagreb, gdje se javio dobrovoljno da ide u Bosnu kao borac. Prvobitno je bilo planirano da ode u Oraje. Odluuje da se sam prebaci u Bosnu. Do Alagia su mediji doli tek nakon velikih uspjeha, do tada najveih u Bosni i Hercegovini. U Travnik dolazi 13. januara 1993. gdje se javlja u kasarnu. Odlazi u Visoko, gdje upoznaje Fikreta uskia, Sakiba Mahmuljina i Envera Hadihasanovia. Tu stupa u redove 17. Krajike brigade Armije RBiH. General je dugo prepriavao anegdotu, kad je u Visokom postrojio Trei bataljon 17. Krajike i kad mu je vojnik iz stroja dobacio: ta hoete vi komunjare? Hoete fotelje! Tada je general pozvao vojnika da stane na njegovo komandno mjesto, a on je stao na njegovo u stroju i rekao mu da preuzme komandu. Zbunjeni vojnik je gledao, a vojska se poela grohotom smijati i traiti da pone komandovati. Onda je Alagi rekao: Vidi! Ti ne moe biti

Operacija Domet 1 oslobaanje Vlaia

U ljeto 1994. godine predsjednik Predsjednitva RBiH Alija Izetbegovi je gledajui kotu Opaljenik na Vlaiu pitao generala Alagia: Mehmede, moemo li mi ovo osloboditi? Ili emo uzeti ili nas nee biti!, odgovorio je general predsjedniku Izetbegoviu. Kako Mehmede?, pitao je predsjednik. Za ovo to je ispred nas, ja ve radim pripreme, kopam zemunice, sijeem balvane, a da bismo sve savladali, moramo saekati snijeg, samouvjereno je kazao general. Neki iz travnikog rukovodstva su ga optuivali da nemilice sijee ume. Borci Sedmog korpusa u sadjejstvu sa pridodatim jedinicama Treeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u velianstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najvii vrh Vlaia, radio-relejno vorite na Opaljeniku visoku 1.933 metra, 23. marta 1995. godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva. Bila je to jedna od najpoznatijih i najznaajnijih pobjeda Armije Republike BiH, koja se i danas prouava na vojnim akademijama u svijetu. Operacija Vlai je bosanskom ovjeku i borcu Armije Republike BiH vratila pobjedniki mentalitet. Vie od 200 etnika zauvijek je ostalo na Vlaiu, gdje je prije izvjesnog vremena Radovan Karadi govorio o toj svetoj srpskoj planini i njenoj neosvojivosti. Ako je zloinac Karadi govorio da je Vlai kapa srpske zemlje, mi danas s punim pravom moemo

76

PREPORODOV JOURNAL 150/151

prie iz bosne
rei da smo mu skinuli tu kapu. Sa Vlaia, sada krova slobodnih teritorija, idemo prema Krajini, sijede brade, sa velikim podonjacima od nespavanja, ispod velike pobjednike zastave sa ljiljanima na Vlaiu, izjavio je general Alagi. Nakon blistave operacije Vlai razgovarao sam s generalom Alagiem o kandidaturi za mjesto naelnika Generaltaba Armije RBiH. Kada sam mu to spomenuo, rekao mi je: Mene to ne interesuje. Svakom bi vojniku imponiralo da dobije takvo mjesto, ali meni ne. To bi znailo da se moram odvojiti od mojih Krajinika, a Mehmed Alagi ne bi nikada bio Mehmed Alagi bez Krajinika!, ispriao je general Abdulah Kajevi. nici su zanoili svoju prvu ratnu no u blizini opljakanih i spaljenih domova i, tada jo uvijek skrivenih, masovnih grobnica svojih oeva, brae, sinova, roaka, komija... Iako je put od Travnika do Bosanskog Petrovca trajao prilino dugo, rijetko ko je tu no oka sklopio. Borci su nestrpljivo ekali izlazak Sunca da vide Krajinu svojim oima. Klanjali su sabah namaz na Petrovakoj poljani, pa se postrojili pred legendarnim generalom Dudakoviem, koji im je poelio dobrodolicu kuama i onda su borci iz Bosanskog Petrovca i Kljua krenuli u obilzak svojih domova i imanja. Zahvaljujui uvoenju Sedmog korpusa Armije RBiH u borbu 23. septembra, odbranjeni su Klju i desna obala Sane jer je Vojska Republike Srpske krenula u estoku kontraofanzivu. General Mehmed Alagi je bitku za odbranu Kljua nazvao svojim najteim danom u ratu. Nakon uspjene odbrane Kljua, uslijedio je nastavak operacije Sana 95 u kojoj je 10. oktobra 1995. godine osloboen Sanski Most. inilo se da e u nezaustavljivom pohodu pripadnika Petog i Sedmog korpusa Armije RBiH u sadjejstvu sa pridodatim jedinicama Armije RBiH, u narednim danima Vojska RS bijelu zastavu podii iznad Bosanskog Novog, Prijedora i Banja Luke. Hotel Sanus u tek osloboenom Sanskom Mostu, 14. oktobra 1995.: za hastalom sjede generali Atif Dudakovi, Mehmed Alagi i Vahid Karaveli. Atmosfera je napeta. Amerikanci su naredili da se zaustavi operacija oslobaanja zemlje. Plan da se oslobodi Banja Luka je apsolutno postojao. ak mi je general Alagi, na poetku manevra 17. Viteke krajike u Krajinu rekao: Ne propusti historijski trenutak ulaska naih jedinica u Banja Luku! Meutim, bitka za Banja Luku, bitka svih bitaka, eto, nije se desila, svjedoi ratni izvjeta efko Hodi.

Povratak Krajinika u Bosansku krajinu

Umjesto demoralizacije nakon genocida u Srebrenici, Armija RBiH je doivjela svoju oslobodilaku ekspanziju. A sve je krenulo 6. avgusta 1995. godine oko 15 sati, historijskim spojem Armije RBiH i Hrvatske vojske na mostu na rijeci Korani u Trakoj Rateli, kad je uz pomo hrvatske vojne oslobaajue operacije Oluja razbijena opsada Bihakog okruga, koja je trajala punih 1.201 dan. Ulazak jedinica Sedmog korpusa Armije RBiH u Donji Vakuf, 13. septembra 1995. godine, general Alagi je najavio direktno u Dnevniku TV BiH u razgovoru sa Senadom Hadifejzoviem. Tada je general Alagi pozvao srpske vojnike da izbace bijele zastave i da se predaju Armiji RBiH i da na njih nee biti pucano, a da srpski civili ostanu u kuama da im on garantuje bezbjednost svojom vojnikom au. Jedinice Petog korpusa Armije RBiH 15. septembra oslobaaju Bosanski Petrovac, 16. septembra Klju, a narednog dana i Bosansku Krupu. Nakon to su asno branei Bosnu ginuli i krvarili od Gorada, Grepka, Igmana, Sarajeva, Jajca, Visokog, okolice Ilijaa, Travnika, Viteza, Bugojna, Vlaia, Kupresa i Donjeg Vakufa, Alagievi ratnici su shvatili da je vrijeme da se vrate kuama u Krajinu. U Travniku rijetko ko je propustio priliku da isprati svoje heroje iz Krajine. Na ispraaj 17. Krajike na njenom povratku u Bosansku krajinu, dole su sve krajike izbjeglice i itav Travnik. No prije, Krajinici su proslavili svoj povratak zajedno sa domaim travnikim prijateljima. Neki su iscijepali i svoje izbjeglike kartone. I najtei invalidi su uzeli puke ne elivi propustiti priliku povratka u Krajinu i ukrcali se u autobus.

Neka me pamte samo po imenu i prezimenu!

Nije problem naelnik Alagi, nego general Alagi, kazao je krajem jula 1999. godine rahmetli general komentirajui odluku Carlosa Westendropa, tadanjeg visokog predstavnika meunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, kojom je smijenjen sa mjesta naelnika opine Sanski Most. Biva prvo optuen od svojih prvih saradnika za nesavjestan rad, a onda i za pronevjeru novca. Morao je odstupiti sa dunosti i sud ga u Bihau optuuje na etiri godine zatvora. Umrijet u zbog ove arape na glavi i lisica na rukama, neu zbog hake optunice, rekao je tog 2. avgusta 2001. godine rahmetli general Mehmed Alagi, nakon to su ga uhapsili specijalci Federalnog MUP-a, doveli u Sarajevo, odakle je deportovan u Haag. Apsurd za apsurdom, ovjek koji se borio za pravdu, vodio oslobodilaki rat i oslobodio pola Bosne, ukljuujui i rodnu Sanu, predvodio borce kojima su u Prijedoru i okolici ubijeni skoro svi lanovi porodice, optuen je za komandnu odgovornost za ratne zloine u Srednjoj Bosni. Nakon to je puten iz Haaga, da se brani sa slobode, Carli del Ponte poruio je: Gospoo, ovdje me vie nikada neete vidjeti! Pred smrt, razoaran i ostavljen od svih, cinino, u svom stilu, na pitanje novinara po emu bi elio da ga pamte, general je odgovorio: Neka me pamte samo po imenu i prezimenu! Samo sedam dana prije smrti generala Mehmeda Alagia, novine su postavljale pitanje zato ne ide na izdravanje zatvorske kazne, traei odgovornost od sudije, sedam dana prije tuioci su pripremali novu optunicu protiv njega. I onda je general umro od muke i tuge. Sedam dana kasnije u Bosni su osvanuli naslovi u tim istim novinama: Odlazak krajike legende, Krajina je plakala za svojom legendom, Otiao je legenedarni komandant... Ukopan je u mezarju Fajtovake damije, koja danas nosi ime po njemu. Na denazu Mehmedu Alagiu dolo je vie od 30.000 ljudi iz cijele Bosne. Doli su i oni koji su bili protiv njega. Da se uvjere da nije iv i da odahnu. q Avdo HUSEINOVI

Alija Izetbegovi i general Mehmed Alagi U historijskom manevru iz Srednje Bosne preko Bugojna, Kupresa, Livna i Bosanskog Grahova, i pored odreenih problema sa komandom HVO-a, u 10-ak kilometara dugoj koloni vozila, u pola jedan iza ponoi, 20. septembra 1995. godine, u Bosanski Petrovac stigla je 17. Viteka krajika brigada predvoena Fikretom uskiem i Sakibom Foriem i tako je dolo do dugo oekivanog spoja Petog i Sedmog korpusa Armije R BiH. Postavljeni su atori i Kraji-

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

77

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XIII)

Arabija prije Muhammeda, a.s. (III)

() U jednom takvom kaotinom okruenju i ozraju u kojem je ovjek potpuno zanemario svoga Stvoritelja, izgubio mo razlikovanja dobra od zla, koristi od tete, gdje je vladalo pravilo jaeg i beskrajne krvne osvete, gdje se odreene kategorije ljudi poput ena i robova i nisu smatrale ljudima, pojavilo se Svjetlo Allahove milosti. Kuran o Muhammedu, a.s., govori kao o poslaniku koji e oistiti i na pravi put izvesti svoj narod, ali i cijelo ovjeanstvo. Kuran o Muhammedu, a.s., govori kao obveseljitelju/Al-Beir, opominjatelju/An-Nezir, svjetiljci koja pravi put osvjetljava /AsSirade-l-munir ovjeanstvo je sazrelo da po zadnji puta od svoga Stvoritelja dobije uputu za ivot, smjernice za ostvarenje sree na oba svijeta. Rodio se i poeo iriti islamu Mekki, gradu kojeg su utemeljili Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s.

Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s. graditelji Kabe i utemeljitelji Mekke
Kad god se govori i pie o islamu, Muhammedu, a.s., ili Mekki nezaobilazno se navodi i kazivanje o Ibrahimu, a.s., i njegovom sinu Ismailu, a.s. Ibrahim, a.s., je jedan od najvanijih Allahovih poslanika kojeg muslimani tuju i vole, te ga u svakodnevnoj molitvi blagosiljaju zajedno sa imenom Muhammeda, a.s. Kuran Ibrahima, a.s., naziva Allahov prijatelj Tko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu, inei jo i dobra djela, i koji slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? - A Ibrahima je Allah uzeo za prijatelja. (An-Nisa,125); Ummet Ibrahim je bio primjer estitosti/Ummeten Kaniten, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim, i bio je zahvalan na blagodatima Njegovim; On je njega izabrao i na Pravi put izveo, i Mi smo mu sauvali lijep spomen na ovome svijetu, a na onome svijetu e doista biti meu onima dobrima. Poslije smo tebi (Muhammede) objavili: Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatrao ravnim!" (An-Nahl, 120-123); i pravi musliman: Ibrahim nije bio ni idov niti kranin, ve je bio hanif musliman, i nije bio murik. (Ali Imran, 67), te ga spominje u nekoliko desetaka ajeta. 14. kuranska sura/poglavlje nosi ime po ovome Bojemu poslaniku, neka mu je mir i blagoslov. Ibrahim, a.s., je najvaniji Poslanik za razumijevanje islama nakon Muhammeda, a.s. Kazivanje o Ibrahimu, a.s., Kuran zapoinje opisom njegova mladalakog traganja za istinskom vjerom, isprepletenim i pomijeanim propitivanjem, sumnjama, negiranjem i zbunjenou te napokon otkrivanjem prave istine o postojanju samo Jednoga Boga. Od kako je poeo promatrati svijet svojim mladalakim oima Ibrahima, a.s., je sumnjao da Bog ili posrednik do Boga moe biti neto to je ovjek svojom rukom isklesao. On svome ocu Azeru i narodu kojemu je pripadao prigovara i postavlja logino pitanje kako mogu bogovima smatrati neto to su vlastitim rukama nainili: A Kada Ibrahim ree ocu svome Azeru: Zar kumire smatra bogovima?! Vidim da ste i ti i narod tvoj u pravoj zabludi. (Al-Anam, 74). Meutim, ni sam Ibrahim nee odmah doi do spoznaje. Proao je isti put kao i Muhammed, a.s., za vrijeme boravka u peini Hira, put sumnji i propitivanja. Nakon to je odbio priznati kipove, ljudskom rukom napravljene, za boanstva, Ibrahim, a.s., u potrazi za istinskom vjerom okree se ka prirodnim pojavama i nebeskim

tijelima vjerujui da odgovore o Stvoritelju moe pronai u beskrajnim i nedokuivim nebeskim prostranstvima. I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi vrsto vjerovao. I kad nastupi no, On ugleda zvijezdu i ree: Ovo je Gospodar moj! A poto zae, ree: Ne volim one koji zalaze! A kad ugleda Mjesec kako izlazi, ree: Ovo je Gospodar mojA poto zae, on ree: Ako me Gospodar moj na Pravi put ne uputi, biu, sigurno, jedan od onih koji su zalutali. A kad ugleda Sunce kako se raa, on uzviknu: Ovo je Gospodar moj, ovo je najvee! - A poto zae, on ree: Narode moj, ja nemam nita s tim to vi Njemu druge pridruujete! Ja okreem lice svoje, kao pravi vjernik, prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio, ja nisam od onih koji Njemu druge pridruuju! (AlAnam, 75-79) Ibrahim, a.s., je razmiljanjem i logikim zakljuivanjem uspio pronai svoga Gospodara, ali to ne bijae kip, ljudskom rukom isklesan, niti nebesko tijelo, koje najmanji oblak moe prekriti, niti ita pojavno to vanjsko oko moe vidjeti. Ibrahim, a.s., svoga Gospodara pronae u samome sebi, u svome srcu, umu i svijesti, a to mu potvrdi sve to postoji oko njega, to neumitno ukazuje na Mudrog Stvoritelja. Oito je Ibrahim, a.s., kao mladi uivao veliki ugled u svome narodu im su ga njegovi sugraani poeli uvjeravati u istinitost vjere koju su naslijedili od svojih predaka.1 Plaili su Ibrahima, a.s., da e pasti u nemilost njihovih boanstva u isto vrijeme bojei se njegova uspjeha u propagiranju nove vjere (islama).2 I narod njegov se s njim raspravljao. Zar da se sa mnom raspravljate o Allahu, a On je mene uputio?, ree on. Ja se ne bojim onih koje vi Njemu pridruujete, bie samo ono to Gospodar moj bude htio. Gospodar moj znanjem Svojim obuhvaa sve. Zato se ne urazumite? A kako bih se ja bojao onih koje Njemu pridruujete, kada se vi ne bojite to Allahu druge pridruujete, iako vam On za to nije nikakav dokaz dao? I znate li vi tko e, mi ili vi, biti siguran? Bie sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogobotvom ne mijeaju; oni e biti na Pravome putu. To su dokazi nai koje dadosmo Ibrahimu za

78

PREPORODOV JOURNAL 150/151

ivjeti islam
narod njegov. Mi vie stepene dajemo onima kojima Mi hoemo. Gospodar tvoj je, uistinu, Mudri i Sveznajui. (Al-Anam, 75-83) rao, onda kada mu je Allah carstvo dao? Kad Ibrahim ree: Gospodar moj je Onaj koji ivot i smrt daje - on odgovori: Ja dajem ivot i smrt! (Prema predajama, na kraljev upit tko je njegov Bog, Ibrahim, a.s., je odgovorio da je njegov Bog Onaj koji ivot i smrt daje. Kralj je potom naredio da mu dovedu dvojicu robova pa je jednoga od njih osobno ubio a drugog ostavio da ivi uz komentar da je i on bog koji ivot i smrt daje.) No uslijedio je Ibrahimov, a.s., izazov pred kojim je oholi kralj zautio: "Allah ini da Sunce izlazi sa istoka - ree Ibrahim pa uini ti da grane sa zapada! I nevjernik se zbuni. - A Allah silnicima nee ukazati na Pravi put. (El-Bekara, 258) Iako mladi, Ibrahim, a.s., je ve bio poaen poslanstvom i mudrou, koje je na najbolji nain iskazao u dijalogu s oholim vlastodrcem. Vjera koja tolerira bilo kakav oblik idolatrije, velianja predaka, vlastodraca ili sveenika, kod Boga nita ne vrijedi. Tome nas je nauio Ibrahim/Abraham, a.s., i zato se Muhammedu, a.s., veli u Kuranu da su on i njegovi sljedbenici najblii Ibrahimu, a.s., poslije onih koji su ivjeli u Ibrahimovo, a.s., vrijeme i koji su slijedili njegov primjer: Ibrahimu su od ljudi najblii oni koji su ga slijedili, zatim ovaj vjerovjesnik i vjernici. - A Allah je zatitnik vjernika. (Ali Imran, 68) Iako im je Ibrahim, a.s., na najjednostavniji i najloginiji nain dokazao apsurdnost njihove vjere u kipove, ruei ih, razbijajui i ukazujui da ti kipovi ni sebi ne mogu pomoi, a kamoli ovjeku, oni se nisu eljeli odrei vjere svojih predaka. tovie, Ibrahima, a.s., su osudili na smrt i to rigoroznom kaznom: eljeli su ga spaliti ivoga. Meutim, Allaha, d., reagira i svoga Poslanika, a.s., mudizom (udom) spaava od nevjernikog naroda.

Ibrahim, a.s. ruitelj idola

Ibrahim, a.s., koji je spoznao istinu i kojeg je Allah Uzvieni poastio poslanstvom, prvo je pozvao svoga oca u islam. No njegov otac, pravdajui se da slijedi vjeru svojih predaka, nije elio napustiti visoki drutveni poloaj koji su u to vrijeme zauzimali uvari i klesari kipova.3 Na iskrena sinovljeva pozivanja u islam, ne samo da nije pristao, nego mu je poeo prijetiti i smru ako se ne okani propovijedanja vjere u Jednoga Boga. Uvidjevi da njegov otac i njegov narod ne ele napustiti idolopoklonstvo, Ibrahim, a.s., da bi im dokazao apsurdnost njihove vjere, odluuje unititi njihova boanstva i to ona smjetena u glavnom hramu za koji se, apsurda li, brinuo njegov otac. O tome nam Allah, d.., govori u suri Al-Anbija: Mi smo jo prije Ibrahimu razboritost dali i dobro smo ga poznavali. Kad on ocu svome i narodu svome ree: Kakvi su ovo kumiri kojima se i dan i no klanjate? Oni odgovorie: I nai preci su im se klanjali. I vi ste, a i preci vai su bili u oitoj zabludi - ree. Govori li ti to ozbiljno ili se samo ali? - upitae oni. Ne - ree Gospodar va je Gospodar nebesa i Zemlje, On je njih stvorio, i ja u vam to dokazati. Tako mi Allaha, ja u, im se udaljite, vae kumire udesiti! - I porazbija ih on u komade, osim onog najveeg, da bi se njemu obratili. Tko uradi ovo sa bogovima naim - povikae oni zaista je nasilnik? uli smo jednog momka kako im huli - rekoe ime mu je Ibrahim. Dovedite ga da ga ljudi vide - rekoe da posvjedoe. Jesi li ti uradio ovo s bogovima naim, o Ibrahime? - upitae. To je uinio ovaj najvei od njih, pitajte ih ako umiju govoriti - ree on. I oni se zamislie, pa sami sebi rekoe: Vi ste, zaista, nepravedni! Zatim glave oborie i rekoe: Ta ti zna da ovi ne govore! Pa zato se onda, umjesto Allahu, klanjate onima koji vam ne mogu ni koristiti niti od vas kakvu tetu otkloniti? - upita on. Teko vama i onima kojima se, umjesto Allahu, klanjate! Zato se ne opametite? (Al-Anbija, 51-67) Ne samo da je Ibrahim, a.s., negirao idolopoklonstvo svoga naroda, nego je javno poeo negirati i boanske prerogative tadanjeg kralja (Nimruda) kojeg je vlast toliko opila da se proglasio boanstvom. Oholi kralj, uvi da Ibrahim, a.s., negira njegove boanske moi i boanstva njegovih predaka, poziva ga na dvor i organizira raspravu o Bogu, elei ga poniziti i osramotiti kao to je i faraon elio osramotiti Musaa, a.s., kada mu je organizirao natjecanje sa arobnjacima. O tome nam Allah, d.., na saet nain govori u Kuranu: Zar nisi uo za onoga koji se sa Ibrahimom o njegovu Gospodaru prepi-

Ibrahimova, a.s, mudiza

Spalite ga i bogove vae osvetite, ako hoete ita uiniti! povikae. O vatro, - rekosmo Mi postani hladna, i spas Ibrahimu! I oni mu htjedoe postaviti zamku, ali ih Mi onemoguismo i spasismo i njega i Luta u zemlju koju smo za ljude blagoslovili. (Al-Anbija, 68-71)4 Nakon to su ga pokuali ivoga spaliti i nakon to ga je Allah d.. spasio od nevjernikog naroda, Ibrahim, a.s., ini hidru u Palestinu, blagoslovljenu zemlju. Po nekim predajama prvo je otiao u Egipat, gdje je ostao izvjesno vrijeme, a zatim se odselio u Palestinu u kojoj e se raati i koja e ugostiti najodabranije Boje poslanike, neka im je Allahov mir i blagoslov. (Nastavlja se)
Biljeke
1 Prema povijesnim zapisima, Ibrahim, a.s., je roen na podruju dananjeg Iraka, u gradu Babilonu, prijestolnici nekadanje Babilonije, drave koju su osnovali Sumeriani u 4. stoljeu prije Isaa, a.s. 2 Potpuno identian sluaj dogodio se i sa Muhammedom, a.s. Njega su u mladosti nazivali Al-Amin (povjerljivi, pouzdani) i bio je miljenik sredine, poznat po svome potenju. Meutim, kada je poeo propovijedati vjeru u Jednoga Boga, njegovi su ga sugraani, koji su vjerovali u vie bogova, prvo pokuali u la utjerati i osramotiti, a na kraju i ubiti, kao to su i Ibrahima, a.s., pokuali ubiti njegovi sugraani. 3 esti su primjeri iz povijesti poslanstva koji nam kazuju da su najblii lanovi Poslanikovih porodica odbili povjerovali u poslanstvo. Osim to Ibrahimu, a.s., nije povjerovao njegov otac, isto tako ni Nuhu, a.s., nisu povjerovali sin i ena, Lutova a.s. je ena takoer bila nevjernica, a Muhammedov, a.s., voljeni amida Ebu Talib nije slijedio svoga bratia u vjeri iako ga je pomagao i titio protiv agresivnih sugraana. Ovi primjeri nam govore da Dragi Allah upuuje samo one ljude koji ele uputu, one ljude koji tragaju za smislovima svoga postojanja i bivstvovanja na ovome svijetu. Tko eli spoznati istinu Allah mu to i omoguava, a koliko pak ovjek moe zalutati moe nam kao primjer posluiti upravo Ibrahimov, a.s., otac Azer. 4 U citiranom ajetu spomenut je i Lut/Lot, a.s. Nije rijedak sluaj da je u povijesti poslanstva u isto vrijeme djelovalo nekoliko Poslanika. Osim Ibrahimu, a.s., poslanstvo je darovano i njegovom bratiu Lutu, a.s., koji je povjerovao Ibrahimu, a.s., i slijedio ga te i sam kao Poslanik poslan u dva grada (Sodomu i Gomoru) iji su mukarci inili najogavnije stvari, umjesto sa enama opili su sa mukarcima bili su homoseksualci, to je bilo razlogom strane Boje kazne za te narode. q

Mirza MEI

TRAVANJ/SVIBANJ 2013.

79