IIspitni Katalog Iz Informatike

A
Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2012./2013.
NFORmATKA
INFORMATIKA 2013.indd 1 9.11.2012 10:28:02
2
Struna radna skupina i struni konzultant za izradbu ispitnih materijala iz Informatike:
Predrag Broanac, dipl. ing., prof. savjetnik, V. gimnazija, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., prof. savjetnica, XV. gimnazija, Zagreb
Smiljana Peri, dipl. ing., prof. mentorica, II. gimnazija, Zagreb
Darka Sudarevi, prof. savjetnica, III. gimnazija, Zagreb
Struni konzultant: akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu.
3
Sadraj
Uvod .................................................................................................................................. 5
1. Podruja ispitivanja .............................................................................................. 5
2. Obrazovni ishodi .................................................................................................... 6
2.1. Osnove uporabe raunala i primjenskih programa .......................... 6
2.2. Poznavanje grae i naela funkcioniranja raunala ......................... 7
2.3. Rjeavanje problema programiranjem ................................................. 7
3. Struktura ispita ....................................................................................................... 8
4. Tehniki opis ispita ................................................................................................ 9
4.1. Trajanje ispita .................................................................................................. 9
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja ................................................................10
4.3. Pribor ...............................................................................................................10
5. Opis bodovanja .....................................................................................................10
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem .........................................10
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora ....................................................10
6.2. Primjer zadatka dopunjavanja ...............................................................11
6.3. Primjer zadatka kratkoga odgovora .....................................................12
6.4. Primjer zadatka produenoga odgovora ...........................................12
7. Priprema za ispit ...................................................................................................13
4
5
Uvod
Informatika je na dravnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Informatike u
gimnazijama temeljni je dokument ispita kojim se
jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj
maturi iz ovoga predmeta u kolskoj godini
2012./2013.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna
pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se jasno
odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim jednogodinjim
Nastavnim planom i programom
1
za Informatiku u
gimnazijama.
Ispitni katalog sadri ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje.
U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja,
odnosno kljuna znanja i vjetine predmeta
Informatike.
1
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Nastavni programi za
gimnazije, broj 1, kolske novine, Zagreb, 1994. Ovaj je ispitni
katalog usklaen s vaeim Nastavnim planom i programom
iz Informatike za ope, klasine i jezine gimnazije u kojima se
Informatika pouava tijekom prve ili druge godine.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti,
pojanjen nain na koji e se navedena znanja i
vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik
ispita, vrste zadataka te nain provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit.
1. Podruja ispitivanja
U naem obrazovnome sustavu Informatika obuhvaa
gradivo iz dvaju podruja: informacijske i
komunikacijske tehnologije (engl. Information and
Communication Technology ICT) i raunarstva (engl.
Computing, Computer Science).
Poznavanje informacijske i komunikacijske
tehnologije, koje omoguuje pouzdanu i kritiku
uporabu elektronikih medija za rad, komunikaciju i
zabavu, nazivamo digitalnim kompetencijama. Te su
kompetencije zasnovane na logikome i kritikome
razmiljanju, vjetinama za obradbu informacija i
dobro razvijenim komunikacijskim vjetinama.
Osnovna razina vjetina sastoji se od uporabe
suvremene tehnologije za pronalaenje, dohvat,
pohranjivanje, stvaranje, prezentiranje i razmjenu
informacija ukljuujui i mrenu komunikaciju
posredstvom interneta.
Dravna matura iz Informatike trebala bi se preteito
usmjeriti na drugo spomenuto podruje kod kojega je
posebno vaan obrazovni ishod povezan s
algoritamskim nainom razmiljanja i programiranjem.
Treba naglasiti da se mnoge aktivnosti u raznim

podrujima ljudskoga djelovanja svode na
ralanjivanje zadatka u niz koraka. Svaki korak mora
biti jednostavan, jednoznaan i razumljiv svakomu
izvritelju. Problem se moe rijeiti odgovarajuim
povezivanjem jednostavnih koraka u cjeloviti sustav.
Rjeavanje problema je kreativna djelatnost i ne moe
se provjeravati ispitom.
Meutim, poznavanje algoritama i naini njihove
pretvorbe u raunalni program svode se na primjenu
znanja i vjetina koje su provjerljive ispitom.
Ispitom iz Informatike provjerava se dostignuta razina
znanja te kompetencija pristupnika u ovim
podrujima:
osnove uporabe raunala i primjenskih programa
graa i naela funkcioniranja raunala
algoritamski nain rjeavanja problema i
programiranje.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi
uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu.
2.1. Osnove uporabe raunala i primjenskih
programa
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
objasniti ulogu sklopovskih i programskih dijelova
raunala
opisati ulogu operacijskoga sustava te navesti
primjere operacijskih sustava
opisati i primijeniti osnove naredbe operacijskoga
sustava (stvaranje, premjetanje, kopiranje, brisanje,
preimenovanje mapa i datoteka, pretraivanje po
zadanome kljuu, znaenje atributa datoteka i mapa)

objasniti pojam datoteke i prepoznati tipine vrste
datoteka (izvrne, sistemske, tekstualne, zvune,
slikovne, video, web stranice)
opisati organizaciju smjetaja datoteka u vanjske
spremnike: pogone (drive), mape
protumaiti razloge saimanja podataka i navesti
neke primjere formata saetoga zapisa
objasniti razloge redovitoga pohranjivanja podataka i
sigurnosnih kopija datoteka
primijeniti postupke za prilagoavanje postavki
raunala
razumjeti pojmove vezane za instaliranje programa
(pojam licence, prihvaanje uvjeta, upisivanje kljua,
autorska prava) i objasniti razlike izmeu zatienoga
i slobodnoga softvera
osmisliti, razviti i kreirati obradbu skupine podataka
uporabiti program za obradbu teksta
uporabiti program za izradbu prezentacija
uporabiti program za izradbu proraunskih tablica
(primjena standardnih matematikih operacija i
funkcija, apsolutna i relativna adresa)
vrjednovati, objasniti i kreirati primjereni grafki
prikaz podataka
prosuditi znaaj i posljedice tetnih programa te
ukazati na vanost primjerene zatite
obrazloiti smisao povezivanja raunala, opisati
i razlikovati vrste raunalnih mrea (LAN, WAN,
internet) te objasniti zadau pojedinih raunala u
mrei (posluitelj i korisnik)
objasniti osnovna naela paketne mrene
komunikacije
objasniti i razlikovati brzine prijenosa podataka
unutar mree te kvantitativno povezati brzinu
prijenosa, duljinu trajanja prijenosa i koliinu
prenesenih podataka
objasniti ulogu ureaja za povezivanje raunala i
mrea te naine povezivanja na internet
7
objasniti pojmove vezane za raunalne mree i
internet: IP adresa, DNS, domena, protokol
razlikovati i koristiti osnovne usluge interneta i
njihove protokole
objasniti pojmove vezane za WWW (web): web
sjedite, web stranica, web preglednik, web
posluitelj, hiperveza, URL, web trailica
protumaiti i primijeniti osnovna naela komunikacije
putem elektronike pote
objasniti smisao zatite privatnosti te autorskih prava
sadraja na internetu
razlikovati znaenje i ulogu tipki na tipkovnici.
2.2. Poznavanje grae i naela funkcioniranja
raunala
razlikovati i povezivati brojevne sustave znaajne za
opis rada raunala te argumentirati njihovu primjenu
objasniti postupke zbrajanja i oduzimanja binarnih
brojeva u raunalu
prikazati i objasniti nain prikaza cijelih i realnih
brojeva u raunalu (IEEE norma 754)
prikazati i objasniti nain prikaza znakova u raunalu
rabiti zakonitosti logike algebre i primijeniti ih na
logike sklopove
opisati i razlikovati vrste raunala i nain njihova rada
imenovati i objasniti svrhu sklopovlja i programskih
dijelova raunala
opisati funkcionalne cjeline raunala
opisati ulogu dijelova sredinje jedinice
razlikovati ulogu i osnovna svojstva radnih spremnika
(ROM, RAM, cache)
razlikovati ulogu i osnovna svojstva vanjskih
spremnika (tvrdi disk, ostali mediji za pohranu
podataka)
nabrojati i saeto prikazati svojstva perifernih jedinica
raunala
nabrojati i objasniti ulogu ostalih dijelova raunala
nabrojati i objasniti osnovne znaajke zapisa slike
(razluivost, piksel, boja)
razlikovati mjerne jedinice za razluivost kod razliitih
perifernih ureaja (monitora, skenera, pisaa)
rabiti i preraunavati jedinice za koliinu podataka
navesti i rabiti osnovne mjere za vrjednovanje
raunala (duljinu registara, brzinu takta procesora,
veliinu radnoga i pomonih spremnika, brzinu
prijenosa preko sabirnica raunala, brzinu prijenosa
kroz komunikacijske kanale).
2.3. Rjeavanje problema programiranjem
objasniti pojam i osnovna svojstva algoritma
navesti i primijeniti jezike za zapisivanje algoritama
(dijagram toka i pseudojezik)
nabrojati, razlikovati i usporediti vrste programskih
jezika
identifcirati faze izradbe programa i razlikovati vrste
pogrjeaka
usvojiti i znati razlikovati (protumaiti) pojam i
uporabu varijable i konstante
razlikovati i znati primijeniti jednostavne tipove
podataka (cjelobrojne, realne, znakovne, logike)
prepoznati i primijeniti naredbu pridruivanja
prepoznati i primijeniti aritmetike, logike i relacijske
operatore i njihove prioritete
prepoznati i primijeniti defnirane standardne
funkcije
modifcirati i prestrukturirati matematike izraze u
pseudojezik i obrnuto
razlikovati i uporabiti unos i ispis podataka
zakljuiti kada i osmisliti kako primijeniti naredbu
grananja (jednostruku, viestruku)
raspoznati i primijeniti naredbe ponavljanja (s
provjeravanjem uvjeta, s unaprijed zadanim brojem
ponavljanja, ugnijedene naredbe ponavljanja)
8
rabiti broja
poznavati i primijeniti standardne algoritme:
za zamjenu sadraja dviju varijabli
za prebrojavanje prema zadanome kriteriju
za zbrajanje prema zadanome kriteriju
za pretraivanje prema zadanome kriteriju
za izraun srednje vrijednosti brojeva
za traenje najmanjega i najveega meu (uitanim) brojevima
za rad s prirodnim brojevima
analizirati algoritme prikazane u pseudojeziku.
3. Struktura ispita
Udjeli podruja ispitivanja u ispitu prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja
PODRUJE ISPITIVANJA
UDIO BROJA
BODOVA
Osnove uporabe raunala i
primjenskih programa
20%
Poznavanje grae i naela
funkcioniranja raunala
40%
Rjeavanje problema
programiranjem
40%
Ispit je vremenski jedinstvena cjelina, a podijeljen je prema vrstama zadataka.
U ispitu je ukupno 36 zadatka.
9
Tablica 2. prikazuje strukturu ispita.
Tablica 2. Struktura ispita
VRSTA ZADATAKA
BROJ ZADATAKA PREMA PODRUJU ISPITIVANJA
Osnove uporabe
raunala i primjenskih
programa
Poznavanje grae raunala
i naela funkcioniranja
raunala
Rjeavanje problema
programiranjem*
z
a
d
a
t
c
i

z
a
t
v
o
r
e
n
o
g
a

t
i
p
azadatci viestrukoga
izbora
6 9 5
z
a
d
a
t
c
i

o
t
v
o
r
e
n
o
g
a

t
i
p
azadatci dopunjavanja 0 1 0
zadatci kratkoga
odgovora
2 6 5
zadatci produenoga
odgovora
0 0 2
Ukupni broj zadataka prema
podruju ispitivanja
8 16 12
* Zadatci iz podruja programiranja zasnovani su i prezentiraju se s pomou pseudojezika.
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Informatike je pisani i traje ukupno 100 minuta bez prekida.
Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na mrenim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).
AO
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju sigurnosnu vreicu u kojoj je
ispitna knjiica, pomone tablice
2
i list za odgovore.
Od pristupnika se oekuje da pozorno proitaju upute
koje e slijediti tijekom rjeavanja ispita.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za
rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznaen i nain obiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora)
pristupnici rjeavaju obiljeavanjem slova tonoga
odgovora meu ponuenima. Slova tonoga
odgovora obiljeavaju se znakom X. Ako pristupnik
obiljei vie od traenoga broja odgovora za pojedini
zadatak, taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova
bez obzira na to to je meu obiljeenima i toan
odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (kratkoga odgovora,
dopunjavanja i produenoga odgovora) pristupnici
rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora (i postupka
ako se u zadatku trai) na predvieno mjesto
naznaeno u uputi za rjeavanje.
4.3. Pribor
Tijekom ispita iz Informatike doputeno je rabiti
uobiajeni pribor za pisanje (kemijsku olovku plave ili
crne boje).
Pomone tablice potrebne za rjeavanje ispita sastavni
su dio ispitnoga materijala.
3
Pristupnicima nije doputeno donijeti niti rabiti
nikakve druge listove s tablicama.
2
Pomone tablice priloene su uz ogledni primjer ispita. Ove tablice
priloene su ispitu kako bi se uenike rasteretilo pamenja kodova te
preraunavanja iz binarnoga u dekadski zapis i obrnuto. Priloena je
i usporedna tablica naredbi pseudojezika s naredbama programsk-
oga jezika Pascal, programskoga jezika C i programskoga jezika
Python.
3
v. poglavlje Izgled ispita i nain rjeavanja
5. Opis bodovanja
Ukupni broj bodova je 40.
Svaki tono oznaen odgovor u zadatcima
viestrukoga izbora donosi 1 bod. Uspjenim
rjeavanjem ovih zadataka pristupnik moe ostvariti
20 bodova.
U zadatcima kratkoga odgovora i dopunjavanja upisan
toan odgovor donosi 1 bod. Uspjenim rjeavanjem
ovih zadataka pristupnik moe ostvariti 14 bodova.
U zadatcima produenoga odgovora toan odgovor
donosi 3 boda. Uspjenim rjeavanjem ovih zadataka
pristupnik moe ostvariti 6 bodova.
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
toan odgovor, obrazovni ishod koji se tim konkretnim
zadatkom ispituje te nain bodovanja.
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih
odgovora od kojih je jedan toan.
U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obiljeite
znakom X i obvezno ga prepiite na list za
odgovore.
AA
to e se dogoditi ako nakon oznaivanja tablice u
Word dokumentu (klikom na ) pritisnemo tipku
Delete?
A. Izbrisat e se samo sadraj tablice.
B. Izbrisat e se samo okvir tablice.
C. Izbrisat e se cijela tablica.
D. Izbrisat e se cijeli dokument.
TOAN ODGOVOR: A
PODRUJE ISPITIVANJA: osnove uporabe raunala i
primjenskih programa
OBRAZOVNI ISHOD: uporabiti program za obradbu
teksta
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, nema odgovora ili ako je
obiljeeno vie odgovora
6.2. Primjer zadatka dopunjavanja
Zadatak dopunjavanja sastoji se od upute (u kojoj je
opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za
sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je
postavljen zadatak) te prostora predvienoga za
odgovor.
U sljedeem zadatku dopunjavanja pristupnik
treba upisati traene podatke u tablicu ili shemu.
Odgovori se upisuju samo u ovu ispitnu knjiicu.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Dopunite tablicu istinitosti za sklop na slici.
A B C Z1 Z2 Z3 Y
0 0 0
0 0 1
0 1 0
0 1 1
1 0 0
1 0 1
1 1 0
1 1 1
TONI ODGOVORI:
Z1 Z2 Z3 Y
0 0 0 1
0 1 0 1
0 0 0 1
0 1 0 1
0 1 0 1
0 1 0 1
1 1 1 0
1 1 1 0

PODRUJE ISPITIVANJA: poznavanje grae i naela
funkcioniranja raunala
A2
OBRAZOVNI ISHOD: rabiti zakonitosti logike algebre
i primijeniti ih na logike sklopove
BODOVANJE:
1 bod iskljuivo toan stupac Y
0 bodova nema odgovora ili je odgovor netoan
6.3. Primjer zadatka kratkoga odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.
U sljedeem zadatku trebate odgovoriti kratkim
odgovorom (jednom rijeju, dvjema rijeima ili
brojem).
Odgovori se upisuju samo u ovu ispitnu knjiicu.
to e ispisati sljedei dio programa ako su a i b
cjelobrojne varijable?
a := 3;
b := 2 * a;
ako je (a > b) I (a mod 2 = 0) onda
izlaz (3 * a)
inae ako je (a > b) I (a mod 2 <> 0) onda
izlaz (4 * a)
inae
izlaz (5 * a);
TOAN ODGOVOR: 15
PODRUJE ISPITIVANJA: rjeavanje problema
programiranjem
OBRAZOVNI ISHOD: zakljuiti kada i osmisliti kako
primijeniti naredbu grananja (jednostruku, viestruku)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova nema odgovora ili je odgovor netoan
6.4. Primjer zadatka produenoga odgovora
Zadatak produenoga odgovora sastoji se od upute
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu).
U zadatku produenoga odgovora trebate napisati
program u pseudojeziku.
Svaku liniju kda napiite na jednu crtu pazei na
redoslijed.
Na ispitu dravne mature iz Informatike uenici
mogu ostvariti najvie 40 bodova.
Nakon provedenoga vrjednovanja ispita potrebno
je odrediti koji je najmanji ostvareni broj bodova
na ispitu.
Napiite program u pseudojeziku koji e unositi
ostvarene bodove za n pristupnika te ispisivati
najmanji ostvareni broj bodova. (Broj podataka i
broj bodova uitavaju se s tipkovnice.)
TOAN ODGOVOR:
ulaz (n);
min := 40;
za i := 1 do n initi
{
ulaz (b);
ako je b < min onda min := b;
}
izlaz(Najmanji broj bodova je , min);
A3
PODRUJE ISPITIVANJA: rjeavanje problema
programiranjem
OBRAZOVNI ISHOD: poznavati i primijeniti
standardne algoritme za traenje najmanjega i
najveega meu (uitanim) brojevima
BODOVANJE:
Pristupnik rjeavanjem ovoga zadatka moe ukupno
ostvariti 3 boda.
Ako je pristupnik ispravno:
unio prirodan broj n i postavio petlju koja unosi
n brojeva, ostvaruje 1 bod
postavio uvjet u naredbi grananja unutar petlje,
ostvaruje 1 bod
postavio poetnu vrijednost za varijablu min te
ispravno ispisao rezultat, ostvaruje 1 bod.
Ako je uenik u potpunosti tono rijeio zadatak,
ali ga nije rijeio u pseudojeziku ve u nekome od
navedenih programskih jezika, dobiva 1 bod.
7. Priprema za ispit
Ispit na dravnoj maturi iz Informatike obuhvaa
gradivo koje se predaje u gimnazijama.
Ispitni katalog precizno opisuje to e se i kako
ispitivati. Potrebna znanja mogue je stei u redovnoj
nastavi, kroz izbornu, fakultativnu ili dodatnu nastavu,
ali i samostalnim uenjem rabei propisanu literaturu.
Literatura za pripremu ispita iz Informatike su svi
udbenici propisani i odobreni od Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta tijekom protekloga
etverogodinjega razdoblja za gimnazijski program.
Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja
pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja.
Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost

s nainom ispitivanja.
Pristupnicima se stoga savjetuje:
prouavanje opisa ispitnih cjelina te primjera
zadataka
rjeavanje oglednoga primjera ispita.
Na ispitu se dio zadataka odnosi na prikaz algoritama.
Algoritmi su opisani pseudojezikom. Taj jezik ima
elemente svih programskih jezika i nije osjetljiv na
velika i mala slova. Detaljan opis koritenoga
pseudojezika i njegova usporedba s programskim
jezikom Pascal, C, C++ i Python nalazi se u nastavku.
A4
O
s
n
o
v
n
e

n
a
r
e
d
b
e
O
p
i
s
P
s
e
u
d
o
j
e
z
i
k
P
a
s
c
a
l
C
/
C
+
+
P
y
t
h
o
n
B
l
o
k

n
a
r
e
d
b
i
{}
b
e
g
i
n
e
n
d
{}
u
v
l
a
k
a
U
n
o
s
u
l
a
z
r
e
a
d
s
c
a
n
f
i
n
p
u
t
I
s
p
i
s
i
z
l
a
z
w
r
i
t
e
p
r
i
n
t
f
p
r
i
n
t
P
r
i
d
r
u
i
v
a
n
j
e
:
=
:
=
=
=
G
r
a
n
a
n
j
e
a
k
o

j
e

u
v
j
e
t

o
n
d
a

n
a
r
e
d
b
a
1
i
n
a
e

n
a
r
e
d
b
a
2
;
i
f

u
v
j
e
t

t
h
e
n

n
a
r
e
d
b
a
1
e
l
s
e

n
a
r
e
d
b
a
2
;
i
f

(
u
v
j
e
t
)

n
a
r
e
d
b
a
1
;
e
l
s
e

n
a
r
e
d
b
a
2
;
i
f

u
v
j
e
t
:

n
a
r
e
d
b
a
1
e
l
s
e
:

n
a
r
e
d
b
a
2
P
e
t
l
j
a

s

u
n
a
p
r
i
j
e
d

p
o
z
n
a
t
i
m

b
r
o
j
e
m

p
o
n
a
v
l
j
a
n
j
a
z
a

b

:
=

p

d
o

k

i
n
i
t
i

n
a
r
e
d
b
a
;
f
o
r

b

:
=

p

t
o

k

d
o

n
a
r
e
d
b
a
;
f
o
r

(
b

=

p
;

b

<
=

k
;

b
+
+
)

n
a
r
e
d
b
a
;
f
o
r

i

i
n

r
a
n
g
e
(
p
,

k

+

1
)
:

n
a
r
e
d
b
a
P
e
t
l
j
a

k
o
d

k
o
j
e

n
i
j
e

u
n
a
p
r
i
j
e
d

p
o
z
n
a
t

b
r
o
j

p
o
n
a
v
l
j
a
n
j
a
,

a

u
v
j
e
t

s
e

p
r
o
v
j
e
r
a
v
a

n
a

p
o
e
t
k
u

p
e
t
l
j
e
d
o
k

j
e

u
v
j
e
t

i
n
i
t
i

n
a
r
e
d
b
a
;
w
h
i
l
e

u
v
j
e
t

d
o

n
a
r
e
d
b
a
;
w
h
i
l
e

(
u
v
j
e
t
)

n
a
r
e
d
b
a
;
w
h
i
l
e

u
v
j
e
t
:

n
a
r
e
d
b
a
A5
Aritmetiki operatori
Opis Pseudojezik Pascal C/C++ Python
Zbrajanje + + + +
Oduzimanje - - - -
Mnoenje * * * *
Dijeljenje / / / /
Cjelobrojno dijeljenje div div / //
Ostatak cjelobrojnoga
dijeljenja
mod mod % %
Logiki operatori
Logiki NE NE NOT ! not
Logiki I I AND && and
Logiki ILI ILI OR || or
Relacijski operateri
Manje < < < <
Manje ili jednako <= <= <= <=
Vee > > > >
Vee ili jednako >= >= >= >=
Jednako = = == ==
Razliito <> <> != !=
A
Defnirane funkcije
Apsolutna vrijednost
realnoga broja
abs(x) abs(x) abs(x) abs(x)
Kvadrat broja sqr(x) sqr(x) pow(x,2) x ** 2
Drugi korijen realnoga broja sqrt(x) sqrt(x) sqrt(x) sqrt(x)
Zaokruivanje realnoga
broja na najblii cijeli broj
round(x) round(x) round(x) round(x)
Cijeli dio realnoga broja x trunc(x) trunc(x) trunc(x) trunc(x)
Prioritet operatora
Redni broj Operatori
1. ()
2. NE
3. * / div mod I
4. + - ILI
5. <, <=, >, >=, <>, =
Literatura:
svi odobreni udbenici i prirunici.
A7
A8
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

IIspitni Katalog Iz Informatike

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

IIspitni Katalog Iz Informatike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A

Ispitni katalog za dravnu maturu

Treba naglasiti da se mnoge aktivnosti u raznim

zadanome kljuu, znaenje atributa datoteka i mapa)

Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost

You might also like