SVEUILITE U ZAGREBU GRAFIKI FAKULTET

Seminarski rad iz kolegija Komunikologija Grafikog Dizajna

20 KRITERIJA ZA VREDNOVANJE SLIKOVNICA

Sadraj: KRATKA BIOGRAFIJA.....................................................2 UVOD...................................................................................3 KRITERIJI ZA VREDNOVANJE SLIKOVNICA...........4 ODNOS PREMA KNJIZI..................................................5 NAMJENA...........................................................................6 PRIMJERENOST DOBI....................................................7 KORICE I MATERIJALI...................................................8 ODNOS TEKSTA I SLIKE................................................9 DIZAJN...............................................................................10 ULOGA BOJE.....................................................................11 ILUSTRACIJE.....................................................................12 LIKOVI................................................................................13 EDUKATIVNOST..............................................................14 EMOCIONALNI RAZVOJ...............................................15 MISAONI RAZVOJ...........................................................16 RAZVIJANJE PREDITAKIH VJETINA.................17 IDENTIFIKACIJA POTREBA I PROBLEMA...............18 OTKRIVANJE NOVIH VIDIKA.....................................19 KVALITETA.......................................................................20 INTERAKTIVNOST.........................................................21 ZABAVA.............................................................................22 RAZVOJ MATE..............................................................23 STVARANJE UGOAJA.................................................24 ZAKLJAK........................................................................25 LITERATURA...................................................................26

UVOD

likovnica kombinira vizualni i verbalni narativ u formi knjige. esto sadri tekstualni predloak, upotpunjen ili obogaen ilustracijama, no moe biti ispriana bez ijedne rijei, samo nizom slika (pojmova) koje dijete prepoznaje, istrauje i ui imenovati. Ilustracije u slikovnicama znaju biti u raznim medijima kao to su uljana boja, akril, akvarel , olovka ili digitalne ilustracije. U najboljim slikovnicama, slika je neizostavni dio iskustva. Dvije su osnovne uloge slikovnice; stvoriti emocionalne odnose djeteta i odrasle osobe isprva kroz trenutke kada odrasli itaju djeci te obogatiti rjenik, govorne sposobnosti, sposobnosti sluanja, pamenja, promatranja, pozornosti i logikog zakljuivanja kroz odrastanje. Svojim matovitim ilustracijama uvode dijete u svijet mate, obogauju njegov doivljaj te kreativno miljenje. Iako esto usmjerene na najmlae, sa jednostavim izriajem prilagoenim odreenoj dobi, slikovnice variriaju od brojalica, bojanki, kartonskih interaktivnih slikovnica, slovarica, pa sve do konceptualnih slikovnica, usmjerenih na neto stariju publiku, pa ak i odrasle. Jedan od meni osobno draih spisatelja, Neil Gaiman, producirao je itav niz slikovnica za mlau publiku, koje su svojom gotikom horor atmosferom i izriajem puno blie tinejderskoj dobi nego ranijem djetinjstvu i mnogi ih smatraju prestranom za djecu.

1.ODNOS PREMA KNJIZI

jeca se razvijaju i napreduju jako brzo, i tjelesno i mentalno. Uenje je pokretna sila psihikog razvoja, tj. u djeci potie unutranje razvojne procese. Kada kao dojenad kreemo u istraivake procese ispoetka razgledajui i miriui svijet ko sebe, potom ga dodirujui i kuajui stvaramo mentalne mape svega to nas okruuje. Razvojna psihologija opisuje razvoj djeteta kao stupnjeviti proces sa 4 stupnja predkolskog djetinjstva: 1. Razdoblje dojeneta (do 1. Godine ivota) 2. Rano djetinjstvo (od 1. Do 3. Godine ivota) 3. Mlaa i srednja predkolska dob (3.- 4,5.) 4. Starija predkolska dob (4,5. -6.,7.) Za svaki od tih stupnjeva postoji odreena vodea razvojna aktivnost. Za dojene je to emocionalna komunikacija s odraslom osobom. Ona se iskazuje u razliitim reakcijama bebe im joj se netko priblii (osmijeh, glasanje, itd). Tijekom razdoblja ranoga djetinjstva dijete poinje pokazivati aktivno zanimanje za predmetnu okolinu pa vodeom aktivnou postaje predmetna komunikacija, odnosno komunikacija s odraslom osobom radi istraivanja objekata vanjskog svijeta. Za predkolca je vodea aktivnost igra. Postepeno napreduje od jednostavnog manipuliranja predmetima do simbolikog socialnog igranja koje je rekonstrukcija oblika ponaanja odraslih. Prijelaz sa igre na uenje ostvaruje se kretanjem u kolu i tada je vano odrati djetetov interes za usvajanjem novih vjetina i znanja, a to je jo uvijek najlake ostvariti kroz igru. Od velike vanosti je u obitelji razvijati znanstveni odnos prema knjizi, to znai da se za sve probleme i pitanja odgovori i rjeenja pokuaju traiti u knjizi. Za djecu najranijeg uzrasta postoje kutci sa slikovnicama u knjinicama, mjesta na kojima zajedno sa roditeljima stjeu prva saznanja o knjizi. Tako e na poetku svog velikog kretanja u ivot stjecati naviku posjeivanja knjinice, polako se snalaziti u prostoru knjinice, birati slikovnice i posudivati ih. Kuti slikovnica, osim mogunosti druenja s vrnjacima, u toj najmlaoj dobi prua poticaj za razvoj govora i jezika te razvija matu.

2. NAMJENA SLIKOVNICA
S obzirom na namjenu slikovnice se dijele na :

ojmovne slikovnice (slike predmeta, ljudi, ivotinja), prvi su udbenici uz koje e maliani uiti tumaiti sliku, prepoznavati, govoriti, opisivati, usporeivati. Upuuju na osnove brojenja, igru slovima te upoznaju djete sa domaim i divljim ivotinjama, proizvodima tehnike i ambijentom koji ga okruuje. One moraju biti likovno, grafiki to bolje opremljene. Pojmovne slikovnice namijenjene djeci od est do osamnaest mjeseci su bez teksta. One oslikavaju i oznauju neki predmet. Tu se itanje svodi na pokazivanje i objanjavanje slika. Svaka godina ivota donosi nove promjene u sazrijevanju i shvaanju. U treoj i etvrtoj godini djecu se uz pomo spoznajnih slikovnica upoznaje sa ivotinjskim svijetom, ali i s priama o dobru i zlu.

oetske slikovnice su najee knjievna djela odreene fabule sa djejim pjesmama. U njima se na specifian multimedijalan nain pokuava objediniti glazbeni zapis, likovni izraz i poetsku rije. Tekstovi su jasni, poticajni, poetski, prilagoeni dobi djeteta, njegovim spoznajnim mogunostima, ritmini i postavljeni u prostoru slikovnice tako da izgleda lijepo i izazove panju djeteta.

Branko opi: Jeeva kuica

mjetnika slikovnica kod djeteta razvija osjeaj za lijepo, djeluje na njegove emocije, razvija njegov ukus, utjee na njegovo zanimanje za knjigu, od njega stvara budueg itatelja koji e se s knjigom druiti iz uitka. Pravih umjetnikih slikovnica je jako malo, a jo manje ih je uspjelih i vrijednih.
Neil Gaiman: The Day I Swaped my Dad for Two Goldfish

3. PRIMJERENOST DOBI

vaka dob ima smjernice o kojima treba voditi rauna prilikom odabira slikovnice. Slikovnice za najmanju djecu vie slie igrakama (npr.s otvorima), no knjigama. Odrasli e biti ti koji e objanjavati slike slijedei neku logiku, priati priu, uiti dijete kako se rukuje knjigom, poticati ga na komuniciranje - imenovanjem pojmova, objanjenjavanjem i pokazivanjem istih stvari u okolini (primjerice igraaka) pomoi e djetetu u razvoju miljenja jer od realnog predmeta, preko igrake i slike stvara predodbu o predmetu i kasnije pojam koji je osnova apstraktnog miljenja. Kada dijete ve u drugoj godini oponaa itanje (lista i nerazumljivo govori) to je znak da je dijete ponaanje odraslog, prenijelo u svoju igru i obogatilo simboliku igru koja je jedan od temelja razvoja apstraktnog miljenja. Manjem djetetu trebaju slikovnice s vie slika i malo teksta jer ono stjee informacije i ui gledajui slike i povezujui ih s onim to ga okruuje. Slikovnice koje sadre odreenu priu radnju dobro je itati vrlo maloj djeci u prvoj godini ivota (dok dijete samo slua glas odraslog), a zatim krajem druge godine kada dijete ve razumije ponuditi jednostavnije radnje i problemske situacije. Za djecu u drugoj polovini prve godine i u drugoj godini posebno su pogodne tzv. pojmovne slikovnice, bez teksta ili one u kojima se uz sliku odreenog predmeta nalazi kratki opis ili zanimljivi, ritmini stihovi. Kako se dijete razvija i usvaja sve vie znanja, poinje samostalno prepoznavati slike i pojmove, ilustracije postaju sve kompleksnije a prateeg teksta je sve vie. Uvode se nove, kompleksnije slikovnice, od brojalica, bojanki, slovarica, pa sve do konceptualnih slikovnica.

4. KORICE I MATERIJALI

orice slikovnica za najmlae mogu biti tvrde ili mekane, savitljive, izraene od kartona,spuve ili plastike. Drvene slikovnice su konstruirane od prirodnih materijala s ciljem da izdre viegodinju djeju igru zahvaljujui seriografskoj tehnici direktnog apliciranja na drvo. Perive su i nije ih lako unititi ak ni najzanesenijom djejom igrom. Ilustrirane su plonim crteima s malim brojem objekta po stranici, zatiene nekodljivim lakom. Primjerne su za vrtie i knjinice gdje izdre viegodinju poveanu frekvenciju pri redovnom koritenju. U sluaju znatnog oteenja, slikovnice je mogue popraviti zamjenskim djelovima. Za djecu predkolske dobi, slikovnice imaju plastificiranu presvlaku ivani knjini blok. Da se izbjegnu opasni, otri rubovi korice i hrpteni uloak izrauju se od tvrdih kartona (izbjegava se uporaba ljepenke) ili tanjih materijala i presvlae papirima za umjetniki tisak.

drvene slikovnice

5. ODNOS TEKSTA I SLIKE

ekst i slika osnovne su komponente slikovnice, a njihov se odnos mijenja pratei razvoj djeteta. Tekst mora biti sadrajan, zaokruene kompozicije, moe biti izraen jasnim, preciznim stilom, istim, jezikom ili biti poetska igra rijei koja e zaokupirati dijete malo starije dobi. Za djecu mlae dobi primjerene su slikovnice s vie slika, neoptereene suvinim detaljima koji bi mu mogli odvlaiti panju dok starijima uz ilustracije treba i sloenija radnja. Kako dijete odrasta ilustracije postaju estetski znaajnije slika vie ne pomae shvaanju teksta ve obogauje doivljaj. Najbolje su slikovnice one koje imaju proporcionalni omjer slike i teksta gdje jedna komponenta nadopunjuje drugu.
Svjetlan Junakovi: Pinocchio

6. DIZAJN

ri dizajnu slikovnica vano je imati na umu dimenzije, materijale, inovativnost, mobilnost elemenata. Veliina slikovnice za najmlae ne bi smjela biti vea od 20 x 20 cm, jer upravo te dimenzije omoguuju djetetu nesmetano rukovanje knjigom i odgovaraju suenom vidnom polju tih malih ljudi. Slikovnice za najmanju djecu vie su igrake no knjige- rasklapaju se u lepeze i vlakie, sastavljaju u matovite oblike, izrezane su i oblikovane tako da prate liniju objekata na slici, a slova moraju biti jasna i dovoljno velika za percipiranje i itanje. Za djecu u prvim godinama ivota vano je da su materijali od kojih je slikovnicaizraena postojani i netoksini jer esto svijet koji ih okruuje pokuaju zagristi. Za djecu starije predkolske dobi slikovnice su domiljatog, matovitog dizajna ( prozorii sa pominim slikama , preklopljene stranice, krugovi za okretanje), sa brojnim crteima koji ilustriraju osnovne pojmove i zanimljivosti. Slikovnica moe biti dizajnirana u obliku voa pomaui djetetu da povee miris, boju i oblik zanimljivom ilustracijom i mirisnom stranicom. Tales of Outer Suburbia, Shauna Tana slovi za jedno od ljepe dizajniranih slikovnica za djecu starijeg uzrasta.

7. ULOGA BOJE

Evaline Ness: Joey i Roendanski Poklon

ake, ive osnovne boje (crvene, plave, ute ili zelene) prikladne su za privlaenje pozornosti pozornosti malog djeteta (slikovnice Dicka Brune). Uloga boje za najmlae je od velike vanosti jer ih ui imenovati osnovne boje. Brojne slike potiu svojim ivim bojama i jasnim obrisima djecu na gledanje, usporeivanje i prepoznavanje predmeta i ivotinja koje ve poznaju. Za djecu, predkolskog uzrasta slikovnice su ilustrirane arenim bojama i javlja se tonski prijelaz, te kombinacije raznih medija (olovka, akvarel, tu, ulje, kola).U slikovnicama koje datiraju iz prolog stoljea esto je pred ilustratora postavljen izazov: uptrebu boje svedesti na jednu ili dvije, prvenstveno zbog utede novaca.

8.ILUSTRACIJE

Svjetlan Junakovi lustracije u slikovnicama prije svega moraju biti jasne, djetetu razumljive, estetski vrijedne, skladnih boja i odgovarajuih poruka koju prenose kako bi u djeteta razvijale osjeaj za lijepo. Moraju biti matovite ukoliko uvode dijete u svijet mate a realne ukoliko pojanjavaju pojmove, s manje detalja za mlau djecu. Ilustracije su samostalna cjelina kod procjene kvalitete slikovnica, a tek se onda razmatra njihova meusobna usklaenost s tekstom. Svrha ilustracije je prianje prie u slikama i one nerijetko spaavaju banalan tekst. No, nerijetki su i sluajevi kada ilustratori poseu za vrijednim knjievnim tekstom klasikom koji ne uspje nadomjestiti ispraznost crtea ili na bilo koji nain opravdati nepotreban ki. Autori ih koriste za prikazivanje specifine scene, emocija ili akcija. Takoer su od velikog utjecaja na inteligenciju i imaginativni ivot. Senzibiliziraju linost koja nema dovoljno razvijenu matu i sposobnost vizualnog predoavanja. Ne pridonose samo pobuivanju emocija u djeteta kada prikazuju njemu poznate objekte, situacije ve utjeu na stvaranje emocionalne veze i suosjeanja sa drugim ljudima. Potiu stvaranje interakcije djeteta i odrasle osobe jer preko ilustracija djeca pokazuju to vole a to ne vole.

9.LIKOVI

eupitno je znaajna uloga slikovnica i pria za djecu u smislu razvoja i mentalne stimulacije koja postavlja temelje za nadolazei razvoj linosti i uenje ali vano je naglasiti da se djecu putem njih ui o socijalnim normama i prihvatljivim sustavima vrijednosti. Rodne uloge su neizbjean dio ljudskog drutva o kojem nas slikovnice ue odmalena, na aktivan ili pasivan nain. Djeca, inkorporiraju u svoje linosti drutvene norme, imitirajui obrasce ponaanja nametnute nerijetko stereotipiziranom literaturom. Kao primjer, desno se nalazi prepoznatljiva ilustracija iz klasine bajke Rapunzel, o djevojci zatvorenoj u tornju koja sjedi i eka princa da ju oslobodi. U mnogim bajkam se pojavljuje lik zloeste maehe, koja mrzi junakinju/a i spletkari protiv njega ili nje. Sa porastom broja raspada brakova maehe se esto nau u nezahvalnim pozicijama, bez uporita u stvarnosti, nastojei ispraviti stoljeima stvarani stereotip. Likovi u slikovnicama igraju veliku ulogu u djetetovom emocionalnom razvoju. Bilo da se radi o pozitivnim ili negativnim karakterima, djeca ih promatraju, oponaaju i na kraju se poistovjeuju s njima. Samo promatranjem emocionalne ekspresije likova djete otkriva njihove karakterne crte linosti (zlobu, krtost, strah, dobrotu, iskrenost...). Likovi iz pria su neizbjeno sretni, prestraeni, ljubomorni itd., djeca mogu primijetiti i ono zbog ega se ti likovi osjeaju onako kako se osjeaju, te kako se likovi nose s osjeanjima. Takvo uenje traje cijelim tokom obrazovanja, a kako prie postaju sloenije, tako postaje sloenije i emocionalno uenje. Slikovnice imaju vrlo razliite teme, a danas se sve vie pojavljuju one koje govore o tzv. tabu temama - problemima s kojima se susreu dananja djeca kao primjerice odvajanje od roditelja, rastava roditelja, strah, bolest, nasilje, zlostavljanje u obitelji, neprihvaanje od strane sredine zbog razliitosti ili hendikepa i sl. U takvim su slikovnicama najei likovi ivotinje koje progovaraju o problemima svojstvenim ljudima, to moe potaknuti dijete da govori o svojim problemima i pokuava ih rijeiti.

10.EDUKATIVNOST

dukativna uloga slikovnica na simpatian, duhovit nain ui o praktinim stvarima (rijei, boje, brojevi, ivotinje, ...)ali i o osnovnim ljudskim vrijednostima : ljubavi, prijateljstvu, zdravstvenoj prevenciji , pristojnosti pa tako i sadraj mora biti u potpunosti prilagoen djetetovim spoznajnim mogunostima. Takoer pomae djetetu u razvijanju preditakih vjetina neophodnih za samostalno itanje. Slikovnice kao i djeje pjesmice i prie imaju vrlo vanu funkciju odgoja i obrazovanja jer je to jedan od najuinkovitijih naina da se dopre do djeje due. ak i prvi sadraji u slikovnici moraju biti edukativni i popraeni poznatim slikama predmeta, ivotinja , svega onoga blieg djetetovoj okolini to e mu pruiti mogunost da u kasnijim razdobljima ivota prikupi sve novije informacije o iroj i nepoznatoj okolini. Novija izdanja slikovnica djecu osvjeuju o problemima u kojima se mogu zatei; od rastave roditelja do maltretiranja od strane vrnjaka u koli. Ue ih vanim lekcijama o ljudskoj prirodi; vanosti uvaavanja tuih osjeaja i miljenja, vanosti suradnje i razumijevanja. Nastoje ih nauiti kako kontrolirati bijes i izgraditi im samopouzdanje kroz razne prie u kojima imaginarni junak, s kojim se poistovjeuju, uspjeva prebroditi ivotne probleme. Primjerice knjiga Molly Bang: When Sophie gets angry...really really angry, u kojoj Sophie pronalazi nain da se ispue penjui se na najdrae drvo da razmisli. Knjiga Pooh gets a beating takoer ui djecu toleranciji, kontroliranju bijesa ali i posljedicama neprimjerenog ponaanja.

11. EMOCIONALNI RAZVOJ

zgradnja posebnog osjeaja bliskosti i povezanosti s djetetom poinje ve od najranije dobi, ak i onda kada dijete ne razumije to mu se govori, ugodan glas roditelja prenosi mu poruku da je roditelju vano jer mu posveuje vrijeme i panju te se stvara osjeaj sigurnosti i povjerenja. Zato je itanje ve i za dijete u prvoj godini, tj. u dobi u kojoj jo ne razumije to mu se ita, velika dobrobit. Djeca kojoj su roditelji itali u ranoj dobi zainteresiranija su za itanje i knjigu, jer ona vjeruju roditeljima, pa aktivnosti koje s njima provode roditelji doivljavaju kao vane pa i sebe doivljavaju vanima. Slikovnica pouava djecu prepoznavati, razlikovati vlastite osjeaje, promiljati o njima i stavljati ih u kontekst vlastitih iskustava, imenovati emocije, emocionalana stanja rijeima, izraavati ih verbalno, a ne djelovanjem. Takoer im pomae itati emocije drugih na osnovu mimike i jezika tijela te usklaivati svoje ponaanje s osjeajima druge osobe i shvatiti da osjeaji sami po sebi nisu niti dobri niti loi. Nakon itanja razvija se aktivnost pomou otvorenih pitanja, prepriavanja prie, dramatizacije, koritenja lutaka, zapisivanja odgovora, snimanja i koritenja razliitih likovnih tehnika kako bi do maksimuma iskoristili doivljaj knjige. Slikovnica za odrasle Go the F*** To Sleep, autora Adama Mansbacha koju je ilustrirao Ricardo Cortes , pria o iscrpljenim i isfrustriranim roditeljima dvogodinjakinje koji je uspavljuju priama i po dva sata, u rekordnom je roku postala bestseller.

12. MISAONI RAZVOJ

The 2011 Best Illustrated Childrens Books, Sophie Blackall

oevi s kratkim priama, djetetova panja se iz dana u dan poveava, postoji ogromna razlika izmeu onoga to dijete moe nauiti samo i onoga to moe nauiti uz pomo odrasle osobe. Postupno produljujui vrijeme itanja, koristei razliite glasove, razliite zvukove, itajui naglas ili dramatizirajui razliite likove potiemo senzornu percepciju djeteta. Kad je dijete u prilici sluati razliite zvukove, ne samo da time pria postaje zabavnija, ve kod djeteta potie razvoj vjetina kritikog sluanja. itajui naglas poeljno je prelaziti prstom ispod rijei, "podcrtavajui" prstom glavne rijei u prii ime se usvaja smjer itanja s lijeva na desno. Djeca vole esto ponavljati najdrau priu i tako ue predviati ishode na osnovu prethodnog iskustva i prepoznavanja poznatih reenica, te vjebaju pamenje. Analitiko miljenje u djeteta postie se usporeivanjem i uoavanjem razliitosti te prepoznavanje odnosa meu stvarima. Nakon itanja neke prie preporuljivo je propitati dijete to se dogodilo na poetku i na kraju prie, tko su glavni likovi i kako tee radnjaIsprva teak zadatak za djeteta tijekom vremena postaje sve laki kako djete uspijeva procesirati informacije u viim kategorijama te se tako potie aktivnost sluanja i razumijevanja.

13. RAZVOJ PREDITAKIH VJETINA

itanje je aktivnost koja treba poeti od prvih dana ivota djeteta a ostvaruje se upravo kroz slikovnicu. Najmlaa djeca posredstvom slikovnica usvajaju rijei, vezuju ih za pojmove. Stalnim ponavljanjem postepeno usvajaju pravilan izgovor rijei, ponavljaju nauene rijei i usvajaju nove . Istraivanja su pokazala da razvoj vjetina rane pismenosti ostvaren itanjem slikovnica izravno povezan s uspjehom u uenju i itanju. Pod pojmom rane pismenosti misli se na ono to djeca znaju o itanju i pisanju prije nego ponu samostalno itati i pisati. Redovito itanje pria vodi i do dobrog govornika materinjeg jezika, kao i postepeno uvoenje stranog jezika kada dijete pone baratati materinjim. Dijete uje iste rijei, reenice i fraze, ui koristiti rijei na pravilan nain i u pravilnom kontekstu a to utjee na usvajanje pravila jezika. Najbolja priprema za itanje jest okruenost brojnim slikovnicama i djejim knjigama koje se djetetu itaju, o kojima se razgovara i tako budi interes za slova i itanje.

14. IDENTIFIKACIJA POTREBA I PROBLEMA

njiga je izvanredno je sredstvo za suoavanje sa ivotnim problemima. Najtei dio je odabir slikovnica/knjiga. Potrebno je identificirati potrebe djeteta ili prepoznati problem, pronai literaturu koja se bavi emocionalnim i razvojnim potekoama ili nesretnim situacijama koje su djeca doivjela. Potrebno je proitati materijale prije nego to se iznesu pred dijete i provjeriti jesu li dobno primjereni, odgovaraju zrelosti i openito kontekstu u kojem dijete ivi. Sluajui i gledajui situacije u kojima su imaginarni junaci uspjeli prebroditi ivotne probleme, djeca ue rijeiti vlastite problemske situacije. Razliitost sadraja upravo svakom pojedincu omoguuje da prepozna neke aspekte svog ivota i pokua se snositi s njima. Djeca kroz raznovrsne prie uviaju razliitost ljudi, njihovih potreba i problema te da ih to upravo ini posebnima. Uspjenost je u tome to je interpretacija prie beskrajni proces u kojem dijete unosi svoje osobne potrebe i iskustva. Djeca esto imaju problema identificirati i iskazati svoje osjeaje, prie otvaraju diskusiju i samorazumijevanje. Ako dijete postane emocionalno ukljueno u doivljaje lika iz prie, tada je u veoj mogunosti izgovoriti, odigrati ili nacrtati sliku kako bi iskazalo svoje najintimnije misli. Strawberry Jam Books (za dob od predkolske do 12.) promiu jednakost i razumijevanje za djecu koja odrastaju u problematinim situacijama ili ak sa potekoama u razvoju. Djeca sa autizmom, Aspergerovim ili Down-ovim sindromom, djeca s dileksijom, djeca leptiri, depresivne majke i odsutni oevi junaci su slikovnica koji ne vide svoje potekoe kao neto to treba nadvladati. Oni su junaci koji normalno ive, imaju prijatelje i smjelo se uputaju u svakodnevne avanture ali sluajno imaju potekoe s kojima se nose.

15. OTKRIVANJE NOVIH VIDIKA

istajui i itajui slikovnice djete stjee spoznaje o svijetu koji ga okruuje. Najbolji primjer su slikovice Povuci i vidi u kojima je jedan dio sadraja otkriven dok drugi nije to u djetetu stvara osjeaj napetosti. Dijete na prvi pogled ne vidi pravi - skriveni dio slike, a kad otkrije tajnu, za nagradu dobiva lijepu sliku. Djecu uvijek zaokuplja znatielja gdje ive koje ivotinje. Koje ive na livadi, koje u umi, a koje u moru. Istini za volju u djejoj mati one sve ive zajedno u njihovoj sobi u slikovnici i u koari za igrake bez problema i dobro se slau. Tipovi ovakvih slikovnica na odreen nain pomae djetetu pri raspoznavanju odreenih spoznaja a ujedno im pobuuju matu.

16. KVALITETA
ri procjeni kvalitete slikovnica jedan od uvjeta je paziti podjednako na kvalitetu teksta i na kvalitetu ilustracija. Pred kritiarom se nalazi teak zadatak, obino se isprva tekst i slika ocjenjuju kao odvojeni segmenti, a nakon toga se razmatra povezanost i nadopunjavanje tih dvaju elemenata. Ako se radi o dobroj i vrijednoj slikovnici, u pravilu su imena autora i ilustratora navedena na naslovnici, dok su anonimne slikovnice esto znak da se radi o manje vrijednom, loem djelu. Osnovne karakteristike kvalitetne slikovnice oituju se u: - stjecanju novih spoznaja - povezivanju govornog i pisanog jezika - obogaivanju rjenika i govornih sposobnosti - razvoju opaanja, promatranja, pamenja, miljenja, logikog zakljuivanja - shvaanju slike i rijei kao simbola koji prenose poruku - razvoju emocija i sposobnosti uivljavanja u razliite situacije - bogaenju mate i razvoju kreativnog miljenja - usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka - stvaranju elje za preradom doivljenog kroz razliite oblike izraavanja uloga, pokret i pjevanje - motivaciji za samostalno itanje i uivanje u itanju i knjizi Jedna od naljepih i najmatovitijih slikovnica u kojoj mogu podjednako uivati djeca i odrasli, Where the Wild Things Are, Mauricea Sendaka, posluila je kao predloak za istoimeni film.

17. INTERAKTIVNOST

likovnica potie u djeteta raznovrsna pitanja, jednostavna, djeja, ponekad smijena, ali u biti duboka, zanimljiva i trae odgovor. Odgovora uvijek ima vie, a iz njih proizlaze nova pitanja koja potiu na razmiljanje i razgovor. Najbolje je ako se odgovori ugrade u sam nastavak prie. Kada je pria proitana ili ispriana valja potaknuti dijete na razgovor o njoj te na druge raznovrsne aktivnosti (prepriavanje, itanje). Veliki broj istraivanja pokazuje da je itanje slikovnica djetetu od najranije dobi jednako vano za njegov razvoj kao i briga za osnovnim ivotnim potrebama te da djeca koja tijekom prvih godina ivota uju mnogo rijei i koja su aktivno ukljuena u komunikaciju imaju bolje rezultate na testovima znanja i vjetina. Timo i Magina Slikovnica je aplikacija za iPad, pria o malom Timu i neobinom roendanskom poklonu, u kojem itatelj (dijete) ostvaruje interakciju s ilustracijama i pomalo otkriva sebe i svoju obitelj unutar prie koja se da protresti i dotaknuti.

18. ZABAVA

jednom periodu djetetova ivota slikovnica postaje osnovno sredstvo zabave i tako zamjenjuje igru. No, vrlo je bitno dati vremena u postepenom naputanju igre jer je ona do tada bila osnovna pretpostavka djejeg ivota i razvoja. Da bi se to postiglo, oblik slikovnice ima bitnu ulogu osobito ako je u obliku djetetove omiljene igrake te e ju tako lake prihvatiti kao sastavni dio ivota. Slikovnice za djecu predkolskog uzrasta za uenje brojeva, matovito oslikane takoer mogu biti vesela igra, izazov i poticaj.

19. STIMULIRANJE MATE

ata se potie ilustracijama, od kojih mnoge ostaju na razini obinog oslikavanja prie dok druge postiu i umjetnike kvalitete koje treba valorizirati. Razvijanje mate, stvaralatva te bogaenje kreativnog miljenja moe se poticati slikovnicom na nekoliko naina. Jedan od njih je da se djetetu pria o sadraju slikovnice, ili da se uz slike izmilaju sasvim nove prie. Takoer se mogu doarati neobini likovi, mjesta, dogaaji da bi se potakla mata u djeteta. Laku No Zmajevi, knjiga o djeaku koji sa svojim konjem psom kree u pustolovinu sa eljom da pripitomi zmajeve, prekrasan je primjer slikovnice koja stimulira matu djece.

20. ATMOSFERA

goaj slikovnica stvara se opremom, bojama i sadrajem ali vano je tijekom itanja slikovnica stvoriti ugodnu atmosferu i dati djetetu do znanja da je ono to e zajedno raditi roditelju vano. Dok se djetetu koncentrirano ita (u tzv. ritualima itanja kao to je odlazak na spavanje), valja iskljuiti sva ometanja i prekidanja sa strane jer ona mogu initi nervoznim i dijete i odraslog. Valja prilagoditi glasnou, ne itati preglasno ili pretiho. itati njenim ritmom, bez naglih, agresivnih promjena, stanke su dobrodole kako bi dijete imalo vremena za zamiljanje, pamenje i preradu onoga to uje. Promjene u intonaciji glasa moraju biti uskladu sa sadrajem prie jer e to pomoi djetetu da bolje razumije i intenzivnije doivljava ispriano ili proitano. Dobro je ponoviti ono to se djeteta posebno dojmilo. Slikovnicu valja drati tako da dijete moe pratiti sadraj. Da bi se ostvarila ugodna atmosfera tijekom itanja slikovnica potrebno je: - izabrati stalno mjesto za itanje - izabrati najbolje vrijeme (dobro raspoloenje, ne ometanje...) - omoguiti djetetu da dobro vidi slike i tekst - promatrati to dijete ini i kako se osjea, dopustiti mu da se igra s knjigom dok eli, kad ju stavlja u usta ne ga obeshrabrivati kritikom nego uzeti knjigu i privui mu panju na neku sliku te ga prekinuti kada ustanovimo da mu je dosadno i odbojno - listati i itati slikovnice svaki dan, makar i samo nekoliko minuta, da bi se stvorili rituali itanja.

ZAKLJUAK

likovnica je ona prva knjiga koju najvie volimo i zauvijek pamtimo. Ne tako davno sam se zatekla na jednoj vrtnoj zabavi gdje su moji vrnjaci, odrasli ljudi, prerueni u Liju i Jeurku, izvodili za najmanje uglazbljenu verziju Jeeve Kuice. Preplavilo me veselje pomijeano sa nostalgijom, i na vlastito sam iznenaenje shvatila da jo uvijek pamtim itav tekst. Slikovnica kombinira uenje i igru, potie matu i kreativnost, ui nas da zapaamo i pamtimo, potujemo i volimo, obogauje nam rijenik i pomae sagledati probleme sa distance. Ogleda se u svim aspektima naih ivota od puzanja pa do duboke starosti. Bile slikovnice za najmlae ili malo starije, mi najstariji bi trebali svakako u njih povremeno zaviriti... prisjetiti se velikih avantura i vemena kada je svjetiljka bila mikrofon, reket gitara, a kutija arenih kocaka nepresuno vrelo inspiracije... Kroz seminarski rad nastojala sam kroz primjere meni estetski i edukativno dojmljivih autora, obuhvatiti 20 razliitih stajalita za promatranje slikovnica, od namjene, preko materijala i dizajna do estetskog, edukativnog i etikog znaaja. Kao student grafikog dizajna, pokuala sam otii korak dalje i seminarski rad prelomiti na nain koji podsjea upravo na njegovu temu. Nadam se da sam i uspjela.

LITERATURA

- Recomended reading (100 Books everyone should know) - http://www.goodreads.com - Katalog , Lijepa knjievnost, K - Hrvatski Biennale ilustracije - http://www.hilaryhawkes.co.uk - http://www.roda.hr/tekstovi.php - http://www.kgz.hr/ - http://www.vodiczaroditelje.com.hr/ - http://comminfo.rutgers.edu