Crna Gora Ministarstvo saobraaja i pomorstva

ZAKON O SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE

Podgorica, februar 2012. godine

Ministarstvo saobraaja i pomorstva daje na javnu raspravu sa Planom javne rasprave NACRT ZAKONA O SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE i upuuje javni POZIV Strunoj javnosti, nevladinim organizacijama, graanima i svim zainteresovanim da se ukljue u javnu raspravu i daju doprinos u razmatranju Nacrta zakona. Primjedbe, predlozi i sugestije, mogu se dostaviti Ministarstvu saobraaja i pomorstva, na adresu Rimski trg br.46 Podgorica, na fax broj: 020/242-762 i na e-mail adresu: snezana.djurkovic@msp.gov.me . Javna rasprava o Nacrtu zakona o sigurnosti pomorske plovidbe trajae 30 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu Pobjeda i organizovae se na sledei nain: 1. Objavljivanjem Nacrta Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe na web starnici Ministarstva saobraaja i pomorstva i portalu e-uprave; 2. Objavljivanjem Nacrta zakona o sigurnosti pomorske plovidbe u dnevnom listu Pobjeda; 3. Odravanjem javne rasprave 29. februara 2012. godine u 11:00 asova u Privrednoj komori Crne Gore, ulica Novaka Miloeva 29/II, 81000 Podgorica.

ZAKON O SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

lan 1 Ovim zakonom ureuju se uslovi za sigurnost pomorske plovidbe i sposobnost plovnih objekata za
plovidbu unutranjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore i druga pitanja od znaaja za sigurnost pomorske plovidbe.

Plovni objekat iz stava 1 ovog lana, je brod, tehniki plovni objekat, jahta, ratni brod i amac.
Brodovi koji imaju crnogorsku dravnu pripadnost

lan 2 Brodovi koji imaju crnogorsku dravnu pripadnost, kada se nalaze se na otvorenom moru pod
suverenitetom su Crne Gore. Primjena zakona

lan 3 Odredbe ovog zakona koje se odnose na brodove, odnose se i na ratne brodove i druge plovne objekte
pomorske plovidbe, ako je to ovim zakonom utvreno. Obiaji u pomorskoj plovidbi

lan 4 Na odnose koji nijesu ureeni ovim zakonom i drugim zakonima, primjenjuju se obiaji u pomorskoj plovidbi.
Znaenje izraza

lan 5 Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja: 1) 2) 3) 4) 5)

brod je plovni objekat namijenjen za plovidbu unutranjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore, duine vee od 12 metara, bruto tonae vee od 15 GT ili koji je registrovan za prevoz vie od 12 putnika; brod u gradnji je

brod koji se gradi ili e se graditi u C rnoj Gori i brod na kome se vri rekonstrukcija ili promjena tipa broda ili promjena prvobitne namjene broda;
brodar je fiziko ili pravno lice koje je kao vlasnik broda upisano u upisnik broda; ratni brod je brod, ukljuujui i podmornicu, koji je pod komandom Vojske Crne Gore sa vojnom posadom; amac je plovni objekat namijenjen za plovidbu, koji nije brod ili jahta, ija je duina vea od 2,5 metara, ili ukupne snage pogonskih strojeva vee od 5 kW, osim amaca koji pripadaju drugom plovnom objektu radi spaavanja ili obavljanja radova, koji se koriste za sportska takmienja (kanui, kajaci, gondole i pedoline, daske za jedrenje i jahanje na talasima);

6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) 24)

25) 26) 27) 28)

jahta je plovni objekat duine vee od 7 metara namijenjen za razonodu, sport i rekreaciju; javni brod je policijski brod, brod Luke kapetanije i koji slui iskljuivo u neprivredne svrhe, osim ratnog broda; kompanija je pravno lice ili druga organizacija ili lice (mender, ili zakupac broda), koja preuzima odgovornost za plovidbu broda u skladu sa Meunarodnim kodeksom o upravljanju sigurnou broda ( ISM Kodeks); meunarodno putovanje je putovanje brodom, jahtom ili drugim plovnim objektom iz crnogorske luke u stranu luku i obratno; nauno istraivaki brod je brod namijenjen za nauna ili tehnoloka istraivanja ili iskoriavanje mora, morskog dna ili njegovog podmorja; nepomini pomorski objekat je pomorski objekat koji je u potpunosti ili dijelom ukopan ili poloen na morsko dno, koji slui za istraivanje i eksploataciju podmorja (podmorski cjevovod i sl.), osim podmorskog kabla i objekata putne infrastrukture (podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.); nuklearni brod je brod na nuklearni pogon; plutajui objekat je pomorski objekat stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu ( plutajui dok, plutajue skladite, plutajui restoran, plutajua elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.), pomorska nezgoda je vanredan dogaaj na moru, nastao u plovidbi ili iskoriavanju pomorskog objekta, plovnog puta ili objekta na njemu pri kojem je dolo do ljudskih rtava ili tjelesnih oteenja, materijalne tete ili zagaivanja ivotne sredine; pomorska plovidba je plovidba koja se obavlja na moru i rijeci Bojani do granice do koje je ona plovna s morske strane, ukljuujui i vode Skadarskog jezera i Rijeku Crnojevia; pomorski objekat je objekat namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekat stalno privezan ili usidren na moru (plutajui objekt), kao i objekat u potpunosti ili dijelom ukopan u morsko dno ili poloen na morsko dno (nepomini pomorski objekat); poslovoa (menaer) broda je fiziko ili pravno lice koje upravlja poslovanjem i/ili tehnikim odravanjem broda i/ili popunjava brod posadom; postojei brod je brod ija je gradnja zavrena; putniki brod je brod koji prevozi vie od 12 putnika; putnik je svako lice, osim djece mlae od jedne godine i lica zaposlenih na plovnom objektu; ribarski brod je brod s mehanikim pogonom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih morskih organizama; strana jahta je plovni objekat namijenjen za razonodu, sport i rekreaciju, koji ima stranu dravnu pripadnost; strani javni brod je brod koji upotrebljava organ strane drave, osim ratnog broda i koji slui iskljuivo u neprivredne svrhe; strani ratni brod je brod koji pripada oruanim snagama strane drave i ima vanjske oznake prema kojima se raspoznaju takvi brodovi njene dravne pripadnosti, a pod zapovjednitvom je oficira te drave ije je ime i prezime upisano u odgovarajui popis vojnih lica ili u drugom dokumentu jednakog znaenja i ima posadu podvrgnutu disciplini regularnih oruanih snaga; strani ribarski brod je brod strane dravne pripadnosti s mehanikim pogonom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih morskih organizama, teglja, odnosno potiskiva je brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata; tehniki plovni objekat je brod, koji je namijenjen za obavljanje tehnikih radova na moru (bager, dizalica, rovokopa, pokretni pomorski objekat za istraivanje i eksploataciju podmorja i sl.);

teretni brod je brod namijenjen za prevoz tereta.

II. SIGURNOST PLOVIDBE

Plovni put
lan 7

Plovni put u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore je morski pojas dovoljno dubok i irok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je po potrebi i oznaen. Plovni put iz stava 1 ovog lana, plovni objekat i posada na plovnim objektima, moraju da ispunjavaju uslove za
sigurnu plovidbu utvrene ovim zakonom.

Nain oznaavanja plovnih puteva u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, kao i nain uplovljavanja/isplovljavanja plovnih objekata u/iz Bokokotorskog zaliva

propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove pomorstva (u daljem tekstu: Ministarstvo). Ureivanje i odravanje plovnuh puteva
lan 8 Plovni putevi se moraju ureivati i na njima se mora odravati plovnost i postavljati objekti

sigurnosti plovidbe i obezbjeivati njihovo funkcionisanje.

Objekti sigurnosti plovidbe iz stava 1 ovog lana su: svjetionici, obalna svijetla, plutae i druge oznake, signalne stanice i radiostanice, optiki, zvuni, elektrini, elektronski, radarski i drugi ureaji za sigurnu plovidbu na moru, plovnim putevima i u lukama Postavljanje objekata sigurnosti plovidbe, ureivanje i odravanje plovnosti plovnih puteva vri

organ uprave nadlean za poslove pomorske sigurnosti (u daljem tekstu: Organ uprave).
Naknada za korienje objekata sigurnosti plovidbe lan 9 Za korienje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putevima plaa se naknada. Naknadu iz stava 1 ovog lana plaaju korisnici objekata sigurnosti plovidbe. Naknadu iz stava 1 ovog lana ne plaaju javni i ratni brodovi koji imaju crnogorsku dravnu pripadnost. Visinu naknade iz stava 1 ovog lana utvruje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada). Sredstva ostvarena od naknade iz stava 1 ovog lana prihod su budeta Crne Gore.

Privremeno ogranienje ili zabrana plovidbe

lan 10 Nadlena Luka kapetanija (u daljem tekstu: Luka kapetanija) privremeno e ograniiti ili zabraniti plovidbu plovnim putem ako je ugroena sigurnost plovidbe ili sigurnost hidrograevinskih i drugih objekata na plovnom putu i o tome blagovremeno obavestiti uesnike u plovidbi.

O zabrani, odnosno ogranienju plovidbe, uesnici u plovidbi iz stava 1 ovog lana, obavjetavaju se putem tampanih i elektronskih medija.

Prostor namjenjen za sport, rekreaciju i razonodu

lan 11 Na plovnom putu mogu se odravati sportska takmienja i priredbe, na osnovu odobrenja Luke

kapetanije.
Zahtev za izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog lana, organizator sportskog takmienja, odnosno

priredbe, duan je da podnese najkasnije 15 dana prije poetka odravanja takmienja, odnosno priredbe.
Luka kapetanija je duna da uesnike u plovidbi, o odravanju takmienja, odnosno priredbe,

najkasnije osam dana prije poetka takmienja, odnosno priredbe obavijesti preko obalne radio stanice. Uklanjanje oznaka, ureaja i predmeta nakon odravanja priredbe
lan 12 Organizator sportskog takmienja, odnosno priredbe iz lana 12 ovog zakona, duan je da u roku

od 24 sata poslije odravanja sportskog takmienja, odnosno priredbe, ukloni sa plovnog puta oznake, ureaje i predmete koji su postavljeni radi odravanja sportskog takmienja, odnosno priredbe.
Ako organizator sportskog takmienja, odnosno priredbe, ne ukloni sa plovnog puta oznake,

ureaje i predmete iz stava 1 ovog lana, njihovo uklanjanje e izvriti Organ uprave o troku organizatora.
Izdavanje odobrenja Clan 13 Za izdavanje odobrenja za izgradnju plovnih kanala, luka, pristanita i drugih hidrotehnikih

objekata od uticaja na sigurnost plovidbe, potrebna je saglasnost Luke kapetanije.

Obiljeavanje prepreka

lan 14 Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene prepreke na plovnom putu (mostovi, kablovi, potonuli objekti, i sl.) duan je, da u roku koji odredi
Luka kapetanija, postavi i odrava svijetla i znakove za obiljeavanje tih prepreka, na nain koji ne predstavlja opasnost za sigurnost ivota i zdravlja ljudi i sigurnosti plovidbe.

Ako lice iz stava 1 ovog lana ne postavi svijetlo i znak ili ako postavljeno svijetlo ili znak ne odrava u ispravnom stanju, Organ uprave e na zahtjev Luke kapetanije, postaviti svijetlo ili znak, odnosno neispravno svijetlo ili znak e dovesti u ispravno stanje o troku tog lica.

Odreivanje svijetala i pozicija

lan 15 Prilikom postavljanja svijetala i znakova za obiljeavanje prepreka na plovnom putu i objekata za istraivanje i
eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno objekata na plovnom putu, Luka kapetanija odreuje poziciju i karakteristiku svijetala, odnosno znakova, kao i mjere za sigurnu plovidbu.

Oteeni, nasukani ili potopljeni plovni objekat

lan 16 Vlasnik oteenog, nasukanog ili potopljenog plovnog objekta koji ometa ili ugroava sigurnost plovidbe ili predstavlja opasnost za zagaivanje mora, duan je da plovni objekat bez odlaganja ukloni sa
plovnog puta.

Zabranjeno je na plovni put baciti predmete ili stvari koje mogu da ometaju ili ugroze sigurnost plovidbe ili zagade more.
Radiosluba

lan 17 Organ uprave obavlja radioslubu koja slui zatiti ljudskog ivota i sigurnosti plovidbe na moru. U obavljanju poslova radioslube iz stava 1 ovoga lana Organ uprave duan je da organizuje slubu deurstva. Brodovi koji moraju da imaju brodsku radio stanicu moraju za vrijeme plovidbe da organizuju slubu deurstva u skladu sa zakonom. Nain i uslove rada radioslube i uslove koje treba da ispunjavaju obalne i brodske radiostanice propisuje Ministarstvo.
Dunosti uesnika u plovidbi

lan 18 Zapovjednik broda, lanovi posade broda, lice koje upravlja amcem ili jahtom, lanovi posade amca ili jahte i voa hidroaviona na vodi duni su da se prilikom plovidbe unutranjim morskim

vodama i teritorijalnim morem Crne Gore postupaju u skladu sa ovim zakonom i meunarodnim ugovorima.
Naputeni brod i brodske olupine

lan 19 Naputenim brodom smatra se brod koji se nae na plovnom putu koji napuste zapovjednik i posada broda ili brod
koji je ostao bez minimalnog broja lanova posade, a brodar u roku od osam dana od dana naputanja posade broda, nije izvrio popunu broda drugom posadom u skladu sa ovim zakonom.

Za brod iz stava 1 ovog lana koji predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe, luke, prirodne sredine ili lica na brodu i van broda, Ministarstvo je duno da obavijesti brodara , ukoliko je poznat,
radi njegovog uklanjanja sa plovnog puta, smjetaja u luku i uvanja.

Ukoliko brodar iz stava 2 ovog lana nije poznat, Ministarstvo je duno da obavijesti najbliu luku, radi uklanjanja broda sa plovnog puta, njegovog smjetaja u luku i uvanja. Ukoliko se u roku od 30 dana od dana smjetaja naputenog broda u luku ne utvrdi brodar, pravno
lice koje upravlja lukom duno je da podnese predlog nadlenom sudu radi prodaje broda putem javnog nadmetanja i izmirenja trokova smjetaja i uvanja broda

Ako brodar nije dostupan, a naputeni brod je u takvom stanju da prijeti opasnost od potonua ili predstavlja rizik za sigurnost plovidbe, luku i druge objekte i lica u luci ili na brodu izagaivanje mora i ivotne
sredine, Ministarstvo e podnijeti predlog nadlenom sudu za prodaju tog broda po hitnom postupku u skladu sa zakonom.

Odredba stava 5 ovog lana primjenjuje se i na brodske olupine. Brod strane dravne pripadnosti koji se bez upisnog lista, odnosno vaeeg svjedoanstva o registraciji, nae u vodama Crne Gore, gubi svojstvo res navis. Na brod iz stava 7 ovog lana, primjenjuju se odredbe l. ________ovog zakona i zakona kojim se ureuje zatita mora od zagaivanja sa plovnih objekata.
Podvodni kabal i cjevovod u moru

lan 20 Zabranjeno je prekinuti ili otetiti podvodni telekomunikacioni kabal, podvodni kabal za prenos elektrine energije, ili podvodni cjevovod u moru. Odobrenje za saobraaj s obalom lan 21 Brod koji dolazi iz strane drave ne smije komunicirati s drugim brodovima, organima i organizacijama i licima na
obali, prije dobijanja odobrenja za slobodan saobraaj s obalom.

Brod prije isplovljenja iz luke ili sa sidrita, moe isploviti samo na osnovu odobrenja za isplovljenje. Strani brod i strani ratni brod duni su da viju zastavu svoje dravne pripadnosti i zastavu Crne Gore dok se nalaze u
teritorijalnom moru i unutaranjim morskim vodama Crne Gore.

Dolazak broda u luku lan 22 Strani brod duan je da prilikom dolaska u luku preda Lukoj kapetaniji:

1) optu izjavu;
2) zdravstvenu izjavu i 3) spisak posade,

4) spisak putnika ako prevozi putnike.

Pri odlasku iz luke strani brod duan je da preda spisak posade i spisak putnika samo za ona lica

koja su ukrcana ili iskrcana dok se brod nalazio u luci.

Strani brod koji dolazi iz jedne crnogorske luke u drugu luku, ne predaje toj luci spisak posade i spisak putnika za ona lica koja se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci.
Strani nuklearni brod

lan 23 Strani nuklearni brod koji namjerava da doe u crnogorsku luku otvorenu za meunarodni saobraaj duan je da Ministarstvu podnese zahtjev za izdavanje dozvole za uplovljavanje u luku.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog lana, prilae se ovjereni prepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda.

Dozvola

iz stava 1 ovog lana, izdae se pod uslovom da od broda ne prijeti opasnost prouzrokovanja nuklearne tete i ako taj brod, na zahtjev Ministarstva, dostavi dokaz o zakljuenom ugovoru o obaveznom obezbijeenju ili potvrdu o finansijskoj garanciji ili zakljuen ugovor o obezbjeenju od odgovornosti za tetu u skladu sa zakonom.
Prije uplovljenja stranog nuklearnog broda koji je dobio dozvolu iz stava 3 ovog lana, organ

uprave nadlean za zatitu od radijacije i jonizirajueg zraenja, na zahtjev Luke kapetanije , vri pregled dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda i pregled broda radi utvrivanja opasnosti od prouzrokovanja nuklerane tete.
Organ uprave

iz stava 4 ovog lana, moe po potrebi da vri ponovne preglede nuklearnog broda i za vrijeme njegovog boravka u luci.
Spaavanja ugroenih ljudskih ivota lan 24 Ako u luci ili drugim dijelovima unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore, nastane poar ili druga nezgoda koja ugroava sigurnost ljudskih ivota ili plovnog objekta, Luka kapetanija je duna da najbliem brodu naredi da bez odlaganja na mjestu poara ili nezgode preduzme mjere radi spaavanja ugroenih ljudskih ivota, odnosno plovnog objekta.
Plovni objekat u raspremi

lan 25 Plovni objekat u raspremi moe boraviti u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore pod uslovima koje propie Ministarstvo. Dokaz o obaveznom obezbjeenju lan 26

Brod bruto tonae vee od 300 GT koji namjerava da uplovi u crnogorsku luku, odnosno da pristane uz nepomini pomorski objekat u teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Crne Gore, duan je da dostavi Lukoj kapetaniji dokaz o zakljuenom ugovoru o obaveznom obezbijeenju ili potvrdu o finansijskoj garanciji ili zakljuen ugovor o obezbijeenju od odgovornosti za tetu u skladu sa zakonom u skladu sa Konvencijom o ograienju odgovornosti ta pomorska potraivanja, 1976.
Mjesto sklonita

lan 27 Mjesto sklonita je mjesto za privremeni smjetaj plovnog objekta u nevolji ili plovnog objekta
kojem je potrebna pomo radi otklanjanja vjerovatne ili mogue opasnosti za ljude, plovni objekat ili ivotnu sredinu.

Plovni objekat koji je zbog vie sile ili nezgode na moru prinuen da se skloni u unutranje morske vode Crne Gore, duan je da o tome odmah obavijesti Luku kapetaniju, radi odreivanja mjesta sklonita. Mjesto sklonita, uslove i nain korienja mjesta sklonita utvruje se propisom Ministarstva. III. PILOTAA
Pojam pilotae

lan 28 Pilotaa je voenje plovnog objekta od strunih lica (pilota) i davanje strunih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama i drugim podrujima unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore. Pilotaa moe biti luka i obalna. Luka pilotaa je pilotaa plovnog objekta na podruju luke u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim su
ureene luke.

Pod lukom pilotaom iz stava 3 podrazumijeva se i pilotaa plovnog objekta u Bokokotorskom zalivu. Obalna pilotaa je pilotaa plovnog objekta u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru
Crne Gore van granica luka i granice ulaza u Bokokotorskom zalivu. Obavljanje poslova pilotae

lan 29 Poslove pilotae obavlja domae pravno lice koje ispunjava uslove utvrene ovim zakonom I dobije
odobrenje Ministarstva.

Odobrenje iz stave 1 se izdaje pravnom licu ako ima:

1) 2)

potreban broj pilotskih plovnih objekata; potreban broj VHF radio stanica;

3) 4) 5)

potreban broj pilota sa vaeom pilotskom legitimacijom; isti broj prenosnih VHF radio stanica koliko ima pilota; zakljuen ugovor o osiguranju odgovornosti pilota za vrijeme pilotae brodom u skladu sa
lanom 36 ovog zakona, po dogaaju. Odobrenje za strano pravno lice

lan 30 Poslove pilotae moe obavljati i str ano pravno lice koje ispunjava uslove iz clana 29,ovog zakona, i dobije
odobrenje Ministarstva,pod uslovom da pilotazu ne moze ili ne zeli obaviti domace pravno lice.

Blie uslove koje moraju ispunjavati sredstva i oprema iz lana 29 stav 1 ta. 1, 2 i 4, nain obiljeavanja pilotskih plovnih objekata i pozivnih znakova za pilotau, kao i potreban broj pilota propisuje Ministarstvo.
Obavezna pilotaa

lan 31 Luka pilotaa je obavezna. Izuzetno od odredbe iz stava 1 ovog lana, obaveznoj lukoj pilotai ne podlijeu: 1) ratni i javni plovni objekti crnogorske dravne pripadnosti, vodonosci crnogorske dravne pripadnosti,
putniki brodovi crnogorske dravne pripadnosti koji plove na redovnoj liniji i

2) brodovi bruto tonae do 500 GT bez obrira na dravnu pripadnost, osim ako prevoze opasne ili tetne materije i gorivo. Obalna pilotaa je obavezna za brodove koji prevoze opasne i tetne materije. Granice luke i obalne pilotae, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja pilota propisuje Ministarstvo. Zapovjednik broda duan je da zatrai usluge pilotae kada je ona obavezna.
Neobavezna pilotaa

lan 32 Zapovjednik plovnog objekta moe da zatrai usluge pilotae i kada ona nije obavezna i ista traje dok plovni objekat
ne ue u podruje obavezne pilotae ili dok je zapovjednik plovnog objekta ne otkae.

Korienje usluga pilotae lan 33 Pilotaom se moe koristiti svaki brod pod jednakim uslovima.

Strani brodovi izjednaeni su sa crnogorskim brodovima u pogledu korienja usluga pilotae i plaanja naknade za te usluge, pod uslovom uzajamnosti. Maksimalni iznos naknade za usluge obalne pilotae utvruje Ministarstvo. Vrenje pilotae lan 34 Poslove pilotae moe da obavlja lice koje ima pilotsku legititimaciju., koju izdaje luka

kapetanija. Pilotska legitimacija se izdaje licu koje ima odgovarajuu strunu spremu, odgovarajue ovlaenje, potrebnu praksu u vrenju pomorske pilotae i poloen struni ispit za pilota.
Legitimacija iz stava 1 ovog lana, izdaje se na period od dvije godina. O izdatim i oduzetim legitimacijama vodi se evidencija. Struni ispit za vrenje pilotae polae se pred komisijom koju obrazuje Ministarstvo, po

programu za polaganje strunog ispita za pilotau.

Blie uslove u pogledu strune spreme, ovlaenja o osposbljenosti, praksi, programu za polaganje strunog ispita,
nainu polaganja strunog ispita, produenju i obrascu pilotske legitimacije i nainu voenja evidencije propisuje Ministarstvo.

Obaveze i dunosti pilota lan 35 Za vrijeme vrenja poslova pilotae pilot je duan da nosi slubeno odijelo i da ima kod sebe pilotsku legitimaciju iz lana 34 ovog zakona. Propis o slubenom odijelu iz stave 1 ovog lana donosi Ministarstvo. Za vrijeme vrenja poslova pilotae pilot ne smije da napusti zapovjedniki most pilotiranog broda prije nego to se zavri pilotaa. Pilot je duan: 1) da za vrijeme pilotae plovnog objekta daje savjete licu koje zapovijeda plovnim objektom u pogledu voenja i manevrisanja plovnim objektom i da ga upozorava na propise i pravila u pilotiranom podruju; 2) da po zavrenom pilotiranju plovnog objekta obavijesti Luku kapitaniju o: a) zapaenom neispravnom funkcionisanju objekata sigurnosti plovidbe na plovnom putu, b) svim povredama propisa i pravila iz oblasti sigurnosti plovidbe koje zapazi za vrijeme pilotiranja plovnog objekta, c) tetama koja za vrijeme pilotae nastanu na plovnom objektu koji koristi usluge pilotae i o tetama koje taj plovni objekat prouzrokuje,

3) da odbije pilotiranje plovnog objekta koji nije dobio od Luke kapetanije odobrenje za uplovljenje ili isplovljenje ili ako je brod prekrcan ili u drugim sluajevima kada je ugroena sigurnost plovidbe. Odgovornost za upravljanje brodom lan 36 Pilotaa plovnog objekta, ne oslobaa lice koje zapovjedna plovnim objektom dunosti upravljanja plovidbom i
manevrisanjem plovnim objetom i odgovornosti koje iz toga nastaju.

Odgovornost i naknada tete lan 37 Brodar plovnog objekta koji koristi usluge pilotae odgovara za radnje i propuste pilota, kao i za radnje i propuste
lana posade svog plovnog objekta.

Za naknadu tete koju je pilot prouzrokovao brodaru plovnog objekta koji koristi usluge pilotae, odgovara
pravno lice u kojem je pilot zaposlen u trenutku prouzrokovanja tete, do visine naknade predviene tarifom za obavljenu uslugu pilotae pomnoene faktorom 300 po dogaaju ako se dokae da je teta nastala krivicom pilota.

Ugovor o ogranienju odgovornosti pravnog lica koje obavlja pilotau zakljuen s uprotno od odredbi
stava 1 ovog lana prije prouzrokovanja tete brodaru, ne proizvodi pravno dejstvo.

Ugovor o ogranienju odgovornosti pravnog lica obavezanog na naknadu tete prouzrokovane obavljanjem pilotae koja nije obavezna, a koji je zakljuen prije prouzrokovanja tete na iznos manji od iznosa iz stava 1 ovoga lana, ne proizvodi pravno dejstvo.
Odgovornost pilota

lan 38 Ako se naknada tete trai neposredno od pilota koji je prouzrokovao tetu, odredba lana 37
stav 1 ovog zakona odnosi se i na pilota, osim ako je pilot tetu prouzrokovao nenamjerno.

Odgovornost pilota, zajedno sa odgovornou pravnog lica u kojem je pilot zaposlen ne moe prei granice
odgovornosti iz lana 37 ovog zakona, osim ako se dokae da je pilot tetu prouzrokovao namjerno.

IV. NADZOR I UPRAVLJANJE POMORSKOM PLOVIDBOM Nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom (VTMIS) lan 39 Nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom sprovodi se radi poveanja sigurnosti pomorske plovidbe i zatite mora. Nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom (VTMIS) obuhvata: 1) prikupljanja podataka o plovnim objektima i pomorskoj plovidbi; 2) davanje podataka plovnim objektima;

3) davanje plovidbenih savjeta i podrke u plovidbi plovnim objektima; 4) organizaciju plovidbe i upravljanje pomorskom plovidbom; 5) nadzor nad sigurnosti plovidbe u skladu sa ovim zakonom. Nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom vri se u saradnji Luke kapetanije i organa uprave sa plovnim objektima koji plove ili se nalaze u unutranjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Crne Gore. Nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom obavlja se u skladu sa meunarodnim ugovorima i ovim zakonom. Nain i uslove vrenja nadzora i upravljanja pomorskom plovidbom, propisuje Ministarstvo. Tehniki sistem za nadzor i upravljanje lan 40 Poslove nadzora i upravljanja pomorskom plovidbom vri Organ uprave u saradnji sa Lukom kapetanijom i organom uprave nadlenim za poslove hidrografije. Nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom vri se tehnikim sistemom za nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom (VTMIS), odnosno ureajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim ureajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim ureajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama. U vrenju poslova nadzora i upravljanja pomorskom plovidbom moe se zatraiti saradnja i pomo, vojske, policije i drugih nadlenih organa.

Postupanje u skladu sa pravilima plovidbe

lan 41 Plovni objekti koji plove ili se nalaze u podruju iz lana 39 stav 3 ovog zakona, duni su da: -

postupaju u skladu sa pravilima plovidbe utvrenim ovm zakonom i meunarodnim ugovorima; dostavljaju podatke od znaaja za sigurnost plovidbe na zahtjev Organa uprave; postupaju po nalogu i potuju plovidbene savjete Organa uprave. V. BROD
Sposobnost broda za plovidbu

lan 42 Brod je sposoban za plovidbu u odreenim kategorijama plovidbe i za odreenu namjenu ako

ispunjava uslove utvrene ovim zakonom i tehnikim pravilima ako:

1) njegova konstrukcija i plovna svojstva, kao i maine, ureaji i oprema koji slue odravanju sigurnosti plovidbe broda, po njihovim tehnikim svojstvima, koli ini, vrsti i rasporedu na brodu

radi: a) smetaja lica na brodu i zatite ljudskog ivota; b) zatite na radu lanova posade i drugih lica koja rade na brodu; v) zatite broda;

g) zatite tereta na brodu;

d) spreavanja zagaivanja mora sa plovnih objekata u skladu sa posebnim zakonom;

2) ima sistem upravljanja sigurnou kompanije-brodara i broda; 3) ima sistem bezbjedonosne zatite; 4) ima propisani broj struno osposobljenih lanova posade; 5) je smetaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s propisanim uslovima za prevoz putnika; 6) je teret na brodu ukrcan u skladu sa dobijenom teretnom linijom, odnosno slobodnim bokom i pravilnim nainom rasporeda tereta; 7) ispunjava uslove za pruanje medicinske pomoi. Kategoriju plovidbe brodova, iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. Uslove za pruanje medicinske pomoi sa opremom, ureajima i lijekovima propisuje organ dravne
uprave nadlean za poslove zdravlja.

Tehnikim pravilima se obezbeuje konstrukciona i tehnika sposobnost brodova za plovidbu i sugurnost njihovih ureaja, maina, opreme i materijala koji slue za odravanje sigurnosti plovidbe tih brodova, zatite ivota, zatita na radu i smjetaj lanova posade i drugih lica na brodovima, prevoz putnika, upravljanje sigurnou, sigurnosna zatita broda, pomorska oprema, pravila za obavljanje probne vonje i spreavanje zagaivanja mora sa brodova, konstrukciona i tehnika sigurnost ureaja za ukrcavanje tereta na brod i iskrcavanje sa broda i o nainu mjerenja i izraunavanju tonae. Tehnika pravila propisuje Ministarstvo. Strune osnove za izradu tehnikih pravila priprema Organ uprave.
Utvrivanje sposobnosti broda za plovidbu

lan 43 Sposobnost broda za plovidbu utvruje se vrenjem tehnikog nadzora. Tehniki nadzor iz stava 1 ovog lana, na osnovu zahtjeva kompanije-brodara ili brodograditelja za brod u gradnji, vri Organ uprave. Za vrenje tehnikog nadzora Organ uprave moe zakljuiti ugovor sa organizacijom priznatom od Evropske komisije za vrenje tehnikog nadzora i statutarnu sertifikaciju pomorskih brodova, koju odredi Vlada. Ugovorom iz stava 2 ovog lana ureuju se obim, uslovi, prava i obaveze za obavljanje

tehnikog nadzora i izdavanje brodskih isprava i knjiga. Tehniki nadzor

lan 44 Tehniki nadzor broda obuhvata:

1)

2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

pregled tehnike dokumentacije na osnovu koje se brod gradi ili prepravlja i tehnike dokumentacije na osnovu koje se izrauju materijali, maine, ureaji i oprema koji su namenjeni za gradnju, prepravku i popravku broda; izdavanje tipskog ili pojedinanog odobrenja za maine, ureaje i opremu namijenjenu za ugradnju u brod; kontrolu izrade materijala, maina, ureaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod u radionicama proizvoaa; izdavanje odobrenja proizvoau i uslunim privrednim drutavima; nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom maina, ureaja i opreme u brodogradilitu;
ocjenjivanje sistema upravljanja sigurnou kompanije-brodara i broda; verikaciju bezbjedonosne zatite broda; preglede, ocjene i verifikacije postojeih brodova, ukljuujui i nadzor nad izvoenjem popravki i obnavljanjem onih djelova broda za koje je pregledom utvreno da ih treba popraviti ili obnoviti.

Zahtjeve za pomorsku opremu kojom se opremaju crnogorski brodovi i uslove za stavljanje takve opreme na triste
u Crnoj Gori propisuje Ministarstvo. Pregled postojeih brodova

lan 45 Pregled postojeih brodova vri se kao osnovni, redovni i vanredni. Osnovni pregled lan 46 Osnovni pregled postojeeg broda vri se: 1) prije njegovog upisa u upisnik brodova; 2) kad se na brodu trajno mijenja njegova namjena ili proiruje granica plovidbe i to prije poetka

njegovog korienja; 3) kad se na brodu vri prepravka kojom se mijenjaju njegove konstrukcione osobine i svojstva pogonskih ureaja i to prije poetka njegovog korienja. Redovni pregled
lan 47 Redovnim pregledom utvruje se da li stanje broda odgovara odredbama tehnikih pravila i

provjerava se pravilno odravanje broda. Vanredni pregled

lan 48 Vanredni pregled broda vri se: 1) poslije pretprljene nezgode ili ako postoji osnovana sumnja da je dolo do oteanja broda ili nekog njegovog dijela ili ureaja ili se utvrde nedostaci koji mogu uticati na sposobnost broda za

plovidbu;

2) kad se vre vee popravke ili obnova broda van zahtjeva koji proi zilaze iz osnovnog ili

redovnog pregleda broda;

3) kad je brod bio u raspremi due od jedne godine; 4) prilikom privremene promjene namjene ili proirenja granice plovidbe broda; 5) prilikom odlaganja redovnog pregleda za rok dui od jednog meseca.
Probna vonja

lan 49 Pregled broda radi utvrivanja njegove sposobnosti za vrenje probne vonje obavlja se prije polaska broda na probnu vonju. Obim pregleda treba da bude takav da se sa sigurnou moe utvrditi da brod ispunjava posebne uslove propisane tehnikim pravilima za obavljanje probne vonje. Odredbe st. 1 i 2 ovoga lana primjenjuju se na brod koji za vrijeme probne vonje vije zastavu Crne Gore ili vije zastavu druge drave , ako se probna vonja obavlja u unutranjim morskim vodama i
teritorijalnom moru Crne Gore.

Nain obavljanja probne vonje broda propisuje Ministarstvo

Stanje broda i njegove opreme

lan 50 Stanje broda i njegove opreme brodar treba da odrava tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, lica na brodu, teret i okolinu.
Obim i nain vrenja tehnikog nadzora nad brodovima

lan 51 Obim i nain vrenja tehnikog nadzora nad brodovima, kao i rokovi vrenja redovnih pregleda, odreuju se tehnikim pravilima.

Promjene ili prepravke konstrukcije broda

lan 52 Poslije zavrenog nadzora nad gradnjom ili prepravkom broda, ili pregleda broda, ne smiju se bez prethodne saglasnosti Organa uprave obavljati promjene ili prepravke konstrukcije broda, mainskog ureaja,
opreme ili drugih djelova na koje se odnose zahtjevi utvreni tehnikim pravilima.

Oslobaanje od obaveza lan 53 Ministarstvo moe na osnovu predloga Organa uprave, pomorski brod na koji se odnose odredbe

Meunarodne konvencije o zatiti ljudskog ivota na moru, Meunarodne konvencije o teretnim linijama ili Meunarodne konvencije o spreavanju zagaivanja mora sa brodova, i ako ne ispunjava pojedine uslove za obavljanje meunarodnih putovanja u sluajevima i pod uslovima

predvienim u tim konvencijama, da oslobodi od obaveza od kojih po odredbama tih konvencija moe biti osloboen, ako na osnovu pregleda utvrdi da je brod sposoban da obavlja meunarodna putovanja, odnosno da obavlja odreeno meunarodno putovanje.
Ministarstvo moe na osnovu predloga Organa uprave da brod koji ne obavlja redovno

meunarodna putovanja, a na koji bi se, da ih redovno obavlja, primijenila Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, Meunarodna konvencija o teretnim linijama ili Meunarodna konvencija o spreavanju zagaivanja mora sa brodova, ali koji zbog izuzetnih okolnosti treba da obavlja samo jedno meunarodno putovanje, da, u skladu sa odredbama navedenih konvencija oslobodi od ispunjenja obaveza iz tih konvencija ako na osnovu pregleda broda utvrdi da je brod sposoban za plovidbu za to putovanje.
Ministarstvo moe na osnovu predloga Organ uprave moe brodu na koji se odnosi

Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, Meunarodna konvencija o teretnim linijama i Meunarodna konvencija o spreavanju zagaivanja mora sa brodova, a koji predstavlja novi tip broda, ne primenjujui odredbe tih konvencija, da odobri obavljanje meunarodnih putovanja, odnosno odreenih meunarodnih putovanja radi probe, ako pregledom broda utvrdi da je brod sposoban za plovidbu na odnosnim putovanjima.
Brod za plovidbu u odreenim uim granicama lan 54 Ministarstvo moe na osnovu predloga Organa uprave da oglasi brod sposobnim za plovidbu u odreenim uim granicama, ako se pregledom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu u granicama u kojima je do tada ovlaen da plovi, ali je sposoban za plovidbu u tim uim granicama plovidbe. Ministarstvo moe na osnovu predloga Organa uprave moe da oglasi brod sposobnim da, izuzetno, preduzme jedno ili vie odreenih putovanja koja prelaze granice plovidbe u kojima je on ovlaen da plovi, ako se na osnovu izvrenog pregleda utvrdi da je brod sposoban za preduzimanje tih putovanja. Plovidba u uim ili irim granicama po odredbama st. 1 i 2 ovog lana moe da se uslovi ukrcavanjem manjeg broja putnika ili manje mase tereta od odreenog broja putnika ili doputene mase tereta, kao i drugim uslovima kojima se obezbeuje bezbedna plovidba broda.

Prevoz putnika brodom koji nije putniki

lan 55 Ministarstvo moe na osnovu predloga Organa uprave da brod koji nije putniki oglasi sposobnim da u granicama unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore, prevozi putnike na jednom putovanju ili vie putovanja, ili za odreeno vreme, ako je njegova sposobnost za plovidbu utvrena po odredbama ovog zakona i ako se pregledom utvrdi da brod ispunjava uslove za obavljanje takvog prevoza putnika.

Brod za prevoz putnika

lan 56 Brod moe da prevozi samo odreeni broj putnika iji se broj i smetaj na brodu odreuje na osnovu propisanih uslova, plovnih svojstava broda, raspoloive povrine za smjetaj putnika,

ureaja i opreme namijenjene putnicima i higijenskih uslova.

Dozvoljeni broj putnika i njihov smetaj na brodu utvruje se tehnikim pravilima o prevozu putnika.
Teret na brodu

lan 57 Teret na brodu mora da bude tako rasporeen da obezbjeuje plovna svojstva broda i ne

prouzrokuje prekomjerna naprezanja konstrukcijskih djelova broda u razliitim uslovima korienja.

Teret na brodu mora da bude ukrcan u granicama dozvoljenog optereenja broda i u skladu sa

tehnikim pravilima o prevozu tereta i da bude sloen, rasporeen i uvren tako da u svim uslovima koji se mogu pojaviti u plovidbi, ne moe doi do pomjeranja tereta koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, ljudskih ivota i ivotne sredine.
Najvee dozvoljeno optereenje broda i raspored tereta odreuje se tehnikim pravilima o

prevozu tereta.
Badarenje broda lan 58 Badarenje broda obavlja se radi utvrivanja tonae broda. Badarenje broda obavlja se prije njegovog upisa u upisnik brodova. Badarenje broda obavlja Organ uprave prema tehnikim pravilima za badarenje pomorskih objekata, na
zahtjev brodara. Brodovi koji podlijeu badarenju

lan 59 Badarenju podlijee: 1) svaki brod koji je upisan u upisnik brodova iz lana 187 ovog zakona; 2) strani brod koji u crnogorskoj luci podlijee plaanju naknade ija se visina utvruje prema tonai ako je badaren prema pravilima ije se odredbe bitno razlikuju od odredbi tehnikih pravila
za badarenje pomorskih objekata. Ponovno badarenje

lan 60

Ponovno badarenje broda obavlja se ako: 1) se poslije badarenja broda izvre prepravke usljed kojih su nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, upotrebi prostora, dozvoljenom broju putnika na brodu, dodijeljenom nadvou ili doputenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaa; 2) se posumnja u pravilnost izvrenog badarenja, 3) se brod unutranje plovidbe upisuje u upisnik pomorskih brodova. Brod unutranje plovidbe iz stava 1 taka 3 ovog lana je brod registrovan za plovidbu na unutranjim vodama,
ija duina trupa iznosi najmanje 15 metara, a irina trupa - najmanje tri metra ili ija je najvea istisnina najmanje 15 tona, kao i teglja i potiskiva, bez obzira na njihovu duinu, irinu i istisninu;

U sluaju ponovnog badarenja, u smislu stava 1 taka 1 ovog lana, Organ uprave odluuje da li se, zavisno od izvrenih prepravki broda, ponovno badarenje mora obaviti u cjelini ili djelimino. Zahtjev za ponovno badarenje iz stava 1 taka 1 ovog lana mora se podn ijeti prije zavretka

prepravke broda.
Zahtjev za ponovno badarenje iz stava 1 taka 2 ovog lana moe, osim lica iz lana 57 stav 3, podnijeti i drugo pravno lice, odnosno Organ uprave ovlaen da naplauje naknadu prema tonai. Ponovno badarenje broda iz stava 1 taka 2 ovog lana ne mogu vriti lica koja su izvrila prethodno
badarenje u iju se pravilnost posumnjalo.

VI. BRODSKE ISPRAVE I KNJIGE Isprave i knjige lan 61 Brodske isprave su isprave o identitetu, sposobnosti broda za plovidbu i drugim svojstvima

broda.
Brodske knjige su knjige u koje se unose podaci o vanijim dogaajima na brodu i obavljenim

radnjama na brodu.
Brodske isprave i brodske knjige izdaju se i vode na crnogorskom jeziku (latinino pismo) i

engleskom jeziku.
Brodske isprave i knjige propisane ovim zakonom moraju se nalaziti na brodu , odnosno uredno

voditi.
Brodske isprave i knjige moraju se pokazati u svrhu provjere na zahtjev nadlenih organa, kao

idiplomatskih ili konzularnih predstavnitava Crne Gore. Upisni list

lan 62

Brodu upisanom u upisnik brodova iz lana 187 ovog zakona, izdaje se upisni list. Upisnim listom iz stava 1 ovog lana, dokazuje se crnogorska dravna pripadnost broda, uz naznaku da brod
ima pravo i dunost da vije zastavu Crne Gore, njegova namjena i podruje plovidbe.

Upisni list sadri sve upise iz uloka glavne knjige upisnika broda u koji je brod upisan. U sluaju neusaglaenosti sadraja upisnog lista sa sadrajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu, vai ono to je upisano u upisniku brodova. Upisni list izdaje Luka kapetanija koja je izvrila upis broda u upisnik brodova. Vrstu, sadrinu, obrasce i nain voenja brodskih isprava i knjiga propisuje Ministarstvo.

Unos podataka u upisni list

lan 63 Luka kapetanija koja je izdala upisni list duna je da po slubenoj dunosti unes e podatke
propisane lanom 62 stav 6 ovog zakona u upisni list broda.

Ako se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaa, vrsta pogona, pozivni znak, namjena ili podruje plovidbe, mora mu se zamijeniti i upisni list.
Privremeni plovidbeni list

lan 64 Privremeni plovidbeni list izdaje se brodu nabavljenom u inostranstvu koji jo nema upisni list, kao i brodu koji je u
inostranstvu, a izgubljen mu je upisni list.

Brod koji jo nije upisan u upisnik brodova stie privremenim plovidbenim listom crnogorsku dravnu pripadnost, pravo i dunost da vije zastavu Crne Gore. Privremeni plovidbeni list vai najdue jednu godinu od dana izdavanja, odnosno do dolaska broda u prvu crnogorsku luku ili do upisa broda koje se prije dogodi. Privremeni plovidbeni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavnitvo Crne Gore.
Popis posade

lan 65 Brod koji obavlja meunarodno putovanje, kao i drugi brod ija je posada ukrcana na osnovu propisane isprave za ukrcanje, mora imati popis posade. Popis posade je isprava kojom sadri podatke o lanovima posade koji su ukrcani na brod (ime I

prezime, poslove koje obavlja, kvalifikacije.

Na popisu posade potvruje se dolazak broda u luku i njegov odlazak iz luke.

Popis posade izdaje Luka kapetanija.

Svjedoanstva o sposobnosti broda za plovidbu

lan 66 Brodu ija je sposobnost za plovidbu utvrena, izdaju se o tome odgovarajua svjedoanstva,

odnosno dodaci svjedoanstvima i to:

1) svjedoanstvo o sigurnosti putnikog broda ili svjedoanstvo o sigurnosti nuklearnog putnickog broda na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 2) svjedoanstvo o izuzeu/oslobaanju putnikog broda/nuklearnog broda, na koje se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih zivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 2) svjedoanstvo o sigurnosti konstrukcije teretnog broda - teretnom brodu od 500 GT ili vie na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 3) svjedoanstvo o sigurnosti opreme teretnog broda - teretnom brodu od najmanje 500 GT, na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 4) svjedoanstvo o sigurnosti radio-ureaja teretnog broda - teretnom brodu od najmanje 300 GT na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 5) svjedoanstvo o izuzeu/oslobaanju teretnog broda, na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 6) svjedoanstvo o sigurnosti nuklearnog teretnog broda - nuklearnom teretnom brodu na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 7) svjedocanstvo o sigurnosti teretnog broda-teretnom brodu od najmanje 500 GT,na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru,a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunardona putovanja; 8) meunarodno svjedoanstvo o teretnoj liniji - putnikom ili teretnom brodu od najmanje 24 metra duine za koji je kobilica poloena 25 januara 1969 godine ili posle tog dana i pomorskom putnikom ili pomorskom teretnom brodu od najmanje 150 GT za koji je kobilica poloena pre 25 januara 1969 godine, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 9) svjedoanstvo o sposobnosti broda za plovidbu - putnikom i teretnom brodu koji u pomorskom saobraaju ne obavljaju meunarodna putovanja, kao i brodu koji obavlja takva putovanja, a na njega se ne odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru; 10) dodatak svjedoanstvu o sigurnosti konstrukcije teretnog broda - tankeru od najmanje 500 GT na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 11) dodatak svjedoanstvu o sigurnosti opreme teretnog broda - pomorskom tankeru od najmanje 500 GT na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja. 12) svjedoanstvo o minimalnom broju lanova posade-pomorskom brodu od najmanje 500 GT, na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru i Meunarodna konvencija o radu pomoraca, a koji u pomorskom saobraaju obavlja medjunarodna putovanja; 13) svjedoanstvo o upravljanju sigurnou-pomorskom brodu od najmanje 500 GT, na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih vota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja;

14) svjedoanstvo o usklaenosti-pomorskoj/brodarskoj kompaniji koja primjenjuje na svojim brodovima sistem upravljanja sigurnoscu, shodno Meunarodnoj konvenciji o zatiti ljudskih zivota na moru; 15) meunarodno svjedoanstvo o bezbjednosti broda-pomorskom brodu od najmanje 500 GT, na koji se odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih zivota na moru, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 16) svjedoanstvo o usklaenosti sa Meunarodnom konvencijom o radu pomoraca -pomorskom brodu od najmanje 500 GT, koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja; 17) svjedoanstvo o usklaenosti sa Meunarodnom konvencijom o radu pomoraca -pomorskom brodu od najmanje 1.000 GT, koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja. Sadraj, obrasci, nain izdavanja i voenja brodskih isprava i knjiga koje slue kao dokaz o sposbnosti
broda za plovidbu i drugih svojstava broda propisuje Ministarstvo.

Svjedoanstvo o oslobaanju lan 67 Svjedoanstvo o oslobaanju, odnosno meunarodno svjedoanstvo o oslobaanju od odredaba Meunarodne konvencije o teretnim linijama, izdaje se brodu na koji se odnosi

Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, odnosno Meunarodna konvencija o teretnim linijama, brodu za koji je utvreno da je sposoban da obavlja meunarodna putovanja, odnosno odreeno meunarodno putovanje. Privremeno svjedoanstvo o sposobnosti teretnog broda za prevoz putnika
lan 68 Privremeno svjedoanstvo o sposobnosti teretnog broda za prevoz putnika mora da ima teretni brod na koji se ne odnosi Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru ili Meunarodna konvencija o teretnim linijama, a za koji je na osnovu odredbe lana 54 ovog zakona utvreno da je sposoban da u granicama unutranjih morskih voda I teritorijalnog mora Crne Gore prevozi putnike na jednom ili vie putovanja ili na odreeno vreme.

Svjedoanstvo za obavljanje probne vonje

lan 69 Svjedoanstvo o sposobnosti pomorskog broda za obavljanje probne vonje mora da ima brod koji namerava da izvri probnu vonju.

Svjedoanstvo o badarenju
lan 70 Brod mora da ima svjedoanstvo o badarenju. Brod duine najmanje 24 metra na koji se odnosi Meunarodna konvencija o badarenju, a koji u pomorskom saobraaju obavlja meunarodna putovanja, mora imati meunarodno svjedoanstvo o badarenju. Svjedoanstvom o badarenju i meunarodnim svjedoanstvom o badarenju dokazuje se bruto i neto registarska tonaa, odnosno bruto i neto tonaa broda.

Svjedoanstvo o badarenju, odnosno meunarodno svjedoanstvo o badarenju prestaje da

vai kad se zbog prepravki izvrenih na brodu mijenja njegova bruto ili neto registarska tonaa, odnosno bruto ili neto tonaa broda. Registar teretnog ureaja
lan 71 Brod koji je opremljen ureajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta mora da ima registar teretnog

ureaja.
Sastavni deo registra teretnog ureaja iz stava 1 ovog lana, ine uverenja o ispitivanju tih ureaja i njihove opreme.

Svjedoanstvo o deratizaciji
lan 72 Brod koji obavlja meunarodna putovanja, a bio je zagaen glodarima (mievima i pacovima), mora da ima svjedoanstvo o deratizaciji. Brod koji obavlja meunarodna putovanja, a nije bio zagaen glodarima, mora da ima svjedoanstvo o osloboenju od deratizacije, kojim se dokazuje se da je brod za odreeno

vrijeme, koje je utvreno u svjedoanstvu, osloboen od vrenja deratizacije.

Svjedoanstvo o deratizaciji i svjedoanstvo o osloboenju od deratizacije izdaje Luka kapetanija.

Vaenje svjedoanstva lan 73

Svjedoanstvo o sposobnosti putnikog broda za plovidbu, svjedoanstvo o sigurnosti

putnikog broda, svjedoanstvo o sigurnosti nuklearnog putnikog broda, svjedoanstvo o sigurnosti nuklearnog teret nog broda, svjedoanstvo o sigurnosti radio-telegrafskog ureaja teretnog broda i svjedoanstvo o sigurnosti radiotelefonskog ureaja teretnog broda izdaje se na period od najdue godinu dana.
Svjedoanstvo o sigurnosti opreme teretnog broda izdaje se na period od pet godina, pod

uslovom da se po isteku jedne godine od dana izdavanja svjedoanstva izvri kontrolni pregled broda.
Svjedoanstvo o sposobnosti teretnog broda za plovidbu, svjedoanstvo o sigurnosti konstrukcije

teretnog broda, meunarodno svjedoanstvo o teretnoj liniji i meunarodno svjedoanstvo o oslobaanju od odredaba Meunarodne konvencije o teretnim linijama, izdaje se na etiri ili najdue na pet godina saglasno tehnikim pravilima priznate organizacije, pod uslovom da se u obimu i rokovima unutar vaenja svjedoanstva vre kontrolni pregledi broda.
Svjedoanstava iz st. 1 do 3 ovog lana, osim meunarodnog svjedoanstva o teretnoj liniji,

svjedoanstva o sigurnosti konstrukcije teretnog broda izdatog s rokom vaenja od pet godina,

meunarodnog svjedoanstva o oslobaanju od odredaba Meunarodne konvencije o teretnim linijama, svjedoanstva o sigurnosti nuklearnog putnikog broda i svjedoanstva o sigurnosti nuklearnog teretnog broda, moe se na zahtjev vlasnika broda, brodara ili zapovjednika broda produiti, bez vrenja pregleda, najdue za 30 dana.
Izuzetno od odredaba st. 1 do 3 ovog lana, vaenje svjedoanstva moe se produiti najdue za pet meseci, i to: 1) svjedoanstva o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, odnosno svjedoanstva o sposobnosti broda za plovidbu izdatog sa rokom vaenja od etiri godine, svjedoanstva o sigurnosti opreme teretnog broda, svjedoanstva o sigurnosti radio-telegrafskog ureaja teretnog broda i svjedoanstva o sigurnosti radio-telefonskog ureaja teretnog broda, pod uslovom da se brod nalazi na putovanju van unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore, ali to produenje prestaje da vai kad brod uplovi u prvu crnogorsku luku ili bilo koju drugu luku; 2) meunarodnog svjedoanstva o teretnoj liniji i meunarodnog svjedoanstva o oslobaanju od odredaba Meunarodne konvencije o teretnim linijama, ako se poslije redovnog pregleda broda, izvrenog prije isteka vaenja izdatog svjedoanstva, brodu ne moe izdati novo. Svjedoanstvo o oslobaanju od odredaba Meunarodne konvencije o teretnim linijama traje

najdue do isteka roka vaenja odgovarajueg svjedoanstva o sigurnosti. Ako je meunarodno svjedoanstvo o oslobaanju od odredaba te konvencije izdato za preduzimanje jednog odreenog putovanja, ono vai samo za to putovanje.
Dodatak svjedoanstva o sigurnosti konstrukcije teretnog broda i dodatak svjedoanstva o

sigurnosti opreme teretnog broda traje najdue do isteka roka vaenja odgovarajueg svjedoanstva o sigurnosti.
Privremeno svjedoanstvo o sposobnosti teretnog pomorskog broda za prevoz putnika traje za ono vrijeme koje je navedeno u svjedoanstvu, a najdue do isteka roka vaenja svjedoanstva o sposobnosti broda za plovidbu. Svjedoanstvo o sposobnosti broda za obavljanje probne vonje izdaje se na period od 30 dana. Vaenje registra teretnog ureaja potvruje se godinjim kontrolnim pregledom, a obnavlja se svake etiri godine ili najdue pet godina - redovnim pregledom.

Izuzee
lan 74 Brodu na koji se primenjuje Meunarodna konvencija o teretnim linijama, a koji obavlja meunarodna putovanja izmeu crnogorskih luka i luka susjednih zemalja, u skladu sa sporazumom vlada zemalja u kojima se te luke nalaze, Organ uprave izdaje odgovarajuu ispravu kojom se utvruje koje se odredbe te konvencije ne odnose na taj brod, s obzirom na prirodu zatienosti i uslova plovidbe izmeu tih luka. Organ uprave e izdati ispravu ako smatra neopravdanim ili nesprovodljivim da se na brod koji obavlja takva putovanja primenjuju odredbe konvencije. Prestanak vaenja svjedoanstava lan 75

Svjedoanstvo o sposobnosti broda za plovidbu, svjedoanstvo o sigurnosti putnikog broda, svjedoanstvo o sigurnosti nuklearnog putnikog broda, i svjedoanstvo o sigurnosti nuklearnog teretnog broda prestaju da vae ako im je istekao rok vaenja ili ako se brod nije podvrgao kontrolnom pregledu, i kad bilo koji deo broda pretrpi havariju, ili se otkriju neki nedostaci na

bilo kojem delu broda, to je od bitnog uticaja na njegovu sposobnost za plovidbu, ili se na bilo kojem delu broda vre popravke, obnova ili prepravke.
Svjedoanstvo o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, svjedoanstvo o badarenju, meunarodno svjedoanstvo o badarenju, svjedoanstvo o sigurnosti opreme teretnog broda, svjedoanstvo o sigurnosti radio-telegrafskog ureaja teretnog broda, svjedoanstvo o sigurnosti radio-telefonskog ureaja teretnog broda, meunarodno svjedoanstvo o teretnoj liniji i meunarodno svjedoanstvo o oslobaanju od odredaba Meunarodne konvencije o teretnim linijama prestaju da vae i onda kad brod pretrpi havariju na delu na koji se odnosi svjedoanstvo, ili kad se otkriju neki nedostaci na tom delu broda, ili se vre vee popravke, obnova ili prepravke tog dela broda. Knjiga stabiliteta i isprave i knjige za

brod za prevoz rasutog, hlaenog ili opasnog tereta

lan 76 Brod duine najmanje 24 metra, kao i putniki brod moraju da imaju knjigu stabiliteta. Brodu koji prevozi rasuti, hlaeni ili opasni teret mora da bude utvrena sposobnost za prevoz takvih tereta. Brodu iz stava 1 ovog lana ija je sposobnost za prevoz utvrena, izdaju se odgovarajue isprave, odnosno knjige, i to: 1) uverenje o sposobnosti broda za krcanje rasutog tereta - teretnom brodu sposobnom za prevoz rasutog tereta; 2) uverenje o sposobnosti broda za krcanje hlaenog tereta - teretnom brodu sposobnom za prevoz hlaenog tereta; 3) uverenje o sposobnosti broda za krcanje upakovanog opasnog tereta - teretnom brodu sposobnom za prevoz upakovanog opasnog tereta; 4) uverenje o sposobnosti broda za krcanje krutog rasutog opasnog tereta - teretnom brodu sposobnom za prevoz krutog rasutog opasnog tereta. Ispravama, odnosno knjigom iz stava 2 ovog lana potvruje se da brod ispunjava uslove propisane za prevoz tenog, hlaenog ili opasnog tereta - radi zatite broda, lica na brodu, tereta i ivotne sredine. Isprave o sigurnosti nuklearnih ureaja na brodu lan 77 Isprave o sigurnosti nuklearnih ureaja na brodu mora da ima svaki nuklearni brod.

Ispravama o sigurnosti nuklearnih ureaja na brodu dokazuje se da brod ne isputa nikakva nedoputena zraenja u plovidbi ili u luci opasna za posadu, putnike ili stanovnitvo, plovne

puteve, hranu i zalihe vode.

Isprave o sigurnosti nuklearnih ureaja na brodu izdaje proizvoa tih nuklearnih ureaja. Isprave iz st. 1 do 3 ovog lana ovjerava Organ uprave.

Prirunik o rukovanju nuklearnim ureajima

lan 78 Prirunik o rukovanju nuklearnim ureajima mora da ima svaki nuklearni brod. Prirunik o rukovanju nuklearnim ureajima sadri podatke i uputstva potrebna za rukovanje nuklearnim ureajima. Prirunik o rukovanju nuklearnim ureajem izdaje proizvoa tog nuklearnog ureaja. Prirunik iz stava 1 ovog lana ovjerava Organ uprave.

Pomorski brod koji ima posadu

lan 79 Brod koji ima posadu mora da ima: 1) svjedoanstvo o primjeni propisanih mjera i normativa zatite pri radu na brodu; 2) uverenje o periodinim ispitivanjima hemijskih i biolokih tetnosti mikroklime na mestima

rada i u radnim prostorijama broda;

3) uverenje o periodinom ispitivanju ispravnosti ureaja za rad sa teretom. Isprave iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana, ako je to potrebno, mora da ima i svaki brod bez posade. Ispravama iz stava 1 ta. 1 do 3 ovog lana potvruje se da su primijenjene propisane mere i

normativi zatite pri radu na brodu u skladu sa propisima o zatiti pri radu na brodu i tehnikim pravilima.
Rok vaenja isprava iz stava 1 ovog lana odreuje se tehnikim pravilima Organa uprave.

Knjiga pregleda i nadzora

lan 80 Brod mora da ima knjigu pregleda i nadzora. U knjigu pregleda i nadzora Organ uprave ili Luka kapetanija, kad vri nadzor nad brodom,

upisuju podatke o izvrenom nadzoru, otklanjanja.

utvrene nedostatke

i naloge izdate radi njihovog

Brodski dnevnik

lan 81 Brod preko 50 GT i brod koji ima pogonski mainski ureaj snage na osovini od najmanje 110 kilovata, s obzirom na njegovu tonau, duan je da vodi brodski dnevnik.

Dnevnik maine
lan 82 Brod na mehaniki pogon preko 50 GT koji ima pogonski mainski ureaj snage na osovini od najmanje 110 kilovata, duan je da vodi dnevnik maine. Zdravstveni dnevnik lan 83 Brod u dugoj plovidbi i u ve likoj obalnoj plovidbi, kao i drugii brod preko 400 GT, duan je da

vodi zdravstveni dnevnik.

Radio-dnevnik lan 84 Brod i amac koji moraju da imaju radio-ureaj duan je da vodi radio-dnevnik. Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, radio-dnevnik nije duan da vodi amac za spasavanje koji pripada brodu. Knjiga tereta lan 85 Brod preko 100 GT koji prevozi teret duan je da vodi knjigu tereta. Izdavanje isprava i knjiga lan 86 Isprave i knjige iz l. 69, 70, 71, 72, 73, 79, 80 i 83 ovog zakona izdaje Organ uprave.

VII. PLUTAJUI OBJEKAT I NEPOMINI POMORSKI OBJEKAT Utvrivanje sposobnosti za upotrebu plutajueg objekta i nepominog pomorskog objekta lan 87 Plutajui i nepomini pomorski objekat je sposoban za upotrebu ako ispunjava uslove propisane
ovim zakonom i Tehnikim pravilima koji se odnose na:

1) sigurnost ljudskih ivota, objekta i imovine;

2) sprjeavanje zagaivanja mora u skladu sa posebnim zakonom; 3) zatitu na radu, smjetaj posade i drugih lica na objektu; 4) sigurnost ureaja za rukovanje teretom; 5) obavljanje namjenske djelatnosti. Pored uslova iz stava 1 ovog lana plutajui i nepomini pomorski objekat je sposoban za upotrebu ako: 1) ima najmanje propisani broj lanova posade i strunih radnika koji objekat mora da ima za
sigurnu upotrebu;

2) je smjetaj i broj drugih lica na objektu u skladu sa odredbama i uslovima navedenim u ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji; 3) je teret na objektu sloen, rasporeen i obezbijeen u skladu s a uslovima navedenim u
ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehnikoj dokumentaciji objekta;

4) je sigurno privezan, usidren, poloen na morsko dno, odnosno dijelom ili potpuno ukopan u morsko dno. Ako se plutajui ili nepomini pomorski objekat postavlja ili upotrebljava u unutranjim morskim vodama ili
teritorijalnom moru Crne Gore, pored uslova iz st.1 i 2 ovog lana, mora da ispunjava uslove koji se odnose na zatitu mora od zagaivanja i uslove predviene prostornim planom.

Ministarstvo e propisati najmanji broj i strunu osposobljenost strunih radnika na plutajuim i nepominim
pomorskim objektima. Utvrivanje sposobnosti plutajuih i nepominih pomorskih objekata

lan 88 Za utvrivanje sposobnosti plutajuih i nepominih pomorskih objekata iz lana 87 stav 1 ovog
zakona, primjenjuju se odredbe l. 42 do 49, ovog zakona.

Badarenje plutajueg objekta i nepominog pomorskog objekta lan 89 Badarenje plutajuih objekta vri se u skladu l. 57 do 60 ovog zakona.
Isprave, zapisi i knjige plutajueg objekta i nepominog pomorskog objekta

lan 90 Za isprave, zapise i knjige plutajueg i nepominoga pomorskog objekta primjenj uju se odredbe l.
61-90 ovog zakona.

Postavljanje plutajueg objekta i nepominog pomorskog objekta

lan 91 Nepomini pomorski i plutajui objekti koji se postavljaju u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, postavljaju se shodno vaeim prostornim planovima .

U postupku izdavanja dozvola predvienih prostornim planom nadleni organ je duan pribaviti saglasnost Luke kapetanije. Ukoliko se plutajui i nepomini pomorski objekat privezuje, sidri, polae ili ukopava na podruju luke, pored saglasnosti iz stava 2 ovog lana, potrebna je i saglasnost organa uprave nadlenog za luke.
Upis u upisnik plutajuih objekata i nepominih pomorskih objekata

lan 92 Plutajui objekti i nepomini pomorski objekti upisuju se u upisnik plutajuih objekata i nepominih pomorskih
objekata koje vodi Luka kapetanija na ijem podruju se postavlja.

Upis plutajuih objekta i nepominih pomorskog objekta vri se u skladu sa l --------- ovog zakona.
Isprave za upis

lan 93 Pored dozvole i saglasnosti iz lana 91 ovog zakona za prvi upis plutajueg i nepominog pomorskog objekta potrebno je priloiti i slijedee isprave: 1) 2) 3) 5) 6) 7) Isprava sa kojom se dokazuje pravo svojine na objekat, Izvod iz sudskog registra o registraciji kod nadlenog suda, ili druga isprava sa kojom se dokazuje ko je vlasnik ovog objekta, a za objekat u svojini graana isprava kojom se dokazuje da je vlasnik crnogorski dravljanin, Isprava o tehnikim podacima objekta radi njegovog upisa u upisnik objekata koju izdaje Organ uprave, Isprava sa kojom se odreuje pozivni znak objekta prema Meunarodnom signalnom pravilniku, ako objekat takav znak mora da ima, Isprava o drugim podacima koji se unose u list A uloka glavne knjige upisnika objekata, Potvrda od organa koji vodi strani upisnik objekata, sa kojom se dokazuje da je objekat brisan iz tog upisnika, ako se taj objekat prenosi iz stranog upisnika u Crnogorski upisnik objekata.

Dozvola i saglasnost iz stava 1 ovog lana, se prilae u sluaju promjene mjesta priveza, odnosno sidrenja objekta.
Oznaka plutajueg objekta i nepominog pomorskog objekta

lan 94 Oznaka plutajueg objekta i nepominog pomorskog objekta sastoji se od prva dva slova sjedita Luke
kapetanije kod koje je izvren upis plutajuih i nepominih pomorskih objekta i rednog broja iz tog upisnika.

Oznaku iz stava 1 ovog lana rjeenjem odreuje nadlena Luka kapetanija.

VIII. AMAC Utvrivanje sposobnosti za plovidbu amca lan 95 Sposobnost za plovidbu amca na zahtjev vlasnika, odnosno nosioca prava korienja amca utvruje Organ uprave u skladu sa ovim zakonom i tehnikim pravilima. Tehnika pravila iz stava 1 ovog lana utvruje MInistarstvo. Pregled amca lan 96 Sposobnost za plovidbu amca utvruje se osnovnim, redovnim i vanrednim pregledom. Za vrenje pregleda iz stava 1 ovog lana plaa se naknada. Visinu naknade iz stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo. Osnovni pregled lan 97 Osnovni pregled amca vri se prije upisa amca u upisnik amaca, kao i poslije svake prepravke, odnosno popravke amca. Osnovnim pregledom amca provjeravaju se kvalitet izrade konstrukcije trupa, plovna svojstva amca, sredstva i oprema amca. Redovni pregled lan 98 Redovnim pregledom amca utvruje se stanje trupa i opreme amca. Pregled iz stava 1 ovog lana vri se jednom godinje. Izuzetno od stava 2 ovog lana, redovni pregled amca koji slui za line ili rekreativne potrebe vri se jednom u pet godina. Vanredni pregled lan 99 Vanredni pregled amca za rafting vri se u sluaju nezgode amca, kao i u sluaju opravdane sumnje da amac ne ispunjava propisane uslove u pogledu sposobnosti za plovidbu. Lice koje upravlja amcem koji je pretrpio nezgodu duno je da o tome, u roku od 48 asova od asa nastanka nezgode, Kapetaniji podnese prijavu sa dozvolom za plovidbu amca.

Izuzetno od stava 2 ovog lana, prijava o nezgodi amca, u opravdanim sluajevima, moe se podnijeti u roku od 48 asova po prestanku okolnosti koje su bile razlog za nepodnoenje prijave. Obrazac i sadraj prijave iz stava 2 ovog lana propisuje Ministarstvo. Oprema lan 100 Najvei dozvoljeni broj lica koji se smije ukrcati na amac, kao i opremu koju mora imati amac utvruje Uprava, u skladu sa tehnikim pravilima. Potvrda o sposobnosti za plovidbu amca za rafting lan 101 Nakon izvrenog pregleda kojim je utvreno da je amac sposoban za plovidbu, Uprava izdaje potvrdu o sposobnosti amca za plovidbu. Sadraj i obrazac potvrde iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. Upis amca u upisnik lan 102 amac koji ispunjava uslove utvrene ovim zakonom upisuje u upisnik amaca (u daljem tekstu: upisnik) Kapetanija na ijem se podruju pruaju usluge raftinga, odnosno obavlja rafting za line ili rekreativne potrebe. U upisnik se upisuje amac iji je vlasnik privredno drutvo, pravno ili fiziko lice, sportski klub ili preduzetnik, koji ima sjedite, odnosno prebivalite u Crnoj Gori, kao i strano pravno, odnosno fiziko lice koje je registrovano, odnosno ima boravite u Crnoj Gori. U upisnik se ne moe upisati amac koji je upisan, odnosno evidentiran u strani upisnik amaca, odnosno stranu evidenciju amaca. Nain upisa amca lan 103 amac upisuje se u upisnik na zahtjev vlasnika, odnosno nosioca prava korienja amca, koji se podnosi Kapetaniji. Uz zahtjev iz stava 1 ovog lana prilae se dokumentacija: 1) isprava kojom se dokazuje svojina, odnosno pravo korienja amca (kupoprodajni ugovor, raun o kupovini, ugovor o zakupu amca, carinska deklaracija, izjava o svojini na amcu ovjerena u skladu sa zakonom u sluaju kada ne postoji druga isprava kojom se dokazuje svojina); 2) potvrda o sposobnosti amca za plovidbu;

3) potvrda nadlenog organa strane drave koji vodi upisnik, odnosno drugu evidenciju amaca da je amac brisan iz upisnika, odnosno evidencije; 4) polisa osiguranja vlasnika amca od odgovornosti za tetu priinjenu treim licima, kao i polisa osiguranja korisnika usluge. Dokumentacija iz stava 2 ovog lana prilae se u originalu ili ovjerenoj kopiji. Ukoliko je dokument iz stava 2 ovog lana izdat na stranom jeziku, prilae se ovjereni prevod dokumenta. Rjeenje o upisu i dozvola za plovidbu lan 104 amac za koji je podnesena dokumentacija iz lana 103 ovog zakona upisuje se u upisnik. Upis amca vri se na osnovu rjeenja o upisu amca. Na osnovu rjeenja iz stava 2 ovog lana Kapetanija izdaje dozvolu za plovidbu amca. Dozvola za plovidbu za amac kojim se obavlja turistika djelatnost izdaje se sa rokom vaenja do 1. oktobra tekue godine, a za amac za line ili rekreativne potrebe, na period od pet godina. Vlasnik, odnosno nosilac prava korienja amca koji je upisan u upisnik duan je da o promjeni podataka iz lana 16 ovog zakona, u pisanoj formi, obavijesti Kapetaniju, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene podatka. Sadraj dozvole za plovidbu lan 105 Dozvola za plovidbu amca naroito sadri: 1) naziv organa koji izdaje dozvolu; 2) redni broj; 3) ime, prezime i prebivalite, odnosno naziv i sjedite vlasnika amca; 4) datum izdavanja i broj potvrde o sposobnosti za plovidbu amca za rafting; 5) podatke o dozvoljenom broju lica na amcu; 6) podatke o oznaci i tehnikim karakteristikama amca (materijal, dimenzije, i sl.); 7) datum i mjesto izdavanja dozvole i rok vaenja dozvole. Blii sadraj i obrazac dozvole iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo. Brisanje amca iz Upisnika lan 106 Brisanje amca iz upisnika vri se na zahtjev vlasnika amca ili po slubenoj dunosti. Kapetanija e donijeti rjeenje o brisanju amca iz upisnika, ako: 1) amac bude povuen iz plovidbe;

2) protekne vie od est mjeseci od dana isteka roka na koji je izdata dozvola za plovidbu amca za rafting kojim se obavlja turistika djelatnost; 3) protekne 30 dana od dana isteka roka na koji je izdata dozvola za plovidbu amca za rafting za line ili rekreativne potrebe; 4) se amac upie u strani upisnik; 5) se utvrdi da amac nije sposoban za plovidbu; 6) amac bude uniten. Smatra se da je amac uniten ako je pretrpio nezgodu koja je prouzrokovala oteenja koja se ne mogu sanirati. Vlasnik amca duan je da, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 2 ta. 1 i 6 ovog lana, Kapetaniji podnese zahtjev za brisanje amca iz upisnika. Uz zahtjev za brisanje amca iz upisnika prilau se isprave kojima se dokazuje osnovanost zahtjeva. amac e se brisati iz upisnika po slubenoj dunosti, protekom roka iz stava 2 ta. 2 i 3 ovog lana. Upisnik lan 107 Upisnik je javna knjiga, a izvod iz upisnika ima dokaznu snagu javne isprave. Sadraj upisnika lan 108 Upisnik se sastoji od knjige upisnika i zbirke isprava. Knjiga upisnika se sastoji od uloaka. Svaki amac upisuje se u posebni uloak knjige upisnika. Uz upisnik se vodi i imenik vlasnika amaca upisanih u knjigu upisnika (u daljem tekstu: imenik). Knjiga upisnika lan 109 Uloak knjige upisnika sastoji se od dva lista, u koje se upisuje naroito: 1) oznaka i ime amca; 2) kapetanija upisa; 3) tehnike karakteristike amca (materijal, dimenzije, dozvoljeni broj lica i sl.); 4) datum upisa; 5) ime, prezime i prebivalite, odnosno naziv i sjedite vlasnika amca; 6) podaci o obavljenom pregledu; 7) podaci o promjeni svojine na amcu. Zbirka isprava lan 110

Zbirka isprava sadri isprave na osnovu kojih je izvren upis amca u upisnik (potvrda o sposobnosti amca za rafting za plovidbu i druge isprave o amcu). Imenik lan 111 Imenik sadri ime, prezime i prebivalite, odnosno naziv i sjedite vlasnika amca i oznaku amca. Imenik se vodi na propisanom obrascu, po abecednom redu. Obrasci lan 112 Blii sadraj i nain voenja upisnika i obrasce upisnika i imenika propisuje Ministarstvo. Oznaka i ime amca lan 113 Svaki amac mora imati oznaku amca, a moe imati i ime. Oznaka amca sastoji se od dva slova i broja, koji oznaavaju ime kapetanije upisa, odnosno ispostave i redni broj pod kojim je amac upisan u upisnik. Ime amca iz stava 1 ovog lana odreuje vlasnik amca. Blii sadraj i obrazac oznake iz stava 2 ovog lana i nain oznaavanja amca propisuje Ministarstvo. Obavezne isprave u amcu lan 114 U amcu kojim se obavlja turistika djelatnost, za vrijeme pruanja usluga, mora se nalaziti odobrenje za obavljanje djelatnosti, dozvola za plovidbu amca, sertifikat o strunoj osposobljenosti lica koje upravlja amcem (u daljem tekstu: voa amca) i ovjerena lista korisnika usluga raftinga. amac mora imati na vidnom mjestu trajno istaknutu ploicu sa podacima o dozvoljenom broju lica koja mogu biti ukrcana na amac, iji oblik i dimenzije propisuje Ministarstvo. U amcu za line ili rekreativne potrebe, za vrijeme plovidbe, mora se nalaziti dozvola za plovidbu amca za rafting, sertifikat o strunoj osposobljenosti voe amca i ovjerena lista lica na amcu. Zastava lan 115 amac moe da istakne zastavu dravne pripadnosti.

Strani amac, ukoliko istie zastavu svoje dravne pripadnosti, mora da istakne i zastavu Crne Gore. Badarenje amca lan 116 Badarenje amca obavlja Organ uprave prije upisa amca u upisnik amaca . Badarenje se obavlja u skladu sa tehnikim pravilima koja utvruje Ministarstvo. Ako se prepravkom mijenja tonaa, odnosno istisnina amca vri se ponovno badarenje. IX. POSADA BRODA Lica koja sainjavaju posadu lan 117 Posadu broda ine lica ukrcana za izvravanje poslova na brodu koja su upisana u popis posade. Minimalni broj lanova posade lan 118 Za vrenje poslova kojima se obezbjeuje plovidba, brod mora da ima odogovarajui broj lanova posade sa
propisanom strunom spremom.

Minimalni broj lanova posade potreban za sigurnu plovidbu koji mora da i ma brod propisuje
Ministarstvo.

Ovlaenje o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti lan 119 lan posade broda crnogorske dravne pripadnosti koji vri poslove kojima se obezbjeuje plovidba, moe da bude lice koje ima najmanje 16 godina ivota, koje je steklo odgovarajue zvanje i koje za vrenje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajue ovlaenje, kao i pripravnik za sticanje zvanja. . Zvanje lanova posade brodova crnogorske dravn e pripadnosti stie se polaganjem

odgovarajueg ispita za odreeno zvanje.

Pored ovlaenja za vrenje poslova odgovarajueg zvanja iz stava 2 ovog lana, lanovi posade mogu sticati posebna ovlaenja. Posebna ovlaenja iz stava 3 ovog lana stiu se polaganjem odgovarajueg ispita.

Zvanje, uslove i nain sticanja zvanja i ovlaenja lanova posade brodova trgovake mornarice, kao i lanova posade ribarskih brodova, obuku, program strunog ispita, nain polaganja ispita za sticanje zvanja, kao i obrazac, sadrinu, nain izdavanja i nain voenja registra izdatih ovlaenja propisuje Ministarstvo. Priznavanje ovlaenja o osposobljenosti lan 120 Ovlaenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti lanova posade brodova koja su izdata od strane drava lanica Evropske unije priznaju se u Crnoj Gori. Priznavanje iz stava 1 ovog lana vri Ministarstvo ovjerom kojom se potvruje navedeno priznavanje. Priznavanje ovlaenja o osposobljenosti ogranieno je na poslove, funkcije i nivoe nadlenosti kako je u ovaenju naznaeno. Pomorac na upravljakom nivou koji zatrai priznavanje ovlaenja o osposobljenosti mora da stekne
odgovarajui nivo znanja koje je potrebno za adekvatno obavljanje njegovih dunosti.

Ovlaenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti lanova posade brodova koja su izdata od strane drava koja nije lanica Evropske unije priznaje se pod uslovom da ta drava podnese zahtjev za priznavanje njenih ovlaenja Evropskoj komisiji. Obuka za sticanje ovlaenja lan 121 Obuku za sticanje ovlaenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti lanova posade brodova vri centar za obuku pomoraca, odnosno ovlaena pomorska kolska ustanova (u daljem tekstu: Centar za obuku), na osnovu odobrenja koje izdaje Ministarstvo. Centar za obuku utvruje da li kandidat za pristupanje obuci ispunjava propisane uslove za sticanje odreenog ovlaenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti. Centar za obuku izdaje potvrdu kandidatu da je zavrio obuku, odnosno posebnu obuku na obrascu koji propisuje Ministarstvo. Odobrenje za obavljanje poslova obuke lan 122 Odobrenje iz lana 119 ovog zakona moe se izdati samo pravnom licu koje je registovano u

Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti obuke kadrova u pomorskoj plovidbi koje priloi dokaz od priznate organizacije da ispunjava standarde propisane Meunarodnom konvencijom o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vrenju brodske strae pomoraca.
Centar za obuku pored dokaza da ispunjava uslove iz stave 1 ovog lana mora da dostavi i plan i program djelatnosti za period za koji je podnio zahtjev za obavljanje djelatnosti.

Podnosilac zahtjeva za dobijanje odobrenja iz stave 1 ovog lana duan je da dostavi Ministarstvu dokaz da uredno izvrava sve finansijske obaveze prema Crnoj Gori, da protiv njega nije pokrenut steani postupak ili postupak likvidacije, kao i da se protiv odgovornih lica ne vodi krivini postupak za djela iz oblasti privrednog kriminala. Sistem standarda kvaliteta lan 123 Centar za obuku iz lana 121 ovog zakona mora da ispunjava sistem standrada kvaliteta u skladu

sa zahtejvima Meunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vrenju brodske strae pomoraca i da primjenjuje meunarodne i domae propise kojima je ureena pomorska plovidba.
Prestanak odobrenja za obavljanje poslova obuke lan 124 Odobrenje za obavljanje poslova Centra za obuku prestaje:

istekom vremena na koje je dato; likvidacijom pravnog lica koje je dobilo odobrenje, ako pravni sljedbenici ne zatrae da odobrenje ostane na snazi u roku od 30 dana od likvidacije pravnog lica korisnika odobrenja; 3) oduzimanjem odobrenja od strane Ministarstva; 4) sporazumnim raskidom.
1) 2) Odluku o prestanku odobrenja donosi Ministarstvo. Odluka o oduzimanju odobrenja lan 125 Ministarstvo e donijeti odluku o oduzimanju odobrenja ako utvrdi da Centar za obuku:

ne ispunjava standard propisan Meunarodnom konvencijom o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vrenju brodske strae pomoraca; 2) ne zadovoljava uslove na osnovu kojeg mu je izdato odobrenje; 3) ako vri obuke koje nijesu obuhvaene odobrenjem; 4) ako nije zapoeo sa vrenjem odreenih obuka u roku odreenom u odobrenju.
1) U sluajevima iz stave 1 ovog lana, Ministarstvo e prije oduzimanja odobrenja upozoriti Centar za obuku i pozvati ga da se pismeno izjasni o razlozima nepotovanja odredbi odobrenja, nakon ega odreuje rok za otklanjanje nedostataka, a ako ne postupi u roku koji je odredilo Ministarstvo, Ministarstvo e mu oduzeti odobrenje. Odluka o oduzimanju odobrenja bez prethodnog pozivanja lan 126

Ministarstvo e odluku o oduzimanju odobrenja Centru za obuku donijeti bez prethodnog pozivanja da postupi u skladu sa odredbama lana 125 stav 2 ako je isti prestao da obavlja obuke za koje je
dobio odobrenje.

Ispit za sticanje ovlaenja lan 127 Ispit za sticanje ovlaenja podnosioci zahtjeva polau pred Komisijom za sticanje ovlaenja koju imenuje Ministarstvo. Uz zahtejv za polaganje ispita iz stava 1 ovog lana, kandidat je duan dostaviti dokaze o identitetu, strunoj spremi, zavrenoj obuci ili posebnoj obuci, propisanoj za sticanje odreenog ovlaenja, odgovarajuem plovidbenom stau i druge dokaze utvrene propisom Ministarstva. Luka kapetanija nakon dobijanja zahtjeva sa potrebnim dokazima iz stava 2 ovog lana, utvruje ispunjenost uslova za polaganje ispita pred Komisijom za sticanje ovlaenja, vremenu i mjestu polaganja ispita, o emu donosi zakljuak. Luka kapetanija e, ukoliko nijesu ispunjeni uslovi iz stava 2 ovog lana donijeti reenje o odbijanju zahtjeva na koji podnosilac zahtjeva ima pravo albe Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema reenja. Komisija za sticanje ovlaenja lan 128 Komisiju za sticanje ovlaenja ine predsjednik i najmanje dva stalna lana. U radu Komisije za sticanje ovlaenja po potrebi uestvuju i povremeni lanovi, koji se angauju sa liste koju utvruje Ministarstvo. lanovima Komisije za sticanje ovlaenja pripada naknada. Postupak i nain sprovoenja ispita, ovlaenja i uslove koje mora da ispunjavaju lanovi Komisije za sticanje ovlaenja, nain rada, druga pitanja od znaaja za rad Komisije za sticanje ovlaenja, kao i visinu naknade iz stava 3 ovog lana propisuje Ministarstvo. Izdavanje ovlaenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti lan 129 Na osnovu uvjerenja o poloenom ispitu za sticanje ovlaenja o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti izdatih od strane Komisije za sticanje ovlaenja. Luka kapetanija izdaje ovlaenje o osposobljenosti, odnosno posebnoj osposobljenosti. Uz zahtjev za izdavanje ovlaenja iz stava 1 ovog lana prilae se potreban broj fotografija i dokazi o: 1) 2)

identitetu ; zdravstvenoj sposobnosti;

3) 4) 5) 6)

strunoj spremi, obuci ili posebnoj obuci propisanoj za sticanje odreenog ovlaenja; poloenom ispitu za odreeno ovlaenje, ako je ispit propisan; odgovarajuem plovidbenom stau; najviem do tada steenom zvanju u pomorstvu.

Ako Luka kapetanija utvrdi da su ispunjeni uslovi iz stava 2 ovog lana izdaje odgovarajue ovlaenje, odnosno ako utvrdi da nijesu ispunjeni uslovi donosi reenje o odbijanju zahtjeva. Utvrivanje zdravstvene sposobnosti lan 130 Ovlaenje o osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu moe se izdati licu koje je tjelesno i duevno sposobno da obavlja poslove na brodu, i nije zavisno o opojnim drogama i alkoholu, to se utvruje osnovnim i periodinim ljekarskim pregledom. Utvrivanje zdravstvene sposobnosti vre zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uslove u pogledu opreme i strunog kadra. Uslove iz stava 2 utvruje organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja. Nain, uslovi, obim i sadraj utvrivanja zdravstvene sposobnosti lanova posade pomorskih objekata propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove zdravlja uz saglasnost ministarstva. Vrenje poslova u skladu sa pravilima navigacije lan 131 lan posade mora da vri poslove na brodu u skladu sa pravilima navigacije, na nain koji omoguava sigurnost saobraaja, koji ne oteuje brod ili teret na njemu, i ne ugroava sigurnost putnika na brodu ili ostalih lanova posade i ivotnu sredinu od zagaivanja opasnim i tetnim materijama (uljem, otpacima tekuih goriva i njihovim meavinama, otpadnim vodama i drugim otpadnim materijama, kao i radioaktivnim ili slinim otpacima) od strane broda. Sastav brodske strae lan 132 Sastav brodske strae mora biti u svako vreme dovoljan i mora da odgovara posebnim okolnostima i uslovima u kojima se vri straa (vreme, vidljivost, vodostaj, gustina saobraaja i sl.). Vrenje strae lan 133 lan posade za vreme vrenja strae ne smije da napusti mjesto i prostoriju u kojoj se vri straa bez odobrenja deurnog oficira. Oficiri strae za vreme trajanja strae ne smiju naputati svoje mesto na strai.

Za vrijeme boravka broda na sidritu, stalna straa u smjenama mora da se vri na mostu i u

mainskom prostoru.
Kad je brod u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje jedna treina lanova posade svake slube. Na brodu iz stava 4 ovog lana, meu lanovima posade moraju se nalaziti po jedan oficir palube i stroja, a nou i brodska straa. Nain obavljanja strae na brodu propisuje Ministarstvo Kormilarenje brodom lan 134 U predjelima vrlo gustog saobraaja, u uslovima ograniene vidljivosti i u svim ostalim opasnim plovidbenim situacijama kad se upotrebljava ureaj za automatsko kormilarenje treba da postoji mogunost preuzimanja kormilarenja brodom od strane deurnog oficira i kormilara. Prebacivanje sa automatskog na runo kormilarenje i obrnuto treba da izvri deurni oficir strae na mostu. Pomorska knjiica i dozvola za ukrcavanje lan 135 Kao lan posade na brod moe da se ukrca samo lice koje ima pomorsku knjiicu ili dozvolu za ukrcavanje. Pomorska knjiica se izdaje dravljaninu Crne Gore ukrcanom kao zapovjednik ili lan posade plovnog objekta.

Dozvola za ukrcanje se izdaje stranom dravljaninu ili licu bez dravljanstva ukrcanom kao lan posade plovnog objekta.
Izdavanje pomorske knjiice i dozvole za ukrcavanje lan 136 Pomorska knjiica i dozvola za ukrcanje izdaju se sa rokom vaenja od 10 godina. Pomorsku knjiicu izdaje Luka kapetanija nadlena prema prebivalitu podnosioca zahtjeva, a dozvolu za ukrcavanje Luka kapetanija nadlena prema boravitu odnosno privremenom prebivalitu u Crnoj Gori za odreeno podruje Luke kapetanije. Za dravljane Crne Gore, kao i za strane dravljane sa boravitem odnosno privremenim prebivalitem u Crnoj Gori izvan podruja iz stava 2 ovog lana, za izdavanje pomorske knjiice odnosno dozvole za ukrcanje nadlena je ona Luka kapetanija koja primi zahtjev za izdavanje pomorske knjiice ili dozvole za ukrcanje.

Za dravljane Crne Gore s prebivalitem izvan Crne Gore, za izdavanje pomorske knjiice nadlena je Luka kapetanija koja primi zahtjev za izdavanje pomorske knjiice.
Nain i postupak izdavanja i sadraj obrasca pomorske knjiice i dozvole za ukrcavanje propisuje Ministarstvo. Zloupotreba alkohola i droge lan 137 Zapovjednik i lan posade broda ne smije biti pod uticajem alkohola, opojnih druga ili drugih materija koje mijenjaju stanje svijesti. Zapovjednik i lan posade broda ne smije tokom obavljanja dunosti na brodu imati vie od 0,5 g/kg alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alkohola u dahu. Odredbe st. 1 i 2 ovog lana se primjenjuje i na zapovjednike i lanove posade drugih plovnih objekata. Povratno putovanje lan 138 Ako lan posade broda za vrijeme trajanja, odnosno prestanka radnog odnosa bude iskrcan sa broda van njegove luke ukrcavanja, odnosno ako brodar iskrca lana posade broda van mjesta u kome je sjedite brodara, brodar je duan da mu obezbijedi povratak u luku njegovog ukrcavanja u kome je sjedite brodara, a ako je to predvieno da mu se obezbijedi povratak u mesto prebavilita, odnosno boravita (u daljem tekstu: povratno putovanje). Ako brodar ne obezbijedi povratno putovanje lana posade broda iz stava 1 ovog lana to putovanje iz inostranstva obezbijedie na teret brodara diplomatsko ili konzularno predstavnitvo Crne Gore. Trokove povratnog putovanja iz stava 1 ovog lana brodar ne smije naplatiti od lana posade broda u obliku avansa na poetku zaposlenja ili iz zarade koju je duan isplatiti lanu posade broda, osim u sluaju teih povreda obaveza iz ugovora o radu od strane lana posade broda. Trokovi povratnog putovanja lan 139 Trokove povratnog putovanja lana posade broda snosi brodar. Brodar ima pravo regresa za naplatu svih trokova povratnog putovanja od lana posade broda koji se bez dozvole iskrcao s broda i time svojom krivicom doveo do prestanka radnog odnosa, ili koji se iskrcao s broda zbog povrede ili oboljenja koje je sebi prouzrokovao namjerno ili usled grube nepanje. Trokovi povratnog putovanja lana posade broda obuhvataju trokove za stan, hranu kao i prevoz lana posade od momenta njegovog povratka u mjesto njegovog prebivalita, kao i neophodne trokove lijeenja ako lan posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.

Brodar je duan da obezbijedi da lanovi posade na brodovima crnogorske dravne pripadnosti imaju dostupne odredbe zakona koji se odnose na prava lana posade vezano za povratno putovanje i to na crnogorskom jeziku i engleskom jeziku.. Odgovarajui posao na brodu lan 140 Povratno putovanje smatra se obezbijeenim i ako je lanu posade broda obezbijeen odgovarajui posao na brodu koji plovi u luku njegovog ukrcavanja. U sluaju iz stava 1 ovog lana lanu posade pripada naknada za posao koji je obavljao na brodu. Trokovi povratnog putovanja za strance lan 141 Odredbe l. 138-140 ovog zakona primjenjuju se i na strance koji su lanovi posade crnogorskog broda. Dunosti lana posade lan 142 lan posade broda duan je da odmah obavijestiti neposrednog rukovodioca ili zapovjednika broda: 1) o svakom vanrednom dogaaju koji bi mogao da ugrozi sigurnost broda, putnika, drugih lica ili tereta na brodu, kao i da zagadi ivotnu sredinu opasnim i tetnim materijama sa broda, 2) kad, u plovidbi ustanovi da pojedini svjetionici i svijetla, ne rade, odnosno odnosno oznake ili plutae nijesu na svom mjestu. U sluaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije, lanovi posade broda duni su da se zalau za spaavanje broda, putnika, drugih lica i tereta na brodu, kao i zatitu ivotne sredine, dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti. Dunosti brodara lan 143 Brodar je duan da lanu posade naknadi tetu prouzrokovanu na stvarima namijenjenim za njegovu linu upotrebu na brodu, koje su unitene ili oteene pri brodolomu ili druge havarije broda. lan posade koji je u radnom odnosu, u sluaju brodoloma ima pravo na zaradu najmanje za dva mjeseca od dana brodoloma, prema prosjeku zarade za poslednja tri meseca, ako mu po ugovoru o radu zarada ne pripada za due vreme. U sluaju iz stava 2 ovog lana lanu posade, stranom dravljaninu ili licu bez dravljanstva, pripada naknada u iznosu odreenom ugovorom o radu - za svaki dan nezaposlenosti koja je nastupila kao posledica brodoloma, ali najdue za dva meseca od dana brodoloma.

lan posade nema pravo na naknadu iz st. 1, 2 i 3 ovog lana ako brodar dokae da je on prouzrokovao tetu namjerno ili krajnjom nepanjom. Na povratno putovanje lana posade pomorskog broda koji je pretrpio brodolom odnose se

odredbe l. 138 do 140 ovog zakona.

Odgovornost brodara lan 144 Za tetu nastalu usled tjelesne povrede ili smrti lana posade ili zbog naruavanja zdravlja koju lan posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu, odgovara brodar ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivice ili krivice lica za koje brodar odgovara. Za tetu iz stava 1 ovog lana koju lan posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu usljed nepostojanja uslova za bezbjedan rad, brodar odgovara ako ne dokae da je lan posade broda tetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom. Za tete iz st.1 i 2 ovog lana solidarno odgovaraju brodar, poslovoa, kompanija i poslodavac. Zapovjednik broda Zapovjednik broda crnogorske dravne pripadnosti lan 145 Posadom i svim drugim licima na brodu zapovijeda zapovjednik broda. Zapovjednik broda crnogorske dravne pripadnosti mora biti dravljanin Crne Gore. Zapovjednika broda odreuje brodar ili poslovoa broda. U sluaju sprijeenosti, odsutnosti ili smrti, zapovjednika broda crnogorske dravne pripadnosti zamjenjuje, prvi oficir palube, odnosno drugi nii oficir palube koji je dravljanin Crne Gore. Odredba stava 2 ovog lana ne primjenjuje se na jahtu u vlasnitvu stranog dravljanina upisanu u
Registar jahti Crne Gore.

Odgovornost zapovejdnika lan 146 Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu u skladu sa ovim zakonom. Dunost zapovjednika lan 147 Zapovjednik broda duan je da se brine se snabdijevanju broda, o brodskoj administraciji, o njegovom odravanju, o odravanju u ispravnom stanju trupa broda, maina, ureaja i opreme, pomorskim navigacionim kartama i publikacijama, o sigurnosti brodskih ureaja za ukrcavanje i

iskrcavanje putnika, utovaru i istovaru opasnog i ostalog tereta, o pravilnom utovaru, slaganju, prevozu i
istovaru opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, smjetaju i iskrcavanju putnika i o izvravanju svih zadataka vezanih za proces rada.

Zapovjednik broda duan je da u propisanim rokovima vri vjebe s amcima i ostalim sredstvima za spaavanje kao i ureajima za otkrivanje, spreavanje i gaenje poara. Zapovjednik broda duan je da za vrijeme plovidbe bude na brodu. Zapovjednik broda duan je da prije isplovljavanja provjeriti ispravnost broda i koliinu zaliha koji mu omoguava da izvri odreeno putovanje i da obezbijedi da se sve propisane isprave i knjige, aurirane pomorske navigacione karte i publikacije, kao i lanovi posade nalaze na brodu, a pri prevozu putnika naroito da utvrdi da li su preduzete sve mjere za sigurnost putnika. Rukovoenje brodom lan 148 Zapovjednik broda, odnosno oficir palube u smjeni koji upravlja voenjem broda duan je da preduzime sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe. Zapovjednik broda duan je da lino rukovodi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda, a naroito kad brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih kao i za vrijeme slabe vidljivosti ili magle. Prisutnost pilota na brodu ne oslobaa zapovjednika broda od odgovornosti za upravljanje brodom. Mjere za spaavanje lica i otklanjanje opasnosti za brod lan 149 Ako nastupe dogaaji koji brod ili lica na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik broda duan je da
preduzme sve mjere za spaavanje lica i otklanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu, kao i za zatitu ivotne sredine.

U sluaju iz stava 1 ovog lana zapovjednik broda, duan je da rtvuje ili oteti teret, druge stvari ili brodske ureaje ili opremu koji nijesu neophodni za plovidbu, ili djelove broda ije je rtvovanje ili oteenje manje tetno za brodara i lica zainteresovana za teret na brodu. Naputanje broda lan 150 Ako su u sluaju opasnosti za brod sve mjere preduzete za spaavanje broda ostale bez uspjeha, i ako je propast broda neizbjena, zapovjednik broda duan je da prvenstveno preduzme mjere potrebne za spaavanje putnika i drugih lice na brodu, kao i da naredi da se brod napusti. U sluaju iz stava 1 ovog lana zapovjednik broda je duan da preduzme i sve mjere potrebne za spaavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti sluaja doputaju - i mjere za spaavanje drugih brodskih knjiga i isprava, pomorskih karata odnosnog putovanja i gotovog novca brodske blagajne.

Zapovjednik broda smije da napusti brod tek poto je, u granicama stvarne mogunosti, preduzeo sve potrebne mjere iz st. 1 i 2 ovog lana. Dogaaji koji ugroavaju sigurnost broda, ili plovidbe lan 151 Ako na brodu nastupi dogaaj koji ugroava sigurnost broda, ili plovidbe, ili ako nastupi vanredni dogaaj brodu, putnicima, drugim licima, teretu ili stvarima na brodu, zapovjednik broda duan je da opis tog dogaaja, odmah unese u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata. Zapovjednik broda iz stava 1 ovog lana duan je da o dogaaju iz tog stava, odmah po dolasku, a najkasnije za 24 sata, podnese izvjetaj, zajedno s izvodom iz brodskog dnevnika, Lukoj kapetaniji, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu Crne Gore i pomorskoj upravi najblie obalne drave ako se brod nalazi u inostranstvu. Ako je dogaaj iz stava 1 ovog lana nastupio za vrijeme plovidbe, zapovjednik broda je duan da izvjetaj o dogaaju, zajedno s izvodom iz brodskog dnevnika, podnese, u roku iz stava 2 ovoga lana Lukoj kapetaniji u luci u koju brod najprije uplovi, odnosno diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu Crne Gore ako se brod nalazi u inostranstvu. Zapovjednik broda iz stava 1 ovog lana mora unijeti u brodski dnevnik roenje i smrt lica na brodu, naznaujui mjesto ili geografsku poziciju broda i vrijeme roenja, odnosno smrti, kao i primiti izjavu posljednje volje i to primanje unijeti u brodski dnevnik, navodei vrijeme kada je poslednju izjavu volje primio. Zapovjednik broda duan je da o injenici roenja i smrti i o primanju izjave posljednje volje saini zapisnik na propisani nain i dostaviti ga Lukoj kapteniji, a u inostranstvu, najbliem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavnitvu Crne Gore. Postupke u sluaju roenja ili smrti, nalaska naputenog novoroenog djeteta, primanja izjave posljednje volje i postupke s imovinom umrlih lica na brodu propisuje Ministarstvo. Neposredna opasnost za sigurnost plovidbe lan 152 Zapovjednik broda duan je da preko radiotelekomunikacione opreme poalje obavjetenje o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naie, a naroito ako primjeti promjene na plovnom putu iz lana 142 stava 1 take 2 ovog zakona, naie na zagaivanje uljem, opasnim
hemikalijama i tetnim materijama, opasan led, opasnu oluju ili na bilo koju drugu neposrednu opasnost za plovidbu, ili na tropsku oluju, na temperaturu vazduha ispod take smrzavanja praenu vjetrovima olujne snage koji prouzrokuju veliko nagomilavanje leda na nadgraima, ili na vjetar snage 10 ili vie bofora po Beaufortovoj skali, a za koji nije bilo primljeno upozorenje o oluji.

Zapovjednik broda duan je da biljeku o datom obavjetenju iz stava 1 ovog lana unijese u brodski dnevnik.

Obavjetenje o ugroavanju sigurnosti

lan 153 Zapovjednik broda ili kompanije duna je to je prije mogue da obavijesi Organ uprave koja e
pokrenuti postupak utvrivanja da li je potreban odgovarajui pregled broda, ako se na brodu otkrije nedostatak ili se otkrije nezgoda koja utie na sigurnost, bezbjedonosnu zatitu broda ili ispravnost sredstava za spaavanje ili druge opreme.

Ako se brod nalazi u luci drave ugovornice odgovarajue meunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija e odmah obavijestiti pomorsku upravu drave luke o dogaaju iz stava 1 ovog lana. Neposredna opasnost od rata lan 154 U sluaju neposredne opasnosti od rata, zapovjednik broda je duan da preduzme sve mjere opreznosti da bi se sauvao brod, posada, putnici, teret i ostala imovina, kao i brodske isprave i knjige. Ako nastupi ratno stanje izmeu Crne Gore i druge drave, zapovjednik broda je duan da preduzme potrebne mjere kako bi od neprijatelja sauvao brod, posadu, putnike, teret i ostalu imovinu, kao i brodske isprave i knjige. Ako se brod u sluaju nastupanja ratnog stanja izmeu drugih drava u kojem je Crna Gora neutralna, nae u luci jedne od zaraenih drava, ili je na putu za luku zaraene drave, ili mora proi kroz unutranje morske vode ili teritorijalno more zaraene drave, zapovjednik broda je duan da zatrai uputstvo od brodara, a ako to nije mogue od ministarstva nadlenog za vanjske poslove. Zakljuivanje ugovora o spaavanju i plovidbenim poslovima lan 155 Zapovjednik broda, kao zastupnik brodara, ovlaen je da u njegovo ime i za njegov raun u mjestu van sjedita brodara zakljuuje ugovore o spaavanju i pravne poslove potrebne za izvrenje putovanja, i da u mjestu van sjedita brodara u kojem nema ovlaenog predstavnika brodara zakljuuje ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima, osim brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod. Zapovjednik broda ovlaen je da kao zastupnik brodara pokree pred stranim sudskim i upravnim organima postupak radi zatite brodarevih prava i interesa u poslovima iz stava 1 ovog lana i da u tom postupku poduzima procesne radnje. Ako brodar ogranii ovlaenje zapovjednika, to ogranienje nema pravno dejstvo prema treim licima koja za njega nijesu znala, niti su prema okolnostima mogle znati.

Odravanje reda i sigurnosti lan 156

Zapovjednik broda, ovlaen je i duan da svim licima na brodu izdaje nareenja kojima se obezbjeuje brod, i plovidba i odravanje reda na brodu, kao i da nadzire izvrenje izdatih nareenja. Radi odravanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda moe da dri na brodu vatreno oruje, dok lanovi posade broda ne smiju na brodu da imaju oruje. Ogranienje slobode kretanja lan 157 Zapovjednik broda ima pravo da za vrijeme plovidbe ogranii slobodu kretanja na brodu svakom licu koje tee ugrozi sigurnost broda, lanova posade, putnika i drugih lica, stvari na brodu i ivotne sredine. Sloboda kretanja moe da se ogranii samo ako je to neophodno radi sigurnosti putnika i drugih lica i stvari na brodu ili radi zatite broda, ili zatite ivotne sredine, i moe za stranog dravljanina da traje najdue do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za dravljanina Crne Gore najkasnije do dolaska broda u prvu crnogorsku luku, odnosno dobijanja uputsva od najblieg diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Crne Gore. Mjere iz st. 1 i 2 ovog lana unose se u brodski dnevnik sa obrazloenjem. lan posade broda koji naruava sigurnost plovidbe lan 158 Zapovjednik broda ima pravo da lana posade broda koji naruava sigurnost plovidbe udalji sa radnog mjesta, a po potrebi, da ga iskrca sa broda i vrati u luku ukrcavanja u kojoj je sjedite brodara. Smanjenje hrane i vode lan 159 Zapovjednik broda ima pravo, u sluaju nude i dok ona traje, da lanovim posade smanji obrok hrane i vode radi racionalnog koritenja postojeih zaliha hrane i vode na brodu. Mjere iz stava 1 ovog lana unose se u brodski dnevnik s obrazloenjem. Izvrenje krivinog djela lan 160 Ako za vrijeme putovanja lan posade broda, putnik ili neko drugo lice na brodu izvri krivino djelo, zapovjednik broda je duan da preduzme, prema okolnostima, mjere potrebne da se sprijei ili ublai nastupanje tetnih posljedica tog djela i da se izvrilac pozove na odgovornost. Ako postoji opasnost da izvrilac djelo ponovi ili napusti brod, zapovjednik broda naredie da se: izvriocu krivinog djela ogranii sloboda kretanja na brodu ili da se lii slobode; da se ispitivanjem izvrioca, svjedoka, oevidaca i oteenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvreno i posljedice koje su nastupile; da se o svakom sasluanju sastavi zapisnik; da se kao

dokazi uzmu na uvanje predmeti na kojima ili kojima je krivino djelo izvreno, odnosno na kojima su tragovi izvrenog krivinog djela vidljivi kao i da se preduzmu druge mjere radi utvrivanja okolnosti pod kojima je krivino djelo izvreno. Ako se brod nalazi u inostranstvu, zapovjednik broda je duan da o izvrenom krivinom djelu podnijese izvjetaj diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu Crne Gore u dravi u iju luku brod uplovi. Zapovjednik broda je duan da sa izvriocem krivinog djela postupa prema uputstvima diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Crne Gore. Mjere iz stava 2 i 4 ovog lana unose se u brodski dnevnik s obrazloenjem. Samovoljno naputanje broda lan 161 Ako lan posade broda koji je dravljanin Crne Gore samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda je duan da ovo naputanje broda prijaviti diplomatskom ili konzularmom predstavnitvu Crne Gore u odnosnoj dravi, a ako nema diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Crne Gore u toj dravi, diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu drave ovlaene da zastupa interese Crne Gore, odnosno lukim vlastima luke te drave. Zapovjednik broda je duan da sastavi zapisnik i utvrdi koje su stvari i isprave lana posade koji je samovoljno napustio brod ostale na brodu. Zapisnik se sastavlja u prisutnosti dvojice svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik broda i svjedoci. Biljeku o samovoljnom naputanju broda i o stvarima lana posade koje su ostale na brodu i njihovoj predaji nadlenom crnogorskom organu, zapovjednik broda, duan je da unijese u brodski dnevnik. Organ koji primi line stvari i isprave lana posade koji je samovoljno napustio brod predae ih njegovoj uoj porodici ili roditeljima, a ako njih nema licu koje odredi nadleni organ starateljstva.

Sprijeenost lana posade da se vrati na brod lan 162 Smatra se da je lan posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke. Ako je lan posade bio sprijeen da se vrati na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana, od dana kad je smetnja bila otklonjena, nije prijavio organu iz lana 150 stava 1 ovog zakona. Pomo brodu u opasnosti

lan 163 Zapovjednik broda koji na bilo koji nain dozna da se lice, ukljuujui i neprijatelje u sluaju oruanog sukoba, nalaze u ivotnoj opasnosti na moru, duan je da im odmah krene u pomo najveom moguom brzinom, obavetavajui ih o tome ako je to mogue, i da preduzme njihovo spasavanje. Zapovjednik broda u opasnosti ima pravo, poslije savetovanja sa zapovjednicima brodova koji su odgovorili na njegov poziv za pomo, ako je savjetovanje mogue sprovesti, da izabere jedan od tih brodova ili vie njih za koje smatra da su najprikladniji da mu prue pomo. Zapovjednik ili zapovjednici brodova izabrani da prue pomo brodu u opasnosti duni su da prihvate izbor i da odmah, najveom moguom brzinom, krenu u pomo licima koja su u ivotnoj opasnosti. Zapovjednik broda je duan da spaava lica koja su u ivotnoj opasnosti iako se ona tome protive, ili ako se spaavanju lica protivi zapovjednik broda na kome se ta lica nalaze. Ne preduzimanje spaavanja broda lan 164 Izuzetno od odredaba lana 163 ovog zakona, zapovjednik broda nije duan da krene u pomo i

da preduzme spaavanje lica u ivotnoj opasnosti ako:

1) bi preduzimanje tog spaavanja predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod kojim on zapovijeda i za lica na tom brodu, ili ako on opravdano smatra da, prema posebnim okolnostima sluaja, preduzimanje spaavanja lica u opasnosti ne bi bilo uspjeno; 2) dozna da je drugi brod izabran da ide u pomo i da je izabrani brod taj izbor prihvatio; 3) od zapovjednika broda u opasnosti, ili neposredno od lica koja su bila u ivotnoj opasnosti, ili od zapovjednika drugog broda koji je stigao do tih lica bude obaveen da pomo vie nije potrebna. Sudar brodova lan 165 U sluaju sudara brodova zapovjednik broda je duan da, ako je u mogunosti da to uini bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapovijeda i za lica na njemu, pored prvenstvenog spaavanja lica, preduzme i spaavanje drugog broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda. Na unutranjim morskim vodama zapovjednik broda je duan, da kad se brod kojim on zapovijeda nae u blizini broda koji daje poziv za pomo, i kad nije bilo sudara, da odmah preduzme spaavanje tog broda, ako je u mogunosti da to uini bez ozbiljne opasnosti za brod kojim zapoveda i za lica na njemu. Spaavanje broda crnogorske dravne pripadnosti lan 166 Zapovjednik broda crnogorske dravne pripadnosti koji dozna da je drugi brod crnogorske dravne pripadnosti u opasnosti na moru duan je da, pored prvenstvenog spaavanja lica, preduzme i spaavanje broda i stvari sa tog broda koje su svojina pravni lica ili svojina dravljana Crne Gore, ako se spaavanju broda i stvari na njemu izriito ne protivi zapovjednik broda, odnosno vlasnik broda ili brodar broda u opasnosti.

Zapovjednik broda nije duan da preduzme spaavanje broda prema odredbi stava 1 ovog lana ako to ne moe da uini bez ozbiljne opasnosti za lica na brodu ili za brod kojim zapovijeda, ili ako opravdano smatra da spaavanje broda ne bi bilo cjelishodno niti razumno s obzirom na mogunosti spaavanja, vrijednost broda u opasnosti i stvari na tom brodu, kao i na rizike i trokove kojima bi preduzetim spaavanjem izloio brod kojim zapoveda. Unoenje podataka u brodski dnevnik lan 167 Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik da unese razloge zbog kojih nije krenuo u pomo licima u opasnosti i preduzeo njihovo spaavanje (lan 163), kao i razloge zbog kojih nije

preduzeo spaavanje broda i stvari na njemu (l. 165 i 166).

Povreda dunosti lan 168 Vlasnik broda ili brodar ne odgovara za tetu koja nastane zbog toga to je zapovjednik broda povredio dunosti odreene u l. 163, 165 i 166 ovog zakona. Ratni brodovi lan 169 Odredbe l. 163, 165 i 166 ovog zakona odnose se i na ratne brodove. Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane propisae u kojim sluajevima komandant ratnog broda crnogorske dravne pripadnosti nije duan da vri spasavanje u sluajevima odreenim u l. 163, 165 i 166 ovog zakona. X. IVOTNI I RADNI USLOVI POMORACA NA BRODU Osnovne odredbe lan 170 Prilikom ukrcavanja na brod koji se nalazi na meunarodnom putovanju lan posade mora imati zakljuen ugovor o radu u pisanom obliku. Odredba stava 2 ovog lana primjenjuje se na odgovarajui nain i na lanove posada jahti, plutajuih pomorskih objekata i nepominih pomorskih objekata. lan posade broda ima pravo na propisane uslove zapoljavanja, pravo na odgovarajue radne i ivotne uslove na brodu, pravo na zdravstvenu zatitu, medicinsku njegu, mjere socijalne pomoi i druge oblike socijalne zatite. Radno vrijeme, vrijeme odmora, noni rad i druge uslove rada, ivotne i socijalne uslove pomoaca, kao i obrasce svjedoanstava o radu pomoraca i deklaracije o ispunjenosti uslova rada pomoraca, nain njihovog izdavanja i voenja evidencije propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove rada i socijalnog staranja uz saglasnost Ministarstva. Posredovanje pri zapoljavanju

lan 171 Posredovanje pri zapoljavanju pomoraca na brodovima crnogorske draven pripadnosti i brodovima strane dravne pripadnosti vri Zavod za zapoljavanje Crne Gore. Posredovanje pri zapoljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane dravne pripadnosti mogu obavljati i pravna lica koja ispunjavaju uslove koje propisuje Ministarstvo, i kojima je Ministarstvo izdalo dozvolu. Uslove iz stava 2 ovog lana koje moraju ispunjavati pravna lica koja obavljaju posredovanje pri zapoljavanju pomoraca, kao i postupak i nain njihovog ovlaenja i propisuje Ministarstvo uz saglasnost organa dravne uprave nadlenog za poslove rada i socijalnog staranja. Svjedoanstvo o radu pomoraca i deklaracija o ispunjenosti usova rada pomoraca lan 172 Brodovi crnogorske dravne pripadnosti koji plove u meunarodnom putovanju i imaju 500 GT ili vie moraju imati svjedoanstvo o radu i deklaraciju o ispunjenosti uslova rada pomoraca. Svjedoanstvom o radu pomoraca se potvruje da su radni i ivotni uslovi pomoraca na tom brodu u skladu sa Konvencijom o radu pomoraca. Deklaracija o ispunjavanju uslova rada pomoraca je isprava kojom se potvruje da je odreeni brod odravan u skladu sa Konvencijom o radu pomoraca. Isprave iz stava 1 ovog lana izdaje Organ uprave. Potraivanje plate i drugih primanja lan 173 lan posade broda moe sa poslodavcem zakljuiti vie ugovora o radu na odreeno vrijeme u skladu sa optim propisima o radu. lanu posade broda crnogorske dravne pripadnosti u meunarodnoj plovidbi isplauju se plata i druga primanja koja potrauje na osnovu ugovora o radu i/ili kolektivnog ugovora za pomorce. Penzijsko i invalidsko osiguranje i obavezno zdravstveno osiguranje lan 174 Dravljanin Crne Gore ukrcan kao lan posade broda strane dravne pripadnosti, koji za vrijeme slube na brodu nije obavezno soiguran kod stranog nosioca osiguranja, ili ako prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po propisima te drave ne moe da ostvari ili da koristi van njene teritorijeje obavezno osigurano lice u obaveznom penziskom i invalidskom osiguranju. lan posade broda iz stava 1 ovog lana koji nema zdravstveno osiguranje stranog nosioca zdravstvenog osiguranja ili koji nije obavezno osiguran prema propisima strane drave, odnosno ako prava iz zdravstvenog osiguranja po propisima te drave ne moe ostvariti ili koristiti van teritorija te drave je obavezno osigurano lice u obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Prijavu i odjavu na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i obavezno zdravstveno osiguranje lana posade broda iz st. 1 i 2 ovog lana iji je poslodavac strano pravno lice podnosi Luka kapetanija koja je izdala pomorsku knjiicu. Luka kapetanija nee izvrtiti prijavu i odjavu iz stava 3 ovog lana ako lan posade iz st. 1 i 2 ovog lana podnese Lukoj kapetaniji dokaz da je obavezno osiguran kod stranog nosioca socijalnog obezbijeenja drave sa kojom Crna Gora ima zakljuen ugovor o socijalnom osiguranju. Posrednik pri zapoljavanju pomoraca iz lana 171 stav 2 ovog zakona, kao i pomorac
koji se samostalno zapoljava kod stranog poslodavca, ili se zapoljava kod stranog poslodavca preko Zavoda za zapoljavanje Crne Gore, duan je podnijeti Lukoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnoenje prijave i odjave na obavezno penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Poetkom osiguranja lana posade broda iz st. 1 i 2 ovog lana smatra se dan ukrcavanja na brod, a prestankom osiguranja dan iskrcavanja sa broda, prema evidenciji iz pomorske knjiice. Postupak i nain prijave i odjave za obavezno penzijsko i invalidsko i obavezno zdravstveno osiguranje lana posade iji je poslodavac strano pravno lice proppisuje Ministarstvo uz saglsnost ordana dravne uprave nadlenog za poslove rada i socijalnog staranja. lan posade broda iz st. 1 i 2 ovog lana obveznik je plaanja doprinosa za obavezno osiguranje prema mjesenoj osnovici za obraun doprinosa. Visina mjesene osnovice za obraun doprinosa utvruje se prema zaradi koju bi lan posade broda ostvario za iste, odnosno sline poslove na brodu crnogorske dravne pripadnosti. Ako se osnovica za obraun doprinosa ne moe utvrditi kako je propisano u st. 8 i 9 ovog lana osnovica za obraun doprinosa uzee se prosjena zarada u Crnoj Gori isplaena u etvrtom kvartalu prethodne godine, prema objavljenom podatku nadlenog organa za poslove statistke. Utvrivanje obaveze doprinosa za lana posade iz st. 1 i 2 ovog lana, koji su se ukljuili u obavezno socijalno osiguranje vri nadlena organizacija za obavezno socijalno osiguranje. Kontrolu obraunavanja i plaanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje vri organ nadlean organ za poreske poslove u skladu sa zakonom. Povreda prava pomoraca lan 175 lanovi posade broda koji smatraju da su povrijeena njihova prava u vezi ivotnih i radnih uslove na brodu ima pravo da podne usmene i pismene prigovore nadreenom oficiru, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, kompaniji ili Ministarstvu. Ako se prigovor iz stava 1 ovog lana podnosi na brodu, isti se unosi u brodski dnevnik. Prilikom podnoenja prigovora mora biti prisutan najmanje jo jedan lan posade broda u svojstvu svjedoka.

Vlasnik broda, brodar i kompanija duni su da obezbijede da se svakom lanu posade broda pri ukrcavanju na brod urui uputsvo za postupak koji se primjenuje na tom brodu po prigovoru, koji sadri informacije o nadlenom organu drave za postupanje po prigovoru, imena lanova posade broda koji e im u postupcima po prigovoru pruiti odgovarajuu pomo i dr. Zatita prava i interesa dravljana Crne Gore lan 176 U stranim lukama lan posade broda koji je dravljanin Crne Gore moe se, radi zatite svojih prava i interesa iz radnog odnosa, obraati diplomatskim ili konzularnim predstavnitvima Crne Gore.

XI. POSADA AMCA, PLUTAJUIH POMORSKIH OBJEKATA I NEPOMINIH POMORSKIH OBJEKATA Lica koja upravljaju lan 177 Lice koje upravlja amcem, plutajuim pomorskim objektom ili nepominim pomorskim objektom mora biti tjelesno i duevno sposobno i struno osposobljeno. Uslove koje moraju da ispunjavaju lica koja upravljaju amcem, plutajuim pomorskim objektom ili nepominim pomorskim objektom, program, trokove i nain polaganja strunog ispita, kao i obrazac, sadrinu, nain izdavanja i trajanja dozvole za upravljanje amcem, plutajuim pomorskim objektom ili nepominim pomorskim objektom i nain voenja evidencije izdatih dozvola propisuje Ministarstvo.

XII. TRAGANJE I SPAAVANJE Pruanje pomoi i spaavanje lan 178 Traganje i spaavanje na moru je obaveza pruanja svih vidova pomoi i spaavanje ugroenih lica, brodova i stvari u vodama Crne Gore.

Traganje lan 179 Traganje predstavljaju radnje na ustanovljenju mjesta, prirode i obima nezgode na moru, kao i hidrometeorolokih uslova radi pruanja pomoi, prvenstveno radi zatite i spaavanja ugroenih lica.

Spaavanje lan 180 Spaavanje predstavljaju radnje u cilju pruanja pomoi, odnosno otklanjanja opasnosti u sluaju nezgode na moru. Osmatranje i javljanje lan 181 U okviru traganja i spaavanja na moru obavlja se osmatranje i javljanje o zapaenim pojavama i dogaajima. Obaveza traganja i spaavanja lan 182 Traganje i spaavanje ugroenih lica na moru je obavezno. Traganje i spaavanje stvari lan 183 Traganje i spaavanje ugroenih stvari domaih pravnih i fizikih lica je obavezno, pod uslovom da se time ne ugroava bezbjednost lica, sigurnost broda, amca ili drugog plovnog objekta ili drugih sredstava koja obavljaju traganje, odnosno spaavanje. Traganje i spaavanje ugroenih stvari u stranom vlasnitvu je obavezno ako se tim spreava ili otklanja teta koja moe nastati ili se time otklanjaju opasnosti za sigurnost plovidbe. Organ uprave koji vri traganje i spavanje lan 184 Traganje i spaavanje ugroenih lica i stvari na moru obavlja Organ uprave. Dunost ukljuivanja u traganje i spaavanje lan 185 U traganje i spaavanje ugroenih lica i stvari na moru duni su da se po nalogu Organa uprave, ukljue: a) privredna i druga pravna lica koja obavljaju djelatnost na moru ili u vezi sa korienjem mora i koja raspolau brodovima i drugim sredstvima pogodnim za obavljanje traganja i spaavanja; b) graani - vlasnici plovnih objekata koji su osposobljeni za traganje i spaavanje na moru; v) organi slube osmatranja i obavetavanja, organi za kontrolu prelaska dravne granice, organi carinske slube, organi kontrole letenja, organizacije civilnog vazdunog saobraaja, organizacije hidrometeoloroke slube, privredna ili druga pravna lica koja se staraju o ureivanju i odravanju pomorskih plovnih puteva i ostali organi i organizacije pogodni za izvrenje odreenih zadataka u traganju i spaavanju na moru. Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, traganje i spaavanje ugroenih lica i stvari na moru obavlja se bez naloga kada to hitnost i druge okolnosti nezgode zahtijevaju. Koordinacija traganja i spasavanja lan 186 Koordinacija traganja i spasavanja na moru vri u skladu sa planom koji donosi Vlada.

Nacionalni plan sadri odredbe o nosiocima aktivnosti, organizaciji traganja i spaavanja, mjere i lica za sprovoenje tih mjera.

XIII. DRAVNA PRIPADNOST I IDENTIFIKACIJA BRODA Crnogorska dravna pripadnost broda lan 187 Crnogorsku dravnu pripadnost stie brod upisom u odgovarajui upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenog plovidbenog lista.

Pravo i dunost vijenja zastave lan 188 Brod koji je stekao crnogorsku dravnu pripadnost ima pravo i dunost da vije zastavu Crne Gore. Pravo i dunost da vije zastavu iz stava 1 ovog lana nema brod bez posade. amci upisani u upisnik amaca na teritoriji Crne Gore duni su da van granica unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore viju zastavu Crne Gore. Vijanje zastave na brodovima i drugim plovnim objektima propisuje Ministarstvo. Znak crnogorske dravne pripadnosti broda lan 189 Zastava Crne Gore je znak crnogorske dravne pripadnosti broda. Zastava Crne Gore lan 190 Zastava Crne Gore na brodu istovjetna je sa zastavom Crne Gore s tim da je odnos njene irine prema duini 1:1,5. Odreivanje imena i oznake lan 191 Brod koji je upisan u crnogorski upisnik brodova, osim broda kojem je izdat privremeni plovidbeni list mora imati ime.

Tehniki plovni objekt, plutajui objekt i nepomini pomorski objekt upisan u odgovarajui crnogorski upisnik ili kojima je izdat privremeni plovidbeni list mora imati oznaku, a pored oznake moe imati i ime. Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva tehnika plovna objekta i dva plutajua objekta i dva amca istu oznaku. Rjeenja o odreivanju imena i oznaka brodova donosi Ministarstvo. Nain, uslove i postupak odreivanja i oznaavanje imena i oznaka raspoznavanja brodova, kao i voenje evidencije o imenima brodova propisuje Ministarstvo.

Pozivni znak i MMSI broj lan 192 Brod i amac koji imaju radio-ureaj prema propisima o meunarodnom radiosaobraaju moraju imati pozivni znak i MMSI broj. Nain, uslove i postupak odreivanja pozivnog znaka i MMSI broja, kao i voenje evidencije o pozivnom znaku i MMSI broju propisuje organ dravne uprave nadlean za poslove telekomunikacija. Luka upisa lan 193 Brod mora nositi ime luke upisa. Luka upisa je luka na ijem je podruju sjedite Luke kapetanije koja vodi upisnik u koji je brod upisan.

XIV. UPIS I BRISANJE BRODOVA Upis brodova lan 194 U upisnik brodova moe se upisati brod koji je:

u cjelini ili dijelom u svojini dravljana Crne Gore u cjelini ili dijelom u svojini dravljana drave lanice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda crnogosko pravno lice, 3) u cjelini ili dijelom u svojini pravnog lica sa sjeditem u Crnoj Gori
1) 2)

u cjelini ili dijelom u svojini pravnog lica sa sjeditem u dravi lanici Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravno lice sa sjeditem u Crnoj Gori, 5) u cjelini ili dijelomu svojini dravljana drave lanice Europske unije ili pravnog lica osnovane shodno propisima drave lanice Europske unije i sa sjeditem u dravi lanici Europske unije, pod uslovima da je brod upravljan iz filijale u Crnoj Gori, 6) u svojini stranog fizikog lica sa sjeditem izvan Crne Gore ili izvan drave lanice Europske unije, ako je kompanija ili brodar broda pravno lice sa sjeditem u Crnoj Gori, 7) u svojini stranog pravnog lica sa sjeditem izvan Crne Gore ili izvan drave lanice Europske unije, ako je kompanija ili brodar broda pravno lice sa sjeditem u dravi lanici Europske unije, a ta kompanija ili brodar ima filijalu u Crnoj Gori.
4) U sluajevima iz stava 1 ta. 2, 4, 6 i 7 ovoga lana sa zahtjevom kompanije ili brodara mora postojati saglasnost vlasnik broda. Naknada za upis lan 195 Za upis broda iz lana 194 ovog zakona plaa se naknada. Kriterijum za odreivanje i visinu naknade utvruje Ministarstvo. Upisnik brodova u gradnji lan 196 U upisnik brodova u gradnji mora se upisati brod u gradnji koji je u cjelini u svojini fizikog lica koje je dravljanin Crne Gore ili pravnog lica koje je registrovano u Crnoj Gori. U upisnik brodova u gradnji moe se upisati brod u svojini stranog fizikog ili pravnog lica koji se gradi u crnogorskom brodogradilitu. Strani upisnik brodova i brod koji je stariji od najvie propisane starosti lan 197 Ne moe se upisati u upisnik brodova u Crnoj Gori brod koji je upisan u strani upisnik brodova, osim ako postoji dogovor s drugom dravom. Ne moe se upisati u upisnik brodova u Crnoj Gori brod koji je stariji od najvie propisane starosti za odreene vrste brodova koju propisuje Ministarstvo. Brisanje broda iz upisnika lan 198 Brod se brie iz upisnika brodova ako: 1) je nestao ili se pretpostavlja da je nestao,

2) vie ne ispunjava uslove iz lana 194 ovog zakona, 3) se trajno povue iz plovidbe, 4) se upie u drugi crnogorski upisnik brodova, 5) to posebnim rjeenjem dopusti Ministarstvo, 6) na zahtjev vlasnika broda se ne radi o obaveznom brisanju broda, 7) ako se upie u Registar jahti Crne Gore. Pretpostavlja se da je brod propao ako su od prijema posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom sluaju pretpostavlja se da je brod propao onog dana kad su primljene posljednje raspoloive vijesti o brodu. Odredbe st. 1 i 2 ovog lana na odgovarajui se nain primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji. Vlasnik broda duan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stava 1 ta.1- 3 ovog lana podnijeti zahtjev Lukoj kapetaniji za brisanje broda iz upisnika brodova. Pristanak hipotekarnih povjerioca za brisanje broda iz upisnika lan 199 Ako je osnovana hipoteka na brodu, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih povjerioca. Kada je brisanje broda iz upisnika obavezno po ovom i posebnom zakonu, osim u sluaju pristanka hipotekarnih povjerioca, brisanje broda nee se obaviti prije isteka razumnog roka koji nee biti krai od tri mjeseca nakon odgovarajueg obavjetenja tim povjerenicima. Odredbe ovoga lana primjenjuju se i na brodove u gradnji. Odredbe ovoga lana ne primjenjuju se na brisanje iz upisnika brodova broda iz lana 198 stava 1
take 1 ovog zakona.

Prenos prava vlasnitva broda naputanjem u korist osiguravatelja an 200 Odredbe lana 199 ovog zakona ne primjenjuju se na prenos prava vlasnitva broda naputanjem u korist
osiguravatelja.

Upisnici brodova lan 201 Za upis brodova postoje sljedei upisnici brodova: upisnik trgovakih brodova, upisnik ribarskih brodova, upisnik javnih brodova.

Za brodove u gradnji postoji upisnik brodova u gradnji. Za plutajue objekte postoji upisnik plutajuih objekata. Za nepomine odobalne objekte postoji upisnik nepominih pomorskih objekata. Pravo pregleda upisnika brodova lan 202 Upisnici brodova su javni knjige. Svako ima pravo da pregleda i prepisuje glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika brodova i imenik brodova. Luka kapetanija koja vodi upisnik duna je, uz naplatu odreene naknade, da licu koje to zahtijeva, izdati uvjerenje o stanju upisa u upisnik brodova ili upisnik brodova u gradnji, kao i prepis isprava koje se uvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisniku upuuju na te isprave. Uvjerenja i prepisi isprava iz stava 3 ovog lana jesu javne isprave. Ko se u pravnom prometu, postupajui savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga nastanu. Nain voenja upisnika brodova, upisnika brodova u gradnji, upisnika plutajuih objekata, upisnika nepominih pomorskih objekata, voenja postupaka elektornske obrade podataka upisa, podatke koji se unose u listove A, B i C glavne knjige upisnika, zbirkama isprava, pomonim knjigama koje se vode uz upisnike i obrascima tih isprava i knjiga, te nadlenosti Lukih kapetanija za upis brodova, propisuje Ministarstvo. Sastav upisnika lan 203 Upisnici brodova i upisnici brodova u gradnji sastoje se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga lan 204 Glavna knjiga upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji sastoji se od uloaka. Uloak ima list A, list B i list C. Izuzetno od odredbe stava 2 ovog lana, uloak glavne knjige upisnika javnih brodova imaju samo list A i list B. Svaki brod,upisuje se u poseban uloak. Upis brodova u odreene upisnike, podaci koji se unose u list A glavne knjige upisnika brodova, zbirke isprava, pomone knjige koje se vode uz upisnike brodova i obrasci tih isprava i knjiga, propisuje Ministarstvo.

List A lan 205 U list A glavne knjige uloka upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji upisuju se podaci o identitetu broda, odnosno broda u gradnji i njihove osnovne tehnike karakteristike. List B
lan 206

U list B uloka glavne knjige upisnika brodova i upisnika brodova u gradnji, za brod u svojini preduzea ili drugog pravnog lica upisuju se firma, odnosno naziv i sjedite vlasnika broda ili broda u gradnji, odnosno ime i prebivalite fizikog lica, odnosno firma, odnosno naziv i sjedite pravnog lica koje je vlasnik broda i ogranienja vlasnika u pogledu raspolaganja brodom ili brodom u gradnji. Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloka glavne knjige iz stava 1 ovoga lana mora se upisati i firma, odnosno naziv i sjedite brodara i kompanije pravnog lica, ili ime i prebivalite brodara i kompanije fizikog lica. U list B upisnika brodova u gradnji mogu, radi evidentiranja, da se upiu i firma, odnosno naziv i sjedite, odnosno lino ime i prebivalite brodara i naruioca. Vlasnik pomorskog objekta, brodar i kompanija duni su u roku od 30 dana podnijeti Lukoj kapetaniji predlog za upis promjene podataka iz st. 1 i 2 ovog lana. List C lan 207 U list C uloka glavne knjige upisnika upisuju se stvarna prava kojima je brod ili njegov dio optereen, prava steena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo pree kupovine, kao i druga ogranienja raspolaganja plovnim objektom kojima je podvrgnut vlasnik optereenog plovnog objekta, zabrane optereivanja i otuivanja kao i sve zabiljebe za koje nije izriito odreeno da se upisuju u drugi list uloka. U list C uloka glavne knjige upisnika brodova u gradnji upisuju se za brod u gradnji podaci iz stava 1 ovog lana. XV. ISTRAGA POMORSKIH NEZGODA Upravna i sigurnosna istraga lan 208 Radi istraivanja nezgoda koje se dogode plovnom objektu crnogorske dravne pripadnosti, kao i plovnom objektu strane dravne pripadnosti koji pretrpi nezgodu u unutranjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Crne Gore, ako je nezgoda prouzrokovala smrt ili tee tjelesne povrede, vei gubitak ili oteenje imovine, ili zagaivanje morske okoline vri se upravna i sigurnosna istraga.

Upravnu istragu vri Ministarstvo radi prikupljanja dokaza i podataka u usvrhu utvrivanja

prekrajne i krivine odgovornosti.

Sigurnosnu istragu u cilju utvrivanja uzroka nezgode i predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nezgoda, kao i unapreivanja sigurnosti plovidbe vri Komisija za istraivanje koju osniva Vlada. Komisija iz stava 1 ovog lana je samostalna u radu i funkcionalno nezavisna od svih organa nadlenih za podruje pomorstva i od svih pravnih i fizikih lica s kojima bi mogla doi u sukob interesa, a koji mogu uticati na objektivnost komisije. Komisija za istraivanje: 1) vri istraivanje nezgoda plovnih objekata iz stava 1 ovog lana, a po svojoj procjeni obavlja poslove istraivanja nezgoda plovnih objekata i dogaaja koji ugroavaju sigurnost; 2) daje sigurnosne preporuke radi poboljanja sigurnosti u pomorskom saobraaju; 3) vodi Nacionalnu bazu podataka o nezgodama i dogaajima koji ugroavaju sigurnost; 4) dostavlja podatke iz Nacionalne baze podataka meunarodnim organizacijama, u skladu sa zakljuenim meunarodnim ugovorima; 5) sarauje sa drugim istranim organima za istragu pomorskih nezgoda lanicama Meunarodne pomorske organizacije; 6) objavljuje rezultate istrage uz potovanje naela tajnosti; 7) predlae i aurira listu nezavisnih strunjaka za istragu nezgoda (u daljem tekstu: lista strunjaka); 8) dostavlja Vladi godinji izvjetaj o radu do 31. marta tekue za prethodnu godinu, 9) i obavlja druge poslove od znaaja za istraivanje nezgoda plovnih objekata. Komisiju za istraivanje ine najvie tri stalna lana. Komisiju za istraivanje predstavlja i njenim radom rukovodi glavni istrailac. U radu Komisije za istraivanje po potrebi uestvuju i povremeni lanovi, koji se angauju sa liste strunjaka iz stava 5 taka 7 ovog lana. Glavni istrailac iz stava 7 ovog lana, u svakom pojedinanom sluaju, formira ekspertski tim za istraivanje nesrea i ozbilnjih nezgoda sa liste strunjaka, a po procjeni i za istraivanje nezgode i dogaaja koji ugroava sigurnost pomorskog saobraaja. Izvjetaj o rezultatima istraivanja nesrea Komisija za istraivanje dostavlja Vladi, najkasnije u roku od pet dana od sainjavanja izvjetaja. lanovi Komisije za istraivanje imaju pravo na naknadu za svoj rad. Sredstva za rad Nacionalne komisije obezbjeuju se iz Budeta Crne Gore. Nain i uslove za obavljanje upravne istrage propisuje Ministarstvo. Blii postupak i nain sprovoenja istraivanja nezgoda, blia ovlaenja i uslove koje mora da ispunjava glavni istrailac, nain obavjetavanja, organizaciju, nain rada, obuku nezavisnih strunjaka, druga pitanja od znaaja za rad Komisije za istraivanje, kao i visinu naknade iz stava 9 ovog lana propisuje Ministarstvo.

XVI. NADZOR lan 209 Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vri Ministarstvo. lan 210 Poslove inspekcijskog nadzora iz lana 209 ovog zakona vri Inspekcija sigurnosti plovidbe (u daljem tekstu: Inspekcija) u skladu sa zakonom. Poslove Inspekcije mogu obavljati i struni saradnici Ministarstva u okviru posebnog ovlatenja kojeg daje ministar. Odreene poslove Inspekcije mogu obavljati i policijski slubenici u okviru posebnog ovlatenja koje daje ministar. Strunu spremu, ispite i ostale posebne uslove koje mora ispunjavati Inspekcija odnosno ovlaeni slubenici iz st. 1, 2 i 3 ovog lana kao i obrazac legitimacije inspekcije propisuje Ministarstvo. lan 211 Inspekcijski poslovi obuhvataju vrenje inspekcijskog nadzora nad: 1) stranim brodovima u crnogorskim lukama; 2) crnogorskim pomorskim objektima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili upotrebu; 3) sprovoenjem meunarodnog reima luka u skladu s meunarodnim obvezama Crne Gore u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, ureaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zatitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, 4) odravanjem i obiljeavanjem plovnih puteva u teritorijalnom moru i unutranjim morskim vodama i objekata za sigurnost plovidbe na tim plovnim putevima, 5) obavljanjem radioslube radi sigurnosti plovidbe i zatiti ljudskog ivota na moru i njihovim ureajima i opremom kao i odravanjem sredstava i radom tih slubi, 6) plovidbom i pilotaom, 7) izgradnjom objekata u teritorijalnom moru i unutranjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu sigurnosti plovidbe; 8) prevozom lica i stvari u pogledu zatite ljudskih ivota i imovine; 10) obavljanjem meteoroloke slube na brodovima koja slui sigurnosti plovidbe; 11) uslovima ivota i rada pomoraca na brodovima; 12) obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapoljavanju pomoraca; 13) ispunjavanjem uslova za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta. Odredba stava 1 taka 3 ovoga lana ne odnosi se na dio luke namjenjene za potrebe odbarane i bezbjednosti. Nain i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe propisuje Ministarstvo.

lan 212 Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima u lukama Crne Gore sprovodi se shodno postupcima utvrenim Pariskim memorandumom o saglasnosti o nadzoru drave luke. U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodovima prema odredbi lana 154 stava 1 taka 1 ovoga Zakona provjerava se ima li brod vaee isprave u skladu s odredbama: 1) Meunarodne konvencije o zatiti ljudskih ivota na moru, 2) Meunarodne konvencije o teretnim linijama, 3) Meunarodne konvencije o spreavanju zagaivanja mora s brodova, 4) Meunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju sertifikata i obavljanju strae pomoraca, 5) Meunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovakim brodovima, 6) Konvencije o meunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 7) Meunarodne konvencije o graanskoj odgovornosti za tetu zbog zagaivanja uljem, 8) Meunarodne konvencije o badarenju brodova, 9) Meunarodne konvencije o graanskoj odgovornosti za tetu zbog zagaivanja pogonskim uljem, 2001. Ako dravu iju zastavu brod vije ne obavezuju konvencije navedene u stavu 2 ovog lana, inspektor provjerava da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, koliine i smjetaja tereta, broja putnika i sveukupnog optereenja, moe sigurno obaviti namjeravano putovanje. Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stava 3 ovog lana uzima se u obzir prvenstveno, ali ne iskljuivo, sadraj konvencija navedenih u stavu 2 ovoga lana. Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvruje se ispunjava li posada i cjelokupno stanje broda, ukljuujui mainu, prostorije za smjetaj posade i higijenske uslove na brodu, pravila i standarde utvrene meunarodnim konvencijama iz stava 2. ovog lana. lan 213 Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema vaee isprave iz lana 212 ovog zakona, ili da poloaj teretne linije, odnosno nadvoa ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije utovaren u skladu s dobjenom teretnom linijom, odnosno nadvoem, ili da teret nije pravilno rasporeen, zabranit e se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske ivote na brodu. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi lana 211 ovog Zakona utvrdi da strani brod nema vaeu ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih ureaja za utovar i istovar tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih ureaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranie se utovar i istovar tereta ureajima broda. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, o utvrenom stanju i preduzetim mjerama obavjestie se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadleno tijelo iju zastavu brod vije i Meunarodna pomorska organizacija.

Ako Inspekcija utvrdi da je na plovnom objektu ukrcano vie lica ili vea koliina tereta od dozvoljene, ili da je teret smjeten tako da ugroava sigurnost broda ili lica na njemu, reenjem e mu zabraniti isplovljavanje iz luke, odnosno dalju plovidbu, dok ne otkloni utvrene nedostatke. Pored mjera iz st. 1- 4 ovog lana mogu se preduzeti druge mjere predviene Pariskim memorandumom o saglasnosti o nadzoru drave luke. Odredbe st. 1 5 ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju i na brodove ija drava zastava odnosne konvencije ne obvezuje. lan 214 Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u ispravama iz lana 212 st. 1 i 2 ovog zakona, ili da je strani brod ukrcao vei broj putnika od doputenog, ili da nema minimalan broj struno osposobljenih lanova posade, i da oigledno brod u takvom stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske ivote na brodu, zabranie mu se da isplovi iz luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske ivote na njemu. Postupak inspekcijskog nadzora stranog broda iz stava 1 ovog lana i mjere koje se preduzimaju prema stranom brodu, sprovodie se shodno odredbama Pariskog memoranduma o saglasnosti o nadzoru drave luke. lan 215 U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnou pomorskih objekata za plovidbu prema odredbi lana 211 stava 1 take 2 ovoga zakona provjerava se: 1) ima li pomorski objekt vaee propisane brodske isprave i knjige, 2) jesu li na plovnom objektu od dana izdavanja, odnosno potvrivanja isprava izdatih na osnovu tehnikog nadzora nastale bitne promjene zbog kojih je oigledno da plovni objekat u takvom stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za lica, teret na njemu i okolinu, 3) ispunjava li pomorski objekat uslove odreene u l. 42, 87 i 95 ovog Zakona, 4) je li na bokovima plovnog objekta obiljeena propisana oznaka teretne linije, odnosno nadvoe, 5) uvjebanost posade u rukovanju amcima i ostalim sredstvima za spaavanje i ureajima za otkrivanje, spreavanje i gaenje poara. Inspekcijski nadzor obuhvata i provjeru ima li pomorski objekat vaei registar teretnog ureaja i odgovara li stanje ureaja za utovar i istovar tereta podacima iz registra teretnog ureaja. lan 216 Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama l. 212 i 215 ovoga zakona utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredie se zapovjedniku broda da u odreenom roku otkloni utvrene nedostatke. Ako se utvreni nedostaci ne otklone u odreenom roku, ili ako su utvreni nedostaci takve

prirode da ugroavaju sigurnost broda, lica i tereta na njemu i okoline, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni, zabranie se brodu dalja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzee mu se isprava o sposobnosti za plovidbu. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi lana 215 stava 2 ovog zakona brod nema vaei registar teretnog ureaja ili ako stanje tih ureaja nije u skladu s registrom teretnog ureaja, zabranie mu se da obavlja utovar, istovar ili pretovar tereta vlastitim ureajima za obavljanje tih radnji. Inspekcijski pregled iz lana 215 ovog zakona moe se obaviti i van unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore, ukoliko se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdatim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka vaenja brodskih isprava i knjiga ne predvia uplovljavanje broda u luke Crne Gore. U obavljanju inspekcijskog nadzora iz lana 215 ovog zakona Inspekcija moe od priznate organizacije ili organa nadlenog za poslove sigurnosti plovidbe zatraiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedoanstava za brod koji se nadzire. Ako zapovjednik ne postupi po nalogu Inspekcije iz st. 2 i 3 ovog lana, Inspekcija e nakon to rjeenje postane izvrno na pogodan nain zabraniti plovidbu, odnosno utovar, istovar ili pretovar tereta. Ako brod iz stava 6 ovog lana predstavlja ili moe predstavljati opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskoritavanje prirodnih bogatstava mora ili okoline, Luka kapetanija e, pored radnji iz stava 6 ovog lana, reenjem narediti vlasniku broda da u primjerenom roku poduzme mjere za njegovo uklanjanje uz nadzor kapetanije. Ako vlasnik broda ne postupi u skaldu sa reenjem Luke kapetanije iz stava 7 ovog lana, Luka kapetanija e na troak i rizik vlasnika organizovati uklanjanje broda posredstvom pravnog ili fizikog lica kojoj je to poslovna djelatnost. Ako brod iz stava 6 ovog lana predstavlja neposrednu opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskoritavanje prirodnih bogatstava mora ili okoline, Luka kapetanija e i bez prethodnog donoenja reenja iz stava 7 ovog lana odluiti o uklanjanju broda na troak i rizik vlasnika. Uklanjanje broda u smislu st. 8 i 9 ovog lana znai svaki oblik spreavanja, ublaavanja ili otklanjanja opasnosti. Odredbe l. 215 i 216 ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na druge plovne te plutajue i nepomine odobalne objekte. lan 217 Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi lana 211 stav 1 take 3 ovoga zakona utvrdi da se u lukama otvorenim za meunarodni i unutranji saobraaj ne sprovodi reim koji je u skladu s meunarodnim obavezama Crne Gore ili posebnim propisima koji ureuju red u lukama ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredie se korisniku luke da radi otklanjanja utvrenih nedostataka, u odreenom roku, preduzme odgovarajue mjere ili obavi potrebne radove.

Ako mjere i radovi nareeni prema stavu 1 ovog lana ne budu izvreni u odreenom roku, Inspekcija moe zabraniti: 1) pristajanje plovnih objekata odreene veliine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvren nedostatak dok ne bude omogueno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata, 2) upotrebu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrita koje neposredno ugroava sigurnost plovnih objekata, lica i stvari prilikom utovara, istovara ili pretovara, ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog ureaja zagadi okolina, 3) saobraaj u luci i sidritu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugroena zbog neodravanja lukih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina. Ako nedostaci iz stava 1 ovog lana neposredno ugroavaju ljudske ivote, sigurnost plovidbe i zatitu ivotne sredine, Inspekcija moe odmah preduzeti mjere iz stava 2 ta. 1- 3 ovog lana. Odredbe ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju i na luke otvorene za unutranji saobraaj.

lan 218 Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi lana 211 stav 1 take 4 ovog zakona utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost plovidbe na plovnom putu takvo da ugroava sigurnost plovidbe, naredie se: 1) organu uprave nadlenom za poslove sigurnosti plovidbe koje se brine o odravanju i obiljeavanju plovnih puteva da privremeno obiljei smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira signalne oznake i svijetla ako su uklonjena ili neispravna, 2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nijesu preduzete mjere za sigurnu plovidbu. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stava 1 ovog lana utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i predlogom mjera dostavie se Ministarstvu, organu uprave nadlenom za poslove sigurnosti plovidbe koje se brine o odravanju i obiljeavanju plovnih puteva i organu uprave nadlenom za poslove hidrografije, radi preduzimanja odgovarajuih mjera. lan 219 Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi lana 211 stav 1 take 5 ovoga zakona utvrdi da odravanje radiostanica i obavljanje radioslube nije u skladu s propisima kojima se ureuje podruje telekomunikacija, naredie se da se utvreni nedostaci otklone u odreenom roku, odnosno da se zabrani rad radiostanice. Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stava 1 ovog lana utvrde takvi nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvjetaj o utvrenim nedostacima s predlozima za njihovo otklanjanje dostavit e se Ministarstvu. lan 220 Za sve objekte koji se grade na unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru, odnosno na

njihovim obalama nadleno tijelo je duno dobiti saglasnost Luke kapetanije u pogledu sigurnosti plovidbe. Inspekcija e zabraniti upotrebu, pristajanje, plovidbu i sidrenje na dijelu unutranjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama ako utvrdi da je ugroena sigurnost plovidbe. Ugroavanje sigurnosti plovidbe iz stava 2 ovog lana smatra se naroito promjena dubina mora, odnosno konfiguracija obale, oteavanje pristajanja i sidrenja plovila i sl., bez saglasnosti Luke kapetanije. O preduzetoj mjeri iz stava 2 ovog lana Inspekcija e obavjestiti inspekciju nadlenu za izgradnju objekata. lan 221 Ako Inspekcija utvrdi da lan posade nema ovlaenja za obavljanje odreenih poslova ili nema vaee isprave o ukrcaju, naredie da se u odreenom roku otkloni utvreni nedostatak. Ako lan posade iz stava 1 ovog lana ne otkloni utvreni nedostatak, Inspekcija e narediti zapovjedniku broda da iskrca tog lana posade. lan 222 Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je plovni objekt ukrcao vei broj lica ili veu koliinu tereta nego to je dozvoljeno, ili da je teret smjeten tako da ugroava sigurnost broda ili lica na njemu, zabranie mu isplovljavanje iz luke, odnosno dalju plovidbu, dok ne ispravi utvreni nedostatak. lan 223 U obavljanju inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapoljavanju pomoraca prema odredbi lana 171 ovog zakona provjerava se: 1) da li pravno lice koje obavlja djelatnost posredovanja pri zapoljavanju pomoraca ima izdato ovlaenje; i 2) da li pravno lice kome je izdato ovlaenje za obavljanje poslova posredovanja pri zapoljavanju pomoraca obavlja djelatnost shodno odredbama posebnog propisa iz lana 171 stav 3 i izdatom ovlaenju. Inspekcijski nadzor shodno odredbi stava 1 take 1 ovog lana sprovodi inspekcija nadlena za poslove rada, a inspekcijski nadzor shodno odredbi stava 1 take 2 ovog lana sprovodi Inspekcija i inspekcija nadlena za poslove rada. lan 224 Ako u sprovoenju inspekcijskog nadzora iz lana 221 ovog zakona inspekcija nadlena za poslove rada, utvrdi da fiziko ili pravno lice obavlja djelatnost posredovanja pri zapoljavanju pomoraca bez ovlaenja Ministarstva, usmenim reenjem e u zapisniku, privremeno do otklanjanja utvrenih nedostatka, zabraniti obavljanje djelatnosti pravnom ili fizikom licu za koje utvrdi da obavlja poslove u vezi sa posredovanjem pri zapoljavanju pomoraca.

Rjeenje iz stava 1 ovog lana izvrava se odmah peaenjem poslovnih prostorija, opreme za rad ili na drugi pogodan nain. Otpravak usmenog rjeenja iz stava 1 ovog lana inspektor je duan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rjeenjem. Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana moe se izjaviti alba Ministarstvu, a koja ne odlae izvrenje reenja. Ako Inspekcija ili inspekcija nadlena za poslove rada, utvrdi da pravno lice obavlja poslove u vezi sa posredovanjem pri zapoljavanju pomoraca suprotno ovlaenje Ministarstva naredie otklanjanje nedostataka ili nepravilnosti u odreenom roku, koji ne moe biti dui od petnaest dana, a ako nedostaci ili nepravilnosti ne budu otklonjeni u ostavljenom roku predloit e Ministarstvu oduzimanje odobrenja. lan 225 Protiv rjeenja Inspekcije donesenog na osnovu ovog zakona i posebnog zakona moe se podnijeti alba Ministarstvu. alba na reenje iz stava 1 ovog lama ne odlae izvrenje reenja.

XVII. KAZNENE ODREDBE lan 226 Novanom kaznom od 1.500 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj pravno lica ako: 1)na plovnom putu odrava sportska takmienja i priredbe, a nema odobrenje Luke kapetanije (lan 11 stav 1); 2)ne pribavi saglasnost Luke kapetanije odnosno izdavanje odobrenja za izgradnju plovnih kanala, luka, pristanita i drugih hidrotehnikih objekata od uticaja na sigurnost plovidbe (lan 13); 3)u roku koji odredi Luka kapetanija ne postavi i odrava svijetla i znakove za obiljeavanje prepreka, na nain koji ne predstavlja opasnost za sigurnost ivota i zdravlja ljudi i sigurnost plovidbe (lan 14 stav 1); 4)vlasnik oteenog, nasukanog ili potopljenog plovnog objekta koji ometa ili ugroava sigurnost plovidbe ili predstavlja opasnost za zagadjenje mora, bez odlaganja ne ukloni plovni objekat sa plovnog puta (lan 16 stav 1); 5)nije organizovana sluba deurstva za vrijeme plovidbe u skladu sa zakonom za brodove koji moraju da imaju brodsku radio stanicu (lan 17 stav 3); 6)zapovjednik broda, lanovi posade broda, lice koje upravlja amcem ili jahtom, lanovi posade amca ili jahte i vodja hidro aviona na vodi ne postupaju u skladu sa ovim zakonom i medjunarodnim ugovorima prilikom plovidbe u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore (lan 18 ); 7)brodar u roku od osam dana od dana naputanja posade broda ne izvri popunu broda drugom posadom u skladu sa ovim zakonom (lan 19 stav 1);

8)po obavjetenju Ministarstva najblia luka nepreduzme mjere radi uklanjanja broad sa plovnog puta, njegovog smjetaja u luku i uvanja (lana 19 stav 3); 9)je prekinut ili oteen podvodni telekomunikacioni kabal, podvodni kabal za prenos elektrine energije ili podvodni cjevovod u moru (lan 20); 10)strani brod komunicira s drugim brodovima, organima i organizacijama i licima na obali, prije dobijanja odobrenja za slobodan saobraaj s obalom (lan 21 stav 1); 11) brod isplovi iz luke ili sa sidrita bez odobrenja za isplovljenje (lan 21 stav 2); 12) strani brod prilikom dolaska u luku ne preda Lukoj kapetaniji optu izjavu, zdravstvenu izjavu, spisak posade i spisak putnika, ako prevozi putnike (lan 22 stav 1); 13) strani brod pri odlasku iz luke ne preda spisak posade i spisak putnika za ona lica koja su ukrcana ili iskrcana dok se brod nalazio u luci (lan 22 stav 2); 14) strani nuklearni brod koji namjerava da dodje u crnogorsku luku otvorenu za medjunarodni saobraaj ne podnese Ministarstvu zahtjev za izdavanje dozvole za uplovljenje u luku i uz zahtjev ne priloi ovjereni prepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona broda (lan 23 st. 1 i 2); 15) brod kome je naredila Luka kapetanija ne preduzme mjere radi spaavanja ugroenih ljudskih ivota odnosno plovnog objekta koji su nastali u luci ili drugim djelovima unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore (lan 24); 16) brod bruto teine vee od 300 GT koji namjerava da uplovi u crnogorsku luku odnosno pristane uz nepomini pomorski objekat u teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Crne Gore, ne dostavi Lukoj kapetaniji dokaz o zakljuenom ugovoru o obaveznom obezbjedjenju ili potvrdu o finansijskoj garanciji ili zakljuen ugovor o obezbjedjenju od odgovornosti za tetu u skladu sa zakonom i konvencijom o ogranienju odgovornosti (lan 26); 17) Plovni objekat na moru koji je prinudjen da se skloni u unutranje morske vode Crne Gore ne obavijesti Luku kapetaniju radi odredjivanja mjesta sklonita (lan 27 stav 2); 18)poslove pilotae obavlja domae pravno lice koje ne ispunjava uslove iz ovog zakona ili nema odobrenje Ministarstva (lan 29 stav 1); 19) zapovjednik broda ne zatrai usluge pilotae kada je ona obavezna (lan 31 stav 5); 20)pilot odbije pilotiranje plovnog objekta koji nije dobio od Luke kapetanije odobrenje za uplovljenje ili isplovljenje ili ako je brod prekrcan, kao i u drugim sluajevima kada je ugroena sigurnost plovidbe (lan 35 stav 4 taka 3); 21)plovni objekat ne postupa u skladu sa pravilima plovidbe, nedostavlja podatke od znaaja za sigurnost plovidbe po zahtjevu organa uprave, ili ne postupa po nalogu i nepotuju savjete organa uprave (lan 41); 22) brod ne ispunjava uslove za sposobnost plovidbe u odredjenim kategorijama plovidbe i za odredjenu namjenu, prije svega ne ispujava uslove za pruanje medicinske pomoi (lan 42 stav 1 Zakona); 23)brodar ne odrava brod i njegovu opremu da bi brod u svakom smislu ostao sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, lica na brodu , teret i okolinu (lan 50); 24) bez saglasnosti organa uprave obavlja promjene ili prepravke konstrukcije broda, mainskog uredjaja, opreme ili drugih djelova, poslije zavrenog nadzora nad gradnjom, prepravkom broda ili pregledom broda (lan 52); 25)brod prevozi vei broj putnika od broja putnika odredjenog na osnovu propisanih uslova, plovnih svojstava broda, raspoloive povrine za smjetaj putnika, uredjaja i opreme namijenjene putnicima i higijenskih uslova (lan 56 stav 1); 26)se ne pokau brodske isprave i knjige u svrhu provjere na zahtjev nadlenih organa diplomatksih i konzularnih predstavnitava Crne Gore (lan 61 stav 5); 27)brodske isprave i knjige nijesu izdate na crnogorskom jeziku latilinim pismom i engleskom jeziku ili se iste ne nalaze na brodu, odnosno uredno ne vode (lan 61 st.3 i 4); 28)brodu promijeni ime, luka upisa, tonaa, vrsta pogona, pozivni znak, podruje plovidbe, a nije mu se zamijenio upisni list (lan 63 stav 2 i lan 64 stav 1);

29) se brodu ija je sposobnost za plovidbu utvrdjena ne izdaju odgovarajua svjedoanstva odnosno dodaci svjedoanstava (lan 66 stav 1); 30)brod ne posjeduje svjedoanstva o osobadjanju od odredaba medjunarodne konvencije o teretnim linijama i o zatiti ljudskih ivota na moru (lan 67); 31)ako teretni brod nema privremeno svjedoanstvo o sposobnosti za prevoz putnika u granicama unutranjih morskih voda i teretirijalnom moru Crne Gore za jedno ili vie putovanje ili na odreeno vrijeme (lan 68); 32) brod koji namjerava da izvri probnu vonju ne posjeduje svjedoanstvo o sposobnosti broda za obavljanje probne vonje (lan 69 ); 33) brod ne posjeduje svjedoanstvo o badarenju ili brod duine najmanje 24 metra na koji se odnosi medjunarodna konvencija ne posjeduje medjunarodno svjedoanstvo o badarenju (lan 70 st. 1 i 2); 34) brod ne posjeduje registar teretnog uredjaja (lan 71 stav 1); 35) brod koji obavlja meunarodna putovanja, a bio je zagaen glodarima, a nema svjedoanstvo o deratizaciji odnosno ako nije bio zagaen glodarima, a nema svjedoanstvo o oslobaanju od deratizacije (lan 72 st.1 i 2); 36) brod duine najmanje 24 metra nema knjigu stabiliteta (lan 76); 37) brod ne posjeduje isprave odnosno knjige kojim se potvrdjuje da brod ispunjava uslove propisane za prevoz tenog, hladjenog ili opasnog tereta radi zatite broda, lica i tereta na brodu i ivotne sredine (lan 76 stav 4); 38) nuklearni brod ne posjeduje isprave o sigurnosti nuklearnih uredjaja na brodu (lan 77 stav 1); 39) nuklearni brod ne posjeduje prirunik o rukovanju nuklearnim uredjajima (lan 78 stav 1); 40) brod koji ima posadu ne posjeduje uvjerenje o periodinom ispitivanju uredjaja za rad sa teretom (lan 79 stav 1 taka 3) ; 41) brod nema knjigu pregleda i nadzora (lan 80 stav 1); 42) brod preko 50 GT i brod koji ima pogonski mainski uredjaj snage na osovini od najmanje 110 kilovata ne vodi brodski dnevnik (lan 81); 43) brod na mainski pogon preko 50 GT i pogonski mainski uredjaj snage na osovini od najmanje 110 kilovata , ne vodi dnevnik maine (lan 82 Zakona) ; 44) plutajui i nepomini pomorski objekat ne obavlja namjenske djelatnosti (lan 87 stav 1); 45) plutajui i nepomini pomorski objekat nije sigurno privezan, usidren, poloen na morsko dno, odnosno dijelom ili potpuno ukopano morsko dno (lan 87 stav 2) ; 46) plutajui ili nepomini pomorski objekat, pored uslova iz lana 87 st. 1 i 2, ne ispunjava uslove koji se odnose na zatitu mora od zagadjivanja, kao i uslove predvidjene prostornim planom (lan 87 stav 3); 47) se za plutajui i nepomini pomorski objekat ne primjenjuju odredbe l. 61-90 ovog Zakona koje se odnose na isprave, zapise i knjige (lan 90); 48) nepomini pomorski i plutajui objekat koji se postavljaju u unutranjim morskim vodama Crne Gore ne postave u skladu sa prostornim planom (lan 91 stav 1); 49) se plutajui ili nepomini pomorski objekat ne upie u upisnik koji vodi Luka kapetanija na ijem podruju se postavljaju ovi objekti (lan 92 stav 1); 50) se prilikom prvog upisa plutajueg i nepominog pomorskog objekta ne priloi potvrda od organa koji vodi strani upisnik objekata, sa kojom se dokazuje da je objekat brisan iz tog upisnika, ako se taj objekat prenosi iz stranog u crnogorski upisnik (lan 93 stav 1); 51) se u amcu kojim se obavlja turistika djelatnost, za vrijeme pruanja usluga ne nalazi odobrenje za obavljanje djelatnosti, dozvola za plovidbu amca, sertifikat o strunoj osposobljenosti lica koja upravljaju amcem i ovjerena lista korisnika usluga (lan 114 stav 1); 52) amac nema na vidnom mjestu istaknutu ploicu sa podacima o dozvoljenom broju lica koja mogu biti ukrcana na amac (lan 114 stav 2);

53) amac za line ili rekreativne potrebe , za vrijeme plovidbe nema dozvolu za plovidbu amca za rafting, sertifikat o strunoj osposoobljenosti vodje amca i ovjerenu listu lica na amcu (lan 114 stav 3); 54) brod kojim se vri plovidba nema odgovarajui broj lanova posade sa propisanom strunom spremom (lan 118 stav 1); 55) se kao lan posade na brod ukrca lice koje nema pomorsku knjiicu ili dozvolu za ukrcavanje (lan 135 stav 1); 56) zapovjednik ili lan posade broda, kao i lanovi posade drugih plovnih objekata, budu pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih materija koje mijenjaju stanje svijesti ili ako tokom obavljanja dunosti na brodu imaju vie od 0,5 g/kg alkohola u krvi ili 0,25 mg/l alkohola u dahu (lan 137 st. 1, 2 i 3). Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu, kao i fiziko lice u iznosu od 200 eura do 2.000 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik u iznosu od 450 eura do 6000 eura. lan 227 Novanom kaznom od 1.000 eura do 15.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice ako: 1)organizator sportskog takmienja, odnosno priredbe ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za odravanje sportskog takmienja odnosno priredbe najkasnije 15 dana prije poetka odravanja takmienja odnosno priredbe (lan 11 stav 2); 2)se na plovni put bacaju predmeti ili stvari koje mogu da ometaju ili ugroavaju sigurnost plovidbe ili zagade more (lan 16 stav 2); 3)pravno lice koje upravlja lukom ne podnese predlog nadlenom sudu radi prodaje broda putem javnog nadmetanja i izmirenja trokova smjetaja i uvanja naputenog broda (lan 19 stav 4); 4)strani brod i strani ratni brod ne viju zastavu svoje dravne pripadnosti i zastavu Crne Gore dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutranjim morskim vodama Crne Gore (lan 21 stav 3); 5)za vrijeme vrenja pilotae pilot ne nosi slubeno odijelo i nema kod sebe pilotsku legitimaciju (lan 35 stav 1); 6)za vrijeme vrenja pilotae pilot napusti zapovjedniki most pilotiranog broda prije nego to se zavri pilotaa (lan 35 stav 3); 7)teret na brodu nije rasporedjen tako da obezbjedjuje plovna svojstva broda i ne prouzrokuje prekomjerna naprezanja konstrukcionih djelova broda u razliitim uslovima (lan 57 stav 1); 8)teret na brodu nije ukrcan u granicama dozvoljenog optereenja broda i u skladu sa tehnikim pravilima o prevozu tereta i nije rasporedjen i uvren tako da u svim uslovima koji se mogu pojaviti u plovidbi ne moe doi do pomjeranja tereta koji bi mogao ugroziti sgurnost broda, ljudske ivote i ivotnu sredinu (lan 57 stav 2); 9)brod koji obavlja medjunarodno putovanje, kao i drugi brod ija je posada ukrcana na osnovu propisane isprave nema popis posade (lan 65 stav 1); 10)nadleni organ ne pribavi saglasnost Luke kapetanije u postupku izdavanja dozvole predvidjene prostornim planom (lan 91 stav 2); 11)plutajui i nepomini pomorski objekat koji se privezuje, sidri, polae ili ukopava na podruju luke nema saglasnost organa uprave nadlenog za luke (lan 91 stav 3); 12)nije izvren osnovni pregled amca prije upisa amca u upisnik, kao i poslije svake prepravke, odnosno popravke amca (lan 97 stav 1); 13)lice koje upravlja amcem koji je pretrpio nezgodu, u roku od 48 asova od asa nastanka nezgode o tome ne obavijesti i ne podnese prijavu Lukoj kapetaniji (lan 99 stav 2 Zakona); 14)amac nema oznaku amca (lan 113 stav 1);

15)lan posade broda ne vri poslove na brodu u skladu sa pravilima navigacije, na nain koji omoguava sigurnost saobraaja ili ne ugroava sigurnost putnika na brodu, ostalih lanova posade i ivotnu sredinu od zagadjivanja opasnim i tetnim materijama (lan 131); 16)sastav brodske strae nije dovoljan i ne odgovara posebnim okolnostima i uslovima u kojima se vri straa (lan 132); 17)u vrijeme gustog saobraaja, ograniene vidljivosti i opasnim plovidbenim sluajevima ne postoji mogunost preuzimanja kormilarenja brodom od strane deurnog oficira i kormilara ili neprebacivanje sa automatskog na runo kormilarenje i obrnuto od strane deurnog oficira strae (lan 134 st. 1 i 2); 18)lan posade broda bude iskrcan sa broda van njegove luke ukrcavanja ili van mjesta u kome je sjedite brodara i ako brodar lanu posade broda ne obezbijedi povratak u luku njegovog ukrcavanja u kome je sjedite broda u mjesto prebivalita odnosno boravita (lan 138 stav 1); 19)brodar ne obezbijedi da lanovi posade na brodovima crnogorske dravne pripadnosti imaju dostupne odredbe zakona koje se odnose na lanove posade prije svega za povratno putovanje i to na crnogorskom i engleskom jeziku (lan 139 stav 4). 20)se zapovjednik broda ne brine o snabdijevanju broda, o njegovom odravanju posebno odravanju stanja trupa broda, maine, uredjaja i opreme, ne vri u propisanim rokovima odredjene vjebe ili prije isplovljavanja broda ne provjeri ispravnost broda ili ne obezbijedi na brodu sve propisane isprave (lan 147); 21)zapovjednik broda odnosno oficir palube ne obezbijedi mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe ili zapovjednik broda lino ne rukovodi brodom kad je to potrebno za sigurnost broda (lan 148); 22)zapovjednik broda ne preduzme sve mjere za spaavanje lica i otklanjanjanje opasnosti za brod i stvari na brodu, kao i zaltitu ivotne sredine (lan 149 stav 1); 23)zapovjednik broda ne preduzme sve mjere potrebne za spaavanje putnika, drugih lica na brodu ili ne naredi da se brod napusti (lan 150 stav 1); 24)zapovjednik broda odmah ne unese u brodski dnevnik, a najkasnije u roku od 24 sata podatke o dogadjajima koji ugroavaju sigurnost broda ili plovidbe ili o ovim dogadjajima ne obavijesti odmah Luku kapetaniju odnosno diplomatsko konzularno predstavnitvo Crne Gore kao i podatke o rodjenju i smrtu lica na brodu (lan 151); 25)zapovjednik broda ili kompanija odmah ne obavijesti priznatu organizaciju o potrebi pregleda broda na kojem se otkrije nedostatak ili nezgoda koja utie na sigurnost, bezbjedonosnu zatitu broda i ispravnost sredstava za spaavanje (lan 153); 26)amci upisani u upsnik amaca na teritoriji Crne Gore van granica unutranjih morskih voda I teritorijalnog mora Crne Gore ne viju zastavu Crne Gore (lan 188 stav 3). Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice ili odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 100 eura do 1.500 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik u iznosu od 250 eura do 4.000 eura. lan 228 Za prekraj u iznosu od 500 eura do 10.000 eura kaznie se pravno lice ako: 1)ne izvri badarenje broda prije njegovog upisa u upisnik brodova (lan 58 stav 2); 2)ne podnese zahtjev za ponovno badarenje iz stava 1 taka 1 lana 60 prije zavretka prepravke broda (lan 60 stav 4); 3)ponovno badarenje broda vre lica koja su izvrila prethodno badarenje u iju se pravilnost posumljalo (lan 60 stav 6);

4)brod u dugoj plovidbi i u velikoj obalnoj plovidbi, kao i brod preko 400 GT ne vodi zdravstveni dnevnik (lan 83); 5)se na brodu ili amcu koji moraju da imaju radio-uredjaj ne vodi radio-dnevnik (lan 84); 6)brod i amac koji moraju da imaju radio-uredjaj ne vodi radio dnevnik (lan 84 stav 1); 7)brod preko 100 GT koji prevozi teret ne vodi knjigu tereta (lan 85); 8)vlasnik , odnosno nosilac prava korienja amca koji je upisan u upisnik o promjeni podataka u pisanoj formi ne obavijesti kapetaniju u roku od 30 dana od dana nastanka promjene podataka (lan 104 stav 5); 9)vlasnik amca u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz lana 106 stav 2 ta. 1 i 6 ne podnese kapetaniji zahtjev za brisanje amca iz upisnika (lan 106 stav 4 Zakona); 10)strani amac koji istie svoje dravne pripadnoti ne istakne i zastavu Crne Gore (lan 115 stav 2); 11)oficir strae za vrijeme trajanja strae napusti svoje mjesto (lan 133 stav 2); 12) za vrijeme boravka broda na sidritu ne vri stalna straa u smjenama na mostu u mainskom prostoru (lan 133 stav 3); 13)je brod u luci a na njemu se ne nalazi najmanje jedna treina lanova posade svake slube (lan 133 stav 4); 14)se na brodu medju lanovima posade ne nalazi po jedan oficir palube i stroja, a nou i brodska straa (lan 133 stav 5); 15)se lanom posade prilikom povratnog putovanja kojem je obezbijedjen posao na brodu koji plovi u luku njegovog ukrcavanja ne prizna naknada za posao koji je obavljao (lan 140 stav 2); 16)se ne primjenjuju odredbe ovog zakona na strance koji su lanovi broda koji vije zastavu Crne Gore (lan 141); 17)lan posade broda odmah ne obavijesti neposrednog rukovodioca ili zapovjednika broda, kad u toku plovidbe ustanovi da pojedini svetionici i svijetla ne rade odnosno oznake ili plutae nijesu na svom mjestu (lan 142 stav 1 taka 2); 18) lanovi posade broda u sluaju opasnosti, brodoloma ili druge havarije se ne zalau za spaavanje broda putnika, drugih lica i tereta na brodu, kao i zatite ivotne sredine, dok zapovjednik broda ne naredi da se brod napusti (lan 142 stav 2 ); 19)brodar lanu posade ne nadoknadi tetu prouzrokovanu na stvarima za njegovu linu upotrebu na brodu, a koje su unitene ili oteene (lan 143 stav 2); 20)se lanu posade broda koji je u radnom odnosu, u sluaju brodoloma ne obezbijedi pravo na zaradu najmanje za dva mjeseca od dana brodoloma (lan 143 stav 1); 21)lanu posade, stranom dravljaninu ili licu bez dravljanstva ne isplati naknada u iznosu odredjenom ugovorom o radu za svaki dan nezaposlenosti koja je nastupila kao posledica brodoloma, a najdue za dva mjeseca od dana brodoloma (lan 143 stav 3). 22)zapovjednik broda preko radio telekomunikacione opreme ne poalje obavjetenje o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe posebno ako primijeti promjenu na plovnom putu ili naidje na zagadjivanje uljem, opasnim hemikalijama, tetnim materijama, opasni led ili opasnu oluju i drugu opasnost za plovidbu ili u brodski dnevnik ne unese naprijed pomenute podatke (lan 152); 23)zapovjednik broda ne preduzme sve mjere opreznosti da bi se sauvao brod, posada, putnici, teret i ostala imovina, u sluaju neposredne opasnosti od rata (lan 154); 24)zapovjednik broda svim licima na brodu ne izda naredjenje kojim se obezbjedjuje brod, plovidba i odravanje reda na brodu ili ne nazire izvrenje izdatih naredjenja (lan 156 stav 1); 25)zapovjednik broda ne unese u brodski dnevnik sa obrazloenjem mjere propisane lanom 157 st. 1 i 2 (lan 157 stav 3); 26)zapovjednik broda ne preduzme potrebne mjere za spreavanje tetnih posledica izvrenog krivinog djela na brodu, ne podnese izvjetaj o izvrenom krivinom djelu na brodu diplomatskom ili konzularnom prestavnitvu Crne Gore u iju luku brod uplovi (lan 160 st. 1, 2, 3 i 4);

27)zapovjednik broda ne prijavi naputanje lana posade broda koji je dravljanin Crne Gore ili ne saini zapisnik i utvrdi koje su stvari i isprave lana posade koji je napustio brod ostale na brodu (lan 161 st. 1, 2, 3 i 4); 28)zapovjednik broda odmah ne krene u pomo licima koja se nalaze u ivotnoj opasnosti ili ta lica ne prihvati bez razlike da li se toj pomoi ta lica protive (lan 163 st. 1,3 i 4); 29)zapovjednik broda u sluaju sudara brodova ne preduzme mjere spaavanja lica sa drugog broda ili na poziv drugog broda koji daje poziv za pomo odmah ne preduzme mjere spaavanja tog broda, ako je u mogunosti da to uini (lan 165 st. 1 i 2); 30)zapovjednik broda, ako je drugi brod crnogorske dravne pripadnosti u opasnosti ne preduzme mjere preventivnog spaavanja lica i broda kao i stvari na brodu (lan 166 stav 1); 31)zapovjednik broda u brodski dnevnik ne unese razloge zbog kojih nije krenuo u pomo licima u opasnosti i njihovo spaavanje i razloge zbog kojih nije preduzeo mjere spaavanja broda (lan167); 32)lan posade broda prilikom ukrcavanja na brod koji se nalazi u medjunarodnom putovanju nema zakljuen ugovor o radu u pisanom obliku (lan 170 stav 1); 33)brod koji je upisan u crnogorski upisnik brodova pored izdatog privremenog plovidbenog lista nema ime (lan 191 st.1 i 2); Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko ili odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 100 eura do 1.000 eura. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik u iznosu od 150 eura do 3.000 eura. Mandatne kazne lan 230 Za prekraje iz lana 226 stava 1 ta. 1, 2, 3, 5, 6, 10, 11, 12, 13, 17, 41, 42, 43, 51, 52, 53 i 56 ovog zakona, kaznie se odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom na licu mjesta u iznosu od 150 eura. Za prekraje iz lana 226 stava 1 ta. 3, 4, 6, 18, 20, 23, 24, 52, 53 ovog zakona , kaznie se za prekraj na licu mjesta preduzetnik u iznosu od 250 eura. Za prekraje iz lana 226 stava 1 ta. 5, 6, 10, 11, 12, 13, 15, 16, 17, 19, 21, 22, 23, 24, 55, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 54, 55 i 56 ovog zakona kaznie se na licu mjesta zapovjednik broda, odnosno lice koje ga zamjenjuje novcanom kaznom u iznosu od 150 eura. Za prekraje iz lana 226 stava 1 ta. 1,2,3,4,6,15,17,25,28,51,52 i 53 ovog zakona kaznie se na licu mjesta fiziko lice, investitor, odnosno vlasnik novanom kaznom u iznosu od 150 eura. lan 231 Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 1,3,5,6,9,74,10,11,12,14,17,18,19,25 i 26 ovog zakona kaznie se na licu mjesta odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom u iznosu od 100 eura. Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 1 i 2 ovog zakona kaznie se na licu mjesta preduzetnik novcanom kaznom u iznosu od 100 eura.

Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 2,4,7,8,9,74,15,16,17,20,21,22,23,24,25 i 26 ovog zakona kaznie se na licu mjesta zapovjednik broda, odnosno lice koje ga zamjenjuje novcanom kaznom u iznosu od 100 eura. Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 1,2,5,6,14,15 i 18, ovog zakona kaznie se na licu mjesta fizicko lice, pilot, odnosno lice koje upravlja amcem novanom kaznom u iznosu od 100 eura. lan 232 Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 1,2,3,4,5,7,15,16,19,20,21,32 i 33 ovog zakona kaznie se na licu mjesta odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom u iznosu od 50 eura. Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 4,5,7,12,13,14,15,16,22,23,24,25, 26,27,28,29,30 i 31, ovog zakona kaznie se na licu mjesta zapovjednik broda,odnosno lice koje ga zamjenjuje, novanom kaznom u iznosu od 50 eura. Za prekraje iz lana 227 stava 1 ta. 3,8,9,10, 11 i 17, ovog zakona kaznie se na licu mjesta fizicko lice, vlasnik amca, voditelj stranog amca,kao i lan posade i oficir strae broda, novanom kaznom u iznosu od 50 eura.

XVIII.

PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 233

Podzakonski propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 234 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredaba Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi (Slubeni listi SRJ, br. 12/98, 44/99, 44/99 i 73/00), koje se odnose na bezbjednost plovidbe na moru, dravnu pripadnost, identifikaciju i upis pomorskog broda, i to: l. 1-20, 22, 26-37, 41-222 i prestaje da vae odredbe Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi (Slubeni list SRCG, br. 19/78, 8/79, 19/97, 39/89, 22/90, 13/91), koje se odnose na: bezbjednost plovidbe, plovne puteve, plovne i pluajue objekte, ukljuujui posadu na njima, luke i prevoz na moru, i to: l. 1-24, lan 40 stav 1 i l. 41-92. lan 235 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.

OBRAZLOENJE Ustavni osnov Ustavni osnov za donoenje ovog zakona sadran je u odredbama lana 16 taka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom u skladu sa Ustavom ureuju pitanja od interesa za Crnu Goru. Razlozi za donoenje zakona Odlukom o proglaenju nezavisnosti Republike Crne Gore (Sl.list RCG br. 36/2006) propisano je da e do donoenja odgovarajuih propisa Republika Crne Gora, primjenjivati kao svoje propise koji su na dan stupanja na snagu ove odluke vaili kao propisi dravne zajdnice Srbija i Crna Gora, meu kojima je i Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi (Sl.list SRJ br. 12/98, 44/99, 74/99 i 73/00). Od stupanja na snagu pomenute odluke doneseno je vie zakona kojima su ureena odreena pitanja iz Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi, kao to su Zakon o moru, Zakon o jahtama, Zakon o lukama i Zakon o zatiti mora od zagaenja sa plovnih objekata. Da bi se zakonom Crne Gore uredila i pitanja koja se odnose na bezbjednost i sigurnost plovidbe na moru, dravnu pripadnost, identifikaciju i upis pomorskog broda, ocijenjeno je da je potrebno donijeti Zakon o sigurnosti i bezbjednosti plovidbe. Pored naprijed pomenutih razloga ukazala se potreba donoenja ovog zakona u cilju usaglaavanja sa propisima EU i meunarodnim konvencijama u oblasti sigurnosti i bezbjednosti plovidbe. Objanjenje osnovnih pravnih instituta Osnovnim odredbama Nacrta zakona propisuje se koja pitanja zakon ureuje, da su crnogorski brodovi na otvorenom moru pod suverenitetom Crne Gore, da se odredbe zakona koje se odnose na brodove odnose i na ratne brodove i druge plovne objekte pomorske plovidbe,

primjena obiaja u pomorskoj plovidbi i znaenje pojedinih izraza upotrijebljenih u Nacrtu zakona (l. 1-6 Nacrta zakona). Odredbama Nacrta zakona koja se odnose na sigrunost plovidbe propisani su uslovi za sigurnost plovidbe utranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore na plovnim putevima na kojima vai meunarodni reim plovidbe i dunosti uesnika u plovidbi. Nacrtom zakona definisani su plovni putevi u utranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, koji su sve objekti sigurnosti plovidbe na pomenutim plovnim putevima, ko propisuje visinu naknade za korienje objekata sigurnosti plovidbe. Takoe je Nacrtom zakona propisano pitanje ureivanja i odravanja plovnosti plovnih puteva, kao i nadleni organ koji propisuje oznake i nain oznaavanja na plovnim putevima, te nadleni organi za obavljanje ovih poslova. Nadlenosti Luke kapetanije u smislu privremenog ograniavanja ili zabrane plovidbe na plovnim putevima, ko i na iji zahtjev odobrava sposrtske i druge aktivnosti na plovnom putu i njihovo odravanje, kao i obaveza organizatora sportskih i drugih aktivnosti poslije njihovog odravanja. Nadlenosti Luke kapetenije u smislu odobravanja pozicija i karakteristika svijetala znakova i drugih mjera za sigurnost plovidbe koji se odnose na prepreke na plovnom putu i istraivanje i iskoriavanje indrustrijskih i drugih mineralnih sirovina, obaveze investitora, obaveze organa uprave ndlenog za poslove pomorske sigurnosti. Obavezu uklanjanja s plovnog puta, oteenog, nasukanog ili potopljenog plovnog objekta i zabranu, bacanja predmeta ili stvari na plovnom putu koje mogu ometati ili ugroavati sigurnost plovidbe ili zagaditi more, kao i obaveze zapovjednika broda, lanova posade broda, amca ili jahte da postupaju u skladu sa meunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe, kao i primjenjivanje propisane signalne i druge oznake. Nadalje, zabranu komuniciranja drugim brodovima, tijelima i organizacijama plovnih objekata koji dolaze iz inostranstva, obavezu dobijanja odobrenja za isplovljenje broda od Luke kaptenije, pod kojim uslovima strani plovni objekat u raspremi moe boraviti utranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, obavezu broda u meunarodnoj plovidbi koji namjerava uploviti ili isploviti iz luke ili njenog sidrita u smislu najave dolaska odnosno odlaska i dostavu odreenih isprava. Za strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u crnogorsku luku propisana j obaveza zatraenja uplovljenja za uplovljenje i dokumentacije o sigurnosti nuklearnog pogona te kada se moe izdati odobrenje nuklearnom brodu za uplovljenje u crnogrsku luku. Nacrtom zakona se regulie i pitanje obaveze luke kapetanije u sluaju nastanka poara ili druge nezgode koji ugroavaju sigurnost ljudskih ivota ili plovnog objekta (l. 7-27 Nacrta zakona). Nacrtom zakona regulisana su pitanja koja se odnose na pilotau tj. voenje plovnog objekta od strane strunih lica i pod kojim uslovima moe obavljati poslove pilotae, obaveze zapovjednika broda da zatrai pilotau, jednakost uslova korienja usluga pilotae, ko propisuje visinu naknade za usluge pilotae, i ko snosi naknadu tete za vrijeme vrenja usluga pilotae (l. 2838 Nacrta zakona). l. 39 41 Nacrta zakona ureena su i pitanja koja se odnose na: nadzor i upravljanje pomorskim saobraajem. Nacrtom zakona ureena su i pitanja koja se odnose na: utvrivanje spsobnosti brodova za plovidbu, badarenje brodova i brodske isprave, zapise i knjige, utvrivanje sposobnosti za upotrebu plutajueg objekta i nepominog odobalnog objekta, njihovo badarenje, isprave, zapisi i njige koji se odnose na ove objekte i njihove oznake, utvrivanje sposobnosti amaca za plovidbu, njihovo badarenje, isprave, zapise i knjige koje moraju imati amci. (l. 42-116 Nacrta zakona).

Nacrtom zakona ureena su i pitanja koja se odnose na posadu broda koju ine zapovjednik i druga lica ukrcana za obavljanje poslova na brodu i upisana u popis posade, obavezu da lan posade broda u meunarodnoj plovidbi mora imati zakljuen ugovor o radu, to se smatra brodom u meunarodnoj plovidbi, posredovanje u zapoljavanju pomoraca na brodovima crnogorske i strane dravne pripadnosti, isplata plata, ko je obaveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ta se sve podnosi u godinjoj prijavi poreza na dohodak, obaveza osiguranja lana posade broda u meunarodnoj plovidbi, raunanje staa osiguranja i stopa dodatnog doprinosa za sta osiguranja, najmanji broj lanova posade potreban za sigurnu plovidbu sa uslovima koje mora ispunjavati lan posade crnogorskog broda, obuka i obrazovanje pomoraca, nain i uslovi za sticanje svjedoanstava o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca, zatita lanova posade broda koji smatraju da su im povrijeena prava vezana za ivotne i radne uslove a brodu, zabrana zapovjedniku ili lanu posade broda koji su pod uticajem alkohola, droge ili drugih narkotika i njihova obaveza da se podvrgnu provjeri, zabrana lanu posade broda za vrijeme obavljanja strae da napusti mjesto i prostoriju u kojoj se obavlja straa, koju ispravu mora imati zapovjednik i lan psade na brodu kad se ukrcavaju na brod, obavezu brodara u odnosu na lana posade broda ako isti bude iskrcan sa broda, obavezu brodara da snosi trokove povratnog putovanja za lana posade broda, ta se smatra osiguranim povratnim putovanjem, obavezu brodara u smislu naknade tete lanu posade koja je prouzrokovana, pravo na naknadu tete lanu posade u sluaju brodoloma i odgovornos brodara za tetu nastalu zbog tjelesne povrede ili smrti lana posade tj. njegovog naruavanja zdravlja. Posebno se Nacrtom zakona ureuju pitanja koja se odnose na prava, obaveze i odgovornosti zapovjednika broda, ko moe biti zapovjednik broda, dunosti koje je obavezan preduzimati u cilju sigurnosti broda i plovidbe, obavezu unoenja odreenih podataka u brodski dnevnik i obavjetavanje Luke kapetanije, dunost zapovjednika broda da preko odgovarajue opreme poalje obavjeetenje o neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe, promjene na plovnom putu ili zagaivanje uljem opasnim ili tetnim materijama i drugim sluajevima koji utiu na sigurnost plovidbe ili zatitu broda. Istovremeno su propisane dunosti zapovjednika broda u sluaju neposredne opasnosti od rata, njegova ovlaenja za zakljuivanje odreenih ugovora u ime brodara ukoliko je van sjedita brodara, ovlaenja za izdavanje nareenja licima na brodu u cilju obezbjeenja broda i njegove plovidbe, ograniavanje slobode kretanja svakom licu na brodu koje tee ugrozi sigurnost plovidbe, obavezu zapovjednika broda ako na putovanju lan posade broda, putnika ili neko drugo lice izvri neko krivino djelo i obaveza unoenjaodreenih mjera u brodski dnevnik sa obrazloenjem tih mjera. U sluaju da lan posade broda koji je dravljanin Crne Gore, samovoljno napusti brod u luci, zapovjednik broda je duan o tome obavijestiti diplomatsko i konzularno predstavnitvo Crne Gore u odnosno dravi i sainiti odgovarajui zapisnik odnosno biljeku (l. 117-177 Nacrta zakona). l. 178 186 Nacrta zakona ureuju se pitanja koja se odnose na traganje i spaavanje (l. 178 186 Nacrta zakona). Nacrtom zakona ureuje se nain i sticanje dravne pripadnosti broda, obaveza vijanja zastave Crne Gore, odreivanje imana broda i oznaka za raspoznavanje broda, kao i obaveza posjedovanja pozivnog znaka (l. 187-193 Nacrt zakona). Nacrtom zakona propisano je ko se moe upisati u upisnik broda i kada se brod brie iz upisnika, koji upisnici brodova postoje, kao i nain voenja upisnika, iz ega se sastoji upisnik i koji se podaci upisuju u list A, List B i list C uloka glavne knjige. Propisan je nain upisa i brisanja amaca u upisnike amaca koje vode Luke kapetanije odnosno ispostave lukih kapetanija (l. 194-207 Nacrta zakona).

lanom 208 Nacrta zakona propisana su pitanja koja se odnose na voenje, upravne i sigurnosne istrage radi istraivanja nezgoda koja se dogode crnogorskom pomorskom objektu ako je nezgoda prouzrokovala smrt ili tee tjelesne povrede, vei gubitak ili oteenje imovine, organ koji je ovlaen da vri sigurnosnu istragu i koji je nezavistan od svih organa nadlenih za podruje pomorstva, ko propisuje nain, uslove i ovlaenja upravne istrage i sigurnosne istrage, kao i ko osniva organ za sprovoenje sigurnosne istrage. Na kraju, Nacrtom zakona ureena su pitanja: koja se odnose koje ministarstvo vri nadzor nad sprovoenjem ovog zakona, koja inspekcija vri inspkcijski nadzor, ovlaenja inspekcije, kao i kaznene odredbe za uinjene prekraje iz Nacrta zakona i mogunost izricanja novanih kazni na licu mjesta za odreene prekraje. Takoe su u prelaznim i zavrnim odredbama odreeni rokovi u kojem e se donijeti podzakonski propisi, koje odredbe e prestati da se primjenjuju i koje prestaju da vae sa danom stupanja na snagu zakona, te da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Cren Gore (l. 209-210).

Usaglaenost sa evropskim zakonodavstvom i potvrenim meunarodnim konvencijama U Nacrtu zakona o sigurnosti i bezbjednosti plovidbe primjenjeni su propisi Evropske Unije (EU) i relevantne i obavezujue meunarodne konvencije (ukljuujui i njihove protokole) iz ove oblasti, i to: 1. SOLAS 1974- Konvencija zatiti ljudskih ivota na moru 2. Load Line 66-Meunarodna konvencija o teretnim linijama iz 1966 godine, izmijenjena Protokolom iz 1988 godine 3. COLREG 72-Konvencija o meunarodnim propisima za izbjegavanje sudara na moru iz 1972 godine 4. STCW 95-Meunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje ovlaenja i obavljanje brodske strae pomoraca 1995 godine 5. ILO 147-Meunarodna konvencija o minimalnim standardima na trgovakim brodovima 6. TONNAGE 69-Meunarodna konvencija o badarenju brodova iz 1969 godine 7. Direktiva 94/57/EC,izmijenjena Direktivom 97/58/EC i 2001/105/EC o uslovima koje treba da ispunjava odreeno drutvo-kompanija da bi obavljalo statutarnu certifikaciju brodova koji viju zastavu zemalja lanica EU,nain ovlaivanja i oduzimanja ovlaenja, te odgovornost drava i kompanija. 8. Direktiva 96/98/EU o pomorskoj opremi. 9. Direktiva 2002/84/EC o pomorskoj sigurnosti i zatiti mora od zagadjivanja. 10. Direktiva 95/21/EC,kasnije izmijenjena sa 97/70/EC o primjeni meunarodnih standard u vezi sa sigurnosnim, ivotnim i radnim uslovima na brodove. 11. Direktiva 2009/21/EC o udovoljavanju zahtjevima zemlje zastave broda. 12. Direktiva 2002/59/EC o sistemu nadzora brodova i razmjene informacija,koja je dopunjena i izmijenjena sa direktivom 2009/17/EC. 13. Direktiva 1995/21/EC o kontroli drzave luke. 14. Direktiva 2001/25/EC o minimalnim standardima obuke pomoraca. 15. Direktiva 92/29/EEC o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima radi poboljanja medicinskog 16. tretmana na brodovima.

17. 10.Direktiva 2002/6/EC o formalnostima izvjetavanja brodova koji uplovljavaju u/ili isplovljavaju iz luka. 18. Regulativa 336/2006 o implementaciji ISM Kodeksa 19. Regulativa 3577/92 o primjeni principa slobode obezbjedjivanja usluga za pomorski saobraaj unutar Zemalja lanica-kabotaa. Procjena finansijskih sredstava za sprovoenje zakona Za sprovoenje ovog zakona potrebno je obezbjediti finansijska sredstva u budetu Crne Gore , i to: u 2012. godini, 104.600,00 eura, u 2012. godini, 110.000,00 eura.