OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA 375. poinje Seoba naroda. Te su zime Huni preli preko zaleenog Crnog mora Ipak barbarizacija rimskih provincija poinje mnogo ranije s germanskim provalama. Rimski eksport u slobodnu Germaniju je bio ogroman i to najluksuznijih predmeta. Istovremeno se Germani naseljavaju unutar granica carstva, barbarizirajui provincije. Mnogo ih se nalazi u rimskim pomonim etama. (Ostava iz Nauportusa [Vrhnike] iz doba Skriboninijanove pobune /42.NK/, u kojoj se nalazi i jedan germanski ma s motivima saa na koricama - kasnolatenski utjecaj). Proces barbarizacije rimskih provincija u 4.st. dovodi do barbarizacije antikog ukusa, posebno u provincijama na limesu. Radionice na limesu proizvode predmete "ad usum barbarorum". Takva je situacija na rajnskom i dunavskom limesu. Sarmatski materijal Jaziga i Roksolana je zapravo sve rimski materijal raen specijalno za njih. Sarmatska keramika je naglaeno rimska, jedino su neki oblici posebni, npr. posude na nozi. Provale Markomana i Kvada, pa Sveba, pa Ubijaca. Ove provale ipak ne rezultiraju trajnim naseljavanjem. Od 4.st. nadalje (pogotovo u 5.st., a ima i u 6.st.) grade se unutranji limesi pojedinih provincija (npr. Claustra Alpia, ... - limes Italije). 375. dakle provaljuju Huni. To je bitno izmjenilo etniku kartu Europe. Oni su izazvali cijeli niz germanskih migracija po Europi. Germani su pokuali zaustaviti Hune, djelimino organizirani kao vojska rimskog carstva. Sredinom 5.st. europska koalicija se sastoji od Burgunda i drugih barbara, svi su pod Aecijevim zapovjednitvom. Nakon Atiline smrti savez se raspada, a barbarska plemena osnivaju svoje drave, bilo kao federati, bilo kao nezavisni. Drava mora federate opskrbljivati hranom za vojsku i stoku. Atila vlada 434.-453. (odnosno 424. - 453. -> u poetku sa bratom Bledom koji je umro 434.godine). Brzo i naglo mijeanje kulturnih centara i radionikih centara. Dolazi do mijeanja stilova i dekoracije. Kroz sve to se jo uvijek provlai antika batina. Pojava fortificiranih vila u to vrijeme. Neke su provincije poteene, neke su zbrisane. Postoje i pojedina zatona podruja kamo se povlai narod i ivi izolirano nosei sa sobom tradiciju antike i nekoliko stoljea. U to doba se masovno naputaju gradovi bogato stanovnitvo se povlai na ladanje u fortificirane vile. U gradu ostaje sirotinja i grad propada (primjer Murse). U to vrijeme se poinju naseljavati Poeka kotlina i umberak kao izolirana mjesta. Kod rimskog naseljavanja 1. i 4. stoljee se nalaze na istom mjestu. 2. i 3. stoljee su izvan tog podruja (doba mira). Od ranih Flavijevaca do poetka Konstantinove dinastije, u Dalmaciji postoji sloj ruenja i paljenja vila. Ruenje je starije od zapadnogotske provale. Alternativa je potres. Krajem 4.st. provincije rimskog carstva su zadnji put podijeljene. Prva velika podjela provedena je u vrijeme Augusta nakon pacifikacije Ilirika. Te su se istone provincije najdulje odrale, praktiki sve do pada provincija pod najezdom Slavena. Cijela srednjovjekovna geografija je zapravo antika geografija. Jo u Augustovo podjeli Istra je izuzeta od provincija i pripojena Italiji. Granica je bila rijeka Raa. Raa je od tada pa kroz cijeli srednji vijek bila granica. Istra nikad nije bila u granicama hrvatske drave: prvo bizantska, potom venecijanska. Pri podjeli su potovane sve reljefne granice. Granica Panonije i Dalmacije ila je neto junije od Save, rubom bosanskih planina. ak su i granice meu ilirskim plemenima odreene po geografskom sistemu. U 1.st. jo postoje prilino velike provincije. U 4.st. Carstvo je podijeljeno na dva carstva, na dijeceze, pa na manje provincije.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Od istonog dijela Dalmacije stvara se Praevalitana, Moesia se dijeli na Gornju i Donju. Panonija Gornja /Prima i Savia/ i Donja /Valeria i Secunda tj. Sirmiensis/. Norik se dijeli na Mediterraneum i Ripense. Istra je jo u okviru Italije kao 10. regija. Provincije ive manje vie samostalno. Veliki dunavski limes je bilo teko odravati i teret odravanja je pao na provincija. (Folis - novii koji su sami za sebe vrijedili vrlo malo, moralo ih se vagati na kese. Inflacija je oita.). Vojska se u 4.st. regrutira uglavnom od germanskih plaenika (Orijentalci su mahom regrutirani u 3.st.). Vidi se po imenima vojnih zapovjednika magistrorum militum. Kad poinju provale limes je sve tee braniti. Carstvo se odluuje naseljavati federate uz granice Carstva, iako se administracija provincija buni protiv toga. To su bili uglavnom Germani. Ugovori su najee bili formalnost jer se Carstvo i tako nije moglo braniti. Opskrba itom je bio najei razlog. Italija se barbarizirala moda vie nego provincije zbog barbarizacije vlasti. Vlast barbara je imala sjedite u Italiji. U kasnoj antici gradovi se polako naputaju. Imuniji sele na selo, a u gradu ostaje sirotinja. Jedino sredita dijaceza ostaju velika i ne osiromauju. Ni Siscia ni Mursa nemaju nekih znaajnijih nalaza iz 4.st. Ba u 4.st. se stvaraju nova naselja i to s grobljima koja poinju u 4.st. Sva su ta naselja dobro zatiena i povuena od glavnih komunikacija. Rimske vile u Panoniji nisu vie samo gospodarski objekti, ve je to i stambeni objekt visokog nivoa. Antiki Gorsium iz koji se nalazi Fneg ili Fnegpuszta dravno imanje, fortificirana vila, nalik na Mogorjelo ili Gamzigrad. Poluotok Bilice - trikonhalna bazilika. Nalzi se kod ibenika. Cijela obala je tu puna takvom stambeno-gospodarskom arhitekturom. Srima je nedefinirano naselje. Ti objekti nisu seoskog karaktera - to su najee vile s peristilom. Imaju i sakralni centar s bazilikama geminama i grobljem. Ilirsko, panonsko, keltsko i sl. stanovnitvo nestaje u 5.st., da bi se u 6.st. iznenada pojavilo u tzv. grobljima na redove i to na podruju Srijema, Dalmacije, na uu Majne (hetzka civilizacija), u Noriku, oko Blatnog i Neiderskog jezera, itd. U 5.st. stanovnitvo se povuklo u ve prije stvorene objekte. Granica Dalmacije ide na rijeku Rau jer obilazi Uku. Provincije same grade i utvruju limes ne bi li se obranile. U 5.st. nema gradova. To se pripisivalo Hunima koji su ih navodno razorili. Danas se vie ne smatra tako. S Honorijem i Arkadijem zavrava kontinuitet novca u Panoniji. Njihovi su posljednji naeni. U to vrijeme vlada teka inflacija. Zlatni novac je bio toliko vrijedan da nije mogao posluiti u razmjeni. Po zlatnicima se ne moe govoriti o kontinuitetu ivota. Zlatni novac kola due i daleko izvan granica Carstva (gomila Teodozijevih zlatnika je otila na Atilin dvor). Bakreni novac je drugo. Mursa, Cibalae, Siscia na prijelazu 4. u 5.st. pokazuju nestanak prometa tog novca i robno novane privrede. Ponovno se poinje javljati naturalna privreda. Stanovnitvo se iseljava iz gradova. U njima ostaje samo sirotinja, a bogatije stanovnitvo seli na selo. Odatle veliki gospodarski kompleksi, groblja koja poinju tek u 4.st. i poetkom 5.st. To je podruje umberka, Banije, akovake Grede i vjerojatno Hrvatskog Zagorja. U Maarskoj to je maarska Baranja oko Peuha, obale Blatnog jezera, u Austriji zalee Carnuntuma, podruje Koruke. U planinskim krajevima ilirsko romanizirano stanovnitvo (koje se u vrijeme Flavijevaca poelo sputati s gradina i prihvaeti rimski nain ivota) ponovno se vraa natrag na gradine. Ista situacija je u Istri na kasteljerima: ive u 1.st., hijat u 2. i 3.st. i ponovo ive u 4.st. Isto se dogaa s Riderom, Varvariom, Naronom; Rifnik i Mitarjevac -

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

autohtono stanovnitvo intenzivno ivi u "hribu" - kue uklesane u stijenu, bedem, sve iz 1.st. Onda hijat, pa kasnoantiki stratum, ak istonogotski. Njemaka interpretacija seobe naroda: Huni su pobili sve, Germani su doli na ist prostor i od 395.g. nema vie antike. U 5. i 6.st. ponovo izranja antiko stanovnitvo u grobovima, ali ne na starim mjestima. Na novim lokalitetima: Rifniku, Kninu i sl. Nema ih vie u starim velikim antikim sjeditima. Knin u antici nije znaio nita, tek kasnije se shvatio njegov izvrstan poloaj. Gradovi nisu morali biti rueni, propadali su. Odravali su se i odrali jedino gradovi na limesu i to zbog vojnike posade. Mursa gubi znaenje nakon raspada flote. Vrlo luksuzni nalazi se pojavljuju, ali ne na standardnim grobljima, ve u tzv. familijarnim grobnicama izvan gradova. Problem antikog supstrata u materijalnoj kulturi seobe naroda U Rimu se razvijaju lune fibule (koje na Orientu nisu bile na nekoj cijeni), i to iz latenskih fibula. Ona je vie funkcionalna nego dekorativna jer dri jedan masivan dio odjee - ogrta. U 1.st. ima neke rimsko-helenistike detalje, ali i dalje zadrava svoj (barbarski) oblik. Npr. panonsko-norika fibula. Po dimenzijama i nezgrapnou odraava barbarski ukus. Vidi je se na stelama koje prikazuju pokojnice s autohtonim pokrivalom za glavu i takvim fibulama. To je Donja Austrija (Niedersterreich), tajerska, i rjee juna Panonija. U 1.st. su i Aucissa fibule, na prijelazu u 2.st. U 1. i 2.st. - Trompetenfibel. U 2. i 3.st. - koljenasta fibula i fibula sa ivotinjskim likovima. Izvan rimskih granica u Europi je drugaija situacija. Fibula kao fibula, nosi se od Baltika do Crnog mora. Na Crnom moru je pod utjecajem migracije Germana. U 4.st. doivljava doradu u tehnikom smislu. Naroito na podrujima koja gravitiraju limesu (tj. slobodna Germanija, Dakija, Karpatska kotlina naseljena Sarmatima, zalee Crnog mora koje je ve pod rimskim utjecajem preko kolonija u kojima djeluje niz vrlo znaajnih radionica). U prvoj polovini 1.st. u Panoniji - prijelaz iz srednje u kasno latensku fibulu, iz kasnih se razvijaju norike fibule. Od jednostavne spirale se dalje razvija sistem zatvaranja. Kasnije rimske fibule od 1.st. se sapinju na arnir. Spirala u 3. i 4. ili 5.st. se moe identificirati kao barbarski rad. Odvajanje spirale od fibule je korak prema arniru - to se dogaa onda kad se luk poveava, dobiva ukras i postaje lijevan. Os (querstange) se provue kroz sredinu spirale - samostrelna fibula. Spirala je vrlo dugaka. Nosa spirale, da se ne bi micao dobiva na kraju kuglice. I kuka na sredini dobiva dekoraciju poput kuglice. Ve u 3.st. se nalaze zameci fibule s lukovicama. (Mrdakovica kraj ibenika - gomila srebrnih Ancissa fibula iz 1/2 1.st.). U Rusiji, tj. Ukrajini (ne zna se zato i kada) dolazi do promjene koncepcije fibule. Moda negdje na prijelazu 2.(?) u 3.st. noica se savija prema dolje. Da li je to vraanje na stare zaboravljene uzore ili to treba povezati s germanskom migracijom? (Goti u 1.st. kreu s Gotlanda u Jugoistonu Europu). Ovo se novo zbiva ba u jugoistonoj Europi. Ne zna se. Poinje i dekoriranje luka i noice. Dekoriranje fasetiranjem (izbacivanje jednogdijela povrine). To je kasno 3.st. Upotrebljavaju je crnomorski Germani i Sarmati u Karpatskoj kotlini. Taj tip fibula polako prodire preko limesa. S vremenom su radionice na limesu proizvodile za barbarske potrebe s onu stranu granice.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Ukraavanje granuliranom icom (ica je doraena da izgleda kao niz granula perlgratt(?)). Fasetiranje bi trebalo predstavljati neke ivotinje. Nalazi i na kasno rimskim narukvicama otvorenih krajeva. 3. i 4.st. - proces intenzivne barbarizacije, posebno provincija, ali i samog Rima. U prvoj polovini 1.st. je veliki utjecaj gotskih radionica u Panoniji preko Aquileie. U 2.pol. 1.st. je to preuzeo germanski utjecaj. U 2.st. su veze s Germanijom jake. U 3.st. dolazi do orijentalizacije preko nekih legija sastavljenih od Orijentalaca, koje borave na limesu. Fibula s lukovicama: Zwiebelknopffibel Ovaj tip fibule razvija se iz fibule s podvijenom nogom. Fasetirani ukras razvija se i na tzv. T-fibuli, prototipu lukoviastih fibula. Nakon prijelaza na arnir, T-dodatak gubi svoju funkciju i postaje iskljuivo dekorativan, vie ne nosi spiralu. T-fibula se masovno upotrebljava u 2.pol.3.st. Kratka noga, veliki luk i relativno velika nakrsnica - to je u 3.st. T-fibula. Prema 4.st. noica se sve vie produuje, luk se smanjuje, dugmad sa strane se polako pretvara u lukovice. U ukraavanju na noici se u 4.st. pojavljuju koncentrini krugovi, stalni ukras kasne antike. Lukoviasta fibula je raena lijevanjem u dva ili tri dijela. Nakrsnica je uplje lijevana, dugmad se naknadno dodaje. Nalaz iz Petrijanca (kod Varadina). Ima paralelu na podruju leske. Kasne Tfibule. Zlatni nalaz; rimski zlatnici i medaljoni. Datira se na kr.3./po.4.st. Fibule imaju ukras od granulirane trake (nalzi u Beu). Ove su prijelaz od T na lukoviastu fibulu. Fibule su vrlo velike. Nagla promjena dimenzija (tkanina fibulatorium - za vojnike paludamente). Veliina luka ovisi o vrsti tkanine. Ove se fibule u poetku nalaze samo na limesu i samo u mukim grobovima. Tek u 4.st. bi ove fibule mogle ui u opu upotrebu. Lako je mogue da su se razvile iz fibule s podvijenom nogom. U 6.st. kada se fibula gubi iz nonje ovaj tip fibule ostaje kao element neke vrste uniforme (prikaz Justinijanove pratnje u Ravenni - svi inovnici u pratnji imaju tu fibulu. U Solinu u crkvi sv. Dimitrija.). Od Hilderikovog groba iz Belgije (2.pol.5.st.) do Apahide, zatim Reggio Emilia - zlatne su i vrlo luksuzne. Zadravaju se i u barbarskom svijetu kao znak digniteta. Moda su ove zlatne fibule bile pokloni federatima. (I Stilihon ima tu fibulu na diptihu od slonovae iz oko 405.godine).

Srednje-istono europska fibula s podvijenom noicom A) fibula s lukovicama i radionice na limesu 3., 4., 5.st. B) 2.pol.4.st. radionice koje su posluivale barbare u zaleu Crnog mora: Sintana Mure i fibule od srebrnog iskucanog lima. U 5.st. ima fibula s podvijenom nogom velikih dimenzija.

Fibule od srebrnog iskucanog lima se nalaze paralelno s germanskom fibulom koja se od nje razvila. Isto tako fibula s podvijenom nogom javlja se u 6.st. u bizantskoj civilizaciji. U 5.st. ima fibula s podvijenom nogom meu barbarima, ali jako velikih dimenzija - do 15 cm. Justinijanska fibula: dugmad je esto poliedarska. Vremenom noica nije vie podvijena, nego postaje lijevana. Luk postaje profiliran.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Jedna pojava fibule s podvijenom nogom je na radionicama limesa. Drugi pravac ide k "fibuli od srebrnog iskucanog lim" u uem smislu, odnosno prema istonogermanskoj fibuli. (ernjahov kultura - 2.st. Preuzimaju je Sarmati na granici Carstva). Manji utjecaj je izvrila na radionice na Rajni. U zadnjoj fazi ernjahov-Sintanna Mure fibule se poveava povrina (vidljiva).

Maroszentana - Sntana Mure Lokalitet se nalazi u Erdelju; granica Erdelja i Banata koji je eponim za drugu fazu ernjahov kulture. Groblja koja traju vrlo kratko, od 350. do 400.g. Veu se uz Zapadne Gote u Erdelju, na limesu i Trakiji. Na ovom se groblju moe dobro pratiti razvoj fibule. Istonogotske fibule imaju uvijek polukrunu glavu i deltoidnu ili romboidnu noicu. Ni jedna nije ukraena, vie ih je od srebra. "FIBULE OD SREBRNOG ISKUCANOG LIMA". Proizvod su ee putujueg zlatara, rjee radionice. Iskucavanje mahom upotrebljavaju putujui zlatari. ViziGoti su na svom pohodu proli kroz Dakiju i solidno je opljakali tako da su imali prilino plemenitih metala. Gore se njihov prodor moe materijalno utvrditi. Dalje u Grkoj i u Dalmaciji nema kontinuiteta. Samo su dva nalaza u naoj zemlji - vizigotske fibule od srebrnog iskucanog lima - s granice Baranje. (Kasniji nalazi tih fibula iz nae zemlje su ostrogotski). U grobu su u paru (do kraja 6.st. dolaze fibule u identinim parovima, poslije mogu biti i razliite). Za Sntanu Mure nema grobnih cjelina. Neto je objavljeno (Brenner). Poneki od nalaza su datirani antikim novcem, ni jedan nije stariji od Honorija i Arkadija. Grobovi su skeletni, s keramikom. Keramika je vrlo kvalitetna, raena na kolu pod utjecajem rimske provincijalne keramike. Ima i dakih utjecaja i sarmatskih (prstenasta noga). Ima i paljevinskih grobova, ali ti imaju samo jednu fibulu. Nisu Germani. (U ruskoj literaturi se ernjahov kultura jo pripisuje Slavenima, ali ona ima finu, sivu keramiku raenu na kolu. Slaveni do 8.st. ne koriste kolo. Pojava te keramike na slavenskim graditima na Dnjepru je import). Ukrasi su igosani. ISTONI (CRNOMORSKI) GOTI su za svoje potrebe u radionicama na sjeverozapadnoj obali Crnog mora dali izraditi fibulu sa specifinom dekoracijom - izvedena je filigranom i granulacijom. Dekorativna povrina se poveava. Forma je potpuno ista. To se zove CRNOMORSKI POLIKROMNI STIL. Na podlozi koja je ravna gore su izbaene elije u koje se umeu almandini (granat crveni) ili ponekad ametisti (koji dolaze s Kavkaza). Najee su zlatne. eljezna podloga prevuena zlatnom folijom. elije su u poetku oble, kasnije uglate. Na Crnom moru se javlja pod utjecajem perzijske polikromije. U 5.st. se ovaj PRVI POLIKROMNI STIL iri Europom. Razlikuje se od kloazonirane polikromije (koje isto poznata Perziji) gdje almandini izviru ispod podloge. Filigran je na uglovima. Od sredine 5.st. prvog polikromnog stila vie nema. Fibule iz Untersiebenbrunna 2/4 5.st. Oblikom je vrlo blizu fibuli iz Iloka. Svaka elija je opkoljena filigranom. Od sred.5.st. polikromija nestaje, a fibule od srebrnog iskucanog lima ive i u 2/2 5.st. od Karpata do Crnog mora.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Rovaenje na rimskim oficirskim kopama. Barbarizcija ukrasa najbolje se moe pratiti na vojnikoj opremi. (Billinger). Nema identinih predmeta - garniture se ne rade serijski ve unikatno. Ni za rimske ni za germanske predmete nema sauvanih kalupa (osim kraj Stockholma iz 7.st.). Postoji cijeli niz kalupa za glatke preice i naunice - od kamena. Detalji ivotinjskih glava i fantastinih ivotinja - na samoj kopi ili na okovu. Vojniki pojas nosi opremu i zato mora biti kompaktan. Najvei dio nalaza su sluajni. Rimski se rovaeni nakit nalazi u Saloni (radionica vojne opreme u Dioklecijanovoj palai - prema Notitia Dignitatum), u Sisku (veliki broj polufabrikata i mnogo nalaza u Kupi), u Srijemskoj Mitrovici. Pojedinani nalazi iz Novih Banovaca (Burgenae), te na erdapu u "konstantinovskom" sloju. Lijevane poliedarske naunice su u 4.st. i ponovo u 6.st. U 5.st. je polikromna ili mreasta. Fibule s podvijenom nogom na limesu se razvijaju u lukoviaste fibule. Na drugoj strani u kompleksu ernjahov - Sntana Mure .......... istonogermanske fibule ranog 5.st. Barbarski svijet preuzima tehnike rimskih barbariziranih radionica. Narukvice otvorenih krajeva preuzima barbarski svijet i Germani i Slaveni. Rimska mala kopa. Koristi se svugdje i kasnije kod barbara. Okov je ista funkcionalnost. Lukoviaste fibule su vezane uz vojsku, npr. dio su vojnikog plata. Novii u grobovima su najee folisi (koji se javljaju od Konstantina na dalje). Kotane narukvice ukraene koncentrinim krugovima. Uz keramiku i staklo u kasnorimskim grobovima se nalaze i lampice i kod krana. Ranorimska lampica ima okrugli disk. Prema kraju 1.st. se produuje i naglaavaju se volute prijelaza u kljun. Firma lampice su vrlo duge. U kasnom carstvu se ponovo pojavljuju okrugle, otvor se ponovo stapa s krugom (utjecaj orijenta). Vegetabilni motivi su vrlo esti. FORTIS lampice se pojavljuju u 2.st., ali traju jako dugo. Demode oblici iz Italije sele u Germaniju, a kad su i tamo demode sele u Panoniju (centar izrade Aquincum). U Panoniji postoji mnogo utjecaja: prvo galski preko Aquileie, zatim iz Germanije i u 3.st. nagla orijentalizacija (npr. groblje Intercisi). Rimski grobovi od tegula s krovom na dvije vode. Dijelovi rimske arhitekture od kraja 4.st. se svuda nalaze (od Teodozijevog edikta o kranstvu kao dravnoj vjeri). Pontska orlovska kopa ima jednu glavu s naglaenim kljunom i uima, tzv. kraguj 6.st. (merovinka orlovska kopa ima dvije glave). Od kraja 3.st. fibule s podvijenom nogom se razvijaju u dva pravca: u rimsku lukoviastu fibulu i istonogermansku fibulu. Na kraju 4.st. u kompleksu Sntana Mure poinje proces razvoja istonogermanske fibule. Noga se produuje, luk raskucava. Na naem prostoru imamo samo dva nalaza ovog tipa: Baranja-Da i Kneevi Vinogradi. Idui stupanj je romboidna raskucana noga s rebrom. Fibule traju kroz cijelo 5.st. i samo dobivaju na dimenzijama prema kraju stoljea. U cijelom 5.st. te fibule od srebrnog iskucanog lima imaju to rebro. Kod nas je nalazite Ilok. Fibule su kasno 5.st. One su bitno vee, s izduenom i zaobljenom nogom i ima dodatne dekorativne elemente. Fibule imaju duplu spiralu. Lim je mekan i poprena rebra slue da bi sauvala glavicu od savijanja. (Ilok se zove CUCCIUM; BASSIANAE - Petrovci; Batina - AD MILIARE). Fibule iz Grocke, fibule iz urjevaca. U cijeli niz varijanti ide i fibula iz Untersiebenbrunna s dodacima znaajnim za 5.st. Fibule od srebrnog iskucanog lima u 5.st. su vezane za Karpatsku kotlinu.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Smatraju se proizvodom putujuih zlatara. Paralelno s ovim fibulama iz Panonske nizine, ova se forma moe pratiti i na drugoj grupi fibula vezanih uz radionice na Crnom moru. One su oblikom identine, jedino je noica ravna, bez hrbta. Npr. nalazi iz Kera (Brenner). Ukraeni su polikromijom. Ovo je kamenje jednobojno, kroz cijelo 5.st. dominira crveni almandin. Viebojnost se javlja kasnije. Dva su smjera polikromije CRNOMORSKI stil i CLOISONNE (ravno brueni almandini). U poetku su almandini veinom a cabochon, rjee ravno brueni. Okrueni su filigranom. Kloazonira se tako da se na zlatnu podlogu slau brueni almandini, a oko njih se stavlja zlatna traka. Od prijelaza 3. na 4.st. crnomorske radionice naputaju filigran i granulaciju i prelaze na polikromne tehnike. Te radionice rade gotovo uvijek za barbarsko zalee, a zato su uostalom i nastale. Pod utjecajem nomadskog ukusa mijenja se dominantna tehnika u crnomorskim radionicama. Uz to dolaze i veze s Perzijskim prostorom. Huni su prohujali kroz Perziju, vjerojatno se dio Perzijanaca priklonio Hunima. Tu prvo dolazi u obzir cloisonne pod utjecajem perzijske tehnike kloazoniranja. SZILAGY-SOMLYO - jedan od boljih primjera tehnike i prijelaza k polikromiji; pelta ukras Nosioci fibula Sntana Mure su Zapadni Goti; crnomorski stil pripada Istonim Gotima i u Karpatskoj kotlini se javlja samo u 1.pol.5.st. Gomila plemena se prikljuila Atilinom savezu. Germane se moe poznati po fibuli. Dobar dio tih fibula se proizvodi na Crnom moru. Fibule od srebrnog lima se javljaju samo u Podunavlju na podruju Zapadnih Gota. Oni bogatiji imaju importirane crnomorske, a oni siromaniji lokalni proizvod od iskucanog lima. Polikromija se javlja i na hunskim dijademama. Huni nemaju fibule. Par fibula po formi bliske fibulama tipa Ilok; polikromija dominira; ravno brueni almandini, filigrana je malo; mnogo elija. Fibule velikih dimenzija. Polako se pribliava kloazoniranju (ima detalj na sredini noge kakav se nalazi na merovinkoj polikromiji). Fibule su iz drugog blaga iz Sziilagy-Somlyo. Drugi par fibula iz istog blaga. Ovo treba staviti u polovicu 5.st. Vjerojatno je zakopano u vrijeme raspada Atilinog saveza. To su najmlai primjerci polikromnih istonogermanskih fibula. Drugi vid kloazoniranja je izrezana ploha u koju su podmetnuti almandini bilo ravni, bilo cabochoni. To je orijentalna polikromija. To se vidi i na orlovskim fibulama iz Pietroase. Primjer je i pektoral iz Wolfsheima, te okov saksa iz Bluine (kao zadnja karika). Kmarm - ovdje okov iz 5.st. dok je preica neto kasnija, tremolirana, s kraja 5.st. (kao da je naknadno popravljena) Ove tri osnovne vrste polikromije se javljaju od Crnog mora do Rajne, uglavnom u kneevskim grobovima. Od karakteristinih nalaza u Karpatskoj kotlini je tu i grob iz Untersiebenbrunna, okovi iz Zmajevca (pokopani sred.5.st.), Apahida? Kasnije se granulacija zamjenjuje imitacijom granulacije tako da se iskucava podloga. [Razdoblje hunske dominacije, kao i prvog avarskog kaganata je izuzetno bogato. Dobivaju gomilu zlata u zamjenu za mir od istonog rimskog Carstva, specijalno od Teodozija ll. Veina nalaza je datirana Teodozijevim zlatnicima. Okovi iz Zmajevca stilski pripadaju ranije, a naeni su s novcem Teodozija ll. S Teodozijevim novcem datiran je i nalaz iz Karavukova. Nalaz iz Efmihalyfalve je naen takoer s Teodozijevim novcem, ali stilski okov spate (kloazoniran) pripada u kraj 5.st. Zlatni novac se tezaurira, rijetko je u opticaju.]. Pietro Assa

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Ostava koju se datiralo izmeu 2.pol.4.st. (i vezivalo iz Zapadne Gote) i 1.pol.5.st. (i vezivalo iz Istone Gote).Ima torques koji je germanski nakit.Cijela ostava ima germanski karakter.Danas se misli da bi je trebalo vezati uz raspad hunske drave i datirati u 1.pol.5.st. Orao na vratu ima srcolike elije sa crvenim almandinima (direktna paralela je spata iz Altluheima).Primjeri su to perzijske polikromije.Uz ova dva ide i pektoralni privjesak iz Wolfsheima.Sve se to moe vezati uz sasanidsku dravu.Na pektoralu je ispisano ime Ardair.Taj nain ukraavanja prodro je i u Pietro Assu to se najbolje manifestira na orlovskoj fibuli.Na vratu je perzijska polikromija - izrezni otvori u podlozi popunjeni ravnim almandinima. Ovo je azijski orao gole glave - kraguj, motiv koji su irili istoni Germani.To je ukraavanje na pola puta izmeu polikromije i kloazoniranja. Spata iz Altluheima je korak dalje prema kloazoniranju.Korak dalje je Bluina - okov saksa. Ima kombinaciju ravno i oblo bruenih almandina. Sam po sebi je stariji od cijelog nalaza zajedno. U Karpatskoj kotlini je crnomorska polikromija najzastupljenija. Stvara supstrat za kloazoniranje koje je dominantno u Europi u 2.pol.5.st. Polikromija iezava naglo s propau hunske drave. U 1.pol. 5.st. postoje dvije grupe lunih fibula i jedna grupa je iz crnomorskih radionica; druga grupa je lokalni proizvod.Masa nalaza je datirana novcem Teodozija ll. Uz isti novac se nalaze predmeti istog oblika, ali sasvim druge izrade - STIL KARAVUKOVO (Bacsrdas). To je kopa iz Karavukova uz zlatnik Teodozija ll. To su proizvodi podunavskih radionica.Datacija je polovica 5.st. Ukras je rovaenje u novoj i luksuznijoj varijanti.U 1.pol.5.st. su poznate uglavnom male kope s romboidnim ili ovalnim okovom.Okov kope iz Karavukova je romboidan i isti kao noica fibule.Ovi predmeti su od bronce i pozlaeni.Almandini se povlae na periferiju.Zato se javljaju detalji koji ponovo upuuju prema radionicama - opet niello na rubovima okova.Ta je tehnika karakteristika rimskih provincijalnih radionica.Ptice na rubu okova su iz repertoara kranske simbolike, iako su po obliku grabljivice.Forma je jo uvijek germanska, ali nadograena detaljima kasne antike. Nedostatak skupog materijala uvjetuje promjenu tehnike (na rimskom limesu se rovaenje javlja zajedno s barbariziacijom vojske). Maksimum bljetavila iz jeftinog materijala. Ima i cijeli niz bliskih nalaza - par fibula iz Gve u istonoj Maarskoj. Almandini su vrlo maleni i povueni potpuno na rubove.Gusta vitica koja ponegdje prelazi u spiralu.Oblikom su srodne kasnim fibulama od srebrnog iskucanog lima. U pojedinim detaljima se ova proizvodnja povezuje sa irim europskim prostorom.Npr. neki detalji na kopama su kloazonirani. Jedan od najboljih i najljepih primjeraka su fibule iz Srijemske Mitrovice.Datiraju se u kraj 5.st. Motiv geometrijskog rovaenja se poinje javljati.Fibula je pozlaena i ima cabochone na rubu.Ima i niello, urezivanje, perl ukras (imitaciju filigrana izraenu lijevanjem).Zemun - geometrijsko rovaenje. Po formi je blizak fibulama od srebrnog iskucanog lima.Imju ak i palmete. Paralelno s ovom grupom se javljaju i fibule od srebrnog iskucanog lima. U 1.pol.5.st. su ak imale poneki polikromniukras.U 2.pol.5.st. im se poveavaju dimenzije.Poneke imaju rovaene detalje (npr. par fibula iz Iloka). Postaju skuplji nakit od rovaene fibule; rjee su i finije.Masovni nakit postaju rovaene fibule.To je sve istonogotski nakit.Rovaenje zahtijeva dobro organiziranu radionicu.Nakon Atile je nastupio relativan mir u Podunavlju i radionice su se mogle razvijati. 471.g. Istoni Goti su navodno otili u Meziju.Tragova nema uope.To je nezgodno.(Prokopije spominje da je zborno mjesto prije polaska u Italiju bio SVITOV u Bugarskoj).Nosioci ovog nakita bi mogli biti jo neki narodi.

.Srcolike elije - Pietro Assa, Altluheim.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Pojava trodimenzionalnog orla u Pietro Assi.U 2. blagu (kneevskom grobu) iz Apahide naene su fibule s azijskom varijantom prikaza orla s izraenim razdvojenim nogama.

Na samom lokalitetu ernjahov ima fibula s podvijenom nogom, ali se nalazi i poneka fibula od srebrnog iskucanog lima. Keramika je polirana, tamnosiva, bikonine zdjele.I tu su naene kasnorimske ae, najee tamno plave; to su one poznate ae koje bi mogle biti uljanice. Lokalitet Nikolajevka na Hersonezu ima fibule s podvijenom nogom, ali raskucanom. Srebrne su. Najraniji primjerci polikromije su vezani uz Crno more.Nalazi u Podunavlju na mogu se datirati prije sredine 1.pol.5.st. Primjerci s romboidnom nogom mogu se pratiti najranije iz Szilagy - Somlyo - mala luksuzna fibula.Mala fibula s nepoznatog nalazita iz Karpatske kotline, uz Szilagy - Somlyo je jedan od najranijih primjeraka u Podunavlju (Hampel - na tablici s privjescima iz Apafide).Idui stupanj je Untersiebenbrunn. [U cijelom 5.st. kloazonira se iskljuivo crvenim granatima - almandinima]. Oblik ovih primjeraka se poklapa s oblicima kasnih fibula od srebrnog iskucanog lima, ali i s oblikom fibula stila Karavukovo.Oblik prelazi u novi nain izrade i novu dekoraciju. Fibula iz Desane iz 6.st. je kloazonirana u boji - tipian primjerak ranomerovinke polikromije.Oblik je zadran isti kao na starijim primjercima. Lijevane fibule koje oblikom imitiraju fibule od srebrnog iskucanog lima, u panjolskoj se zadravaju kod Zapadnih Gota do kraja 5.st., ak s teitem u 6.st. Te zapadnogotske lijevane fibule su vrlo sline.Migracija Gota s Gotlanda je zavrena u 2.st. Zato najraniji elementi ernjahov kulture padaju u 2.st. Migracija je poela u 1.st. Prema nekim autorima nosioci ernjahov kulture su podjednako Istoni i Zapadni Goti.Neki ruski autori smatraju Slavene nosiocima ernjahov kulture.Uostalom fibule te kulture se nalaze u paru (istoni Germani su Goti i Gepidi).

OSTROGOTI U ITALIJI Naseljavanje sjeverne Italije je bilo u posljednjem destljeu 5.st. Ima i materijala podunavskog porijekla. Groblja i ostave (nakita, rjee oruja kao npr. ostava ljemova).Najvie nalaza ima u dolini Poa, kraj Milana i u provinciji Ascoli - Piceno oko Ancone.Na Tirenskom moru nema nalaza; svi su inae na jadranskoj obali, istonoj i zapadnoj (kod Birbrauera je ubiljeen i nalaz iz amfiteatra u Puli). Donju granicu Istonih Gota ini Reggio Emilia, ostava nakita. Gornju granicu ini opet ostava s novcem: (istonogotski grobovi nemaju novca, kao ni oruja; muki su grobovi potpuno neupotrebljivi. Kronologija se bazira na enskim fibulama i kopama.U Podunavlju nema registriranih groblja) iz polovine 6.st. je nalaz iz Desane. U Italiji se, za razliku od Podunavlja, stvaraju istonogotska naseobinska groblja; relativno mala.Veliki broj puanstva na tim grobljima pripada autohtonom romaniziranom stanovnitvu. Kai; najvee groblje u Hrvatskoj - Knin (ima oko300 istraenih grobova, veina su romanizirani); Mihaljevii (kod Sarajeva), Rakovani, Kranj (s Langobardima), Ljubljana - Dravlje (bez Langobarda), Rifnik (s Langobardima). U Italiji groblja ima relativno veliki broj.Uglavnom su nalazi iz prolog stoljea.

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Ravenna - nema ni jedno sustavno istraeno groblje. i jo mnogo drugih.

Goti nose sa sobom novu modu, novi stil izraavanja.Najraniji datirani nalaz je Reggio Emilia s istonorimskim zlatnim novcem.Par istonogotskih fibula, rovaenih.Ukraene su degeneriranom viticom i pojavom geometrijskog ukrasa. Zlatna lukoviasta fibula - uplje lijevana i vrlo kratkog luka.Noica je dugaka i aurirana.Ima kranski simbol.Nalik je na onu iz Hilderikovog groba, zatim na Apahidu.Sluajni nalazi dalje: Insbruck, Rim - Palatin; kod nas na Kupi kod Degoja naen je dio takve fibule s glavom na vijak (uva se u Beu).Kasni primjerci ovih fibula su iz 5. i 6.st. Car je takve fibule dijelio za pojedine slube (uz plat, naravno) - izvori to spominju jo u 7. i 8.st. Bizant priznaje mnoge barbarske kraljeve i poklanja im slubu. Reggio Emilia - ostava obiteljskog nakita, ena uva jo sve svoje narodne elemente.Mukarac nosi romansku nonju. Teodorik je dobro poznavao "rimski" dvor - nije cijenio rimsku vojnu vjetinu, ali je neobino cijenio njihovu birokraciju ! U provincijama je upravljao comes, vojni namjesnik.Sva vlast je u njegovim rukama, a civilna vlast je u rukama romanskog stanovnitva.Ima cijeli niz regija u kojima nema tragova istonogotskog prisustva.Kod nas su se utvrdili u Kninu, koji je na toki krianja komunikacija.A to se drugoga tie - Goti nisu dublje zadirali u ivot provincija.Vlast je bila vrlo dobro organizirana. U Reggio Emilia ima cijeli niz prstena.Prsten kao ukras se javlja vrlo kasno - pod kraj Republike u ranom Carstvu.Barbari prstenje preuzimaju iz kasnoantikog prstenja. Tzv. vojniko prstenje ima poligonalnu kariku, iz 4.st. s iniciijalima cara. Prsten s koaricom, slian nalazu iz Narone. Dupli prsten s tekstom - zaruniki prsten. Privjesci u obliku cikade - kloazonirani. Vinski - motiv cikade se javlja jo u skitskom nakitu na Crnom moru. Huni je prenose u Europu.Werner kae da bi paralelu trebalo traiti na fibuli iz Domagnana.Nema tremoliranja (tremolo nije uope dominantan na italskim nalazima). Cijeli nalaz Reggio Emilia datiran je novcem.Problem je u provenijenci pojedinih komada.Istonogotske fibule se bitno razlikuju od podunavskih. One su prijelaz na primjerke 6.st. Italske fibule su pravi rombovi, podunavske imaju jo oblik deltoida. Zato se u Italiji vitica mijenja u pletenicu? Ne samo na fibulama. Ima je i na mozaicima; dvoprutaste pletenice na crkvenom namjetaju u 6.st. (ivotinjski stil ll. 6./7.st.). Pletenica oznaava manje-vie naginjanje 6.st. Ima cijeli niz teorija o toj pletenici.Upravo u vrijeme kada Istoni Goti idu u Italiju, u Italiji degeneracija antike vitice upravo traje; kao i na cijelom Mediteranu. Oni samo prihvaaju ono to se ve dogaa. (pletenica na avarskim jezicima pripada u kasno 6. i po.7.st.) Analiza dekoracije ljemova: na njima se pletenica na javlja, a raeni su isto vrijeme u istim radionicama.

Desana - ima vrlo mnogo predmeta.Kloazonirane lune fibule, lukoviaste fibule, srebrne lice, prstenje, igle, nekakve ampule.Ostava je otkrivena u prolom stoljeu i praktiki neobjavljena - osim kod Birbrauera.

10

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Najpoznatiji nalaz je par lunih kloazoniranih fibula na kojima se bazira datacija itavog nalaza.Ima i zeleni cloisonne.Fibula ima zeleno ulaganje koje se javlja tek u 6.st. Potom je na njj dvostruka pletenica, koja izgleda kao pasji skok.Pletenica se u Italiji javlja prije Justinijana, a nakon Justinijana se javlja masovno.Werner je svojevremeno smatrao da je pletenica germanska, ali je miljenje morao promijeniti: Germani u Podunavlju ne poznaju pletenicu, ona se pojavljuje tek u Italiji.Znai pod utjecajem u Italiji.Ova pletenica je zapravo oiti primjerak odumiranja antike.Na rubovima su cabochoni.udna kombinacija.Cabochoni se inae javljaju na kopama u kombinaciji s rovaenjem.Na glavi fibule su ptije protome kojima su zamijenjena dugmeta; to je tipino germanski prikaz. Drugi oslonac za dataciju nalaza iz Desane je kopa, inae standardne forme, ali s vrlo plitko rovaenim ukrasom (karakteristika italskog rovaenja). Cabochoni su na sredini.U klasinoj varijanti su cabochoni na rubovima. Klasine kope 6.st. su "orlovske kope ". Kope s dvije antitetike ptije glave javljaju se u merovinkom krugu, za razliku od "istonogotskih" s jednom orlovskom glavom.Radionice su na Pontu.Izvoze se preteno na GEPIDSKO podruje. Drugi zanimljivi nalaz iz Desane je fibula nalik na lukoviaste fibule.Glava ima paralelu u Bluini, ali noga je udna.Noga je nalik na pulski nalaz iz amfiteatra. Birbrauer na raun toga to fibule iz Pule imaju poliedar matra njih gotskim.Ali to nije pouzdano.Ima mnogo fibula 6.st. s poliedrom.Taj sistem ide jo od kasne antike.Uglovi kocke se kreu da se dobiju vee povrine za ulaganje almandina.Fibula iz Desane imitira kasnocarske fibule, kakva je npr. Reggio Emilia.Ali ove fibule nisu nastale u antikoj radionici.Sistem sapinjanja na spiralu je neto to iskljuuje antiku radionicu.Kasnoantike fibule su sve raene na arnir.Vjerojatno su nastale na kraju 5.st. U samoj Desani je naena zlatna kasnocarska lukoviasta fibula, ima auriranu nogu s antikim sistemom kopanja: igla je fiksirana na nozi, a kopa se na glavi.Taj se sigurnosni sistem javlja na zlatnim kasnocarskim fibulama.Izrada je po svemu rimska. Sav nalaz je sloen, ne toliko zbog datacije, koliko zbog interpretacija.Moglo bi se govoriti o obiteljskom nakitu, pogotovo zbog gomile srebrnih lica. Te su lice cijeli jedan horizont 6. i 7.st. Javljaju se od Irske do Egipta (npr. ima ih u Engleskoj u Sutton - Hoo).Imaju esto kranske simbole.Smatraju se da su sluile za prvu priest.Svatko je imao svoju.Nema bronanih imitacija, iskljuivo su srebrne, a pri liturgijskim obredima materijali su fiksirani.Nema ih nikada u siromanim grobovima i nema ih izvan kranskog podruja (npr. nema ih kod Gepida). Nalaz specijalne naunice s koaricom.Ovo jo nije koarica ve je od punog lima.Prave koaraste naunice su razvili Langobardi u 2.pol.6.st. Kroz cijelo 6. i 7.st. se nalaze ti nalazi s petljom do Karantanskih nalaza 8.st. - razvoj koarastih naunica: naunica iz Desane Kod Langobarda koaraste naunice imaju dvije varijante: s pletenom i punom akom.No neke se koaraste naunice u Kranju javljaju ve poetkom 5.st. O Desani Birbrauer misli da se radi o obiteljskom nalzu.Fibula, kloazonirana je iz 1.pol.6.st., ne bi prela etvrto desetljee 6.st. To je doba velikih sukoba, ne nuno s Justinijanom.Desana je kod Torina. Istonogotski kompleks je ogranien s dva nalaza - najraniji je Reggio Emilia datirana novcem; najkasniji (ili jedan od najkasnijih) je Desana (koja nema novca).Desana ide k vremenu pada Istonogotske drave.Birbrauer je sav drugi materijal iz Italije smjestio izmeu ove dvije ostave. J.Werner: "Eine ostgotische Prunkschnalle von Kln - Sevenitsov",

11

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Klner Jahrb. lll. 1958. Taj kloazonirani nakit ima specifinu formu elije koja se prvi put javlja na nalazu iz Apahide.To su elije s oblim ili iljastim ispupenjima. Kopa iz Apahide s bubreastim okovom i bubreastim titom trna, datirana je kao paralela s Tournai-om: 3.etvrtina 5.st. U svakom sluaju nakon 450.g. Ovakav oblik elije je obino popraen elijom u obliku cvijeta ili rozete Slina kopa je naena u Kninu.Groblje u Kninu se datira od 500. do 2.pol.6.st. Rozete su najee samo jedna elija i ispunjena bijelom pastom ili tzv. morskom pjenom.U Apahidi je ta etverolisna djetelina naena u jednobojnom (crvenom) cloisone-u.Cabovhoni na rubu kope je povezuju s crnomorskim stilom. Gro nalaza fibula i kopi s elijama je na sjeveru do Alpa, na merovinkom prostoru.Najvie nlaza je na franakom, a ne na gotskom podruju.Werner smatra da je ovaj tip elija stigao preko istonogotske Italije iz Podunavlja u Franaku.Bio bi proizvod kasnoantikih radionica na Dunavu.Povezuje ih s problemom ljemova tipa Baldenheim. Kopi ima u mukim i enskim grobovima, ali vie u enskim.Zato se problem ljemova kojih ba nema u Italiji ne moe poistovjetiti s problemom kopi.Tih kopi ima jedan ili dva primjerka iz Italije.Teza o Istonim Gotima kao posrednicima nema vrste osnove. Osim kvalitetnih primjeraka postoje i stanovite bronane imitacije.Kope se nalaze u Wernerovoj ll. grupi (520 - 550).Njih zaista nema nakon polovine 6.st., npr. u to vrijeme i tako nestaje kloazoniranja, a pojavljuju se imitacije s lijevanim elijama.Oko 600.g. se ve javlja tauiranje koje u poetku imitira oblik kloazoniranih elija. U jednom grobu u Balani (Nubija) naen je okov sedla koji je ukraen upravo ispupenim elijama .Prema tome, Werner smatra, da izvore te tehnike trba traiti na Mediteranu.Suvie je malo nalaza da bi se to moglo potvrditi. Npr. u Iliriku ima mnogo ljemova, iako nisu iz grobova.U sjevernim Alpama ih ima u kneevskim grobovima svega desetak.No nakit se iri bre i lake od oruja.Moda su kope s tim elijama proizvodili u Italiji iskljuivo za izvoz, to je teko za povjerovati. Rovaena vitica stila Karavukovo nije u 6.st. vie tako povezana kao u 5.st. U 6.st. svaka se vitica izdvaja za sebe. U Acquasanti se javlja jedan drugi problem, par neobinih fibula.Po naelu su rane, ali ih vitice stavljaju kasno.

12

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

ALAMANI Staro Germansko pleme. Prvi put se spominju 213.g. kad ih je pobijedio Karakala. 357. car Julian porazio ih je kod Strassbourga i uspostavio granicu na Rajni. Pripadaju svebskom savezu, a najstarije boravite i povijest nisu im poznati. U 3. i 4.st. sele iz podruja istono od Elbe (srednja Njemaka), prema jugu (u smjeru Dunava i Blatnog jezera). Alamansko podruje je Austrija oko Dunava, odnosno Raetia gdje se konsolidiraju tijekom 5.st. i gdje su im najopasniji susjedi bili Franci. 496/7.g. sukob Franaka i Alamana. 537.g. dio alamanskog podruja dolazi pod franaku vlast. Nakon smrti posljednjeg merovinkog kralja 679.g. ponovo je uspostavljena alamanska kneevina. 709. - 712.g. osvaja ju Pipin Mali. 730.g. umire posljednji alamanski knez Lautfrid, no Franci jo neko vrijemo moraju vojskom uvrivati svoju vlast. 746.g. bitkom kod Cannstadta konano prestaju borbe. Alamanski ukop Alamani se ukapaju u grobljima na redove. Ukop u jamu sa rijetko vidljivim ostacima sanduka. Karakteristino za Alamane: ukop u deblu. Mukarci s orujem: koplja, strelice, lukovi, dugaki maevi, titovi, bojne sjekire ene s nakitom, ukrasnim predmetima. esti su almandini u tehnici elija. U bogatim grobovima: bronane fibule ili fibule od ozlaenog srebra sa 3 ili 5 dugmetastih produenja. Za 7.st. karakteristina je fibula s pravokutnom glavicom i zoomorfnom ukraenom nogom. Javljaju se ukraeni kotani eljevi stakleni pehari sa iljatim dnom okovi torbice Neki bogatiji grobovi oznaeni su kao kneevski (Wittislingen, Gammertingen) - oba su groblja na redove. GAMMERTINGEN Baden - Wrtenberg Alamansko groblje na redove iz merovinkog doba datira se u 1.pol.7.st. Kneevski ratniki grob: spata, sax, ango, franciska, tobolac sa strijelama, tit, kariasti oklop, ljem na provjesla (Baldenheim), pojasni jeziac, okov uzde.

13

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

J. WERNER - M NZDATIERTE AUSTRASISCHE GRABFUNDE, Berlin u. Leipzig 1935.

Grupa l (450.- 520.): Brenner ("Der Stand der Forschung ber die Kultur der
Merovingzeit") je ukazao na jake podunavske utjecaje u 5.st. na merovinka podruja.On je vjerovao da se ova faza "zapadnog proirenja podunavskog kulturnog podruja" moe kronoloki tono odrediti datiranim ( 482.g.) grobom kralja Hilderika u Tournaiu i da se moe ograniiti na 2.1/2 5.st. Ali pri tom treba ukazati na to da nalazi iz Airan-a i Untersiebenbrunn-a pokazuju da je ovaj stilski stupanj znatno stariji.Stvar je oteana i time to najvaniji sadraj Hilderikovog groba: ukraeno oruje i nakit ostaje bez paralela u treoj etvrtini 5.st. na njemakom i francuskom tlu - s izuzetkom zlatne kope iz pojedinanog groba u Rdernu (O.A.Esslingen). U Hilderikovom grobu se susree jedna posebna vrsta kloazoniranja: itava povrina je prekrivena uskim elijama s malim almandinskim kuglicama i ploicama.Da predmeti izraeni u ovoj tehnici nisu domai rad, ve istoni import, pokazuje i nalaz iz Apahide kod Klausenburga, ija je pripadnost junorusko-podunavskom krugu nesumnjiva. Ova tehnika, samo u bitno grubljoj izvedbi je bitna oznaka najstarijeg stupnja junonjemakih grobova na redove, koji se po najistaknutijim grobovima naziva Flonheim-Gltlingen stupanj.Pokazatelj za datiranje ove grupe je grobni nalaz iz rmihlyfalva-e (Valea lui Mihai).On sadri solid Teodozija ll iz 443.g.Budui da se radi o naknadnom otisku (Nachprgung), a na osnovu usporedbe sa maarskim nalzima (?) moe se grob datirati oko 500.g. i smatrati prethodnikom Apahida i Bcs-Ordas grupe. U ovom sedmogradskom nalazu je srebrni ortband sa okovom od velike vanosti:ova forma nije rijetka u alemansko-franakim podrujima i moe se govoriti o jednoj daljnjoj vanoj formi Flonheim-Gltlingen stupnja. Na srednjem Dunavu se ova forma nalazi samo u Komornu.Postanak ove forme je u tami, ali se moe na osnovu uestalosti u dobro istraenim alemanskim podrujima tvrditi da je tipino alemanska.Okovi za ortbande variraju u formi: najee su srebrni i pozlaeni i "nielirani" a ukraavanje almandinima je rjee. Na osnovu istovremenih bogatih grobova iz Gltlingena, Flonheima, Basel Gotterbarmwega, Komorna i rmohlyfalve moe se masa ovih nalaza staviti malo prije i malo poslije 500.g.Usprkos krtosti maarskih nalaza moe se ve sad u grubim crtama unutar tzv.Flonheim-Gltlingen stupnja, obiljeenog podunavskim kulturnim utjecajem izdvojiti jedan stariji i jedan mlai odsjek:

1. Grupa Apahida - Rdern - Tournai (pojedinani grobovi, 450.- 480.g.) 2. Grupa rmihlyfalva - Komorn - Flonheim - Gltlingen (poslije 480. - oko 520.g.)
masa nalaza ovog stupnja - najstariji grobovi na redove Usprkos velikom broju ovih grobova na redove, samo mali broj sadri dokaze veza sa Podunavljem.Ve u 5.st.S tim se slae i to da su novci 5.st.u grobovima na redove izuzetno rijetki.

14

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Grupa I obuhvaa dvije rane faze: Hilderikov grob - Apahida (450.- 480.) i Flonheim - Gltlingen - rmihlyfalva (480.- 520.) i odreena je podunavskim importom i vezama. Malobrojni materijal. Najvei dio juno- i zapadnonjemakih grobova na redove zapoeo je tek u kasnije vrijeme.

Materijal ove grupe posljedica je importa i veza s Podunavljem. Karakterizira ju ukraavanje kloazonirajem.Unutar ove grupe javljaju se i prva groblja na redove. TOURNAI RDERN APAHIDA RMIHLYFALVA KOMAROM FLONHEIM GTLINGEN BLUINA datumi koji odreuju priblino prvu grupu su 450.g. i 520.g.

1. Osim Tournai-a koji je povijesno datiran (482.g.?), ona sadri malo grobova. 2. U Transilvaniji je grob iz rmihlyfalve datiran novcem (tj.imitacijom novca

Teodozija ll.) u 443.godinu.Ove dvije okolnosti - imitacija i kratka upotreba - navode na to da je nosilac bio pokopan oko 500.g.Imao je i scramasax (jedan od najstarijih poznatih), ostatke dugog maa sa srebrnim ortbandom ukraenog ruba i srebrnu kopu iji trn ima u bazi veliki cloisonn.Ovaj se grob moe povezati sa znaajnim pokopima u Njemakoj (Flonheim i Gltlingen u Wrtenbergu) i vicarskoj (Bale Gotterbarmweg). 3. U Francuskoj je to vaniji grob broj 319 iz Lavoya (Meuse), koji od novca ima triens cara Zenona (474.- 491.g.).Priloge treba datirati oko 500.g. Sadri: ma sa balakom pokrivenim zlatom i kloazoniranjem okov korica koji je srebrni bode mala kopa s okovom iji trn ima kvadratnu bazu ukraenu granatom okov torbice ukraen na isti nain kao i kopa - zavrava sa dvije glave ptica grabljivica mala posuda od tankog stakla (svjetlo zelena sa bijelim) bez noge kranski vr, bronani (ibrik) koptskog ili sirijskog stila, ali vjerojatno izraen u Gallia Belgica-i. Ovim se grobovima moraju pridruiti i oni koji nisu datirani novcem.Usporeujui priloge odreuje se i njihovo vrijeme.Iz iste grupe nalaza su i bogati prilozi iz groba iz Pouan-a (Aube): bode je analogan onom iz Lavoye, ali ima kloazoniranu jabuicu na balaku dugi ma ukraen zlatom i kloazoniranjem dvije male pojasne kope, okrugle sa velikim kloazonima i sa ravnim trnom pojasne garniture koje imaju kvadratne srebrne pojasne kope sa ravnim trnom pripadaju takoer prvoj grupi.Imaju uloeno drago kamenje ili cabochone (u centralnoj Europi je slian primjerak u Gltlingenu).To su ujedno i najstariji primjerci merovinkog tauiranja - oni iz Tardenoisa ili Normandije. U junoj i zapadnoj Njemakoj nisu utvreni novcem datirani grobovi 5.stoljea.

15

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Ve je Brenner ukazao na snaan utjecaj podunavske kulture na merovinki prostor u 5.stoljeu. AIRAN, UNTERSIEBENNBRUNN, TOURNAI - Brenner ih smatra starijima od najstarijeg stupnja junonjemakih grobalja na redove. TOURNAI - 3.etvrtina 5.st.Sadraj ovog groba, ukraeno oruje i nakit, nemaju odgovarajuih paralela na njemakom i francuskom tlu, osim zlatne kope iz pojedinanog groba u Rdernu. Kloazonirana polihromija - da nije rije o domaoj proizvodnji ve o importu s istoka dokazuje nalaz iz Apahide (Apahida l).Utvrena pripadnost junorusko-podunavskom krugu. Kloazonirana polihromija jedno je od glavnih obiljeja najstarijeg stupnja njemakih grobalja na redove koji je oznaen kao stupanj Flonheim - Gltlingen. Brenner dri da nalazi ovog stupnja predstavljaju jednu kasniju razvojnu fazu, a Werner se zalae za istovremenost s Tournai-om i Rdernom, smatrajui da ukoliko se slijedi Brennerovu pretpostavku, izmeu importa i domae proizvodnje postoji jedan vremenski razmak. Okovi torbice iz Gltlingena srodni su kopi iz Apahide, a razlika u kvaliteti izrade ne moe se uzeti kao dokaz vremenskoj razlici. Drugo je pitanje koliko je dugo preivjela tehnika primjenjena na nalazima iz Hilderikova groba u Tournai-u i u koje vrijeme zapoinje stupanj Flonheim-Gltlingen. Za datiranje ovog stupnja kljuan je novcem datirani nalaz rmihlyfalva.Sadri prekov solidusa Teodozija ll iz 443.g. kao i nalaz iz Bacs Ordas (Karavukovo) koji sadri srebrnu kopu s almandinom na bazi trna, malu srebrnu kopu, apotropejsku jantarnu perlu, pozlaene srebrne korice spate i srebrni ortband s rombinim kolutiem ukraenim niellom.Werner grob datira oko 500.g. Srebrni ortband je vrlo est na alamansko - franakom prostoru i standardna forma Flonheim-Gltlingen stupnja. KOMARNO - takoer ima srebrni okov ortbanda. TETEROW (Mecklenburg - Schwerin) - srebrni okov vezan uz junonjemaki, a ne podunavski prostor. Porijeklo ovih ortbanda je nerazjanjeno.S obzirom da se esto javljaju na alamanskom teritoriju mogli bi se smatrati tipino alamanskima, ali se pri razmiljanju o njihovom nastanku ipak mora uzeti u obzir Podunavlje. Ortbandi su veinom od pozlaenog srebra i ukraeni niellom, a ukraavanje almandinima je rjee. Bronana su samo dva ulomka iz Andernacha. BASEL-GOTTERBAMWEG - grob 19 GLTLINGEN RNIHLYFALVA

Tri ortbanda koja se moraju smatrati istovremenima. Inventar oba alamanska groba moe se datirati oko 500.g. i mlai je od Hilderikovog groba. Grob iz Gltlingena sadravao je i ljem, koji se mora datirati u vrijeme nakon 500.g. i promatrati kao dokaz alamansko-ostrogotskih veza. Stupanj odreen nalazima srebrnih ortbanda nije ogranien samo na 5.st. ve traje i u 1.pol.6.stoljea. GLTLINGEN

16

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

FLONHEIM

BASEGOTTERBAMWEG KOMARNO RMIHLYFALVA

Ovi nalazi moraju se staviti. kratko prije ili poslije 500.g.

Usprkos malom broju maarskih nalaza (rmihlyfalva, Komarm) podunavski utjecaji obiljeavaju stupanj Flonheim - Gltlingen. Mogu se izdvojiti dva vremenska horizonta: 1. Stariji odsjeak RDERN -TOURNAI 450.- 480.g. 2. Mlai odsjeak FLONHEIM - GLTLINGEN 480.- 520. (najstariji sloj grobalja na redove). Brenner -> Flonheim-Gltlingen - nakit grublje raen i smanjenih povrina.Smatra da bi trebalo razlikovati dvije grupe nalaza: 1. TOURNAI 2. FLONHEIM - imitacija nakita iz 1.grupe, grublje izrade i suenih elija.Uzrok takve izrade u 2.grupi treba traiti u prekidu importa i puteva.

Grupa II (520. - 550.g.)

Najstariji novcem datirani grob iz ovog podruja - enski grob br.84 iz Weimara.Po vrsti elijske tehnike vee se uz Flonheim - Gltlingen stupanj, ali je bitno mlai.Grob je datiran po Zenonovom novcu (474.- 491.g.), koji u ovim krajevima dolazi u 6.st.Grob sadri par Bgelfibel (lune fibule) sa ovalnom noicom i glavicom sa dvije nasuprot okrenute ptije glave (heraldiki). Gtze je smatrao da su ove fibule ostrogotski import iz Italije (gotski motiv orlovskih glava). Brenner: varijanta tipino tirinkih fibula (sa "tirinkom glavicom" ). Grob sadri: malu zlatnu fibulu - po vrsti kloazoniranja srodna velikim (veza sa malim Bgelfibel tirinkog podruja je oita) zlatnu ploastu fibulu - zlatna folija pokazuje da je srodna sa parom Bgelfibel srebrno tauiranu eljeznu kopu - tauirana u jednostavnom prugastom uzorku razlika u odnosu na bogato tauirane radove grupe V. Na temelju fibula grob se datira oko 500.g. (po novcu bi mogao i u grupu I). enski grob br.80 iz Wiemara: oko 500.g. Sadri dvije srebrne pozlaene Fnfknopffibeln - po spiralnom dekoru istovremene. Tipoloki su razvijeniji stadij weimarske forme. Grob iz Chaouilley-a sadri dvije zlatne Rosetenfibeln (s ploom od srebra) i s almandinima. Slian inventar je i u Lavoye. Grupa II obuhvaa samo jedan mali broj grobova sa novcem.Ova grupa, koja ispunjava vrijeme izmeu Flonheim-Gltlingen stupnja i grupe III nema neke jasne zajednike karakteristike, ne moe se povezati uz neku odreenu grupu novca ili neku importnu grupu.Odluni razlozi za uspostavljanje ove grupe su samo datiranje novcem i stilistika razmatranja. - tri vana novcem datirana groba: Weimar - grob br.80, Chaouilley - grob 19 i Lavoye grob 307.

17

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Ova grupa je najsiromanija. Ne moe se vezati uz neku odreenu grupu importa ili novca. Razlozi za njezino uspostavljanje lee u datiranju novcem i stilskim karakteristikama merovinkih fibula.Inae je vrlo bliska grupi l. LAVOY CHAUOILLEY WEIMAR grob 80 Dvije pozlaene fibule sa 5 dugmeta - merovinki utjecaj WEIMAR grob 84 Najstariji grob ove grupe. Datiran je novcem cara Zenona (474.- 491.).Ovaj novac je probuen i upotrebljen kao privjesak na laniu, te je u zemlju mogao doi tek u 6.st.Inae je ovaj grob jo vrlo blizak prvoj grupi. PAR LUNIH FIBULA s ovalnom noicom i glavicom sa dvije antitetiki postavljene ptije glave.Gtze je smatrao da su ove fibule import iz ostrogotske Italije.Brenner ih dri za varijantu tipino tirinkih fibula (sa tirinkom glavicom).Teite ukrasa jo je uvijek na polihromiji, ali se javljaju i rovaeni detalji. MALA ZLATNA FIBULA pokazuje oitu srodnost s malim lunim fibulama tirinkog prostora ZLATNA PLOASTA KLOAZONIRANA FIBULA JEDNOSTAVNO TAUIRANA ELJEZNA KOPA (razlika u odnosu na bogato tauirane radove grupe V.) U Francuskoj bi predstavnik bio grob broj 19 iz Chaouilleya (Meurthe-et-Moselle) datiran Justinijanovim triensom (527.-565.). Sadri: ploastu kloazoniranu fibulu (B-2) -elije, iako jo uvijek velike, manje su nego u prethodnoj grupi srebrne lune fibule (A-5) sa jednako irokom nogom

Grupa III (550.-600.g.)

Kronoloke fiksne toke za ovu grupu su srebrni novci Ostrogota i Justinijana l (iz kovnice u Ravenni). Za sveukupnu kronologiju grupe su od osobitog znaaja enski grobovi. Grob iz Hahnheima: dvije fibule sa polukrunom glavom i romboidnom noicom - tip vrlo proiren na srednoj Rajni, u sjevernoj Francuskoj i Belgiji. - nosioci su novci ostrogotskih kraljeva i srebrni novci Justinijana l. iz kovnice u Ravenni, koji su, u najveem broju stigli preko Alpa prije 563.g. i mogli se zadrati do poetka 7.st.Srebrni novci od Vitigesa do Teja (Totila?) i Justinijana l. datiraju nalaze sigurno u 2.pol.6.st. Grobovi datirani novcem Justinijana l. (iz ravennske kovnice) i srebrnjacima ostrogotskih vladara (Teodorik, Totila, Vitiges).Za sveukupnu kronologiju grupe od osobitog su znaaja enski grobovi. HAHNHEIM

18

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Fibula tipa Hahnheim s polukrunom glavicom i romboidnom noicom.Vrlo rairena na srednjoj Rajni, u sjevernoj Francuskoj i Belgiji. Bronana ptija fibula WORMS Teodorikova silikva Jedna posuda MENGEN Bogati enski grob br.12. Datiran je srebrnim Teodorikovim novcem. KLN - MNGERSDORF Grob zalazi i u 1.pol.7.stoljea. Ploaste kloazonirane fibule Fibule tipa Hahnheim U groblju Envermen je naeno 5 demisilikva Teodeberta l. Iz Concevreuxa (Aisna) je jedna fibula (B-7) datirana triensom Teodeberta l. U Friedbergu je naena jedna mala fibula ukraena meandrom i datirana je demisilikvom Hildebada ili Witigesa (536.- 541.g.). Par fibula sa pravokutnom glavom i ukraen crticama datiran je srebrnim novcem Totile (541.- 552.g.).To ih stavlja oko 600.g. Slini primjerci su u Francuskoj naeni u Lorraine u Vieil - Aitre (Nancy) (A 14). Grupa IV (600.- 650.g.) Langobardske starine Italije su zbog svog "merovinkog" karktera od velikog znaaja za kronologiju njemakih grobova na redove. 568.godina - terminus post quem. Langobardske nekropole: Cividale i Testona u gornjoj Italiji,Castel Trosino i Nocera Umbra u srednjoj Italiji. (znaajne zbog bogatstva nalaza) Nekropole su oformljene u langobardsko vrijeme (s izuzetkom Testone, koja je neto starija). Poetak nekropola Nocera Umbra i Castel Trosino je iz povijesnih razloga nakon 571., odnosno 578.god. - neposredne trgovake veze alemansko-franakih podruja sa Langobardima u Italiji nisu bile mogue prije 591.g. - arheoloki znakovi potpuno su vidljivi u 7.st.: langobardski import i prvi znakovi langobardskih utjecaja: prodor tehnike uktaavanja s jakim bizantskim utjecajem (koju su Langobardi primili na italskom tlu) i obiaj upotrbe "aufgenhter Goldblattkreutze". U ovu grupu pada i cvat germanskog zanatstva sjeverno od Alpa - pojava objanjiva samo povezivanjem sa langobardskom Italijom i s njim istovremenim bizantskim zanatstvom.Italski utjecaj, koji je preplavio Burgundiju, junu Njemaku, Rajnsko podruje i dopirao i do Skandinavije se naprotiv u sjevernoj Francuskoj i Belgiji slabo oitovao. Krajem 6.stoljea zapoinje snaan utjecaj langobardske kulture u podruja sjeverno od Alpi. Najraniji langobardski import > prodor tehnike ukraavanja s jakim bizntskim utjecajem. Filigran i zlatni krievi. esta pojava bronanog koptskog posua.

19

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

GAMMERTINGEN KLN - MNGERSDORF SCHRETZHEIM SOEST HERBRECHTINGEN

Vidi se veliko mnotvo grobnih priloga na kojima se moe pratiti brzi razvoj umjetnosti: a) ubrzani nestanak lunih fibula b) smanjivanje dragog kamenja u kloazoniranju (B 6) c) sve vea upotreba filigrana i igosanja (iskucavanja?) d) razvitak ivotinjske umjetnosti -> (J.Werner smatra da je to pod utjecajem langobardske umjetnosti). ivotinjski likovi naslijeeni od Rimljana sve vie preputaju mjesto germanskim monstrumima.To se osjea oko 600.g.u Galiji. Razvoj tauiranja u merovinkoj Galiji: ovaj je razvitak odreen utjecajem iz stepe, Bizanta, iz bizantskih radionica u Italiji, a sa druge strane iz Sirije i koptskog Egipta. Utjecaji su pojaani krajem 6.st. kako svjedoe divne fibule ukraene filigranom (koje jo uvijek pripadaju prethodnoj grupi (B 9).

Grupa V (nakon 650.g.): unutar "langobardskih" veza i utjecaja moe se izdvojiti jedna grupa bogatih nalaza (grobova), koju karakteriziraju zlatni novci Foke i Heraklija koriteni kao peatnjaci. Datirana je novcem Foke (602.- 610.) i Heraklija (610.- 640.). Ovaj novac u zemlju dolazi nakon 650.g. Kasnijih novaca nema pa se grupa ne moe smatrati mlaom od 700.godine. I dalje je prisutan langobardski utjecaj. Karakteristika ove grupe je tauiranje (posebno na kopama gdje se javljaju motivi drugog ivotinjskog stila). PFALHEIM OETLINGEN HINTSCHINGEN WONSHEIM

Njezina je gornja granica nesigurna jer prilozi iz grobova openito nestaju oko 700.g. Izolirani nalazi su pojasne kope (neke pripadaju 8.st., ak 2.pol.8.st.).esta je pojava u ovoj grupi zlatni novac kao oko prstena. Dva su vana groba: Jedan otkriven u Lucy-u (Seine-Inferieur), sadravao je: scramasax bronanu pojasnu kopu s kraja 7.st.sa geometriziranim ukrasom i na njoj i na titu trna (nalik je na nasuprotnu ploicu - contreplaque - okova iz Monceau-le-Neuf) 5 barbarskih triensa emitiranih izmeu 640. i 700 Drugi je grob otkriven u Alzey-u u rajnskom Hessenu.Datiran je novcem Hildeberta lll. (695.- 711.g.) kovanim u Marseillesu i uloenim u prsten.Imao je fibulu jednakih krakova sa ivotinjskim ukrasom koji pripada po.8.st.

20

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Hoenberg - jedino tu je objavljen (A.Riegel: "Die Sptrmische Kunstindustrie ll.", Wien1923.) (jedan jeziak tipa Hoenberg je naen kao sluajan nalaz na Bijelom Brdu) Nagy - Szent Miklos - nalaz koji Maari smatrju maarskim, ali danas se povezuje s bugarskim prodorom na sjever i s Blatnica stilom. U 7.st. se ivotinjski ll stil afirmira (i na merovinkim tauiranim garniturama). Fibule tipa Beograd - ukarica su mlae od fibula Karavukovo stila i proizlaze iz njega.Vezuju se direktno na akvilejski tip (Beograd - ukarica fibule su najvjerojatnije panonski rad).Na akvilejske fibule koje su raene u Panoniji nadovezuju se prve fibule proizvedene u Italiji, a to su fibule iz ostave Reggio Emilia.Reggio Emilia je najvjerojatnije ostava obiteljskog nakita, a ne blago ili ostava zlatara (za zlatarsku ostavu nedostaje glavno - nema alata - egzegija). Prvi rimski car koji je poeo "varati" na srebrnjacima i stavljati u njih malo srebra bio je Karakala.To je ve poetak inflacije u rimskom carstvu. Daumen (istona Pruska) - jedno od vanijih nalazita slavenskih fibula po Werneru. Tip Plania - Daumen sa antropomorfnom nogom.

AAVICA objavio je Fettich.Ima dvije srebrne zvjezdolike naunice.Po njemu ovj nakit potjee iz pontskih radionica, a donijeli bi ga u Panoniju Kutriguri u vezi s Avarima, bilo polovicom 6.st. bilo u 7.st. Ovakve su naunice upotrbljavli Kutriguri i Slaveni, ali potjeu iz pontsko - bizantskih radionica, datirane su u 7.st. stilski ih se dovodi u vezu s fibulama oblika okrugle ploice (Scheibenfibel) koje su kasnoantikog porijekla - Alfldi.

21

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Csallny - panonski ukrasi motiva ljudskog lica na nekoliko pojasnih garnitura, koji su nesumnjivo pontskog porijekla, po njemu pripadaju Kutrigurima. Kutriguri bi se arheoloki mogli odrediti jedino na osnovu jeziaca ukraenih tzv. zubnim ornamentom ili ukraenih ulaganjem kamenja. Inae ih je nemogue arheoloki fiksirati. Lijevani nakit s antropomorfnim ukrasima pripisuje Csallny, i to kao utjecaj bizantskog stila, Kuturgur - Uturgurbugarima 7.st. J. Werner datira slavenske fibule sa gerosnama(?) na kraj 6. i poetak 7.st. Slavenske fibule su sve lijevane i bronane, iznimka su srebrne iz Cosoveni - de Joa. Raen je samo jedan primjerak. Uz te fibule se nalaze naunice zvjezdolikog tipa. Najee se te naunice nalaze u Podunavlju. Kod nas je naeno 8 lunih fibula s antropomorfnom noicom i jedna sa zoomorfnom. Najzapadniji nalaz je Stanjevac; zatim Novi Banovci, Dubovac, Palanka, Velesnica, Kladova itd; Cariin Grd.Linija nalaza se sputa okomito na jug i nale su se u horizontu razaranja Cariinog Grada. Jedna srebrna fibula dnjeparskog tipa naena je u samoj Martinovki to je fibulu datiralo u 7.st. Uz fibule l. grupe Werner - Rybakov fibula u Maarskoj se nalaze za Avare neuobiajene naunice.Tih fibula izuzetno mnogo ima na Balkanu. Narukvice trubljastih krajeva su poznate iz nalaza Szent Endre.Najstariji nalaz u Slovakoj je u Ostrovima.Pripadaju 6. i 7.st. Netono ih se prije nazivalo gotskim.Tip Szent Endre se pomou kope i novca datira u 7.st. Koaraste naunice dolaze u Panoniju iz Italije. Krnye - jedina prava nekropola l. avarskog kaganata. Kunagata - kneevski avarski grob s novcem Justinijana l. Najraniji avarski nalaz. Szent-Endre - odmah nakon ovog, isto s novcem Justinijana l. Ozora (ili Toti Puszta) - Najkasniji grob s novcem Konstantina lV. Pogonata.

BRENNEROVA KRONOLOGIJA MEROVINKOG DOBA :

22

OPE PRILIKE U VRIJEME SEOBE NARODA

Ango - koplje za bacanje. 1. fibula s maskom 450. - 500.g. 2. fibula s cik-cak ukrasom 500. - 550.g. - merovinke fibule 3. fibula s mreastim motivom 550. - 600.g. - merovinka fibula 4. fibula s ukrasom meandra s maskom 575. - 625.g. 5. LANGOBARDSKE "S" - fibule 1. VARPALOTA TIP - sredina i 1.pol.6.st. 2. ITALSKI TIP - 2.pol.6.st. Najkasnije su iz 1.pol.7.st. - te su degenerirane. LJEMOVI iz BERKASOVA (M. Manojlovi - Marjanski) najvjerojatnije se datiraju prije Licinijeve smrti u 1.pol.4.st. Na ljemovima su grki tekstovi.Spominje se ime AVITVS - vjerojatno majstor.Mogao je biti poklon dvora barbarskom velikodostojniku.Nalazi se i "propeler" okov od srebra, znak dostojanstva (vrlo su rijetki od srebra).Na drugom ljemu natpis LIC[INIANA].Urezan je s unutranje strane lima.ljem je mogao biti izraen nakon bitke kod Cibalae (8.10.314.g.) ili za vrijeme Licinijevog suvladarstva s Konstantinom.Nije raen nakon 423.g. tj. Licinijeva pogubljenja. Apotropejski elementi na ljemovima.Licinije je bio poganin i stavljao se pod zatitu bogova. Jo ih ima: BUDIMPETA, DEURNA (Nizozemska), S.GIORGIO DI NOGARA (Italija), CONETI (Rumunjska), AUGSBURG - PFERSEE (Njemaka), INTERCISA, WORMS (Njemaka),AUGST (vicarska).

23