Svaki

Paracelsus

lijek

je

otrov,

ovisno

dozi.

Hrana moe imati intereakcije sa lijekovima, a kao rezultat mogu nastati ozbiljne reakcije u organizmu koje ugroavaju zdravlje. Hrana i lijekovi se najeee uzimaju per os (na usta) . U elucu solna kiselina i enzim pepsin poinju razgradnju hrane i veine lijekova . Lijekovi i razgradjena hrana kroz crijevnu sluznicu tankog crijeva se apsorbiraju u krvotok portalne vene (vena portae) i njome stiu u jetru i druge organe. Razgradnja mnogih lijekova odvija se u jetri ili u stanicama drugih organa. U jetri se odvijaju slozeni enzimski procesi, koji izmedju ostalog, razgrauju i lijekove. Nepromijenjeni lijekovi, kao i komponente koje nastaju njihovom razgradnjom, krvnom strujom se transportiraju u razne dijelove tijela. Tako dolaze do oboljelih stanica koje ih trebaju. Lijekovi kao i njihove razgradjene komponente , koje stanice ne iskoriste, odlaze ponovo krvotokom u ostale organe. Ako su te komponente topljive u vodi one se tokom prolaska kroz bubrege izluuju mokraom . Ako su topljive u mastima, u pravilu se izluuju u u, a s njome stignu u stolicu. Bioraspoloivost hrane/lijeka u funkciji su od absorpcije i interakcija tokom prvog metabolikog prolazka kroz organizam (First-pass metabolism). Pri tome lijekovi i hrana mogu uzrokovati vie oblika medjusobnih interakcija. Mogue su tri osnovne forme interakcija : aditivne sinergistike i antagonistike. Lijeniku ili farmaceutu uglavnom se postavlja pitanje kad uzeti lijek : prije, za vrijeme ili nakon obroka.Odgovor na ova pitanja je uglavnom poznat. Pitanje uz koju vrstu hrane treba koristiti lijek ili koju vrstu hrane treba izbjegavati, vrlo je rijetko. Poznato je da pojedini lijekovi umanjuju, dok drugi pospjeuju i pojaavaju iskoristivost i razgradnju hrane. S druge strane, pojedine vrste hrane mogu umanjiti ili pojaati efektivnost djelovanja pojedinih vrsta lijekova. To podrazumijeva da hrana moe uticati na apsorpciju, distibuciju, metabolizam i ekskreciju lijeka. Istovremeno lijek moe uticati na digestiju, metabolizam, apsorpciju i ekskreciju hranjivih sastojaka.U sluaju politerapije i polipragmaziije vjerovatnoa ovih dogaaja se uslonjava, pogotovu to i sa hranom se unose brojne bioloki aktivne komponente koje se metaboliraju slino lijekovima. Kod uzimanja odreenih lijekova treba obratiti panju na odabir hrane jer ona moe djelovati na pojedine sastojke lijeka i stvoriti krisne ali i neeljene, pa ak i opasne posljedice. Zbog korisnog efekta ali i ozbiljnosti posljedica tetnog djelovanja, u postupku koritenja lijekova obavezno je itati napisanu deklaraciju odnosno upustva za upotrebu koja dolaze uz jedinino pakovanje lijeka. Ukoliko postoje nejsanoe, neophodne je traiti dodatne informacije od lijenika ili farmaceuta. Postoje neka opa pravila kod koritenja hrane i lijekova kao to su : uzimanje lijekova sa puno vode, ne mijeanje hrane sa lijekovima, ne mijeanje lijekova sa toplim piima i ne uzimanje lijekove sa alkoholnim piimima.

Razliite mogunosti sinergistikih

i antagonistikih interakcija hrane i lijekova

Lijekovi i hrana nekad imaju antagonistike, a nakad sinergistike efekte meusobnih reakcija. Antagonistiki su u svakom sluaju nepovoljni, a poeljne interakcije mogu biti u sluaju kad hrana pomae resorpciju i bioiskoristivost lijeka. Neki sastojci iz hrane mogu pojaavati efekat lijeka i to aditivno ili sinergistiki. Pa i u tom sluaju valja uzeti u obzir i takve okolnosti. Postoji i pravilo fastinga ( fast eng. post ), a koje podrazumijeva ne unoenje hrane sat prije i dva sata poslije uzimanja lijekova, ako u uputama za upotrebu nije drugaije navedeno. Isto tako ima lijekova koje je bolje uzeti zajedno s jelom jer budu bre ili sporije resorbirani, ovisno o svrsi. Intereakcija hrane i lijekova moe biti individualana i vrlo razlicita. Kod utjecaja lijeka na hranu i hrane na lijek vazni su sljedei faktori : kemijski sastav, doza i ekspozicija nekog lijeka, kemijska kompozicija i struktura hrane koja se unosi u organizam kao i starosna dob pojedinca, spol, tjelesna masa velicina tijela, nutricijski status, ope zdravstveno stanje, status u odnosu na poroke puenje , kafa , alkohol, droga i sl. Svi faktori pojedinacno ili u kombinaciji, mogu utjecati na djelovanje lijekova kao i na iskoristivost hrane. U sluajevima antagonistigog efekta interakcija lijek-hrana najvise je izraeno kod djece - beba ili kod veoma starih osoba, zatim kod vrlo pothranjenih i u vrlo debelih osoba , a isto tako i kod osoba koje boluju od raznih kronicnih bolesti. Poznavanje mehanizama medjusobnih reakcija hrane i lijekova i posljedica koje pri tome mogu nastati znaajno je ne samo za lijenike i farmacute nego i za nutricioniste i prehrambene tehnologe. U ponudi je sve vie lijekova koji se nabavljaju bez recepta , kao i food/medicine suplemenata, funkcionalne i fortificrane hrane koju koriste razliite populacijske kategorije. Zbog toga je na ovaj problem potrbno usmjeriti vei stupanj strune i znanstvene aktivnosti.

INTERAKCIJA HRANE I LIJEKOVA

Objavljeno 11.04.2003. Valentina Greguri, dipl. nutricionist

Istovremena primjena dvaju ili vie lijekova moe za posljedicu imati promjenu intenziteta uinka jednog ili vie lijekova (pojaanje ili smanjenje). No to je s interakcijom izmeu tvari iz hrane i lijekova? Povijest odnosa hrane i lijekova, i obrnuto, poznata je ve od

najstarijih povijesnih razmatranja. Danas, kad farmaceutska industrija postaje sve jaa, i kad na raspolaganju imamo mnotvo najrazliitijih lijekova, taj odnos postaje sve znaajniji.

More Sharing ServicesShare on facebookShare on twitter Individualne razlike Zato i kako dolazi do interakcije lijekova i hrane Utjecaj hrane na djelotvornost lijekova Utjecaj lijekova na prehranu i prehrambeni status Ve dugo je poznato da pojedini lijekovi koe, dok drugi pospjeuju i pojaavaju iskoristivost i razgradnju hrane. Isto je tako poznato da pojedine vrste hrane mogu umanjiti ili pojaati efektivnost djelovanja pojedinih vrsta lijekova. Hrana dakle moe utjecati na apsorpciju, metabolizam i ekskreciju lijeka, a jednako tako lijek moe utjecati na digestiju, metabolizam, apsorpciju i ekskreciju hranjivih sastojaka.

Individualne razlike
Meusobne interakcije hrane i lijekova razlikuju se od osobe do osobe. Jedni od glavnih imbenika koji se tiu takovih razlika su starosno doba osobe, zdravstveno stanje, spol, veliina tijela, prehrambeni status pojedinca, i sl. Znanstvena istraivanja vezana uz prouavanje interakcija hrane i lijekova ukazuju da se one najvie oituju u vrlo mladih ili u starijih osoba. Takoer i u vrlo pothranjenih i u vrlo gojaznih osoba te u osoba koje boluju od raznih kroninih bolesti.

Zato i kako dolazi do interakcije lijekova i hrane

U velikoj veini lijekovi, bilo da je rije o tabletama, tekuinama, otopinama ili u nekom drugom obliku putuju do cilja jednakim putem kao i hrana. Iz usta, preko drijela i jednjaka dolaze u eludac gdje na njih djeluje kloridna kiselina i od nje aktiviran enzim - pepsin. U toj fazi dolazi do razgradnje veine lijekova. Nakon to prou kroz eludac, lijekovi, tj. njihovi dijelovi bivaju apsorbirani u krvotok i to veinom kroz sluznicu tankog crijeva. Putem krvotoka dijelovi lijekova stiu do jetre gdje se u konanici odvija razgradnja mnogih vrsta lijekova. Jetra nadalje spojeve koji nastaju razgradnjom nekog lijeka i dijelove hrane upuuje u razne dijelove tijela tj. u stanice koje ih trebaju. Upravo zbog navedenog puta kroz koje prolaze pojedine vrste lijekova i hrane moe doi do veeg ili manjeg utjecaja jednog na drugo. Jednostavnije reeno, u pojedinim dijelovima takvog putovanja moe doi do svojevrsnog meusobnog natjecanja za mjesto izmeu pojedinih tvari iz lijekova i iz hrane. Takvo natjecanje se moe oitovati u pozitivnom, ali i negativnom smislu.

Utjecaj hrane na djelotvornost lijekova

Nemogue je nabrojati sve namirnice koje imaju bilo negativan bilo pozitivan utjecaj na djelovanje lijekova. S obzirom da se veina interakcija odnosi samo na pojedine nutritivne ili energetske tvari iz namirnica, poznavanje bar priblinog sastava namirnica u tu svrhu moe biti od velike koristi. Ovisno o tome o kojem je lijeku rije i koji efekt se njime eli postii, potrebno je odabrati onakvu vrstu prehrane kojom emo takvo djelovanje to manje omesti, ili mu ak dapae i pomoi. U svezi s prethodno navedenim, potrebno je istaknuti da: o masna hrana usporava pranjenje eluca mnogo jae nego li proteinska ili ugljikohidratna hrana. Stoga e u sluaju konzumiranja masnije hrane lijek biti due izloen djelovanju

o o

pepsina i kloridne kiseline nego kad bi taj isti lijek bio uzet izmeu dva obroka. Lijekovi (npr. antibiotici) koji su osjetljiviji na djelovanje kloridne kiseline u tom primjeru mogu biti puno prije razgraeni nego stignu u tanko crijevo kako bi se apsorbirali, pa se stoga njihovo djelovanje time moe znaajno umanjiti. Nasuprot tome, postoje lijekovi kojima ovakav tretman pogoduje (npr. grizeofulvin) pa se djelotvornost lijekova time pospjeuje. biljna vlakna , a posebice pektin, usporavaju apsorpciju veine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv raznih vrsta bolova). hrana bogata proteinimamoe imati, slino kao i masna hrana, pozitivan ili negativan uinak, ovisno o vrsti lijeka. Neki lijekovi, ako se uzmu s hranom bogatom proteinima, se mnogo bolje apsorbiraju (npr. propranolol, tzv. srani beta-blokator), a neki puno slabije (npr. metildopi i levodopi). kuhanoili peeno povre, npr. luk moe poveati fibrinolitini uinak pojedinih lijekova (npr. varfarin), dok tamnozeleno povre, zbog toga to je bogato vitaminom K, koi hipoprotrombinemijski uinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprjeavaju zgruavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.). mlijeko i mlijeni proizvodi svojim sadrajem kalcija mogu koiti apsorpciju tetraciklinskih antibiotika. Pojedine vrste sireva (npr. camambert, chedar, parmezan itd.) mogu koiti djelovanje antidepresivnih lijekova, to je posebice izraeno u sluaju lijekova baziranih na djelovanju monoaminooksidaza. Takovo ometanje prvenstveno je izazvano djelovanjem aminokiseline tiramin, koje osim u pojedinim vrstama sireva moemo pronai i u namiirnica kao to su: fermentirani mlijeni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, jetra pilia, due stojea pia (npr. vino) itd. kofeinski napitci (kava, aj, coca-cola i sl.) mogu, u kombinaciji s neuroleptinim lijekovima (flufenazin, haloperidol, droperidol i dr.) sprijeiti njihovu apsorpciju i terapijsko djelovanje. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica ujedno se negativno odraava ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za lijeenje astme. Rezultat spomenute kombinacije biti e poveanje koliine metilksantinskih spojeva u tijelu, a kao posljedica toksino djelovanje ksantinskih spojeva. alkohol se ne preporua niti u jednoj kombinaciji s lijekovima. No, posebni naglasak po pitanju istodobnog ne uzimanja alkohola i lijeka stavlja se u sluaju bolesnika koji troe lijekove metronidazol i grizeofulvin, a osobito lijekove za lijeenje dijabetesa, npr. klorpropamid, glibenklamid, glikvidon i tolbutamid. Uzet istodobno sa spomenutim lijekovima alkohol jo vie snizuje eer u krvi i dovodi do opasne hipoglikemije, koja, moe uzrokovati strane po zdravlje negativne posljedice, pa ak i smrt. agrumi i sokovi agruma mogu zbog visokog sadraja kalcija (posebice grejp) dolaziti u interakciju lijekovima koji blokiraju kalcijeve kanale (nifedipine, procardia, verapamiol i sl.), lijekovima koji kontroliraju razinu kolesterola, estrogenom, oralnim kontraceptivima i mnogim lijekovima koji se koriste u sluaju alergijskih reakcija (npr. hismanal). Sok narane ne bih se smio konzumirati zajedno s antacidima zbog sadraja aluminija, jer moe pospjeiti apsorpciju tog po organizam esto toksinog elementa. hrana openito moe poveati apsorpciju nekih lijekova, npr. propranolola i klorotijazida, a poveava iskoristivost nitrofurantoina. Hrana moe smanjiti i apsorpciju acetilsalicilne kiseline, ali i mnogih drugih lijekova (npr. eritromicina, penicilina G i V, tetraciklinskih antibiotika, cefaleksina itd.). Takoer, hrana openito usporava apsorpciju cimetidina, to je u ovom sluaju pozitivno, jer lijek na taj nain due djeluje.

Hrana koju konzumiramo dakle moe na vie naina utjecati na djelotvornost lijekova. Prije svega ona moe pojaati uinak lijeka, moe koiti tj. usporiti uinak lijeka, moe utjecati na dozu lijeka, moe utjecati na nuspojave lijeka i to tako da ih pojaava, uzrokuje ili pak sprjeava i slino.

Utjecaj lijekova na prehranu i prehrambeni status

Lijekovi imaju puno vei i znaajniji utjecaj na prehranu i prehrambeni status osoba nego li to hrana utjee na djelotvornost lijekova. Posljednje se posebice tie vitaminskog i mineralnog statusa osoba koje konzumiraju lijekove u veim koliinama. Gotovo svaki lijek vie ili manje utjee na metabolizam pojedinih nutritivnih tvari. No ipak, za pojedine lijekove ovakve reakcije su karakteristinije, od veeg su znaaja za organizam, a i najbolje su znanstveno prouene. Stoga emo se u daljnjem dijelu teksta vie posvetiti upravo takvim lijekovima. Od lijekova koji imaju znaajniji utjecaj na prehrambeni status osoba potrebno je prije svega izdvojiti: o acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol i sl.) ne bih se trebalo uzimati na prazan eludac, jer osim to moe uzrokovati potencijalno opasno krvarenje eluane sluznice, muninu i

povraanje, izaziva i pojaanu ekskreciju vitamina C. Stoga je uz ovakve lijekove preporuljivo uzimanje i vitamina C, ili pak uzimanje lijekova na bazi acetilsalicilne kiseline s dodatkom vitamina C (npr. Plivin Andol C). U veim dozama ovakvi lijekovi mogu uzrokovati i pojaanu ekskreciju kalija i eljeza pa je u tom sluaju potrebno konzumirati hranu bogatiju na spomenutim tvarima. o kolestiramin(antihiperlipemik) i slini lijekovi (npr. psilium) izazivaju malapsorpciju lipida (ulja i masti), opstipaciju, garavicu, muninu, povraanje, bol u elucu, malapsorpciju vitamina topivih u mastima, kalija i sl. Stoga se preporua ovakve lijekove uzimati s mlijekom, vodom, ili vonim sokom. Hrana pri uzimanju ovakvih lijekova trebala bi obilovati biljnim vlaknima i kao to je spomenuto s dostatnim koliinama tekuine, a ovisno o potrebi, preporuuje se i uzimanje vitamina topivih u mastima u obliku dodataka prehrani. o fenobarbital (hipnotik, antikonvulziv) moe izazvati muninu i povraanje, a indukcijom mikrosomalnih enzima moe uzrokovati smanjeno stvaranje vitamina D u organizmu, to moe s vremenom dovesti do rahitisa, osteomalacije i osteoporoze. Ovakvi lijekovi ujedno mogu smanjiti razinu vitamina B skupine, a posebice folacina i piridoksina, ali i minerala i to posebice kalcija i magnezija. S obzirom na navedeno, ovaj lijek se preporuuje uzimati s dosta tekuine. Hrana bi u vrijeme uzimanja ovakvih lijekova trebala biti bogatija na vitaminu D, folacinu i kalciju. o triamteren(diuretik) moe izazvati munine, povraanje, dijareju, i bolove u trbuhu. Preporuljivo je ovaj i sline lijekove uzimati s hranom ili odmah nakon jela, a najbolje poslije zajutarka. Hrana u ovom sluaju ne bi trebala obilovati solju (no ne u potpunosti) i kalijem. o antacidi (lijekovi za smanjenje eluane kiseline) na sebe veu fosfor, a i izazivaju opstipaciju, muninu, povraanje, malapsorpciju vitamina A, gubitak apetita i destrukciju tijamina. Ove lijekove esto uzimaju starije osobe jer omoguuju neutralizaciju solne kiseline eluca. U svezi s ovakvim vrstama lijekova (ako se esto uzimaju) potrebno je obratiti panju da prehrana bude bogatija na spomenutim nutritivnim tvarima, a kako bi se izbjegao njihov negativan uinak preporua se uzimanje lijeka izmeu obroka. o kortikosteroidi mogu izazvati muninu ili povraanje, koe apsorpciju kalcija, izazivaju pojaani katabolizam proteina, povisuju razinu lipida u krvi, stimuliraju apetit pa mogu uzrokovati poveanje tjelesne mase itd. Kako bi se eluana sluznica zatitila od potencijalne iritacije izazvane kortikosteroidima, treba ih uzimati zajedno s jelom ili neposredno nakon obroka. Osobe koje konzumiraju ovakve lijekove trebali bi uzimati hranu bogatiju proteinima, kalcijem i vitaminom D. Osim navedenog kortikosteroidi mogu uzrokovati vee nakupljanje tekuine u organizmu pa i to moe utjecati na poveanje tjelesne mase. Jednostavan nain da se izbjegne takva nuspojava je smanjivanje unosa soli u organizam, ali i uz lijeniku kontrolu. o kontracepcijska sredstva esto interferiraju s metabolizmom folne kiseline i piridoksina (vitamina B6) pa se enama koje uzimaju ovakva sredstva preporuuje ee uzimanje namirnica bogatih na ovim vitaminima. Manje detaljan pregled utjecaja i mogunosti sprjeavanja negativnih interakcija hrane i pojedinih (ee upotrebljavanih) lijekova prikazan je u sljedeoj tablici. Kliknite ovdje za tablicu interakcija hrane i pojedinih lijekova Popis utjecaja pojedinih lijekova na prehranu i prehrambeni status mogao bi ii u nedogled, ali iz predloenog je olako zakljuiti da lijekovi mogu uzrokovati poremeaje prehrane, izazvati nutritivne deficite, metabolike poremeaje, ometati apsorpciju hranjivih i energetskih tvari, i slino. U svijetu ve postoje itave organizacije koje se brinu o edukaciji lijenika i pacijenata, vezane uz mogue pozitivne i negativne interakcije hrane i lijekova, a raunalni programi u veim ljekarnama omoguuju da se spomenute informacije daju i ljudima koji kupuju lijekove bez nadzora lijenika. I nae bi ljekarne u blioj budunosti trebale davati ovakve informacije, ako ne za sve lijekove, onda bar za one kod kojih je interakcija s hranom i obrnuto najjae i najee izraena.