Filozofski fakultet u Puli SINTAKSA Definicije i pojmovi Teorijska polazita

Suvrmeni hrvatski knjievni jezik Sintaksa

1. L. Bloomfield: Postulati za znanost o jeziku 2. lingvistiki terminoloki rjenici (Rikard Simeon, David Crystal) 3. Rudolf Filipovi, L. Bloomfield i amerika lingvistika, Suvremena lingvistika, br. 2, Zagreb, 1963., str. 94-101 Postulati za znanost o jeziku - 77 pretpostavki i definicija 11. Definicija. Rije je najmanji slobodni oblik. 12. Definicija. Neminimalni slobodni oblik je fraza. (phrase) 14. Pretpostavka 3. Oblici jednog jezika ogranieni su po broju. 25. Definicija. Konstrukcija slobodnih oblika u frazi jest sintaktika konstrukcija. 27. Definicija. Minimalni oblik u bilo kojem izriaju jest reenica. 29. Definicija. Svaka jedinica podreena odreenoj distribuciji u konstrukciji jest poloaj. (position) 30. Pretpostavka 10. Svaki poloaj u konstukciji moe zauzeti samo odreen broj oblika. 31. Definicija. Znaenje prema poloaju jest funkcionalno znaenje. (functional meaning) 32. Definicija. Poloaji u kojima se oblik moe javiti jesu njegove funkcije. (functions) 33. Definicija. Svi oblici koji imaju iste funkcije ine vrstu oblika. (form-class) 51. Pretpostavka H 1. Svaki se jezik mijenja samo u toj mjeri da suvremenicima omoguuje slobodno sporazumijevanje bez tekoa.

Tipovi jezine zavisnosti 1. interdependencija (meuzavisnost) 2. determinacija (jednostrana zavisnost) 3. konstelacija (slobodnija zavisnost) Podjela na vrste zavisnosti lanova u procesu (relaciji): 1. meuzavisnost lanova u procesu solidarnost 2. jednostrana zavisnost lanova u procesu selekcija 3. slobodnija zavisnost lanova u procesu kombinacija SINTAKSA skladnja (Antun Maurani) slonica (Ardelio Della Bella, Joakim Stulli) rjeoslaganje (Fran Volari) stavkoslovlje (Vjekoslav Babuki)

Filozofski fakultet u Puli

Suvrmeni hrvatski knjievni jezik Sintaksa

dio gramatike koji prouava reenino ustrojstvo. Predmet su mu pravila po kojima se rijei slau u reenicu. Najmanja jedinica kojom sintaksa barata jest dakle rije u kojem od svojih oblika, a najvea je reenica. ( Radoslav Katii: Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika) Syntax is the study of the principles and processes by which sentences are constructed in particular languages. ( Noam Chomsky: Syntactic structures)

SINTAGMA F. de Saussure: ...dvolana jezina struktura, binarna sveza dvaju heterofunkcionalnih dijelova, tj. odreenice i odredbenice, ukljuujui tu i reenicu kao dvolanu tvorbu sa svezom S-P (subjekt-predikat). = sintaktika jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznanih rijei koje su meusobno povezane; npr. mala sirena, crtice iz knjievnosti, miris cvijeta, crtati kuu, pisati perom (NE: na konju, ne poeljeti, za pisanje) Sintagma se uvijek sastoji od dvije ili vie uzastopnih jedinica. Temeljne znaajke sintagme: (ne)sloboda lanova, tj. (ne)sloboda za podreenog leksemi unutar sintagme mogu se zamjenjivati, a da se time sintagma gramatiki ne mijenja neposredan dodir lanova sintagme (uzastopnost jedinica)

SINTAGMATSKI ODNOSI odnosi koji veu meusobne elemente sintagme

Sintagmatski je odnos in praesentia; on se temelji na dva ili vie lanova jednako prisutnih u jednom stvarnom nizu. Nasuprot tomu, asocijativni odnos ujedinjuje lanove in absentia, u virtualnom mnemonikom nizu. (R. Simeon) Sintagmatski odnosi neposredni odnosi jezinih znakova u nizu, odnosno u kontekstu. Prouavanje sintagmatskih odnosa mikrosintagmatika, sintaksa skupa rijei ili mala sintaksa (za razliku od velike sintakse ili sintakse reenice). (Rikard Simeon: Sintagma kao jezina jedinica, Suvremena lingvistika, br. 2, Zagreb, 1963., str. 34-64.) Problem sintagmatskih odnosa - dio gramatike zavisnosti i teorije valentnosti.

Filozofski fakultet u Puli

Suvrmeni hrvatski knjievni jezik Sintaksa

VALENTNOST: Sposobnost nositelja valentnosti da svojim aktualiziranjem u reenici otvara prazna mjesta koja moraju ili samo mogu popuniti morfoloki i semantiki odreene komponente. (M. Samardija) obaveznost/neobaveznost dopune gramatinost/negramatinost reenica (Ljubav zbliava ljud.) ovjerenost/neovjerenost (Josip Sili) (Mrnja zbliava ljude.)

M. Samardija, Gramatika nezavisnosti i teorija valentnosti, str. 1-14. Josip Sili, Valentnost i sintaksa, str. 15-27. Ivo Pranjkovi, Osnove valentnosti imenica i pridjeva u hrvatskome knjievnom jeziku, str. 29-40. Milena ic-Fuchs: Case Grammar and Valency Theory; some theoretical consoderations, str. 41-59. glagol (u pojmovlju teorije valentnosti) = strukturno sredite reenice glagol (u osnovnom semantikom opisu) = nositelj sintagmi u kojima su deklinabilne rijei podreeni lanovi - tradicionalna gramatika: rekcija, ali valencijske znaajke glagola nisu samo rekcija (nego sve to se na njega moe prisloniti) npr. uzeti valentnost: imenica u akuzativu i prijedloni izraz iz + genitiv

Gramatike veze meu sastavnicama spojeva rijei (u sintagmi) 1. sronost (kongruencija) odredbeni ili atributni spoj rijei (i odnos S-P) 2. upravljanje (rekcija) dopunski ili objektni spoj rijei (i okolnosni spoj rijei) 3. pridruivanje okolnosni ili adverbijalni spoj rijei Sinonimni spojevi rijei djevojka crne kose : crnokosa djevojka svako proljee : svakoga proljea indijski slon : slon iz Indije Homonimni spojevi rijei ljubav blinjega (blinji ljubi nekoga : netko ljubi blinjega) kip sveca iz 17. st. (kip iz 17. st. : svetac iz 17. st.)

Filozofski fakultet u Puli

Suvrmeni hrvatski knjievni jezik Sintaksa

Discipline koje se bave sintaktikim ustrojstvom (po J. Siliu) sintagmoleksikologija sintagmologija sintaktosintagmologija sintaktologija tekstosintaktologija tekstologija

Sintaktiko ustrojstvo reenice i teksta (po J. Siliu) jedinice em-ustrojstvu = apstraktne jedinice jedinice alo-ustrojstva = konkretizirane jedinice em-ustrojstva u svome suodnosu jedinice -ustrojstva = konkretizirane jedinice em-ustrojstva, ali same po sebi, bez suodnosa s drugim konkretiziranim jedinicama npr. morfem: junak- alomorf: junak-; juna-e; junac-i morf: bilo u poziciji junak-; bilo u poziciji juna-e; bilo u poziciji junac-i

leksosintagmem aloleksosintagm leksosintagm sintagmem alosintagm sintag sintaktosintagmem alosintaktosintagm sintaktosintagm sintaktem alosintakt sintakt tekstosintaktem alotekstosintakt tekstosintakt tekstem alotekst tekst

Filozofski fakultet u Puli REENINI DIJELOVI

Suvrmeni hrvatski knjievni jezik Sintaksa

GLAVNI, SAMOSTALNI predikat subjekt objekt prilona oznaka

SPOREDNI, NESAMOSTALNI atribut apozicija predikatni proirak

Meu reeninim dijelovima uspostavlja se odnos pretkazivosti i odnos zavisnosti.

PREDIKAT - temeljni reenini dio Gramatike kategorije: 1. PREDIKATNA KATEGORIJA LICA: PRVO LICE (Govorim istinu.) DRUGO LICE (Govori istinu.) TREE LICE (Govori istinu.) SVRENI VID (To mi je ispriala.) NESVRENI VID (Uim hrvatski.) PROLOST (Uila sam.) SADANJOST (Uim danas.) BUDUNOST (Uit u.) INDIKATIV (Doli ste juer.) IMPERATIV (Doite!) KONDICIONAL (Doli bismo.) OPTATIV (Dobro doli!)

2. PREDIKATNA KATEGORIJA VIDA:

3. PREDIKATNA KATEGORIJA VREMENA:

4. PREDIKATNA KATEGORIJA NAINA:

Reenice po izricanju predikata:

OGLAGOLJENA NEOGLAGOLJENA

Filozofski fakultet u Puli Vjeba 1. itav ivot proveo sam meu biljkama. 2. Poznajem ih u duu. 3. Njenoj brezi ova klima nikako nije odgovarala. 4. U gradskom parku ne raste biljka breza. 5. Hodao je u kratkim hlaama. 6. Imate li ve iskustva u tom poslu?

Suvrmeni hrvatski knjievni jezik Sintaksa

7. Meu sivo drutvo vrabaca tada je uletio novi gost. Odozgora je bio modro siv. Odozdol mu je provirivalo rumeno perje. U kljun je ubacio etiri suncokretova sjemena. Potom se je zadovoljan ogledao oko sebe. SPOREDNI DIO UKLJUEN U:

8. Dopiite sporedne dijelove postojeima! Brat popravlja bicikl u garai. Nina ita asopis. Uitelj je pohvalio uenika. 9. Pronaite pridjev u reenici i odredi mu sintaktiku ulogu. Iako ne znamo je li poznavao anela, neto je aneosko bilo u njegovu smijeku. 10. Pronai atribut i odredi ime je izreen! Nosio je kaput starinskoga kroja. 11. Odredite apsolutnu ili relativnu upotrebu vremenskih odredaba u sljedeim reenicama: Protagonist, uvi glas savjesti, progovara ba onako kako pretpostavljamo da je mogao govoriti sam pisac. Njegov monolog ne bi ni bio mogu bez tragine pogreke kojom on ulazi u sredite drame. Na ljubav e pjesnik misliti u duhu nae onodobne lirike i teta je to e njegova tuba za nas ostati nedoreena jer se rukopis prekida u 549. stihu. RELATIVNA UPOTREBA APSOLUTNA UPOTREBA

12. Pronaite predikat! Zato je kod susjeda trava zelenija? Ne bi li ti to meni objasnio? Nina je rado sluala glazbu. Sajam je u srijedu 25. lipnja.