SVJETSKA EKONOMIJA :: Ptija gripa javni i tajni plan

Ovo je nevjerojatna pria o ljudima koji su mislili da se mogu "igrati Boga", ali to nisu. To je pria o aroganciji i pohlepi za moi. To je pria o naoj budunosti kao zdravih ljudskih bia. To je pria o patentiranju ivota radi privatnih profita i privatne kontrole nad ljudima.
Pie: F. William Engdahl (predavanje koje je Engdahl odrao sredinom svibnja u Zagrebu) elio bih odmah na poetku rei koja je zapravo svrha GMO (genetski modifikovane) hrane. Od 1970-ih, slubena politika Sjedinjenih Drava je sustavno ubijanje stanovnitva irom svijeta, posebno u resursima bogatim zemljama u razvoju Poljoprivrednici irom EU organiziraju spontane zone bez GMO i vre pritisak na svoje politiare da ne pognu glavu pred zahtjevima WTO-a. Istraivanja miljenja pokazala su da europski graani, kada ih se pita, izraavaju snaan negativan stav prema GMO Ista obitelj Rockefeller i njihova Rockefellerova zaklada osnovali su takozvanu znanost genetikog inenjerstva. To je "njihov" projekt. Oni su ti koji se "igraju Boga" Strah zbog ptije gripe takoer se koristi za jaanje globalne dominacije poljoprivredno-industrijskih kombinata i industrijskih farmi peradi po modelu Tyson Foods Inc. sa sjeditem u Arkansasu Kad bi WHO prisilio azijske i europske vlade, ukljuujui i Hrvatsku, da natjeraju svoje farmere da kokoi dre u kavezima, mali proizvoai bi bankrotirali, a velike poljoprivredno-industrijske firme poput Tyson Foodsa ili CP Groupa sa sjeditem u Tajlandu, preuzeli bi trite Nemamo puno vremena da promijenimo situaciju, pa u biti izravniji nego obino: GMO su ono to Pentagon zove "dominacija punog spektra". Kontrola nad svima, svagdje, kroz vojnu, ekonomsku, zdravstvenu kontrolu (ukljuujui i psihologiju) te kontrolu hrane. Ovo je nevjerojatna pria o ljudima koji su mislili da se mogu "igrati Boga", ali to nisu. To je pria o aroganciji i pohlepi za moi. To je pria o naoj budunosti kao zdravih ljudskih bia. To je pria o patentiranju ivota radi privatnih profita i privatne kontrole nad ljudima. elio bih odmah na poetku rei koja je zapravo svrha GMO hrane. Od 1970-ih, slubena politika Sjedinjenih Drava je sustavno ubijanje stanovnitva irom svijeta, posebno u resursima bogatim zemljama u razvoju. To je poelo dok je Henry Kissinger bio dravni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Nixona na poetku 1970-ih, u isto vrijeme kad je Kissinger pripremao prvi "naftni ok", koji sam opisao u knjizi Stoljee rata. Kissinger je bio potrkalo monih bogatih obitelji, posebno obitelji Rockefeller. Kissinger je postavio jednog ovjeka, dr. R. T. Ravenholta, u USAID ministarstva vanjskih poslova. Ravenholt je bio odgovoran za AID-ov program "Masovna imunizacija". On je bio tek beznaajan birokrat politike stvorene na puno vioj razini, razini Johna D. Rockefellera, Nelsona i Davida Rockefellera. Podrku joj je pruao tadanji republikanski lan Kongresa, George H. W. Bush, otac dananjeg predsjednika. Radilo se o programu redukcije populacije, skrivenom pod imenom imunizacija. Amerika vlada je potajno, kriminalno, sterilizirala desetke milijuna ena irom svijeta, u Africi, u Aziji, U Latinskoj Americi. Bili su mudri. Za obavljanje prljavih poslova koristili su druge, poput UN-ovog Fonda za populacijske aktivnosti (sic). Ili Svjetske zdravstvene organizacije. 1970. je novi "dr. Smrt" amerikog ministarstva vanjskih poslova, Ravenholt, na Panamerikoj konferenciji o zdravlju rekao, "Prevelik broj stanovnika temeljni je faktor u odreenim meunarodnim

sukobima..." Ravenholt i njegova populacijska politika zadrali su se i pod Jimmyem Carterom. Pod Carterom je kasnih 1970-ih isti Ravenholt izjavio da je politika amerike vlade bila "pomoi u steriliziranju jedne etvrtine ena u svijetu". To je, kako je objasnio, bilo nuno radi zatite interesa amerikih korporacija od prijetnji revolucija iz Treeg svijeta, potaknutih rastuom nezaposlenou i zahtjevima za veim dijelom ekonomskog kolaa. Otprilike u isto vrijeme, Rockefellerova zaklada tiho je poela traiti djelotvornija sredstva za redukciju ili kontrolu svjetske populacije. Poeli su financirati znanstvena bioloka istraivanja DNK i ljudske manipulacije i promjene genetike strukture ivota radi kontroliranja rasta biljaka onako kako njima odgovara. To je bilo roenje GMO.

WTO o GMO
U ovom trenutku svijet eka na konanu odluku tajnog tribunala WTO-a, koja je najavljena za prosinac 2006. Sluaj je pokrenut u svibnju 2003, kada je EU optuena da je de facto proglasila moratorij na GMO. Preliminarnu odluku o ovom sluaju objavila je Svjetska trgovinska organizacija u enevi, vicarska. Odluka WTO-a otvorila bi vrata najvanije poljoprivredne regije, Europske Unije, za prisilno unoenje genetiki manipuliranih biljaka. Iz onoga to sada vidim irom zemalja EU, uvjeren sam da e poljoprivredno-industrijska GMO mafija doivjeti neuspjeh. Ali to ovisi o nama obinim graanima koji volimo slobodu. Sluaj je pred WTO-u iznijela vlada Sjedinjenih Amerikih Drava zajedno s Kanadom i Argentinom tri GMO-om najzagaenija podruja na svijetu. WTO-ov tribunal preporuio je da WTO-ovo Tijelo za rjeavanje sporova, svjetski trgovinski policajac, zatrai od EU da svoje prakse "uskladi sa svojim obvezama prema (WTO-ovom) SPSa sporazumu." Nepokoravanje bi moglo rezultirati stotinama milijuna dolara godinje globe, ili vie. EU eka na konanu odluku. Sama Europska komisija podijeljena je oko GMO, s danskim povjerenikom za poljoprivredu koji je snano za GMO i grkim ministrom okolia EU koji se snano protivi GMO. Poljoprivrednici irom EU organiziraju spontane zone "bez GMO" i vre pritisak na svoje politiare da ne pognu glavu pred zahtjevima WTO-a. Istraivanja miljenja pokazala su da europski graani, kada ih se pita, izraavaju snaan negativan stav prema GMO, esto uz marginu od 60% ili vie. U dravi Hessen blizu Frankfurta, prvi poljoprivrednik koji je u Njemakoj bio slubeno ovlaten za sjetvu Syngentine patentirane Bt-176 sorte GMO kukuruza, bio je Gottfried Glckner, u to vrijeme uvjereni pristalica ideje o GMO. Upoznao sam Gottfrieda Glcknera, i mogu rei da sam rijetko sretao ljude takvog integriteta i s toliko osobne hrabrosti za suprotstavljanje pritiscima, ucjenama i prijetnjama zato to pokuava upozoriti poljoprivrednike i graane posvuda na pogubnu opasnost od GMO-a. Glckner je dobio slubeno odobrenje 1997., godinu dana prije nego to je EU zabranila nove GMO. Do 2003. Glcknerove nagraivane krave poele su umirati jedna za drugom, druge su se raale s grotesknim deformacijama, nakon to su bile hranjene iskljuivo Syngentinim GMO kukuruzom. Glckner je napravio testove u nezavisnom laboratoriju koji su pokazali da je njegova zemlja na kojoj su bili kukuruz i krave toksina, kao i organi njegovih mrtvih krava. Napravio je testove i dokazao da je razlog Syngentin GMO kukuruz. Od uvjerenog pro-GMO farmera postao je njegov najglasniji protivnik i ovjek koji je jedini mogao zaustaviti GMO silovanje Europe. Syngenta i drugi pokuali su uutkati Gottfrieda. On je pokrenuo spor protiv Syngente zato to je potpuno unitila njegove mogunosti za bavljenje poljoprivredom. Njegov glas nije utihnuo, iako danas sjedi u zatvoru, zbog lanih optubi. Zapanjuje izvjetaj o istraivanju vodee ruske biologinje Irine Ermakove s Instituta za vie ivane aktivnosti i neurofiziologiju Ruske akademije znanosti. Njen eksperiment bio je jednostavan: dodavala je brano GMO soje u prehranu enki takora. Druge enke bile su hranjene ne-GM sojom ili uope nisu dobivale soju. Eksperimentalna prehrana poela je dva tjedna prije oplodnje enki takora, i nastavila se kroz trudnou i dojenje. Novoroeni mladunci majki koje su bile hranjene GM sojom bili su primjetno manji. to je najalarmantnije, unutar tri tjedna, 25 od 45 takora, ili 56% iz grupe s GMO sojom, uginulo je. Za usporedbu, iz grupe s ne-GMO sojom uginulo je samo 9%, a iz kontrolne grupe bez soje samo 6,8% takora. GMO lobi je reagirao, ali ne tako da je zatraio nova istraivanja radi potvrivanja ili opovrgavanja alarmantnog ruskog istraivanja. Umjesto toga pokrenuli su svoju monu maineriju za odnose s javnou da ocrni istraivanje dovodei u pitanje njegovu tonost. Dr. Ermakova je bila prisiljena prekinuti pokuse zbog nedostatka sredstava.

Genetiari koji se "igraju Boga"

14. travnja 2006, u svojim meditacijama za Veliki petak, poglavar Rimokatolike crkve, papa Benedikt XVI. dao je jasnu i smionu izjavu. U svojim primjedbama iz Rima, papa je osudio znanstvenike genetiare "koji se igraju Boga". Osvrnuvi se na nedavne dogaaje na podruju razvoja genetikog inenjerstva, papa je upozorio protiv pokuaja da se "modificira sama gramatika ivota kakvu je stvorio i kakva je po volji Boga", napadajui genetiarske "bezumne, rizine i opasne pothvate koji pokuavaju zauzeti mjesto Boga, a nisu Bog." Osuujui modernu drutvenu "sotonistiku" etiku, za koju je rekao da prijeti unitenjem ovjeanstva, Benedikt XVI. je govorio o modernoj "antigenezi", dijabolinoj "oholosti usmjerenoj na eliminaciju obitelji." To je bila dosad najsnanija osuda genetikog inenjerstva ivotnih oblika, bilo biljnih ili ivotinjskih, koju je uputila Crkva. Ona je potvrdila ranije napore te iste Crkve kroz vie desetljea da se odupre divljoj agresiji na ljudsku reprodukciju koju financiraju i promiu krugovi u i oko Rockefellerove zaklade, od Vijea za populaciju Johna D. III i NSSMb 200 Henrya Kissingera do tajnog cijepljenja ljudi posebno tretiranim injekcijama tetanusa. Papa nije spominjao imena, ali je lako mogao spomenuti obitelj Rockefeller i njihove bogate privatne zaklade. Oni su stvorili Pokret za kontrolu populacije, financirali istraivanja o kontroli raanja, ukljuujui prvu kontracepcijsku pilulu i spirale za okretanje trenda rasta stanovnitva, posebno u siromanim nerazvijenim zemljama. Ista obitelj Rockefeller i njihova Rockefellerova zaklada osnovali su takozvanu znanost genetikog inenjerstva. To je "njihov" projekt. Oni su ti koji se "igraju Boga". Nije jasno hoe li GMO neman biti zaustavljena ili nee. To ne ovisi o naim izabranim politiarima ili birokratima u Bruxellesu. To u potpunosti ovisi o NAMA, obinim graanima, "irokim masama", i, usudio bih se rei, Bog je u ovome zaista na naoj strani, nemojmo zaboraviti. Nova njemaka kancelarka, Angela Merkel, eli preokrenuti opreznu GMO politiku te zemlje i promicati GMO kao "znanost budunosti". Pa ipak, grupe njemakih poljoprivrednika u tisuama brzo organiziraju opoziciju. Slian otpor raste u Poljskoj, Hrvatskoj, Francuskoj i irom EU. Malo je ljudi svjesno koliko je cijeli GMO poljoprivredno-industrijski kartel u ovom trenutku ranjiv. Novi oblici medija i privatne komunikacije izvan konvencionalnih, a vrlo esto i politiki "korektni" mediji glavne struje, pojavljuju se u cyberprostoru i prenose iskustva farmera kao to su Glckner, Percy Schmeiser iz Kanade, ili znanstvenika kao to su Arpad Pusztai u kotskoj, ili prof. Marijan Jot ovdje u Hrvatskoj onih koji hrabro riskiraju sve da bi upozorili svijet na opasnost od GMO projekta patentiranja ivota. Sjetimo se rijei Henrya Kissingera: "Kontrolirajte naftu, kontrolirat ete zemlju; kontrolirajte hranu, kontrolirat ete ljude..." U 2006, Bushova administracija u Washingtonu oigledno ima vrstu namjeru pokuati osigurati globalnu i apsolutnu kontrolu i nad naftom i nad hranom. Hoe li uspjeti u takvom arogantnom projektu sve je vie upitno.

Ptija gripa, industrijske farme, WTO i umirue kokoi

1. studenog 2005, predsjednik Bush otiao je u Nacionalni institut za zdravlje u Bethesdi, Maryland kako bi objavio Strateki plan za pandemijsku gripu. To je bio velik dogaaj. Predsjednik je bio okruen s pola svog kabineta, ukljuujui dravnu tajnicu Condi Rice, ministre domovinske sigurnosti, poljoprivrede, zdravlja i socijalnih slubi, prometa i veterana. Kako bi pokazala da je to velik dogaaj, Bijela kua je pozvala generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, koji je doletio iz eneve u vicarskoj. Predsjednik je ustvrdio, "Znanstvenici i lijenici ne mogu nam rei gdje ili kada e doi do sljedee pandemije, ili koliko e biti ozbiljna, ali veina se slae: u nekom trenutku, vjerojatno emo se suoiti s novom epidemijom. A znanstvena zajednica sve se vie brine zbog novog virusa gripe poznatog kao H5N1 ili ptija gripa..." Bush je tada pozvao Kongres da odmah usvoji novi zakon kojim se namjenjuje 7,1 milijardi dolara za fond za hitne sluajeve, radi pripreme nacije na tu moguu opasnost. To je bila vjeba u "preventivnom ratu" ove administracije, ovaj put protiv ptije gripe. Kao i kod drugih preventivnih ratova, postojao je javni plan i tajni plan.

Predsjednikove hitne mjere pozvale su Kongres da odvoji milijardu dolara za lijek koji se zove Tamiflu. Washington i WHO promiu Tamiflu kao jedini raspoloivi lijek protiv ptije gripe. Oni umanjuju vanost injenice da je Tamiflu beskoristan nakon to se osoba zarazi ptijom gripom, ili da cjepivo ima uasne nuspojave. Velika vicarska farmaceutska tvrtka, Roche, ima ekskluzivnu svjetsku licencu za proizvodnju Tamiflua. Sa irenjem zastraujuih pria i meunarodnim medijima koji upozoravaju na smrtonosan novi soj H5N1 virusa ptije gripe i "visok" rizik od irenja s ovjeka na ovjeka, u Rocheu su knjige s narudbama popunjene za nekoliko mjeseci unaprijed. Ono to predsjednik Bush takoer nije rekao je da je Tamiflu izmislila i patentirala kalifornijska biotehnoloka tvrtka Gilead Sciences Inc. 1997, prije nego to e postati ministar obrane u Bushovoj administraciji, Donald H. Rumsfeld bio je predsjednik uprave Gilead Sciencesa. Na tom je mjestu bio do rane 2001, kada je postao ministar obrane. Rumsfeld je u upravnom odboru Gileada bio od 1988. On zna za Tamiflu. U studenom 2004, Rumsfeldov Pentagon izdao je direktivu u vezi s ptijom gripom. U njoj stoji, "...(Tamiflu) e se koristiti za prevenciju i lijeenje bolesti. Postoje dokazi da je H5N1 osjetljiv na oseltamvir (ili Tamiflu). Meutim, njegova koliina u svijetu je izuzetno ograniena, i odredit e se prioriteti za njegovu upotrebu." Ta Pentagonova direktiva iz 2004. dala je znaajan doprinos paninom kupovanju Tamiflua od strane vlada irom svijeta. To je bio besraman sukob interesa, Rumsfeldov nemoralan, nelegalan in. Dok je bio ministar obrane, Rumsfeld je kupio jo dionica Gilead Sciencesa u vrijednosti od 18 milijuna dolara, ime je postao jedan od najveih dioniara Gileada, dok se uspanieno svjetsko stanovnitvo otimalo za lijek koji je beskoristan u lijeenju efekata navodne ptije gripe. Ubrzo nakon Pentagonove reklame vrijednost dionica se udvostruila. Moemo povui paralelu s korumpiranou korporacije Halliburton, iji je bivi glavni direktor bio ameriki dopredsjednik Dick Cheney. Cheneyev Halliburton dobio je milijarde dolara vrijedne ugovore za gradnju u Iraku i drugdje, za radove koji nikada nisu zavreni. Je li zastraivanje ptijom gripom jo jedna Pentagonova prijevara, iji je konani cilj skriven?

Kissinger i bioloko ratovanje

Sredinom 1970-ih, tienik Nelsona Rockefellera, Henry Kissinger, kao savjetnik za nacionalnu sigurnost (NSA) pod Richardom Nixonom, nadgledao je NSSM 200, tajnu strategiju za reduciranje populacije Treeg svijeta od strane SAD-a, Britanije, Njemake i drugih NATO saveznika. To sam detaljno opisao u knjizi Sjeme unitenja. Prema amerikom kongresnom zapisniku iz 1975, Kissinger je odluio da Sredinja obavjetajna agencija (CIA) razvije bioloka oruja. Meu novim, ljudskom rukom stvorenim biolokim orujima bile su klice daleko smrtonosnije od ptije gripe. Do 1968. istraivai amerikog Specijalnog programa za virus raka stvorili su mutirane rekombinirane viruse gripe. U sklopu tog programa, virusi gripe i parainfluence rekombinirani su s brzodjelujuim virusima leukemije kako bi se dobila oruja koja potencijalno ire rak kihanjem, poput gripe. Ovi strogo tajni istraivai amerike vlade takoer su nagomilali viruse ptijeg raka (sarkoma) i ucijepili ih u ljude i majmune kako bi utvrdili njihovu kancerogenost, prema istraivau AIDS-a, dr. Leonardu Horowitzu. Istraivai amerike vlade takoer su koristili radijaciju za poveanje kancerogenog potencijala ptijeg virusa. Te nevjerojatne znanstvene injenice bile su slubeno cenzurirane. Zbog ove povijesti, na iznenadno izbijanje globalnog straha oko smrtonosnog soja virusa ptije gripe u 2003, i ulogu Amerike kao zabrinute strane, treba gledati s prilinom sumnjom. (1)

Poljoprivredno-industrijski divovi zarauju na strahu oko ptije gripe

Nije se samo Don Rumsfeld izravno okoristio gomilanjem Tamiflua koje provode svjetske vlade. Strah zbog ptije gripe takoer se koristi za jaanje globalne dominacije poljoprivredno-industrijskih kombinata i industrijskih farmi peradi po modelu Tyson Foods Inc. sa sjeditem u Arkansasu. Zanimljivo je da ogromne, nehigijenske, pretrpane industrijske farme kokoi globalnih poljoprivredno-industrijskih divova nisu pod napadom kao mogui inkubatori ili izvor H5N1. Za to se optuuju male obiteljske farme kokoi, posebno one u Aziji, s moda najvie 10 do 20 kokoi. Umjesto da se na njih gleda kao na neto to bi

moglo zaustaviti irenje ptije gripe, optuuje ih se da su njen uzrok! UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu, FAO, jo je 2002. podravala malo uzgajanje peradi u dvoritima, ispravno ga nazivajui osnovnim izvorom bioloke raznolikosti kokoi koji e zaustaviti irenje virusa kao to je H5N1. U kolovozu 2002. objavili su izvjetaj "Zatita okolia od utjecaja rastue industrijalizacije uzgoja stoke u istonoj Aziji". Bili su svjesni opasnosti koje prijete od "industrijske revolucije" meu farmama kokoi. Ali u studenom 2005, Louise Fresco, pomonica generalnog direktora FAO-a zapjevala je drugu pjesmu. ini se da je FAO kupljen, korumpiran. "Kokoi u dvoritima su velik problem", rekla je na tiskovnoj konferenciji u Vijetnamu, "i borba protiv ptije gripe mora se voditi u dvoritima siromanih ljudi svijeta." FAO je iznenada napravio zaokret za 180 stupnjeva. Zanimljivo, novo stajalite FAO-a slagalo se s interesima peradarskog agrobiznisa. Margaret Say, direktorica za jugoistonu Aziju amerikog Vijea za izvoz peradi i jaja, lobija kojim dominira Tyson Foods, izrekla je obmanjujuu tvrdnju, "Ne moemo kontrolirati ptice selice, ali svakako moemo naporno raditi da zatvorimo to je mogue vie dvorinih farmi." To je bilo upravo ono to se dogaalo. Najvee amerike tvornice kokoi kao to su Tyson Foods, Perdue Farms i ConAgra Poultry provele su propagandnu kampanju, neistinito tvrdei da su, za razliku od azijskih farmi na kojima kokoi slobodno hodaju po dvoritu, njihove kokoi "sigurnije" zato to su uzgojene u zatvorenim pogonima. Istina je upravo suprotna! Industrijalizacija uzgoja i klanja kokoi u SAD-u napredovala je do toke da je 2003, kada su iz Azije stigle vijesti o prvim sluajevima H5N1 virusa ptije gripe, samo pet divovskih multinacionalnih poljoprivredno-industrijskih kompanija, koje su sve vertikalno integrirane, dominiralo proizvodnjom i preradom mesa peradi u Sjedinjenim Dravama. Tih pet kompanija bile su Tyson Foods, najvea na svijetu; GoldKist Inc; Pilgrim's Pride; ConAgra Poultry; i Perdue Farms. Njih pet zajedno tjedno je proizvodilo preko 370 milijuna funti piletine spremne za kuhanje, skoro 60% ukupnog mesa peradi spremnog za jelo proizvedenog u SAD. Oni proizvode svoje kokoje meso u stravinim zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima. U sijenju 2005, u izvjetaju Ureda za odgovornost amerike vlade (GAO) "Sigurnost u mesnoj i peradarskoj industriji", podnesenom amerikom Senatu, zakljueno je da ameriki pogoni za proizvodnju mesa i peradi imaju "jednu od najveih stopa ozljeivanja i bolesti meu svim industrijama". Oni su naveli izloenost "opasnim kemikalijama, krvi, fekalijama, pogoranih slabom ventilacijom i esto ekstremnim temperaturama." U Sjedinjenim Dravama, 8,5 milijardi pilia "brojlera" ubije se radi hrane svake godine. Kako je izvijestila jedna organizacija, "Zbog genetike selekcije, prehrane i zato to ih se spreava da se kreu ili na bilo koji nain vjebaju, kokoi danas narastu puno vee i rastu bre nego ikada dosad." Nain na koji bre rastu i debljaju se je alarmantan. Upotreba "stimulatora rasta" stvara velike zdravstvene probleme u ogromnim pretrpanim industrijskim farmama. Zbog injekcija hormona i cjepiva za ubrzanje rasta, rast miia prebrz je da bi ga razvoj kostiju mogao pratiti, i kokoi obino imaju poremeaje kostiju i nogu koje utjeu na njihovu sposobnost hoda. Kako ne mogu hodati, moraju sjediti u nekvalitetnoj stelji, to stvara mjehure na prsima ili ojedine na zglobovima nogu. Organi kokoi nisu u stanju drati korak s velikom brzinom njihovog rasta, to uzrokuje zatajenja i defekte srca i plua, nakupljanje suvine tekuine u njihovim tijelima ili smrt. To su inkubatori bolesti kao to je H5N1. Zbog posebnih izuzea u amerikom zakonu, kokoi su izuzete od zatite federalnog Zakona o dobrobiti ivotinja. Federalna vlada ne odreuje nikakva pravila ili standarde o dranju, hranjenju ili tretiranju kokoi na farmama. Sve vei broj strunjaka za zdravlje ivotinja tvrdi da su te industrijske kokoi, a ne mala azijska uzgajalita u kojima se kokoi slobodno kreu, pravi izvor uasnih novih bolesti i virusa kao to je H5N1. (2)

Sljedei korak: svjetske GMO kokoi?

Tyson Foods ima godinje prihode od preko 26 milijardi dolara. Za vrijeme vrhunca straha oko ptije gripe u 2005, profiti Tyson Foodsa porasli su za 40%. Divovski ameriki preraivai piletine namjeravaju globalizirati svjetsku proizvodnju piletine. Za njih je ptija gripa dar s neba, ili, bolje reeno, iz pakla. Jasan cilj kompanija je ogromno azijsko i europsko trite peradi. Kad bi WHO prisilio azijske i europske vlade, ukljuujui i Hrvatsku, da natjeraju svoje farmere da kokoi dre u kavezima, mali proizvoai bi bankrotirali, a velike poljoprivredno-industrijske firme poput Tyson Foodsa ili CP Groupa sa sjeditem u

Tajlandu, najvee azijske poljoprivredno-industrijske kompanije i proizvoaa kokoi, preuzeli bi trite. U veljai 2006, GRAIN je otkrio da su farme kokoi tajlandskog CP Groupa "bile prisutne skoro na svim mjestima gdje je izbila ptija gripa." Sva mjesta izbijanja bolesti, koja su se do rane 2006. proirila sve do turske Anatolije, Bugarske i Hrvatske, prate zrane ili eljeznike transportne rute za preraeno meso peradi CP Groupa ili drugih poljoprivredno-industrijskih kompanija iz Kine, Tajlanda, Kambode i drugih azijskih zemalja gdje prenatrpanost i nesanitarni zatvoreni uvjeti pruaju idealnu sredinu za izbijanje bolesti! Kao to istiu strunjaci za letove ptica selica, ptice u kasnu jesen migriraju sa sjeverne hemisfere u juna sunanija podneblja gdje provode zimu. Pojavljivanje ptije gripe pratilo je rutu istok-zapad, a ne sjeverjug. Dunosnici WHO-a i Centra za kontrolu bolesti amerike vlade ne spominju tu injenicu dok ire strah od slobodnih ptica koje su, kako bismo trebali povjerovati, iznenada odluile migrirati s istoka na zapad, kako bi zarazile europsku perad. CP Group iz Tajlanda takoer nije mala kompanija. U 2005. imali su industrijalizirane pogone za proizvodnju peradi s vie od 200.000 radnika u 20 zemalja, ukljuujui i Kinu, gdje su pod imenom Chia Tai Group zapoljavali 80.000 ljudi. Patrijarh grupe, Dhanin Chearavanont, milijarder koji voli borbe pijetlova i jahte, teko bi se mogao opisati kao ugroen poslovni ovjek iz Treeg svijeta. S poslom je zapoeo 1964. kada je nauio koncept vertikalne integracije od Arbor Acres Farma iz Sjedinjenih Drava, u to vrijeme najvee tvornice pilia u svijetu, koju je financirao Nelson Rockefeller. Chearavanont je poslovni partner Neila Busha, brata amerikog predsjednika; i njegov izvrni potpredsjednik, Sarasin Viraphol, bivi tajlandski zamjenik ministra vanjskih poslova, izabran je da sjedi u elitnoj Trilateralnoj komisiji Davida Rockefellera. CP Group je dio elitnog kruga agrobiznisa pod amerikim vodstvom. Do poetka 2006. postalo je jasno da pet ili est divovskih multinacionalnih poljoprivredno-industrijskih kompanija, od kojih pet sa sjeditem u SAD-u i jedna sa sjeditem u Tajlandu i vezama u Bijeloj kui, kreu u industrijalizaciju veine svjetske proizvodnje piletine, glavnog mesnog izvora bjelanevina za velik dio planeta. Sljedei korak u ovom scenariju panike je stvaranje GMO kokoi. Jedan istraivaki projekt u Engleskoj daje nam trag. Kada se budu proizvodile u divovskim tvornikim farmama irom svijeta, svjetska populacija kokoi bit e laka meta za stvaranje prve ivotinjske GMO populacije na svijetu. Londonski Times od 29. listopada 2005. pisao je o istraivakom projektu na kotskom Institutu Roslin. Radei u suradnji s Laurence Tiley, profesorom molekularne virologije sa Sveuilita Cambridge, na Roslinu su genetikim inenjeringom mijenjali kokoi kako bi stvorili ptice otporne na virus H5N1. Novim "transgenikim kokoima" bi se mali dijelovi genetikog materijala ubacivali u jaja kako bi ih se navodno uinilo otpornima na H5N1. Roslin je prvi put dospio na svjetske naslovnice kao stvoritelj prve genetiki modificirane ivotinje na svijetu, ovce Dolly. Tiley je bio optimistian u vezi s transformiranjem svjetske kokoje populacije u GMO ptice. Za Times je izjavio, "Nakon to dobijemo odobrenje regulatornih tijela, vjerujemo da e nam trebati samo etiri do pet godina za uzgoj dovoljnog broja kokoi da zamijenimo cijelu svjetsku populaciju (kokoi)." (3) U razdoblju od neto vie od dva desetljea, GMO znanost omoguila je aici privatnih globalnih poljoprivredno-industrijskih kompanija, od kojih tri imaju sjedite u Americi, da osigura vrsto uporite i patentna prava na svjetsku proizvodnju takvih osnovnih prehrambenih proizvoda i itarica kao to su ria, kukuruz, soja, a uskoro i penica. U 2006, sluei se strahom od pandemije ptije gripe meu ljudima, GMO igrai ili "genetiki revolucionari" pokuavaju osvojiti najvaniji svjetski izvor mesnih bjelanevina, perad. Inteligentni ljudi poinju preispitivati mogue motive iza takve totalne dominacije nad svjetskom hranom, pitajui se nije li u igri jo neto osim izvanredne korporacijske pohlepe.

Biljeke:

a) Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, prim. prev. b) Memorandum studije nacionalne sigurnosti, prim. prev. 1. MSNBC News Services, "WHO: Bird Flu pandemic is imminent", 23. veljae 2005. Horowitz, dr. Leonard, "The Avian Flu Fright is Politically Timed", u Global Research, 12. listopada 2005. . Reiss, Tom, "Chemical Weapons Made in U.S.", u New York Timesu, 23. kolovoza 1996.

Federacija amerikih znanstvenika, "Avian Influenza A (H5N1) Fact Sheet", 9. veljae 2006. Stern, Jessica, "Taking the Terror Out of Bioterrorism", u New York Timesu, 8. travnja 1998. Ameriko ministarstvo obrane, "Global Emerging Infections Surveillance and Response System." Ameriko ministarstvo obrane, 21. rujna 2004, "Department of Defense Guidance for Preparation and Response to an Influenza Pandemic caused by the Bird Flu (Avian Influenza)", Pomonik ministra za zdravstvena pitanja. 2. Horowitz, Leonard G. Emerging Viruses: AIDS & Ebola, Nature, Accident or Intentional? Sandpoint, Idaho, Tetrahedron Publishing Group, 2001. WATT Poultry USA, WATT Poultry USA Rankings, sijeanj 2003. Cummings, David, Overseas Investments by U.S. Meat Corporations, Centri za epidemiologiju i zdravlje ivotinja, srpanj 2000,. Human Rights Watch, Blood, Sweat and Fear: Workers' Rights in U.S. Meat and Poultry Plants., sijeanj 2005. VivaUSA, Chicken/Broiler Industry Media Briefing,. Svjetska zdravstvena organizacija, Bird droppings prime origin of bird flu, 17. sijenja 2004, eneva. Sontag, dr. Walter. Der Fluch der Vgel, Wiener Zeitung, 5. studenog 2005. GRAIN, "Fowl Play: The poultry industry's central role in the bird flu crisis", veljaa 2006, u . Trilateralna komisija, "The 2005 Trilateral Commission Membership List", New York, svibanj 2005. 3. Roche, Walter, "Neil Bush's Foreign Business Deals Draw Spotlight", u Baltimore Sunu, 30. prosinca 2003. (Detalji o CP Group). Cumming-Bruce, Nick, "Challenged by bird flu, Thai firm rechannels", International Herald Tribune, 13. prosinca 2005. TIMEAsia magazine, "The Families that Own Asia". Wolfert, Ira, "Chickens: Cheaper by the Million", u Readers' Digestu, veljaa 1968. Roslin Institute, Edinburgh, kotska. Henderson, Mark, "Scientists aim to beat flu with genetically modified chickens", The Times, London, 29. listopada 2005.