LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i znaenja jedne rijei - leksik - opeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, prouava rjeniki sustav (leksik) - podruja leksikologije - tvorba rijei, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (prouava sadrajnu stranu znakova)

II. JEDNOZNANOST I VIEZNANOST LEKSEMA - jednoznanice - monosemija (jednoznanost leksema) - vieznanice - polisemija (vieznanost leksema) leksino - semantike varijante leksema o metafora (On je lisica.) o metonimija (itam Kafku.) - semantike komponente a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - denotativno (neutralno) znaenje - izravno upuuje na pojam - konotativno (obiljeeno) znaenje - oznake ili asocijacije - podrutvljeno (socijalizirano) znaenje - asocijacije zajednike svima ili veini govornika hrvatskog jezika - individualno (okazionalno) znaenje - konotacije ovisne o odreenom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONIMIJA - sinonimija - semantiki odnos dva ili vie vrsta leksema (ista vrsta rijei; razliit izraz, jednak sadraj) -vrste sinonima: bliskoznanice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, narataj, pokoljenje) istoznanice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, alost) standardnojezini (tuga - alost) nestandardnojezini (kulja, top, sulja, kolac, kec....) - kontaktni sinonimi - pripadaju razliitim hrvatskim govorima - hiperonim - znaenjska nadreenica - hiponim - znaenjska podreenica (specifina sastojnica) - kohiponim - znaenjske supodreenice (ovjek - mukarac, ena)

IV. HOMONIMIJA - homonimija - izjednaenje izraza dvaju leksema razliitih znaenja - homonimi - leksemi jednakih izraza a) obini (morfoloki) Djed ima pet unuka. b) leksiki para (3. lice jednine glagola parati) para (G. mn. imenice para) - homonimski parnjaci - dva leksema istog izraza, a razliita znaenja - homografi (istopisnice) pas - pas - homofoni (istozvunice) Vinja - vinja - etiri naina nastanka leksikih homonima a) prilagodba posuenica (lat. borax = bor - vrsta etinjaa > bor - kemijski element) b) tvorba rijei - tvorbeni homonimi (dopisati - pripisati > dopisati - zavriti pisanje) c) glasovne promjene u prolosti hrvatskoga jezika (klen - vrsta javora > klen - vrsta ribe) d) udaljavanje znaenja vieznanice (kosa - orue > kosa - padina)

V. ANTONIMIJA - antonimija - pojava znalenjske opreke izmeu dvaju leksema - antonimi po podrijetlu a) istokorijenski - upisati - ispisati b) raznokorijenski - istina - la - antonimi po naravi znaenjske opreke: a) binarni antonimi - komplementarni odnos - istina - la b) stupnjeviti - meustupnjevi - visok - nizak * meustupanj = normalna rasta c) obratni - pradjed - praunuk - po usvojenosti a) opejezini - bos -obuven b) individualni ili kontekstualni - Sudbina to drugima nalijeva vina, tebi e naliti ui. (D. Cesari) - oksimoron (stilska figura - otroumna ludost) - viestruka antonimija (star - koji je u kasnijoj ivotnoj dobi > star - koji je rabljen) - djelomina antonimija (dan - no)

VI. RASLOJENOST LEKSIKA A) VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA - vremenska raslojenost - pokazuje razvoj leksika u povijesnom tijeku - leksik hrvatskog standardnog jezika a) opeurabni - aktivni i pasivni b) leksik ograniene porabe - terminologija AKTIVNI SLOJ OPEG LEKSIKA - leksemi koji su u odreenom razdoblju poznati veini govornika hrvatskog jezika; neutralna poraba u pisanoj i govornoj komunikaciji PASIVNI SLOJ OPEG LEKSIKA - zastarjeli leksemi HISTORIZMI - djelovanje izvanjezinih initelja (kuda) ARHAIZMI - djelovanje unutarjezinih razloga - vrste: izrazni (horugva - zastava) sadrajni ili znaenjski (vra - lijenik) tvorbeni (ljepost - ljepota) fonoloki (cesar - car) grafijski i pravopisni (ortografski) (ovdje, ovdi - ondi) NEKROTIZMI - leksemi karakteristini za leksik pojedinog pisca (ljesit - B. Karnaruti - 16.st) KNJIKI LEKSIK - pojavljuju se samo u knjigama (brodokrje) LEKSIK NA PRIJELAZU - zastarjelice - rijetko rabljeni leksemi - ferije - pomodnice - oznauju neku pomodnu upotrebu - kokotica - oivljenice - rijei dole iz pasivnog leksika - dunosnik - novotvorenice - neologizmi - novostvorene rijei - vikendica * individualne novotvorenice - stilski obiljeene B) PODRUNA RASLOJENOST LEKSIKA - lokalizmi - leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar - Dubrovnik) - regionalizmi - leksemi karakteristini za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj = panjak posavski regionalizam) - dijalektizmi - leksemi karakteristini za cijelo podruje jednog narjeja - najvea prostorna proirenost - vrste: potpuni leksiki dijalektizam (hia - kua) leksiko - semantiki dijalektizam (magarac - tovar) tvorbeni dijalektizam (*bogatec - bogata) fonoloki dijalektizam (*crikva - crkva) etnografski dijalektizam (bevanda) - za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena

C) FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA - stilistika - prouava funkcionalnu stranu porabe jezinih jedinica - vrste: fonostilistika, morfostilistika, sintaktostilistika, leksikostilistika, semantostilistika - stil - izbor razliitih mogunosti za izricanje istog sadraja FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA: 1. Knjievno - umjetniki: dramski, pjesniki, prozni - subjektivnost, osjeajnost, prenesena znaenja - poetizmi - leksemi karakteristini za pjesniki podstil 2. Publicistiki (hibridni podstilovi) - preplitanje knjievnoumjetnikog i znanstvenog stila subjektivnost, objektivnost; poetizmi i struni leksik 3. Znanstveni - objektivnost, misaonost, struni pojmovi - termini 4. Administrativni - blizak znanstvenom stilu (poslovni podstil slubenih spisa i poslovnih dopisa) objektivnost, nema prenesenih znaenja, kratke reenice (saetost, impersonalnost) 5. Razgovorni - svojstven ponajprije usmenoj komunikaciji, naziva se i kolokvijalni stil - kolokvijalizmi - leksemi esti u razgovornom stilu, ali ne i u biranom jeziku (kui) - argonizmi - leksemi koji pripadaju dobno ili profesionalno izdvojenim drutvenim skupinama (kulja) - vulgarizmi (verba obscena) - neprimjerene, nepristojne rijei (seljaina) LEKSIKO POSUIVANJE - jezino posuivanje - preuzimanje jezinih jedinica - posuenice - jedinice posuene iz drugih jezika Razlozi posuivanja: a) unutarjezini razlozi - hrvatski jezik u drugim jezicima nalazi rjeenja kojima popunjava praznine u vlastitom leksikom sustavu (evanelje - Isusovo navijetanje, Radosne vijesti; kola - prosvjetna ustanova) * kadto su posuenice potrebne hrvatskom jeziku jer se znaenjem ne podudaraju s njima najbliim hrvatskom leksemima (npr. intervju - razgovor) b) izvanjezini razlozi - u vezi s drutvenom naravi jezika: - politike veze izmeu govornika dvaju (ili vie) naroda - njihove gospodarske veze - kulturne veze - znanstveno - tehnike veze - izravan zemljopisni dodir jezinih podruja Naini posuivanja a) izravno lat. lector > hrv. lektor e. pokus > hrv. pokus b) posredno gr. alaloa, lat. acacio > hrv. akacija c) kruno (kombinacija izravnog i posrednog) hrv. akov - ma. ako - slav. okov (????) Vrste posuenica: a) prevedenice - domae rijei nastale na temelju strane (brzojav - telegram; neboder - engl. skyscraper; prabiljenik - gr. / lat. protonotarum) - izraz i sadraj naslijeeni su od stranog leksema b) internacionalizmi - u vie jezika isto osnovno znaenje i u osnovi isti izraz (demokracija, kronika, mozaik, stil)

c) egzotizmi - oznauju razliite posebnosti pojedinih naroda (metaksa, kilt, fado, iglu, avokado, ljama, rupija, lord....) d) eponimi - nazivi nastali prema imenu (sendvi, petrarkizam, baraba); najee su nazivi nekih otkria, razdoblja u umjetnosti, knjievnosti, filozofiji... e) znaenjske (semantike) posuenice (mi - bubica, engl. mouse - bug) ** strane rijei - navode se u izvornom obliku - njihova razliitost se u pismu uobiajeno istie drugom vrstom slova Prilagodba posuenica: 1. grafijska i pravopisna - transkripcija i transliteracija 2. fonoloka - engl. cowboy > hrv. kauboj prozodijska prilagodba - njem. Dozent > hrv. docent 3. morfoloka - njem. die Kritik > hrv. kritika (enski rod -a) - engl. to box > hrv. box-a-ti 4. znaenjska - znaenje posuenice jednako je u jeziku davaoca i hrvatskom jeziku (tal. ballerina > hrv. balerina) - znaenje posuenice ue je u hrvatskom jeziku (engl. blues - melankolija, vrsta glazbe > hrv. bluz - vrsta glazbe) - znaenje posuenice ue je u hrvatskom jeziku (ma. hajdu(k) > hrv. hajduk) * usvojenice - posuenice visoka stupnja uklopljenosti u hrvatski jezik (kola) * tuice - posuenice koje se nekom svojom znaajkom ne uklapaju u hrvatski standardni jezik (anglizam ou - show - G.jd. oua, D.jd. ouu, A.jd. ou, I.jd. ouom) PURIZAM I JEZINA KULTURA - normiranost - sustav pravila - opa standardnojezina norma: a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonoloka d) morfoloka - gramatika norma e) sintatika - gramatika norma f) leksika (normiranje porabe leksema) g) stilistika (stilska funkcionalnost leksema) - normativni prirunici: pravopis, gramatika, rjenici - jezino istunstvo ili jezini purizam - posebna skrb za pravilnost i istou hrv. standardnog jezika - puristika naela i kriteriji: novotvorenice i prevedenice, dijalektizmi, posuenice - osnovna puristika pravila 1. egzotizmi, eponimi, usvojenice, te internacionalizmi ostaju 2. ostaje posuenica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena, tangenta...) 3. hrvatski leksem ima prednost pred posuenicom (djelotvoran, ne efikasan) 4. posuenicu treba rabiti samo ako je opseg sadraja iri ili ui, kad je hrvatski leksem ne moe zamijeniti, a da to ne bude na tetu preciznosti iskaza (opsegom sadraja ne podudaraju se leksemi autor i pisad, primitivan i prvotan...) 5. izraz posuenice koji je prilagoen u viem stupnju ima prednost (prednost: kliej, kriterij, licencija, portret, asimilacijski...) 6. ponovno posuvanje i prilagoavanje je pogreno (aktualan -tono, aktuelan - krivo) - stilski obiljeena upotreba

- puristiki zahtjevi ne obvezuju u stilski obiljeenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku knjievnog djela) - puristika ogranienja ne vrijede za narjeja, argone i razgovorni jezik

IMENA
- onomastika (imenoslovlje) - podrijetlo, sustavnost i znaenje imena - ope imenice ili apelativi - imenice kojima se imenuju svi pripadnici odreene vrste bia,pojava ili stvari - vlastita imena - pojedinani pripadnici ili skup pripadnika odreene vrste, bia ili pojava Hrvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine: a) antroponimi (imena ljudi) - antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja, drava i rijeka) - toponomastika (grana onomastike ) U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo: a) osobna imena b) nadimke c) prezimena - pridjevci (upan Desimir, Juraj Dalmatinac) - patronimi - prezimena nastala od oeva imena - matronimi - prezimena nastala od majina imena d) etnonimi - imena naroda i etnikih skupina (Baski, ileanci, Nijemci...) TOPONIMI a) ojkonimi - imena naseljenih mjesta (Dubrovnik) b) oronimi - imena gora (Gvozd) c) hidronimi - imena voda (potoci, rijeke, jezera - Mura) * egzonimi - posebna skupina ojkonima - hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezinog podruja (Atena, Be, Rim) * ktetik - posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta * etnik - ime stanovnika naseljena mjesta * onomastoka stilistika - prouava podrijetlo, znaenje i funkcionalnost imena u knjievnom djelu

FRAZEMI
- frazemi - vielane jezine jedinice, u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina - frazeologija: a) jezikoslovna disciplina disciplina koja prouava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr. frazeologija) UVJETI DA BI NEKA VRSTA LEKSEMA BILA FRAZEM: 1. postojana veza leksema - ne moe se mijenjati ni zamjenjivati (trn u peti = frazem trn u stopalu frazem) 2. ta postojana veza sastoji se od najmanje dviju punoznanica - to mogu biti imenice (jabuka razdora), imenica i pridjev (medvjea usluga), glagol i imenica (stezati remen), glagol i prilog (izii nakraj), imenica i prilog (korak naprijed), broj i imenica (jedan korak) 3. barem jedna punoznanica gubi svoje leksiko znaenje i dolazi do znaenjske preobrazbe - dobiva posebno znaenje (baciti koplje u trnje - frazem ije je znaenje: odustati od daljnje borbe za neto) 4. frazemi se u kontekstu mogu aktualizirati u svim sintatikim funkcijama (frazem Bogu iza lea u reenici: Ivan ivi Bogu iza lea, po funkciji = prilona oznaka)

* frazemske inaice ili varijante - najee se razlikuju jednom sastavnicom; frazem trn u peti ima inaicu trn u oku; hladan kao kamen - hladan kao mramor - hladan kao led... * frazemske vieznanice - Petar je u svom poduzeu bog bogova (vrlo utjecajan ovjek). Bilo nam je bog bogova (izvrsno). * frazemske istoznanice (sinonimi) - frazmeska istoznanost - Tanak kao akalica, Suh kao bakalar, Sama kost i koa > vrlo tanak, mrav * frazemska antonimija - frazemski antonimi - ivjeti na kruhu i vodi (oskudno ivjeti) > ivjeti kao bubreg u loju (ivjeti u izobilju) PODRIJETLO I VRSTE FRAZEMA * Frazemi nastaju frazeologiziranjem (na poetku slobodna veza leksema - na kraju frazem) 1. Frazemi prema sredinjoj punoznanici - imeniki (kamen smutnje) - glagolski (vedriti i oblaiti) - pridjevski (mrtav umoran) - priloni (navratn nanos) 2. Frazemi po podrijetlu - nacionalni (od Kulina bana) - biblijski (pasti kao mana s neba) - frazemi stranog podrijetla - prevedeni i neprevedeni (tal. vedere le stelle - vidjeti sve zvijezde) 3. Frazemske sraslice - bar jedna od sastavnica nema vlastitoga lekseikog znaenja (mile lale,ni bu ni mu) 4. Frazemi po pintatikom ustrojstvu - frazemi reenice (Otkako je poleo rat, inilo mu se da su svi njegovi poslovi samo trla baba lan da joj proe dan. - znai: uzaludan posao) - frazemi sintagme (itatelji vole majostra od pera.)

TVORBA RIJEI
- prouava naine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih rijei - novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji ve postoje u hrvatskom jeziku - Osnovni leksem - u tvorbenom procesu slui kao polazite - Tvorenica - leksem koji nastaje tvorbenim procesom - Osnovni leksem i tvorenica stoje u tvorbenoj vezi - Izravna ili blia tvorbena veza (praznak - znak) - Posredna ili dalja tvorbena veza (uiteljica - uiti) - Tvorbena osnova - dio tvorenice koji joj je zajedniki s osnovnim leksemom - Korijen leksema - uva zajedniku znaenjsku jezgru srodnih leksema - Etimologija - prouava korijene, podrijetlo, razvoj leksema - Tvorbena porodica - ine je sve tvorenice izmeu kojih postoji tvorbena veza - Izvedenice - tvorenice motivirane jednim osnovnim leksemom (Hrvat - hrvatski) - Sloenice - tvorenice motivirane dvama osnovnim leksemima (zrakoplov) - Tvorbena ralamba ili tvorbena analiza - ralanjivanje tvorenice na tvobrne sastavnice - Tvorbeni av - granica izmeu tvorbenih sastavnica - Tvorbene sastavnice - tvorbena osnova (hrvat) - prefiks (pra-) - sufiks (nastavak) (-ski)

- spojnik (interfiks) (-o-) - Izvoenje i slaganje dva su osnovna postupka u tvorbi rijei TVORBENI NAIN 1. Pravi tvorbeni naini a. SUFIKSALNA TVORBA - tvorbena osnova + tvorbeni nastavak (sufiks) > GLAZB+EN b. PREFIKSALNA TVORBA - tvorbenoj osnovi predmee se tvorbeni predmetak (prefiks) > DO + ASNIK c. PREFIKSALNO - SUFIKSALNA TVORBA > BES + KRAJ + AN d. SLAGANJE - dvije tvorbene osnove povezuju se spojnikom -o- > ROMAN - O - PISAC - NULTI PREFIKS > ZIM - - ZELEN - POLUSLOENICE > LOVOR - VIJENAC (obje sastavnice zadravaju svoj naglasak) e. SLOENO - SUFIKSALNA TVORBA > SREDNJ - O - KOL - AC f. SRASTANJE (sraslice) > BLAG - DAN 2. Pomoni tvorbeni nain - PREOBRAZBA ili KONVERZIJA - prelazak rijei iz jedne vrste u drugu: - pridjev .r. mlada > imenica .r. mlada TVORBA IMENICA - sufiksalna tvorba, najplodniji nain > kroja, sretnik, piskaralo, arov, cvjetaa, poklopac, cementara, samoa, crvi, komadina, krunidba, hodanje, letenje, uenje, Alirac, Slavonka - prefiskalna tvorba > dopredsjednik, meuvrijeme... - prefiksalno - sufiksalna tvorba > primorje, dovratak... - tvorba imenikih sloenica slaganjem > romanopisac, bjelokost, samoironija... - imenike tvorenice nastale sloeno - sufiksalnom tvorbom > nogomet, debelokoac... TVORBA PRIDJEVA - sufiksalna tvorba, najei nain > blatan, konat... - prefiksalna i sloeno - sufiksalna tvorba > omalen, dvosmjeran... - prefiksalno - sufiksalna tvorba > bezimen TVORBA PRILOGA - sufiksalna tvorba > danomice, stojeke... - prefiksalna tvorba > olako, previe... - prefiksalno - sufiksalna tvorba > netremice, bezobzirce... TVORBA GLAGOLA - sufiksalna tvorba > zapis - iva - ti * imperfektivizacija > obeati - obeavati * perfektivizacija > klecati - klecnuti - prefiksalna tvorba, najplodniji tvorbeni nain > dopisati - prefiskalno - sufiksalna tvorba > poploati * perfektivizacijsko - imperfektivizacijski niz

LEKSIKOGRAFIJA
- GLOSARI - prvi rukopisni popisi leksema - RJENIK - samostalni popis leksema u obliku knjige - LEKSIKOGRAFIJA - umijee sastavljanja i pisanja rjenika (LEKSIKOGRAF) - VRSTE RJENIKA: a) enciklopedijski (opi, nacionalni, posebni) b) jezini - po sadraju: opejezini, posebni / specijalni - po opsegu: mali, srednji (priruni), veliki - po broju jezika: jednojezini, dvojezini, viejezini * NATUKNICA (LEMA) - kanonski oblik leksema (infinitiv, nom.jd,) HRVATSKI RJENICI PRVI RJENICI - Aneksni rjenici - popisi rijei s objanjenima o znaenju - Nicollo Roccabonella - LIBER DE SIMPLICIBUS, XV. st (viejezini rjenik) - Hieronymus Meglser - DICTIONARIUM QUATUOR LINGUARUM, 1592. - Faust Vrani - DICTIONARIUM, Mleci, 1595. (petojezini rjenik) XVII.st - Jakov Mikalja: BLAGO JEZIKA SLOVINSKOGA, 1649. - 51. (s kratkom gramatikom) - Bartol Kai: INSTITUTIONUM LINGUAE ILLYRICAE, Rim, 1604. (gramatika) - Juraj Habdeli: DIKCIONAR ILI REI SLOVENSKE, Graz, 1670.(1.djelo kajkavske leksikografije) XVIII.st - Ardellio della Bella: DIZIONARIO, Mleci, 1728. (s gramatikom) - Ivan Belostenec: GAZOPHYLACIUM, Zagreb, 1740. - Franjo Sunik i Andrija Jambrei: LEXICON LATINUM, Zagreb, 1742. XIX.st - Joakim Stulli: LEXICON, 1801., 1806., 1810. (trojezini rjenik) - Ivan Maurani i Jakov Uarevi: NJEMAKO - ILIRSKI SLOVAR, Zagreb, 1842. - Bogoslav ulek: NJEMAKO - HRVATSKI RJENIK, Zagreb, 1860. RJENIK ZNANSTVENOG NAZIVLJA, Zagreb, 1874. - 75. - Dragutin Pari: dvojezini rjenici (hrvatsko - talijanski i talijansko - hrvatski rjenik) - doprinos obnovi hrvatskoga standardnog jezika - RJENIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA (I. svezak), 1880. - Akademijin rjenik - prvi hrvatski jednojezini rjenik (stogodinji rad, 1880. - 1976.)

HRVATSKI JEZIK U XX. stoljeu Od 1901. do 1918. - Ivan Broz i Dragutin Borani: HRVATSKI PRAVOPIS - Tomo Mareti: GRAMATIKA I STILISTIKA HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA - Josip Florschutz: GRAMATIKA HRVATSKOGA JEZIKA - Ivan Broz i Franjo Ivekovi: RJENIK HRVATSKOGA JEZIKA, 1901. * PURISTI: - Vatroslav Roi: BARBARIZMI U HRVATSKOM JEZIKU - Nikola Andri: BRANI JEZIKA HRVATSKOGA - 1914. - ANKETA O JEZINOM UJEDINJENJU HRVATA I SRBA - Jovan Skerli Od 1918. do 1940. - Tomo Mareti: HRVATSKI ILI SRPSKI JEZINI SAVJETNIK, 1924. - Marko Soljai: JEZINI I STILISTIKI SAVJETNIK - P.Guberina, K.Krsti: RAZLIKA IZMEU HRVATSKOGA I SRPSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA - 1940 - prvi razlikovni rjenik - Nikola Andri i Iso Velikanovi: TA JE TA, 1938. - prvi suvremeni slikovni rjenik - 1941. HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA (I. svezak) - urednik Mate Ujevi Od svibnja 1945. do proljea 1990. - NOVOSADSKI DOGOVOR, prosinac 1954., zajedniki jezini prirunik: RJENIK HRVATSKOSRPSKOG KNJIEVNOG JEZIKA MH I MS (Matice hrvatske i Matice srpske) - otre kritike - DEKLARACIJA o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika 1967. - 1971. - HRVATSKO PROLJEE - Babi - Finka - Mogu: HRVATSKI PRAVOPIS (nije objavljen) - Londonac - Brabec-Hraste-ivkovi: GRAMATIKA HRVATSKOSRPSKOGA JEZIKA - Teak-Babi: PREGLED GRAMATIKE HRVATSKOGA JEZIKA, 1960. - 1986. R. Katii: SINTAKSA HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA S. Babi: TVORBA RIJEI U HRVATSKOM KNJIEVNOM JEZIKU V. Ani i J. Sili: PRAVOPISNI PRIRUNIK HRVATSKOG ILI SRPSKOG JEZIKA Povijest hrvatskog standardnog jezika: - Ljudevit Jonke: KNJIEVNI JEZIK U TEORIJI I PRAKSI - Zlatko Vince: PUTOVIMA HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA - Leksikografski zavod Miroslav Krlea - Julije Benei: RJENIK HRVATSKOGA KNJIEVNOGA JEZIKA OD PREPORODA DO I.G. KOVAIA Od 1990. do danas - Vladimir Brodnjak: RAZLIKOVNI RJENIK SRPSKOG I HRVATSKOG JEZIKA - Vladimir Ani: RJENIK HRVATSKOG JEZIKA (prvi priruni jednojezini rjenik)