Matija Domainovi, Zvonko Antunovi, Pero Miji, Marcela peranda, Davor Kralik, Mislav idara, Krunoslav Zmai

Proizvodnja mlijeka
sveuilini prirunik

Osjeko-baranjska upanija

TISAK: Kromopak d.o.o. Valpovo NAKLADA: 2000 komada

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline knjinice Osijek pod brojem ISBN 978-953-7243-19-7 Izdavanje ovog prirunika odobrio je Senat Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku svojom odlukom broj 42/08 od 15. prosinca 2008. godine.

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Matija Domainovi, Zvonko Antunovi, Pero Miji, Marcela peranda, Davor Kralik, Mislav idara, Krunoslav Zmai

PROIZVODNJA MLIJEKA
sveuilini prirunik

Osijek, 2008.
1

PROIZVODNJA MLIJEKA sveuilini prirunik Urednik: Dr.sc. Matija Domainovi, redoviti profesor, Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

Recenzenti: Dr.sc. Tomo Rastija, redoviti profesor, Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku Dr.sc. Jasna Pintar, docent Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Lektorica: Branka Horvat, prof.

Predgovor
Proizvodnja mlijeka, u svjetskim razmjerima, odnosi se uglavnom na mlijeko preivaa i biljojeda, goveda, ovaca, koza, deva, bivola i konja te predstavlja najvaniji tehnoloki pravac u stoarskoj proizvodnji. Mlijeko kao prehrambeni artikl trita kod nas se gotovo u potpunosti odnosi na mlijeko krava. Iako govedarska proizvodnja kao najjaa grana stoarstva u nas ima dugu tradiciju, a uz vrlo dobre agroklimatske prilike i visoku genetsku predispoziciju dananjih mlijenih pasmina goveda, razina proizvodnje mlijeka, kao niti njena tehnoloka vrijednost, nisu na zadovoljavajuoj razini. Usporeujui mlijenost krava u zemljama naeg okruenja, prosjena proizvodnja mlijeka po kravi u RH svrstava nas na samo dno ljestvice europskih zemalja. U cilju poveanja kvantitativno-kvalitativnih parametara proizvodnje mlijeka i dostizanja samodostatnosti domaega trita, struka smatra neophodnim podizanjem ukupnoga menagementa te zhtjevne proizvodnje. Imajui u vidu veliku vanost podizanja strunosti proizvoaa u poznavanju i primjeni novih tehnolokih rjeenja stoarske proizvodnje, struni tim profesora Zavoda za stoarstvo i Zavoda za agroekonomiku Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku prihvatio je financijsku potporu Osjeko-baranjske upanije u pisanju i publiciranju prirunika o proizvodnji mlijeka. Razmljivim i jednostavnim rjenikom za proizvoaa u priruniku se prezentira cjelovita tehnologija uzgoja mlijenih krava, koza i ovaca, s naglaskom na hranjivu vrijednost specifinih krmiva i praktine preporuke u obrocima mlijenih ivotinja, na strunu pripremu i voenje pravilnoga postupka munje, na fizioloke karakteristike mlijene lijezde i njenu patologiju, zatim tumaenje uestalih metabolikih bolesti mlijenih ivotinja te ekonomika proizvodnje mlijeka. Autori ovoga prirunika ''Proizvodnja mlijeka'', kao nastavnici Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, gledano na tematiku i obim prirunika, slobodni su istodobno predloiti ovo djelo i kao sveuilini prirunik za studente Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Kao struna literatura koristio bi primarno studentima preddiplomskoga studija i studentima sveuilinoga strunoga studija u Vinkovcima.za modul Stoarstvo. Takoer, prirunik moe biti koristan i pri spremanju drugih modula koji obrauju proizvodnju mlijeka. Prirunik uz strunu ima i praktinu vrijednost te e biti koristan i za strunjake na terenu koji se bave tim proizvodnim pravcem.

Urednik Prof.dr.sc. Matija Domainovi

Kazalo
I II
2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.2. 2.3. 2.4.

STANJE I PERSPEKTIVA PROIZVODNJE MLIJEKA U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI KRMIVA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Prof.dr.sc. Matija Domainovi

6 10 11 11 14 17 18 20 20 21 21 21 24 24 26 27 27 28 29 29 31 31 31 33 37 37 39 42 44 45 46

Voluminozna krmiva .. Zelena voluminozna krmiva Konzervirana voluminozna krmiva . Sona voluminozna krmiva . Koncentrirana krmiva Mineralna krmiva Vitaminski dodaci

III
3.1. 3.2. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.4. 3.4.1. 3.4.2. 3.4.3. 3.5.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRAVLJEGA MLIJEKA

Prof.dr.sc. Pero Miji

Uvod .. Pasmine goveda za proizvodnju mlijeka ... Tehnoloka i tehnika razdoblja u proizvodnji mlijeka .. Pripremno razdoblje Razdoblje iskoritavanja kapaciteta Procjena uspjenosti proizvodnje mlijeka Procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta .................. Korekcija proizvodnje mlijeka na mlijenu mast i bjelanevine Plodnost krava u stadu ... Proizvodnja i gospodarenje stajskim gnojem goveda .

IV
4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.2. 4.2.1. 4.2.2.

TEHNOLOIJA PROIZVODNJE OVJEG I KOZJEG MLIJEKA

Prof.dr.sc. Zvonko Antunovi

Proizvodnja ovjega mlijeka .. Odabir genotipa ovaca imbenici proizvodnosti i sastava ovjega mlijeka ... Proizvodnja kozjega mlijeka .. Odabir genotipa koza .. imbenici proizvodnosti i sastav kozjeg mlijeka

V
5.1. 5.2. 5.2.1.
4

GRAA MLIJENE LIJEZDE (VIMENA)

Prof.dr.sc. Marcela peranda

Izluivanje mlijeka - laktacija Bolesti vimena . Upale vimena-mastitisi ...

5.2.1.1. 5.2.1.2. 5.3.

Mastitis u ovaca ... Mastitis u koza Zasuivanje krava- regresija mlijene lijezde ...

51 51 52 53 53 54 57 58 60 62 62 63 63 64 64 65 66 66 68 74 76

VI
6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5.

HIGIJENA MUNJE I MUZNI UREAJI

Prof.dr.sc. Davor Kralik

Priprema za munju Sustavi za munju Higijena muznih ureaja Odravanje muznih ureaja ... Hlaenje mlijeka ..

VII
7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6. 7.7. 7.8.

METABOLIKI POREMEAJI MLIJENIH KRAVA, KOZA I OVACA

Mislav idara, dr.vet. med.

Ketoza .. Sindrom omaenja jetre .... Zaostajanje posteljice . Promjena poloaja sirita (dislokacija sirita) ... Hipokalcemija (mlijena groznica) . Metabolika acidoza Laminitis ... Preventivne mjere metabolikih poremeaja

VIII
8.1.

EKONOMIKA PROIZVODNJE MLIJEKA

Doc.dr.sc. Krunoslav Zmai

Financijsko trina ocjena investicija

IX

LITERATURA

1. STANJE I PERSPEKTIVA PROIZVODNJE MLIJEKA

U OSJEKO-BARANJSKOJ UPANIJI

ada se govori o proizvodnji mlijeka, primarno se misli na mlijeko goveda, na koje prema statistici ukupne svjetske proizvodnje mlijeka otpada ak preko 91%. Visoka nutritivna vrijednost daje mlijeku epitet najvrjednijega prehrambenoga artikla, za kojeg se, u oekivanju daljnjega trenda porasta svjetske populacije, uz postupno poveanje standarda i poboljavanja prehrambenih navika, prema procjenama svjetske organizacije FAO-a, oekuje jo vea potranja za mlijekom i mlijenim proizvodima. Kod nas proizvodnju mlijeka s jo veim udjelom u ukupnoj proizvodnji pokriva mlijeko goveda (oko 99%), dok se preostalih samo 1% odnosi iskljuivo na mlijeko ovaca i koza. Prema podacima HSC-a, (2007.) za trite proizvedene koliine kravljega mlijeka 654 mil. kg, kozjega 3,9 mil. kg i ovjega 2,5 mil. kg mlijeka, niti izbliza ne udovoljavaju potrebu samodostatnosti mlijeka u RH. S tim koliinama mlijeka pokriva se tek 2/3 domaeg trita, dok se oko 1/3 uvozi iz susjednih stoarski razvijenih zemalja. Rauna se da je bioloka granica zasienja stanovnitva R Hrvatske u potronji svih vrsta mlijenih proizvoda u ekvivalentu od 250 litara svjeega mlijeka, na temelju ega proizlazi da su aktualne hrvatske potrebe mlijeka oko 1-1,2 milijarde litara godinje. S ciljem podmirenja tih potreba za kravljim mlijekom, MPRiRR zapoelo je jo 2004. operativni program razvoja govedarske proizvodnje. Njime je predvieno da e se istodobno, aktiviranjem izgradnje novih farmi te modernizacijom i proirenjem postojeih kapaciteta, postii zadovoljenje domaega trita prema sljedeim kalkulacijama; - specijalizirane mlijene farme: 10.000 holtajn krava x 7.000 kg = 70.000.000 kg, i - modernizirana konvencionalna stada: 233.000 simentalskih krava x 4.000 kg = 930.000.000 kg Ukupno: 1.000.000.000 kg. Osjeko-baranjska upanija je krajnji sjeveroistok ravniarskoga, itorodnoga dijela RH, omeena s dvije strane rijekama, Dravom i Dunavom. Vrlo znaajne poljoprivredne povrine te upanije, koje predstavljaju 15,4% od ukupnih poljoprivrednih povrina RH, daje toj upaniji dominantu vanost u poljoprivrednoj proizvodnji RH. Kvantitativno-kvalitativna vrijednost cjelokupne poljoprivredne, u sklopu nje i stoarske proizvodnje te upanije, proistie iz povoljnih agroklimatskih uvjeta, na temelju kojih se pruaju vrlo povoljne mogunosti voenja visokoprofitabilne intenzivne proizvodnje. Proizvodnja mlijeka u Osjeko-baranjskoj upaniji, prema podacima HSC-a (2007.), odvija se na 23.276 krava (9,9% u od broja u RH), 46846 ovaca (8,69 %) i 1.604 koza (3,19%), s tendencijom smanjenja broja krava i ovaca, a poveanja broja
6

koza. Prema isporuenim koliinama mlijeka (krava) od 75,5 mil kg u prvih osam mjeseci, Osjeko-baranjska upanija je u tekuoj godini vodea u proizvodnji mlijeka i proizvodi 18 % ukupnoga kravljega mlijeka RH. U usporedbi s prethodnim godinama, evidentan je kontinuiran porast proizvodnje mlijeka u naoj upaniji, koji je u posljednjih tri godine povean ak za oko 26%. Dakle, lagano smanjenje ukupnoga broja krava (kod malih proizvoaa), to je posljedica strukturnih promjena i u govedarstvu ove upanije, nije utjecalo na koliinu proizvoda mlijeka. Razlog toga trenda poveanja proizvodnje mlijeka proistie na temelju registracije novih obiteljskih gospodarstava i specijaliziranih farmi, gdje se proizvodnja pokree na visokomlijenim kravama, uglavnom holtajn pasmine. Smanjenjem broja malih proizvoaa mlijeka, poveava se koliina isporuenoga mlijeka po jednome proizvoau, uz poboljanje kakvoe mlijeka. Tako je u 2007. g. ak 76% isporuenoga mlijeka bilo ekstra klase. Tragom iznesenih podataka o stanju govedarske, potom ovarske i kozarske proizvodnje kao grana stoarstva vanih u proizvodnji mlijeka, mogue je konstatirati da se radi o velikom broju malih trino nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava, starije dobne strukture radne snage, slabo tehniki opremljenih u procesu proizvodnje, takoer i niskim stupnjem strunosti proizvoaa. Navedene znaajke koje opisuju domau proizvodnju mlijeka razlog su neopravdano niske razine proizvodnosti, kao i nedostatne tehnoloke kakvoe sirovoga proizvoda. U cilju revitalizacije i razvoja cjelokupne stoarske proizvodnje RH, nuno e biti provesti niz mjera prihvaenih Operativnim programima razvoja pojedinih stoarskih grana. U Osjeko-baranjskoj upaniji, najrazvijenijoj poljoprivrednoj regiji Hrvatske, s vrlo dobrim prirodnim i ljudskim resursima za ekonomski profitabilnu proizvodnju mlijeka, predlau se sljedee mjere: - raditi na planu donoenja pozitivnih zakonskih propisa zemljine i nasljedne politike, kojima bi se zaustavilo daljnje smanjenje poljoprivrednih povrina i postiglo okrupnjavanje imanja, - prihvaanjem aktivnih kreditnih linija na lokalnoj i dravnoj razini pojaati ulaganja u modernizaciju i proirenje postojeih proizvodnih kapaciteta, kao i izgradnju novih velikih specijaliziranih farmi, - pojaanim intenzitetom u proizvodnju uvoditi mlada rasplodna grla mlijenih i kombiniranih pasmina krava, koza i ovaca, kojima e se izravno utjecati na poveanje razine proizvodnje, - maksimalnim ukljuivanjem struke znaajnije poboljati proizvodnju kvalitetne voluminozne krme kao najvanije komponente u obrocima mlijenih kategorija ivotinja, - suradnjom sa strunim timovima domaih visokokolskih ustanova provoditi kontinuiranu edukaciju proizvoaa mlijeka, to e, neizravno, utjecati na kvalitativne i kvantitativne pokazatelje proizvodnje. U potrebi ostvarenja proizvodnosti mlijeka s kojom bi se podmirile ukupne potrebe u dravi, nameu nunost odreivanja statusa govedarstva, ovarstva i kozarstva u poljoprivrednoj proizvodnji te usmjeravanje, osobito govedarske, proizvodnje u izgradnju novih modernih farmi uz adaptaciju postojeih, te uspostavom malih proizvodnih sustava, sustava krava-tele vee zavrne tjelesne
7

mase grla, naravno s ciljanim pasminskim sastavom. Usklaivanjem sa Zakonom o dobrobiti ivotinja, intenzivnu proizvodnju mlijeka u naoj upaniji treba planirati u tehnoloki prihvatljivim objektima, preferirajui europski trend slobodnoga naina uzgoja ivotinja. Sve navedeno moe se realizirati uz kvalitetna kreditna investiranja, visokom razinom znanja i primjenjivanje tehnologije sukladne pravilima struke uz mjere dravne potpore i osiguranoga trita. Proirenje tih tradicionalno vanih grana stoarstva u proizvodnji mlijeka, koje zapoljavaju znatan broj radne snage, doprinijelo bi veoj zaposlenosti mlaega radno sposobnoga stanovnitva, to e pozitivno utjecati na poveanje standarda i oivljavanje ruralnih sredina upanije. U pasminskoj strukturi na podruju Osjeko-baranjske upanije na obiteljskim gospodarstvima veinom je zastupljena simentalska pasmina sa 75,46%, dok je na govedarskim farmama-tvrtkama 100% zastupljen crni holtajn. Vano je naglasiti da je poveano zanimanje za pasminom crnoga i crvenoga holtajna, osobito na onim obiteljskim gospodarstvima na kojima je primarna proizvodnja mlijeka. Kroz kvalitetan uzgojno-selekcijski rad, gdje se na edukaciju i primjenu novih tehnologija ulau znaajna sredstva i trud, potrebno je upoznati proizvoaa sa svim prednostima i manama te visokomlijene pasmine u odnosu na simentalca. Trenutno nisku proizvodnost mlijeka po kravi na obiteljskim gospodarstvima (oko 4.800 kg simentalac, i 5.770 kg holtajn), mogue je podii ozbiljnijim selekcijskim radom s rasplodnim podmlatkom iz domaeg uzgoja, kao i uvozom genetski visokokvalitetnih ivotinja mlijenoga tipa. Polazei od injenice da se proizvodnja mlijeka temelji na preivaimabiljojedima, koji najvei dio svojih hranidbenih potreba podmiruju iz voluminozne krme, kljuan preduvjet za taj pravac proizvodnje je poljoprivredno zemljite, u emu ova upanija ima odline, nedovoljno iskoritene prirodne resurse. U okolnostima povoljnih klimatskih prilika, s nadprosjeno dobrom kvalitetom tla, uz primjenu dananjih suvremenih agrotehnikih mjera i vee zalaganje struke, postoje realne pretpostavke proizvodnje visokih prinosa raznovrsnih svjeih krmnih kultura. Zahvaljujui vrlo povoljnim agroklimatskim uvjetima u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja Slavonije i Baranje, ovdje se, uz uobiajeni plodored krmnih kultura, nedovoljno koristi mogunost postrne sjetve. Na taj se nain postie znaajno poveanje proizvodnje svjee i konzervirane krme po hektaru, to doprinosi izravnome pojeftinjenju cijene hrane, inae najveega troka u toj proizvodnji. Komparativna prednost proizvoaa Osjeko-baranjske upanije u mogunosti proizvodnje veih koliina jeftine krme, vrsti su argumenti na kojima se grade predvianja o buduoj dominantnoj ulozi upanije u proizvodnji mlijeka u RH. U budunosti e taj nain proizvodnje krme biti sve znaajniji, jer se na ogranienim zemljinim resursima u gue naseljenim zemljama Europe ve osjea poveana potreba proizvodnje hrane za ovjeka, time i sve vea konkurencija krmi za ivotinje. Strategijom Operativnoga programa govedarske proizvodnje predviena je tehniko-tehnoloka modernizacija cjelokupne proizvodnje, uz koritenje samo genetski visokoproduktivnih rasplodnih ivotinja. Da bi se u tim zahtjevnim uvjetima postigao visok stupanj kontrole dobroga upravljanja proizvodnjom, uz ostvarenje oekivanih visokih proizvodnih rezultata, neophodno je potrebna i visoka
8

strunost uzgajivaa. Veom strunou, uzgajiva utjee na kvalitetniju hranidbu, poboljanje uvjeta smjetaja, veim higijenskim normama operacije munje, kao i boljem zdravstvenome stanju ivotinja, pri emu svaki pojedini initelj djeluje razliitim intenzitetom pozitivno na poveanje koliine, ali i tehnoloke kvalitete proizvoda, mlijeka. Realno je oekivati da se poveanom strunou podie genetski uvjetovan visoki proizvodni potencijal mlijenih ivotinja, smanjuju trokovi proizvodnje, a to, potom, rezultira poveanjem konkurentnosti domaih proizvoaa mljekarskoj industriji ispred uvoznoga sirovoga mlijeka.

2. KRMIVA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Prof.dr.sc. Matija Domainovi
okviru stoarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka s gledita hranidbe vrlo je zahtjevna grana stoarstva, to se ogleda u naporu organizma da hranjivim tvarima iz obroka istovremeno podmiruje vie proizvodnih pravaca; uzdrne potrebe, proizvodnju mlijeka, razvoj fetusa, a kod mladih ivotinja zavretak rasta i razvoja. Od kolike je vanosti hranidba za cjelokupnu stoarsku proizvodnju, savreno govori i narodna izreka namijenjena upravo proizvoaima mlijeka: '' koliko u gubicu toliko u muzlicu''. Tonost te izreke naroito je potvrena u dananje vrijeme, kada u proizvodnju mlijeka ulaze genetski visoko proizvodne ivotinje, iji poveani napor organizma vrlo brzo negativno reagira i na manje poremeaje u hranidbi. Kontinuirano visoke proizvodne rezultate u proizvodnji mlijeka mogue je postizati samo na zdravim ivotinjama, hranjenih dostatnim koliinama higijenski zdrave hrane, pravilno uravnoteene u bitnim hranjivim, energetskim i biolokodjelotvornim tvarima. Drugim rijeima, pravilnim izborom krmiva, i njihovim meusobnim odnosom u obroku, znaajno se utjee na proizvedenu koliinu, a potom i na sastav-kvalitetu mlijeka kao finalnoga proizvoda. Nadalje, kvalitetna hrana i pravilna tehnologija hranidbe preduvjet je izbjegavanja mnogih zdravstvenih poremeaja, koji se u praksi esto javljaju, a oznaavaju se kao alimentarne ili bolesti hrane. Gledano s ekonomskoga gledita, hrana ima takoer veliki znaaj, jer se ona i u toj proizvodnji obiljeava kao najvei proizvodni troak (oko 65-75%) u zavrnoj cijeni finalnoga proizvoda (mlijeka). Iz toga proistie tvrdnja da svaki proizvoa, ovisno o dostignutome stupnju tehniko-tehnolokih znanja, moe bitno utjecati na cijenu proizvoda, a preko nje i na rentabilnost te proizvodnje. Anatomsko-fizioloke karakteristike probavnih organa krave, koze i ovce kao preivaa, uvjetuju izbor krmiva i nain hranidbe. Mikrobioloki tip razgradnje hranjivih tvari hrane i izraenim aktom preivanja voluminozne komponente obroka, mlijenim ivotinjama omoguava podmirivanje znaajnoga dijela potreba za hranjivim tvarima iz manje vrijednih voluminoznih svjeih zelenih, i suhih krmiva. U buragu naseljeni mikroorganizmi imaju mogunost razgradnje inae teko probavljivih ugljikohidrata (celuloze). Ta svojevrsna fizioloka prednost omoguuje preivaima veu slobodu u izboru krmiva razliitoga karaktera, a istodobno nisu konkurent prehrambenoga lanca ovjeka. Znaajka mlijenih ivotinja je da im osnovni dio obroka ine voluminozna krmiva te da izborom naina dranja i hranidbe mogu egzistirati i kao pane ivotinje. Ta injenica postavlja pred proizvodnju mlijeka i svakoga proizvoaa potrebu posjedovanja odreenih oraninih i panjakih povrina, na kojim se organizira proizvodnja svjee i konzervirane voluminozne krme. U uvjetima
10

intenzivne proizvodnje mlijeka potrebno je predvidjeti oko 1 ha/UG (uvjetno grlo = 500 kg). Prema strunim miljenjima, taj nain gospodarenja zemljom vieznano je pozitivan. Na taj nain farmer proizvodi dostatne koliine krme primjerene kvalitete, pravilno se odrava plodored tla, na ekoloki prihvatljiv nain je rjeavanje stajnjaka - zaoravanjem na oraninim povrinama, i potpunije iskoritenje strojeva i radne snage na farmi.

2. 1. Voluminozna krmiva
Voluminozna krmiva karakterizira razmjerno mala koncentracija probavljivih hranjivih tvari, odnosno relativno velik udio predstavljaju neiskoristive tvari - balasta. Inae, voluminozna krmiva osobito su znaajna kod mlijenih kategorija preivaa, jer probava svjee i suhe voluminozne hrane pozitivno utjee na mlijenost i kvalitetu mlijeka. Mlijene ivotinje upravo iz tih krmiva osiguravaju najvei dio energetskih potreba svoga organizma, a k tome imaju i laksativan uinak na probavne organe i proces probave. Rjee, pri manjem fiziolokome naporu organizma (razdoblje suhostaja, nia proizvodnja), mogue je ukupne hranidbene potrebe podmiriti voluminoznim krmivima. Uobiajeni obroci mlijenih krava, koza i ovaca voluminoznim krmivima pokrivaju ak 60-80% ukupnoga obroka. Zbog tako znaajnoga udjela, kod voluminoznih se krmiva naglaava vanost njihove kvalitete, jer pored utjecaja na mlijenost, izravno utjeu i na reproduktivna svojstva krava, kao i na ope zdravstveno stanje. Njihova konkurentnost pred koncentriranim krmivima je i u cijeni pa se veim udjelom voluminoznih krmiva moe znatnije utjecati i na cijenu proizvodnje, mogu pojeftiniti trokove hrane. Kako koncentracija i odnos hranjivih tvari u voluminoznim krmivima ne zadovoljava visoku proizvodnju mlijeka, neminovno je u obrocima mlijenih ivotinja kombinirati i koncentrirana krmiva. Drugim rijeima, koncentriranim krmivima kvalitetno kompenziramo mogue hranjive nedostatke osnovnog obroka na bjelanevinama, energiji, mineralima i vitaminskim tvarima.

2.1.1. Zelena voluminozna krmiva

Paa je kvalitetan i najjeftiniji izvor hranjivih tvari u proizvodnji mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, od sredine travnja do sredine listopada. Pau je mogue organizirati na prirodnim ili kultiviranim panjacima, a predstavlja zeleno voluminozno krmivo kao mjeavinu samoniklih trava i leguminoza (djetelina), zeljastoga bilja (jestivih i pravih korova, otrovnoga bilja) i travolikih biljaka (a, sita, rogoz). Na hranjivu kvalitetu pae utjee udjel vrijednih biljnih vrsta, stadij razvoja vegetacije kada se koristi i nain koritenja. Poeljan sastav biljnih vrsta na dobrome panjaku je: - 6070% trava (rana pahovka, klupasta otrica, vlasulja crvena, engleski ljulj, livadna vlasulja, maji repak) - 2030% mahunarki (crvena, bijela i uta djetelina) - do 10% korovnoga bilja.

11

Vrijeme eksploatacije panjaka treba prilagoditi stadiju vegetacije, jer biljka starenjem mijenja kemijski sastav i hranjivu vrijednost. Starenjem biljke smanjuju koliinu vrijednih hranjivih tvari, bjelanevina, lakoprobavljivih ugljikohidrata (eera) i vitamina, kao i vode. Istovremeno raste koliina sirove vlaknine (celuloze) i stupanj njene lignificiranosti, odrvenjelosti. Prema tome, preporuuje se koritenje zelene mase u trenutku postizanja visokih prinosa i, pri tome, pravilnog odnosa hranjivih tvari. Kod veine trava to je pred cvatnju, a kod leguminoza u vrijeme kada je oko 50% biljaka u cvjetanju. Uz napomenu da koritenje panjaka moe biti nomadskim napasivanjem, konjom i kombiniranjem napasivanja i konje, za preporuiti je posljednju varijantu, jer omoguava najbolje koritenje proizvedene zelene mase panjaka. Osobito je taj pano-koni sustav u prednosti kada se primjenjuje u pregonskim panjacima. Na dobrim panjacima mlijena krava dnevno moe konzumirati oko 80-100 kg zelene mase, to uravnoteenjem energetske vrijednosti, bjelanevina i mineralnih tvari podmiruje dnevnu proizvodnju mlijeka od oko 18-20 kg. Odrasle ovce i koze dnevno pasu 8-10 kg dobre zelene mase. Lucerna konjska djetelina, je meu najvrjednijim i najstarijim krmnim kulturama. Odlikuje se vrlo kvalitetnim bjelanevinama, sa znaajnim udjelom esencijalnih aminokiselina. U suhome sijenu lucerne sadraj se bjelanevina kree 16-24%, a u zelenoj masi 3-5%. U lucerni se, takoer, nalaze velike koncentracije vitamina (A, B1, B2, C, D, E), a od minerala kalija, kalcija i magnezija. Privredni je znaaj te kulture dugogodinje iskoritenje (4-5 godina). Ima veliku prednost u odnosu na ostale leguminoze, a to je otpornost na suu i veliki prinos ST po jedinici povrine. Preporuuje se dnevno mlijenim kravama, ovisno o proizvodnji i ostalim komponentama obroka, 25-40 kg dnevno po ivotinji, a ovcama i kozama 5-7 kg. Od ostalih leguminoza koje se koriste u hranidbi mlijenih ivotinja su bijela i crvena djetelina, grahorica i stoni graak. U usporedbi s travama, karakterizira ih dobra proteinska vrijednost i poveana koncentracija minerala (kalcija, magnezija, sumpora). Leguminoze su inae ukusne komponente, ali neke imaju gorak okus zbog prisustva alkaloida te ih treba postupno uvoditi u obrok. Konzumiranje veih koliina tih tvari moe nepovoljno utjecati na mlijenost i kakvou mlijeka, a, takoer, i na zdravstveno stanje visokogravidnih ivotinja. Stoni graak i grahorica daju vrlo visoke prinose (30-50t/ha), osobito kada se siju u kombinaciji sa itaricama. itarice sa vrstom stabljikom daju oslonac mekoj, puzajuoj stabljici graka ili grahorice, a uz to se nadopunjavaju hranjivima iz tla, naroito u iskoritenju duika. Te se leguminoze koriste u zelenome stanju samo do cvjetanja, a kasnije se poveava sadraj sirovih vlakana, celuloze (sa 3,2 6%). Preporuljive koliine su oko 15-20 kg dnevno za mlijene krave, a do 5 kg u obrocima mlijenih ovaca i koza. Djetelinsko-travne smjese su, zbog slabijega korijena u odnosu na viegodinje leguminoze, pogodnije u vlanijim klimatima. Sadre razliit udio bjelanevina, oko 20-25 g prob. bjelanevina/kg, a mijenja se ovisno o koliini djeteline. Ako se daje
12

dnevno oko 30 kg djetelinsko-travne smjese, to iznosi oko 750 g prob. bjelanevina, a zadovoljava uzdrne potrebe mlijenih krava i proizvodnju 8-10 kg mlijeka/dan. Koritenje tih krmiva u hranidbi mlijenih ivotinja nastaje obino manjak u energiji te je u takvim sluajevima potrebno obrok pojaati s energetskim koncentriranim krmivima-itaricama. S obzirom na to da u vrijeme stvaranja cvijeta i sjemena trave brzo stvaraju veu koncentraciju tee probavljivih tvari, DTS treba koristiti u vrijeme vlatanja. Ovisno o tipu tla, preporuuju se i razliite recepture DTS-a. U sljedeem primjeru ponuene je receptura DTS-a za tla slabo kisele reakcije i umjereno vlanoga klimata. - 1015% vlasulja livadna ili klupasta otrica - 1015% francuski ljulj i - 8590% lucerne Sirak je krmna biljka koja se sije od kraja travnja do sredine srpnja, inae vrlo pogodna kao naknadni ili postrni usjev. Neke sorte ivotinje slabije jedu zbog dlakavosti, sadraja saponina i gorkih tvari. Otrovanja su mogua zbog cijanogenih glikozida, a oituju se simptomima oteenja sredinjega ivanoga sustava i blokadom dinoga sustava. Nepovoljan uinak spomenutih antinutritivnih tvari u sirku moe se izbjei ako se nakon konje sirak podvrgne provenjavanju. Prinosi zelene mase izuzetno su veliki (do 50 t/ha), a mogue su tri konje godinje. Sirak se moe silirati sam ili u kombinaciji s kukuruzom ili suncokretom. Napasivanje se ne koristi. Stoni kelj je krmna kultura koja se odlikuje visokim prinosima zelene mase po jedinici povrine. Otporan je na zimu i smrzavanje (-6 do -l00C) te ga je mogue koristiti kao zelenu krmu do kasnoga zimskoga razdoblja. Hranidbena vrijednost kelja ovisi o koliini lia, ijim se ranijim obiranjem ve poetkom kolovoza dobiva oko 25-40 t zelene mase/ha. Kelj ne gubi hranidbenu vrijednost kao ostale krmne kulture te tijekom vegetacijskoga razdoblja ima istu kvalitetu. ivotinje ga inae rado jedu, a kod mlijenih ivotinja pozitivno djeluje na poveanje postotka mlijene masti u mlijeku. Krmi se kelj moe davati najvie do 20 kg dnevno odraslim govedima. Uz hranidbu keljom potreban je oprez, jer mlijeko i maslac mogu poprimiti neugodan miris i okus. Zbog toga kelj treba davati uvijek iza munje. Zeleni krmni slijed je planski organizirana kontinuirana proizvodnja i uporaba zelene voluminozne krme tijekom cijeloga razdoblja aktivne vegetacije, a dijelom i nakon nje. U praksi krmni slijed predstavlja proizvodnju vie krmnih kultura na oranicama, s raznim agrotehnikim rokovima sjetve i koritenja, uz moguu dopunu zelene krme s prirodnih travnjaka. Sjetvene povrine predvienih kultura odreuju prinos po jedinici povrine, dnevne potrebe ivotinja i vrijeme eksploatacije pojedine biljne kulture. 1. Zeleni krmni slijed obino zapoinje s nekom ozimom kulturom; krmnom repicom, ozimom rai ili kombinirana ra i grahorica. Te se kulture siju tijekom rujna, a koriste se kao prva zelena krma u rano proljee, tijekom travnja i svibnja.
13

2. Krajem svibnja ukljuuju se viegodinje leguminoze ili djetelinsko-travne smjese u prvom otkosu. 3. Tijekom lipnja dolaze jare kombinacije jednogodinjih leguminoza i itarica (ra i grahorica, zob i stoni graak), potom ponovno viegodinje leguminoze (lucerna ili crvena djetelina). 4. Poetkom kolovoza u krmni se slijed ukljuuje i krmni kukuruz, eerni sirak, sudanska trava ili kombinacija sirka i sudanske trave, kukuruza i soje. 5. Pred kraj vegetacijske sezone, tijekom jesenskih mjeseci, kroz dulje vrijeme, upotrebljava se krmni kelj. 6. Spremanjem i upotrebom raznih silaa zadrava se karakter zelenih voluminoznih krmiva u obrocima preivaa i tijekom zimskih mjeseci.

2.1.2. Konzervirana voluminozna krmiva

Sijeno. Sijeno nastaje suenjem zelene voluminozne krme do standardne vlanosti (12-15%), pri kojoj moe sauvati hranjivu vrijednost i kvalitetu kroz dulje vrijeme, do njegove upotrebe. S obzirom na vrstu biljnoga materijala u hranidbi ivotinja, najee se priprema sijeno livadnih trava, sijeno viegodinjih leguminoza i sijeno DTS-a. Inae, sijeno je mogue spremiti i od strnih itarica. Od svih biljnih vrsta od kojih se sijeno sprema, sijeno leguminoza ima prioritet, kako u prinosu po jedinici povrine, tako i po hranjivoj vrijednosti istoga. Treba rei da suenjem ne nastaju samo promjene u koliini vode suene biljke, ve se i znaajno mijenja kvaliteta te udio pojedinih hranjivih tvari - nastaju gubici. Od konje i svih postupaka manipulacije zelenim krmivom do postizanja forme sijena, vano je pravilno odrediti vrijeme konje, vrijeme okretanja, sakupljanja i preanja, kako bi se sauvao list najvrjedniji dio (Tablica 1.). U potrebi proizvodnje to kvalitetnijega sijena, za ravnomjerniji i bri nain suenja zelene krme predvia se koristiti kosilica s gnjeilicom, a zbojeve rastresati po cijeloj povrini odmah nakon konje. Tablica 1. Sadraj hranjivih tvari u lucerni, u 100 % suhe tvari Cijela biljka Stabljika List Bjelanevine 22,29 12,18 33,55 Mast 3,88 3,00 6,21 Vlakna 31,47 52,04 13,16 NET 32,95 25,04 33,08 Pepeo 9,43 6,85 13,40 ZHJ 0,78 0,47 1,05

Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporuljivo je koristiti kombinirani nain; dijelom suenje na tlu (do vlanosti od 40-50%), uz dosuivanje u sjenicima. Kemijski je sastav i hranjiva vrijednost sijena promjenjiva i posebno izraena kod sijena livadnih trava. Energetska vrijednost sijena leguminoza i sijena livadnih trava uglavnom je slina i iznosi 0,5 HJ/kg (odgovara potrebi stvaranja 1 kg mlijeka). Bjelanevinasta vrijednost neto je izraenija u korist sijena leguminoza (12-16%) od sijena livadnog (7-9%). Nadalje, sijeno je dobar izvor vitamina, naroito provitamina vitamina A, -karotena te vitamina D, to ovisi o nainu
14

suenja. Sijeno sueno umjetnim putem bogato je -karotenom (70-100 mg/kg), dok suenjem sijena na tlu suneve UV-zrake aktiviraju sintezu vitamina D. Suha voluminozna krmiva - sijeno predstavlja osnovnu hranu za preivae i konje u zimskim mjesecima. Mlijene krave sijeno mogu konzumirati do 2% svoje tjelesne mase, ali u praktinim se uvjetima kree od 4-6 kg/dan, a kod mlijenih koza i ovaca sijeno je ukljueno u obrok od 1-2 kg. Na manjim seoskim imanjima sijeno leguminoza jo je uvijek esto i jedini izvor bjelanevina u obroku. Kvalitetno livadno sijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s pozitivnim uinkom na proces probave, i vrlo je pogodno za razvijanje probavne funkcije predeludaca teladi. Laksativan uinak pokazuje i kod krava prvih dana nakon telenja. Sijeno je preivaima neophodno i kao stalan izvor minimalne koliine sirove vlaknine, to u kombinaciji duljega vakanja (preivanja) stvara veu koliinu poeljne octene kiseline. Octena kiselina ima, inae, stimulativan uinak na kvalitetu mlijeka, i to u smislu poveavanja masnoe mlijeka. Silaa. Siliranje je drugi specifian nain konzerviranja stone hrane, pri emu se u biljnoj masi zadrava izvorni prirodni oblik i hranjiva vrijednost. Stvaranjem poeljnih uvjeta, u siliranome se materijalu provocira razmnoavanje bakterija mlijeno-kiseloga vrenja, koje, koristei jednostavne eere, stvaraju mlijenu kiselinu, a ta, sniavajui pH-vrijednost, konzervira biljni materijal. Na pitanje zato konzervirati siliranjem, dajemo sljedee objanjenje. Silaa je u dananjoj intenzivnoj proizvodnji mlijeka osnovno krmivo. Od brojnih prednosti istie se povoljna cijena zbog malih gubitaka u pripremi, zatim povoljan ukus i laksativan uinak na probavne organe, kao i stimulativan uinak na mlijenu lijezdu i luenje mlijeka. Kako se pravilno provodi postupak siliranja? Prilikom izvoenja procesa siliranja vano je ispuniti uvjete za razvoj poeljnih konzervirajuih bakterija, a s njima se, posredno, koi razvoj nepoeljnih mikroorganizama. 1. eerni minimum 2. Anaerobno stanje

Uvjeti siliranja 3. pHvrijednost

5. Vlanost

4. Temperatura

Da bi neki svjei materijal mogao prevreti u silau potrebno je da ima dovoljno lakoprobavljivih ugljikohidrata u biljcieera, koji su hrana mlijeno15

kiselim bakterijama. Potrebnu koliinu tih hranjivih tvari imaju itarice, sona krmiva (korjenjae, kupusnjae). Druga se krmiva mogu silirati nakon provenjavanja ili uz dodatak konzervansa. Sljedei uvjet je da nabijanjem siliranoga materijala istisnemo zrak i postignemo anaerobno stanje. Iz ta dva uvjeta proistie trei, a to je postii poeljnu pH-vrijednost siliranoga materijala 3,8-4,2. Dostatnom koliinom eera i anaerobno stanje potaknut e brz i buran razvoj mlijeno-kiselih bakterija, koje, stvaranjem mlijene kiseline, sniavaju pH-vrijednost siliranoga krmiva do poeljnih vrijednosti. Za uspjeno siliranje treba voditi rauna i o temperaturi, koja se u siliranome materijalu treba kretati 20-350C. Vlanost materijala, kao peti uvjet, treba biti kod voluminoznih krmiva 65-70%, a kod koncentriranih od 28-35%. Suhi materijal slabije se nabija i slabijim intenzitetom fermentira, a prevlani izraenije naginje k octenoj fermentaciji i pojaava gubitke hranjivih tvari pri gaenju iste. U praktinim uvjetima najee su silae kukuruza; cijela biljka, zrna, zrna s klipom. Silae se mogu pripremiti kombiniranjem vie krmiva te se nazivaju sendvi-silae. Specifian oblik siliranja primjenjuje se kod DTS-a i viegodinjih leguminoza, uz prethodno provenjavanje zelene mase do vlanosti od 50% konzervira se u obliku sjenae. Vrijeme siliranja do momenta izuzimanja silae i hranjenja ivotinja vremenski traje izmeu 5 i 6 tjedana. Isto vrijedi i za sjenau. Tijekom vremena skladitenja potrebno je primijeniti i kvalitetno pokrivanje siliranoga materijala (Slika 1.) i na taj nai sprijeiti kvarenje silae. Prije upotrebe silae kao krmiva u hranidbi ivotinja provodi se ocjena hranjive i zdravstvene vrijednosti. Ocjena se vri klasinom kemijskom analizom prema udjelu hranjivih tvari te odnosu i koncentraciji kiselina u silai. Drugi nain ocjene koji moe izvriti svaki proizvoa na svojoj silai je organoleptika analiza. Tom se analizom opisuje kvaliteta silae na osnovi boje, okusa i konzistencije siliranoga krmiva. Dobra se silaa karakterizira po boji koja je slina izvornome materijalu, po mirisu blago kiselkastome (lagano aromatian), uz prepoznatljivu i ouvanu strukturu siliranoga

materijala.

Slika 1. Prikaz pravilnoga naina pokrivanja povrinskoga, trn-silosa

16

Odrasla goveda, ovaca i koza inae vrlo dobro koriste sve vrste silaa, a najvie je zastupljena u obrocima mlijenih kategorija. Optimalna koliina silae zelenih voluminoznih krmiva u obrocima mlijenih krava je 5-7 kg/100 kg tjelesne mase ivotinje, odnosno od 20-35 kg za krave, a kod koza i ovaca u staji 3 kg silae na 100 kg TM. Poznato je da silaa povoljno djeluje na rad mlijene lijezde, ali zbog specifinoga mirisa silae, koji moe prenijeti na mlijeko, silaa se preporuuje davati nakon munje. Sjenaa travna silaa. Sjenaa je specifina vrsta silae, dobivena siliranjem svjee zelenih provenutih trava, DTS-a ili leguminoza, pri vlanosti od 45-60%. Mada je po obliku slina dijelom sijenu, a dijelom silai, po emu se jo zove silirano sijeno, u hranjivoj vrijednosti sjenaa nadilazi oba naina konzerviranja. U sjenai se zadrava gotovo izvorna hranjiva vrijednost zelenoga krmiva, a, zbog pravilnijeg odnosa vode i suhe tvari, sjenaa ima bolju jenost od sijena i silae. Kao prednost u proizvodnji sjenae navodi se i manji utjecaj nepovoljnih vremenskih prilika na spremanje te vrste konzervirane krme, budui da se proces odvija znatno bre nego pri suenju sijena. Kljuni element u pripremi sjenae zelenih voluminoznih krmiva je u provenjavanju koene zelene mase, pri emu preostala voda u siliranoj masi nije dostupna mikroorganizmima te nema niti izraenih procesa fermentacije kao kod silae. Zbog toga je koncentracija organskih kiselina nia, a pH sjenae znatno vii nego kod silae. Pri toj vlanosti (50-60%) onemoguen je rad trulenih bakterija, ali ne i plijesni kao aeroba, zbog ega se i kod sjenae trebaju postii anaerobni uvjeti. U sjenai se kao konzervans, uz organske kiseline, javlja i ugljini dioksid, nastao kao proizvod disanja stanice biljnoga materijala. Pri stabilnim vremenskim prilikama provenjavanje traje oko 6-8 sati, a potom se biljna masa sjecka na duinu 5-8 cm i odvozi u silos. Nepovoljne vremenske prilike (oborine) mogu negativno utjecati na provenjavanje te je u tim sluajevima preporuljivo koristiti aditive-konzervanse. Za spremanje sjenae koristili su hermetiki zatvoreni silo-tornjevi, a u novije vrijeme sve uestalije se sjenaa sprema u plastine rol- i kvadratne bale ili silo-kobasice. Kvalitetna sjenaa ima ukasto i smee-zelenu boju, ugodan kiselkasti miris, stabilnu nepromijenjenu teksturu materijala. Kiselost sjenae kree se pH 4-5, a optimalna vrijednost pH je 4-4,5. Sjenaa trava i leguminoza treba imati energetsku vrijednost 5-6 NEL MJ/ kg ST (0,78 HJ), sirovih bjelanevina 160 gr/kg ST, 7 gr Ca, 1 gr P i 40 gr karotena. Sjenaa je visokokvalitetno voluminozno krmivo u hrani domaih ivotinja, a najpogodnije u hrani preivaa i biljojeda, kod kojih moe zamijeniti sijeno, a primjenjuje se kao komponenta osnovnoga krmiva. Mlijene krave dnevno mogu konzumirati do 20 kg sjenae, a za koze i ovce preporuuje se u koliini od 4-6 kg.

2.1.3. Sona voluminozna krmiva

Od sonih voluminoznih krmiva pogodnih u hrani mlijenih ivotinja istie se krumpir, stona repa i mrkva te bundeve i tikve. Zajedniko im je velika koliina
17

vode (75-90%), u kojima je suha tvar uglavnom od lakoprobavljivih ugljikohidrata (eera) (50-75%), dok je bjelanevinasta vrijednost 4-12%. Zastupljeni u obrocima povoljno djeluju na rad probavnih organa, osobito kod mlijenih ivotinja u zimskome hranidbenome razdoblju, kada obroci sadre povean udio suhih voluminoznih krmiva. Zbog velikog udjela vod,e ta su krmiva vrlo podlona promjenama hranjive vrijednosti (kvarenju) u sluajevima nepravilnoga skladitenja tijekom zime (temp. do 20C). U praktinim uvjetima, nakon postupnog uvoenja u obrok, kombiniraju se u obroku mlijenih kategorija od 3-5 kg/100 TM, odnosno kod krava u koliini od 20-30 kg, a kod koza i ovaca 2,5-4 kg dnevno. Repin rezanac je svjee vodenasto krmivo s oko 90% vode, s 10% ST, uglavnom eeri. Rezanac se u svjeemu stanju moe ukiseliti sam ili moe biti pogodan za spravljanje tzv. sendvi-silae. Kiseljenjem rezanca izbjegava se njegov inae trpak okus, koji, zastupljen u obrocima mlijenih ivotinja, moe prijei na mlijeko. Svjee silirani rezanci mogu se kombinirati u obrocima krava muzara u koliini 20-25 kg na dan, a u obrocima koza i ovaca do 2 kg. Ukoliko se rabi suhi rezanac, muznim se kravama daje u koliini od 3-4 kg/dan, a ovcama i kozama oko 0,5 kg ili oko 10-20% u kompletne krmne smjese. Pivski trop je neiskoristivi ostatak slada nastao pri proizvodnji piva. Zbog velike koliine vode (80%), lako se kvari, zato se za upotrebu kroz dulje vrijeme preporua suiti ili silirati. U svjeemu stanju trop je najbolja komponenta, naroito u zimskim mjesecima u obrocima mlijenih goveda, u koliini od 10-15 kg na dan ili 1-2,5 kg u obroku koza i ovaca. Ako se trop osui, tada mu hranjiva vrijednost odgovara peninim posijama, a takav se u smjesama mlijenih kategorija ivotinja kombinira u koliini od 8-10%.

2. 2. Koncentrirana krmiva
Kako je ranije navedeno, u hranidbi mlijenih ivotinja potrebna su, i koriste se kao komponente obroka, koncentrirana krmiva energetskoga karaktera. U naim se prilikama prvenstveno misli na zrnevlje itarica, nusproizvode nastale njihovom preradom, a u manjoj mjeri i zrno soje kao uljarica. Izrazit energetski karakter itaricama daje velika koliina lakoprobavljivoga kroba (oko 75%) u ukupnoj masi zrna, ija se zastupljenost u obrocima mlijenih goveda koza i ovaca kree od 1520%. Inae, prekomjerne koliine itarice kod mlijenih ivotinja izazivaju pretjerano debljanje, to se negativno odraava na njihovu kondiciju i reprodukcijsku sposobnost. Nepovoljan utjecaj vee koliine itarica u obrocima visokomlijenih goveda odraava se kroz promjenu poeljnoga tijeka fermentacije hrane u probavnome sustavu, zbog ega se poveava kiselost u buragu, a ona negativno djeluje na kvalitetu mlijeka (mlijenu mast), kao i na poremeaj opega zdravstvenoga stanja. Pojava nadama kod mlijenih krava, koza i ovaca takoer moe biti izazvana kao posljedica konzumiranja veih koliina itarica u obroku. Od svih itarica koje se kod nas koriste za hranidbu domaih ivotinja, kukuruz je i u proizvodnji mlijeka najvanije krmivo. Prema drugim itaricama ima najveu energetsku vrijednost i najmanju koncentraciju nepoeljnih tvari. Boja utoga kukuruza dolazi od pigmentnih tvari (karotenoidi i kriptoksanteni), koje se
18

inae prenose na mlijeko goveda, dajui poeljnu utu boju mlijenoj masti i maslacu. Kada se kukuruz kombinira u koncentriranim krmnim smjesama (muzna smjesa), udio se kree od 50-70%. Pored kukuruza, jeam i zob takoer su pogodne itarice, posebno u obrocima mlijenih koza i ovaca, koje ih mogu koristiti i neprekrupljene. Zbog veeg udjela pljevice, jeam je za 15%, a zob za 30% nie energetske vrijednosti od kukuruza. U obrocima mlijenih krava, koza i ovaca jeam i zob se moe kombinirati pojedinano ili u krmnim smjesama u koliini od 10-15 %. Zob ima stimulativni uinak na reproduktivna svojstva rasplodnih ovaca i na koliinu mlijene masti. U novije vrijeme, pored itarica, na tritu stone hrane se kao vrlo dobar izvor energije u obrocima mlijenih ivotinja javlja punomasno zrno soje. Soja, pored visoke energetske (1,43 HJ/kg), ima i vrlo dobru bjelanevinastu vrijednost (oko 35-36%), to je naroito vano kod visokomlijenih kravama u prvome razdoblju nakon telenja. Zrno soje sadri vei broj kodljivih antinutritivnih tvari, koje preivai aktivnou mikroorganizama predeludaca mogu neutralizirati u odreenim granicama. Tako se sirovo zrno soje moe primjenjivati u obrocima krava u koliini od 1-1,5 kg/dan, a za koze i ovce se ne koristi. U praktinim uvjetima danas se ipak punomasna soja i u hranidbi preivaa toplinski obrauje (ekstrudiranje, tostiranje) i takva koristi kao komponenta muznih smjesa i obroka visokomlijenih krava. Od nusproizvoda prerade itarica, uravnoteena je hranjiva vrijednost posija (mekinja) u obrocima mlijenih ivotinja. Tu se prvenstveno misli na penine posije, koje se u odnosu na posije drugih itarica istiu kako po hranjivoj vrijednosti, tako i po koliinama kojima konkuriraju na tritu stone hrane. U ovojnici zrna penice, koja ini najvei dio posija, nalaze se znaajne koliine vrlo vrijednih hranjivih tvari; bjelanevina, minerala, vitamina, a takvo krmivo za mlijene ivotinje ima i laksativan (dijetetski i ljekovit) uinak. U obrocima mlijenih krava posije se koriste u koliini od 2-4 kg, kod koza i ovaca 0,5 kg, a u koncentriranim krmnim (muznim) smjesama mogu biti zastupljene 15-25%, s pozitivnim uinkom na aktivnost probavnih organa, mlijenost i ope zdravstveno stanje organizma ivotinje. Same i pogae uljarica su za sve domae ivotinje vrijedna proteinska krmiva dobivena kao nusproizvod prerade raznih uljarica. U hranidbi mlijenih ivotinja najvie se koriste same i pogae soje, suncokreta i uljane repice. Proteinska vrijednost im je od 30-50%, ovisno od koje je uljarice dobivena, te o koliini pljevice zrna u sami ili pogai. Iako je po hranjivoj vrijednosti najbolja sama i pogaa soje, zbog njihove prioritetne vanosti u hrani nepreivaa, u obrocima preivaa vie su zastupljene same i pogae suncokreta i uljane repice, a same soje u manjoj mjeri, jer su, prema odnosu hranjivih tvari, pogodnije za perad i svinje. Naglaeno vei znaaj sami je kod visokomlijenih krava, koza i ovaca, kod kojih je, u pravilu, izraen manjak bjelanevinaste komponente. Koliina sami i pogaa u kompletnim krmnim smjesama mlijenih ivotinja je oko 15-20%. Kod ovaca i koza prioritetna je primjena sami i pogaa suncokreta u koliini od 0,25 kg dnevno.

19

2. 3. Mineralna krmiva
Iako je poznato da svako voluminozno i koncentrirano krmivo sadri odreenu koliinu i mineralnih tvari, ali ne u zadovoljavajuim koliinama za ukupne potrebe mlijenih ivotinja. Stalan se manjak mineralnih tvari kod mlijenim ivotinja, prije svega, odnosi na makrominerale (kalcij, fosfor, natrij, klor, magnezij, kalij i sumpor), a zatim i na mikroelemente, njih ukupno 14. Na tritu stone hrane nalaze se pojedinana mineralna krmiva u vidu stone krede, mljevenoga vapnenca (ranije i kotanoga brana), fosfonala, stone soli, magnezij karbonat soda bikarbona, koji se, prema struno pripremljenoj recepturi, u odreenoj koliini dodaju u obroke ivotinja, kompenzirajui manjak istih iz redovitih organskih krmiva. Drugi jednostavniji nain primjene mineralnih krmiva (za uzgajivaa pogodniji) je kupovinom mineralnih smjesa namijenjenih toj vrsti proizvodnje (proizvodnje mlijeka). Te smjese deklarirano sadre u potrebnim koliinama i pravilnim odnosima sve mineralne tvari, a nain upotrebe objanjen je na deklaraciji svakoga pakiranja. Naglaava se vanost potivanja uputa na pakiranju mineralnih dodataka kod primjene, inae nekontrolirano i prekomjerno doziranje mineralnih tvari moe imati nepovoljan utjecaj na proizvodnost, plodnost, kao i na poremeaj opega zdravstvenoga stanja, a katkad moe izazvati toksian uinak.

2. 4. Vitaminski dodaci
Vitaminski dodaci takoer su vrlo znaajna skupina hranjivih tvari pri pravilnome podmirenju ukupnih hranidbenih potreba mlijenih goveda, koza i ovaca. Te hranjive tvari u organizmu ivotinja kontroliraju proces probave, reproduktivnu funkciju, visinu proizvodnje i ope zdravstveno stanje, a za preivae openito su vaniji vitamini A, D i E, jer dostatne koliine vitamina K, C, kao i vitamine B-kompleksa te ivotinje mogu proizvesti u svome organizmu (aktivnou mikroflore u buragu). Iako je znano da redovita krmiva, pored drugih, sadre i vitaminske tvari, njihov udio je promjenjiv i u pravilu nedostatan prema ukupnim proizvodnim potrebama mlijenih ivotinja. Zbog njihove viestruko vane uloge u obrocima mlijenih (osobito visokomlijenih) ivotinja, svakodnevno se kombinira i vitaminski dodatak, bilo u vidu posebnih vitaminskih predsmjesa ili minearalnovitaminskih predsmjesa. Kako su aktivne tvari vitamina izrazito sitne fino prakaste estice, a, k tome, dolaze u malim koliinama, preporuljivo ih je prethodno mijeati s koncentriranim krmivima obroka ili umijeati u odreenom omjeru u koncentrirane krmne smjese. U praktinim uvjetima hranidbe mlijenih krava, uestalije do manjka vitamina dolazi tijekom zimskoga razdoblja, kada se u obroku veim dijelom koriste konzervirana voluminozna krmiva.

20

3. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRAVLJEGA MLIJEKA

Prof.dr.sc. Pero Miji

3. 1. Uvod
Govedo kao biljojed primarno za podmirenje svojih hranidbenih potreba koristi energiju sadranu u vegetativnome dijelu biljke. Njegova velika prednost je sposobnost da kao preiva moe probaviti voluminozna zelena ili suha krmiva u odnosu na domae monogastrine ivotinje. Ta fizioloka mogunost daje govedima odreenu prednost i veu slobodu u izboru krmiva razliitih svojstava. Proizvodnja mlijeka je zasigurno najzahtjevniji, ali i najznaajniji dio govedarstva. Takvo tumaenje proistie iz sljedeih injenica: - veliki obim poslova u toj proizvodnji, - proizvodnja je vrlo osjetljiva, a - uloeni kapital ima brzi obrt. Navedene injenice dobro e funkcionirati samo u uvjetima gdje se uvaavaju pravila struke, odnosno kod onih proizvoaa koji u tu proizvodnju nisu uli iz razloga to nisu imali drugaiji izbor. Za uspjeh u proizvodnji mlijeka potrebno je stalno stjecanje novih spoznaja i usporedba postignutih rezultata vlastite farme s drugim slinim farmama. Pohvalna je konstatacija da je Osjeko-baranjska

upanija vodea po proizvodnji kravljega mlijeka u Republici Hrvatskoj. No, meutim, iako je trenutna cijena mlijeka relativno povoljna, kao i cijena hrane, najveega troka, mnogi proizvoai mlijeka jo uvijek ne ostvaruju zadovoljavajuu novanu dobit u toj proizvodnji.

3. 2. Pasmine goveda za proizvodnju mlijeka

Izbor pasmine goveda za proizvoaa je izuzetno vana odluka. Razliite pasmine goveda genetski su razliito usmjerene, to proizvoau moe pomoi u njegovome konanome odabiru. Kljuni imbenik u odabiru pasmine predstavlja pravac govedarske proizvodnje, vjetine i znanja koje proizvoa ima te veliina kapitala s kojim proizvoa raspolae i kojega eli uloiti u proizvodnju. Simentalska pasmina. Simentalska pasmina goveda jedna je od najpoznatijih kombiniranih pasmina na svijetu s dvostrukom namjenom: za proizvodnju mlijeka i za proizvodnju mesa. Podrijetlo pasmine je vicarska. Prvi uvoz te pasmine u Hrvatsku izveden je krajem 19. stoljea i to u okolicu Krievaca, Bjelovara, urevca, Koprivnice i Vrbovca. Pasminska odlika i prepoznatljivost simentalca je sljedea: dlaka je svijetloute do crvene boje, po tijelu se nalaze bijele plohe razliite veliine, dok su glava i rep bijele boje. ivotinja je snane konstitucije, prilagoena
21

uvjetima proizvodnje u nizinskim i breuljkastim krajevima Hrvatske. Ta je pasmina po zastupljenosti dominantna u Hrvatskoj (oko 70%). Glavne su prednosti te pasmine skladna tjelesna graa, ujednaenost i za proizvodnju mlijeka i proizvodnju mesa, dobra plodnost, dosta duga dugovjenost, izvrsno iskoritenje voluminozne krme te izvanredna sposobnost aklimatizacije. S obzirom na svoje anatomske i fizioloke znaajke, simentalac je osobito prikladan za manje farme kombiniranoga smjera proizvodnje. Tjelesna masa krava kree se 600-750 kg, visine u grebenu 136-140 cm. Prvi put se priputa sa 14-16 mjeseci. Genetski potencijal dananje simentalske pasmine je preko 5.000 kg mlijeka, s 4,0% mlijene masti i 3,7% proteina. Meutim, taj je proizvodni potencijal kod proizvoaa mlijeka vrlo rijetko iskoriten. Razlozi su najee u neodgovarajuoj hranidbi te u neprovoenju nekih tehnolokih faza proizvodnje. Ta pasmina nije najpogodnija za strojnu munju, zbog toga to je odnos prednjih i stranjih etvrti vimena 45:55.

Slika 2a. Krava simentalske pasmine

Slika 2b. Elitni bik Paco simentalske pasmine (Centar za unapreenje stoarstva, Osijek)

Holtajn pasmina. Prema koliini apsolutne proizvodnje mlijeka, holtajn pasmina je najmlijenija pasmina goveda. Podrijetlo te pasmine je SAD. Holtajn pasmina je danas rairena po cijelome svijetu. Samo u SAD-u tih krava ima oko 10 milijuna. Veina zemalja Europe za proizvodnju mlijeka preferira holtajn pasminu. Svojom je vanjtinom vrlo prepoznatljiva. Boja dlake je crno-bijela, bijeli rep i donji dijelovi nogu. Takoer se javlja i crveno-bijeli genotip u 1% sluaja (red holstein). Krave su visoke u grebenu 145 cm, tjelesne mase 650-700 kg. Proizvodni kapacitet mlijenosti iznosi preko 10.000 kg, s 3,6% mlijene masti i 3,2% proteina. Navedena proizvodnja moe se ostvariti samo ako su ostvareni odgovarajui uvjeti dranja i izbalansirana hranidba. Holtajn pasmina goveda vrlo je osjetljiva na skoro svaki propust proizvoaa tijekom proizvodnje. Najei se problemi javljaju u obliku bolesti ili stanja koji onemoguuju ivotinji maksimalnu proizvodnju. Iako je po prirodi kao i ostale pasmine, selekcija na visoku mlijenost kod te pasmine potisnula u drugi plan ostala selekcijska obiljeja. Tako je holtajn podloan jalovosti, slabijoj plodnosti, oboljenju vimena (mastitisu), oboljenju nogu, to u konanici rezultira i visokim postotkom
22

izluenja krava iz proizvodnje (remont iznosi oko 30%). Proizvodni vijek krava je etiri godine. Veina obiteljskih mlijenih farmi u Osjeko-baranjskoj upaniji, koje imaju 50 i vie krava, te sve specijalizirane mlijene farme, najee dre holtajn pasminu.

Slika 3a. Krave holtajn pasmine

Slika 3b. Elitni bik Etape holtajn pasmine (Centar za unapreenje stoarstva, Osijek)

Smea pasmina. Smea goveda obuhvaaju nekoliko pasmina: smea vicarska, smea njemaka, smea austrijska te amerika mlijena smea pasmina. Podrijetlo te pasmine je vicarska i Austrija. Europske pasmine smeega goveda kombiniranoga su tipa, dok je amerika smea pasmina selekcijski usmjerena na visoku proizvodnju mlijeka. Iako se ta pasmina u Hrvatskoj najvie dri u Gorskome kotaru, Dalmaciji, Lici i Istri, takoer se nekoliko desetaka krava nalazi i kod proizvoaa u Osjeko-baranjskoj upaniji. Proizvodni rezultati su im zadovoljavajui. Pasminska odlika je sivosmea boja dlake te lijepa srnea njuka. Visina krava u grebenu je 132-138 cm, tjelesna masa 600-700 kg, a proizvodnja mlijeka moe biti i preko 6.000 kg. Vrijedna informacija je da ta pasmina goveda u mlijeku ima neto vei sadraj kapa-kazeina B pa je zovu jo i proteinskom pasminom.

Slika 4a. Krava smee pasmine mesni tip

Slika 4b. Krava smee pasmine mlijeni tip

23

3. 3. Tehnoloka i tehnika razdoblja u proizvodnji mlijeka

Tehnologija prozvodnje mlijeka kod krava podijeljena je u nekoliko razdoblja koja slijede jedno iza drugoga. Za svaku novu laktaciju, kravi je potrebna i nova pirprema. Bez kvalitetne i strune pripreme, ivotinja nee biti u mogunosti pruiti i pokazati svoju maksimalnu proizvodnju. Tehnoloka razdoblja za proizvodnju mlijeka dijele se na: pripremno razdoblje i razdoblje iskoritavanja izgraenoga kapaciteta. 1. Pripremno razdoblje u kojoj se razvija proizvodni kapacitet. To je razdoblje podijeljeno na sljedee dijelove: a) suhostaj, b) telenje i puerperij i c) uvod u mlijenost s avansom. 2. Razdoblje iskoritavanja izgraenoga (proizvodnoga) kapaciteta U tehniko razdoblje uzgoja ubrajaju se: a) pripust i osjemenjivanje, b) uzgoj teladi do odbia, c) uzgoj starije teladi i d) uzgoj podmlatka do ukljuivanja u proizvodnju.

3.3.1. Pripremno razdoblje

Suhostaj zapoinje zasuenjem krave metodom smanjivanja hranidbe bogatih energetskih krmiva i zavrava trenutkom telenja krave. U prosjeku duina se suhostaja kree oko 60 dana. U tome se razdoblju kravi daje mogunost stvaranja odreenih tjelesnih rezervi, koje e joj osigurati stvaranje dovoljne koliine kolostruma nakon telenja. Bez pravovremenoga suhostaja, ne dolazi niti do stvaranja dovoljne koliine kolostruma. Tijekom suhostaja razvoj ploda (teleta) u kravi je najintenzivniji i dostie skoro 80% ukupne tjelesne mase. U tome razdoblju dolazi do regeneracije papila i sluznica te vraanja tonusa miia buraga. Takoer dolazi do obnavljanja stanica mlijenih alveola i kapilara vimena. Krave u suhostaju smjetaju se u odjel za suhostaj (ako na farmi postoji takav odjel), pri emu bi ivotinje imale mogunost slobodnoga kretanja, odnosno ne bi trebale biti vezane. Vano je naglasiti da u tome razdoblju treba biti oprezan s koliinom kalcija u obroku, koji se daje kravama u suhostaju. Njegova koliina ne bi trebala prelaziti 100 gr/dan, jer velike koliine kalcija i iroki odnos kalcija i fosfora mogu biti razlog pojave metabolike bolesti poznate pod imenom mlijena groznica. Poeljan odnos kalcij:fosfor trebao bi biti 1,5:1. Telenje i puerperij: priblino tjedan dana prije oekivanoga telenja krava se smjeta u poseban dio farme namijenjen telenju. Taj bi odjel trebao biti odvojen od drugih ivotinja, u kojem bi trebala biti maksimalna higijena i udobnost. Tele odmah nakon poroda treba popiti majino mlijeko (kolostrum) zbog stjecanja vlastitoga imuniteta. Proizvoa mora voditi posebnu brigu o kravi koja se nalazi u tome
24

razdoblju reprodukcijskoga ciklusa, jer ivotinje prolaze kroz vrlo osjetljive promjene koje mogu dovesti do pojave razliitih bolesti, poput mlijene groznice, ketoze ili upale vimena. Postoje dva pristupa hranidbe krava u tome tehnolokome razdoblju. Prvi nain je takav da hranidba krava pri i nakon telenja (u prvih est dana) treba biti dijetna, na znatno nioj razini u odnosu na hranidbu koja bi odgovarala energetskim potrebama prema proizvodnji u tome razdoblju. Obrok se sastoji od lucernina sijena i napoja od peninih posija. Drugi nain hranidbe je pospjeena hranidba koncentratom. Takva hranidba zapoinje dva tjedna prije telenja s koliinom koncentrata od 0,5 kg, koja se svakodnevno poveava za 0,5 kg. Takvim pristupom potie se vea proizvodnja mlijeka, ali samo kod onih pasmina krava koje za to imaju i genetske potencijale. Tablica 2. Primjeri obroka za krave u suhostaju I. II. 60. do 15. dana 6 3 10 0,1 10 5 5 0,1 Obroci III. IV. od 15. dana do pred telenje 6 5 3 3 2,8 3 20 0,12 -

Krmivo (kg) Lucernino sijeno Livadno sijeno Sijeno crvene djeteline Suhi repin rezanac Kukuruzna silaa Kukuruz s klipom Kukuruz prekrupa Koncentrirana smjesa Djetelinsko-travne smjese Vit.-mineralni dodatak

Uvod u mlijenost i avans: taj se tehnoloki dio proizvodnje provodi u sluaju prvoga navedenoga naina hranidbe krava. Prva provjera mlijenosti radi se otprilike tjedan dana po telenju. Ako je proizvodnja krave bila do 20 kg mlijeka, to bi razdoblje trebalo trajati do 15 dana, a ako je bila 20 kg i vie, uvod u mlijenost tada iznosi 21 dan. Na utvrenu koliinu mlijeka ukalkulira se i poveanje mlijenosti za razdoblje uvoda, i to za 25% (za proizvodnju do 20 kg) ili 30% (za proizvodnju mlijeka 20 kg i vie). Sastavljeni obrok treba uvaiti tjelesne i predviene proizvodne potrebe, koje e se postupno (najee svaki trei dan) poveavati, sve dok krava reagira poveanom proizvodnjom.

25

3.3.2. Razdoblje iskoritavanja kapaciteta

Nakon to se ivotinja provede kroz kratka, ali vrlo zahtjevna tehnoloka razdoblja, slijedi razdoblje iskoritenja izgraenoga proizvodnoga kapaciteta. Tada se hranidba prilagoava stvarnim koliinama mlijeka, koje se evidentiraju mjesenim kontrolama. Posebna pozornost poklanja se moguim koliinama krmiva u dnevnom obroku koje krava treba pojesti, odnosno o koliini suhe tvari u obroku. Obrok za visokoproizvodne mlijene krave trebao bi sadravati 18-20% sirove vlaknine, od ega bi oko tri etvrtine trebale biti iz voluminozne krme. Ukupna koliina suhe tvari u obroku trebala bi se kretati izmeu 50 i 70%. Meutim, to je samo jedan od zadataka koji proizvoa treba postii. Takoer vaan tehniki zadatak za proizvoaa je i osjemenjivanje krave u razdoblju od dva do tri mjeseca nakon telenja, kako bi se ispunio preduvjet za dobivanje jednoga teleta po kravi godinje. Ako obrokom primljena koliina i struktura hranjivih tvari u organizam mlijene krave nije u skladu sa stvarnim potrebama, krava zasigurno nee ostati brea. Primjeri iz prakse u Hrvatskoj pokazuju da razdoblje koje proe od telenja do sljedee oplodnje (servis razdoblje) iznosi od 120-160 dana. Navedeni podaci utjeu na duljinu meutelidbenoga razdoblja (160 + 280 = 440 dana), odnosno na broj teladi koje moemo dobiti od jedne krave godinje: Broj teladi po kravi godinje = teleta broj dana u godini meutelidbeno razdoblje 365 dana = 440 dana = 0,83

VRH LAKTACIJE

Suhostaj 60 dana

LAKTACIJA 305 DANA

Suhostaj 60 dana

SER. RAZ. 80 DANA

GRAVIDITET 285 DANA

Pripremno razdoblje 1 2

RAZDOBLJE ISKORITAVANJA KAPACITETA

10

11

Uvod u mlijenost s avansom Tejenje i puerperij

Grafikon 1. Prikaz tehnolokih i tehnikih razdoblja proizvodnje mlijeka

26

Priprema i raspodjela obroka kravama u proizvodnji mlijeka trebala bi se tijekom dana obaviti ujutro i naveer (dvokratno), a kod visokoproizvodnih i tijekom podneva (trokratno). Da bi se izbjeglo stvaranje nepoeljnih uvjeta fermentacije, kisele indigestije buraga, krepka krmiva treba davati vie puta tijekom dana. Tablica 3. Primjeri obroka za mlijene krave ovisno o proizvodnji mlijeka Krmivo (kg) Sijeno Silaa kukuruza Muzna smjesa (16 % SB) Sijeno Sjenaa Silaa kukuruza Silirano zrno kukuruza Dopunska krmna smjesa. (30% SB) Muzna smjesa (19% SB) Sijeno Silaa kukuruza Prekrupa kukuruza Sojina sama Mineralno-vitamin.dodatak (g) 10 4 25 3 4 25 2 1 4 25 1 0,5 100 Proizvodnja mlijeka (lit.) 14 20 4 4 25 20 5 8 4 4 25 25 3,5 6 1,5 1,5 4 25 3,5 0,8 100 4 25 6 1,5 150 25 4 20 10 4 20 5 1,5 3 4 25 11 2,5 175

3. 4. Procjena uspjenosti proizvodnje mlijeka

3.4.1. Procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta
Stvarna i teoretski oekivana proizvodnja tijekom laktacije esto odstupaju jedna od druge. Uzrok su najee razni vanjski imbenici: loi uvjeti smjetaja, neizbalansirana hranidba, bolesno stanje i sl. U praksi se koriste relativni odnosi koji su raunati u SAD-u na velikome broju krava, iji se obraun radi na temelju relativne najvie ostvarene proizvodnje u jednome mjesecu pa, prema teoretskim rezultatima, usporeujemo ostvarenu proizvodnju. U Tablici 4. prikazana je procjena maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta jedne holtajn krave, koja u standardnoj laktaciji proizvodi 8.363,1 kg mlijeka. Iako je na prvi pogled krava imala zadovoljavajuu proizvodnju, izraunom je utvreno da je ista mogla imati veu proizvodnju mlijeka za 1.456,1 kg. Izraunavanje oekivane proizvodnje obavljamo na osnovi mjeseca koji ima najveu razliku izmeu standardne i relativne proizvodnje. Razlika prvoga mjeseca ne uzima se u razmatranje. U naem primjeru najvea razlika je u 3. mjesecu (91105,9 =-14,9). Proizvodnja u tome mjesecu bila je 37,9 kg, to predstavlja 91% teoretski oekivane proizvodnje 2. mjeseca, odnosno oekivana proizvodnja 2.
27

mjeseca trebala bi biti 41,6 kg mlijeka (37,9x100/91). Nakon toga radi se obraun teoretske oekivane proizvodnje za ostale mjesece, uvaavajui standardne postotke (za 1. mjesec: 41,6x82/100=34,2; za 3. mjecec: 41,6x91/100=37,9 itd.). Tablica 4. Izraun maksimalnoga proizvodnoga kapaciteta
Mjesec laktacije Prosjena proizvodnja (kg) Standardni postotak (%) Relativna proizvodnja (%) Razlika standardno g postotka i relativne proizvodnje Teoretski oekivana proizvodnja (kg) Razlika izmeu teoretske i oekivane proizvodnje (kg)

1. 2.

28,3 35,8

82 100

79,1 100,0

2,9 0,0

34,2 41,6

-5,9 -5,8 -6,1 -3,5 -5,3 -4,7 -5,1 -5,4 -5,9 -4,8 -1.456,1

4. 30,1 5. 29,8 6. 26,4 7. 24 8. 22,4 9. 20,8 10. 18,7 Pros. dnev. mlij. u 305 dana 27,4 Ukupno ml. u 305 dana 8.363,1

3.

37,9

91
87 80 76 69 66 63 59

105,9
84,1 83,2 73,7 67,0 62,6 58,1 52,2

-14,9
2,9 -3,2 2,3 2,0 3,4 4,9 6,8

37,9
36,2 33,3 31,7 28,7 27,5 26,2 24,6

0,0

32,2 765,9 9.819,2

3.4.2. Korekcija proizvodnje mlijeka na mlijenu mast i bjelanevine

Kao vana informacija proizvoau za usporedbu pojedinih svojstava, koja se mjere koliinski, moe posluiti korekcija mlijeka na mlijenu mast i to na 4% (MKM) MKM 4%= (0,4 x M) + (15 x m) MKM= mlijeko korigirano na mast M= koliina mlijeka u standardnoj laktaciji m= koliina mlijene masti u standardnoj laktaciji Uvoenjem novoga naina plaanja mlijeka znaenje bjelanevina dobilo je veliku vanost. Korekcija se obraunava na standardni sadraj bjelanevine od 3,3% i to prema sljedeoj formuli:

MKP 3,3% = M (-0,221 + 37 p)

p = koliina bjelanevina u standardnoj laktaciji
28

3.4.3. Plodnost krava u stadu

Plodnost krava izravno odreuje i planiranu dinamiku obnavljanja stada, koja je dalje povezana sa starosnom dobi junica pri telenju i prosjenim proizvodnim vijekom. Poznavanjem navedenih imbenika, moe se izraunati koliki e biti remontni postotak u nekome stadu mlijenih krava. Prosjena dob holtajn junica pri prvome telenju u Hrvatskoj iznosi oko

25 mjeseci (2,08 godina), a prosjena dob pri izluenju oko 6 godina. Na temelju navedenih podataka, moe se izraunati proizvodni vijek holtajn krava, koji u Hrvatskoj iznosi 3,92 godina (6-2,08=3,92). Postotak zamjene rauna se na sljedei nain: Relativna veliina stada = 100 = 25,51% Proizvodni vijek 3,92 Zbog produenoga servisnoga razdoblja (poglavlje 5.3.2.), godinje se od jedne krave moe dobiti 0,83 teleta. Kako je omjer spolova kod goveda 50:50 (muko:ensko), oekivani broj enske teladi po kravi godinje iznosi oko 0,415 ili 41,5%. Remonti postotak tada iznosi: R= 25,51 = 61,5 % 0,415 Na taj postotak treba dodati jo 5% vie teladi zbog razliitih uginua tijekom othrane i 5% zbog kartiranja tijekom uzgoja, odnosno treba dodati jo ukupno 10%. Kada se sve zbroji, vidljivo je da u prosjeku na jednoj mlijenoj farmi, gdje se uzgajaju holtajn krave, za potpunu zamjenu stada od est godina potrebno namijeniti 71,5% oteljene enske teladi. Pri takvome visokome remontnome postotku, teko je provoditi pravi odabir plotkinja za vlastito stado ili ostvariti novanu dobit od prodaje enske teladi i junica.

3. 5. Proizvodnja i gospodarenje stajskim gnojem goveda

Stajski je gnoj vaan nusproizvod u govedarskoj proizvodnji, a inae predstavlja vrijedno gnojivo u odravanju plodnosti tla. Svakodnevnim ienjem staja u kojima borave goveda nastaju velike koliine stajnjaka, koje je potrebno zbrinuti na odreenu deponiju, sve do odvoza na predviene poljoprivredne povrine, gdje e se, zaoravanjem, unijeti u tlo. Ovisno o tome kako se dre goveda, postoji i razlika u konzistenciji stajnjaka. U stajama gdje se stelja stavlja ispod goveda dobiva se vrsti stajnjak, a u stajama gdje ispod goveda nema stelje prevladava tekui stajnjak. Kategorija goveda, nain smjetaja i konzistencija stajnjaka odreuju koliinu gnoja koju je mogue oekivati kod goveda. Struktura je stajnjaka vrlo razliita, a na nju moe utjecati vrsta obroka koju ivotinja jede, nain skladitenja
29

stajnjaka ili nain rukovanja sa stajnjakom. Koliina stelje vaan je imbenik koji odreuje vrstou stajnjaka. Kod nas se za stelju najee koristi penina slama (ili slama drugih itarica), a takoer prihvatljive prostirke mogu biti i suho lie, strugotine drveta, pijesak i dr. Tablica 5. Dnevne koliine stelje za goveda razliite kategorije starosti
Kategorija goveda Krave i bree junice Junice od 1 do 2 godine Junice do 1 godine Telad Vezano dranje goveda (kg) 3 2 1,5 Slobodno dranje goveda (kg) 5 3 2,5 1

Vrijednosti stelje navedene u Tablici pribline su, a za toniji izraun koliine oekivanoga stajnjaka moe se upotrijebiti sljedea formula: Koliina stajnjaka = (suha tvar hrane (kg)/2 + suha tvar stelje (kg)) x 4 Primjer: Moe se pretpostaviti da krava prosjeno dnevno konzumira 18 kg suhe tvari hrane, uz to za stelju joj se mora osigurati dodatnih 3 kg stelje, koja, preraunata u suhu tvar, vrijedi 2,8 kg.. To znai da se moe oekivati ukupna koliina stajnjaka prema sljedeem izrazu: Koliina stajnjaka = (18 kg/2 + 2,8 kg) x 4= 11,8 x 4= 47,2 kg Za odravanje kvalitete stajnjaka, potrebno ga je dobro spremiti i uvati, jer se stajnjak odvozi na parcele periodino, odnosno nakon skidanja usjeva. Stoga je vano zadrati njegovu kvalitetu, kako bi gubici kemijskih elemenata bili to manji.

30

4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE OVJEGA I KOZJEGA

MLIJEKA
Prof.dr.sc. Zvonko Antunovi

4. 1. Proizvodnja ovjega mlijeka

Proizvodnja ovjeg mlijeka u svijetu dosta je zastupljena u Europi. U podruju Mediterana (Italija, Grka, Rumunjska, panjolska i Francuska) proizvodi se 2/3 ukupne svjetske koliine ovjega mlijeka. Proizvodnja ovjega mlijeka u naoj zemlji raste, iako postoji jo puno prostora za napredak. Uvozom mlijenih pasmina ovaca, osobito istonofrizijske ovce, u Meimurje i Slavoniju, nastoji se intenzivirati ta proizvodnja. Otkupna je cijena ovjega mlijeka na naem tritu visoka (5,84 kn) te je dosta interesantna za privatne uzgajivae. Iako je tradicija proizvodnje ovjega mlijeka u priobalju i na otocima, nakon Domovinskoga rata pristigao je znaajan broj ovaca, travnike pramenke (oko 10 000) iz ratom unitenih podruja Bosne i Hercegovine, koje se redovito muzu. U veini naih ovarskih gospodarstava, osim onih koji imaju istonofrizijsku ovcu, janjad sie ovce te se tek nakon odbia, koje je uglavnom u dobi od 2-3 mjeseca, ovce poinju musti. Posljednjih godina u Slavoniji proizvodnja ovjega mlijeka poprima sve vei znaaj. Osobito se to moe rei za Poeko-slavonsku i Virovitiko-podravsku upaniju, gdje se uzgaja istonofrizijska pasmina u manjim stadima, a od domaih pasmina travnika pramenka. Dobiveno mlijeko uglavnom se prerauje u sir, a manje se koliine konzumiraju u svjeem stanju.

4.1.1. Odabir genotipa ovaca

Mlijeno ovarstvo karakteriziraju uzgoji ovaca, uglavnom u predjelima gdje su one i nastale-autohtone pasmine, s obzirom na vee zahtjeve u smjetaju i klimi. Ta pasminska skupina ovaca ima dominantnu proizvodnju mlijeka, dobru proizvodnju mesa i relativno visoku plodnost te neto loiju kvalitetu vune. Osim istonofrizijske pasmine, u mlijene pasmine ovaca ubrajamo talijanske pasmine sardu (sardinijska ovca) i komisanu te francusku pasminu lakon, grku pasminu ios i izraelsku pasminu avasi. U Republici Hrvatskoj uzgaja se u neto veem broju istonofrizijska ovaca te sarda i komisana, dok drugih mlijenih pasmina nema. Uzgoji tih pasmina posluili su za oplemenjivanja domaih pasmina ovaca (pake i istraske), s ciljem poveanja mlijenosti, a istonofrizijska ovca uglavnom se dri u istim stadima (30-50 grla). Meutim, kod nas se uzgajaju i druge pasmine koje imaju dvojni ili trojni proizvodni pravac, u koji je ukljuena i proizvodnja mlijeka i to travnika pramenka, sve otoke pramenke (paka, creska, krka, dalmatinska, dubrovaka, istarska, rapska) te cigaja. S obzirom na zastupljenost uzgoja mlijenih pasmina ovaca u Slavoniji i Baranji, pozornost e se usmjeriti na osnovne karakteristike istonofrizijske (Slika 4.), travnike pramenke i cigaje (Slika 5.).

31

Istonofrizijska ovca Podruje nastanka te pasmine je istona Frizija, koje obiluje nizinskim predjelima (polderi) pretvorenima u panjake s visokom vlanosti zraka te bujnom i bogatom paom. Ovce te pasmine imaju veliku i grubu glavu s izraenim nosnim profilom te dosta izraene suzne jamice i krupne oi. Ui su joj dosta duge i okrenute prema naprijed. Pasmina nije rogata. Tijelo joj je obraslo vunom bijele boje, dok su glava, ui, donji dio nogu, rep te podruje oko sjedne kosti obrasli tankom dlakom. Koa je te pasmine tanka, elastina, ruiaste boje. Trup joj je srednje dug, dosta irok i dubok, s fino zaobljenim rebrima. Noge su visoke i jake. Vime im je dobro razvijeno, s izraenim sisama, pogodno za strojnu munju. U laktaciji koja traje 7 mjeseci daje 500-600 kg mlijeka i ubraja se u najmlijenije pasmine ovaca u svijetu. Prosjena dnevna proizvodnja mlijeka je oko 3 kg. Pasmina je vrlo ranozrela i visoke plodnosti (200-300%). Visina do grebena u ovaca je 75-80 cm, a u ovnova 80-85 cm. Tjelesna je masa ovaca 65-95 kg, a ovnova 100-120 kg. Tijelo joj je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom, a prosjeni je godinji prinos vune 4-5 kg. U naim uvjetima proizvodnost je te pasmine neto nia. U laktaciji dugoj 221 dan, proizvele su 365 kg mlijeka, s 5,7% masti. Travnika pramenka Ubraja se u pasmine kombiniranoga pravca, za proizvodnju mlijeka i mesa. Pasmina je nastala u okolici Travnika, na padinama planine Vlai, u sredinjoj Bosni. Zbog toga je esto nazivaju vlaika ili dubska ovca. U nae je krajeve dola 1992. i 1993. godine s izbjeglim Hrvatima iz srednje Bosne i Hercegovine. Najvea stada u naoj zemlji stacionirana su u zapadnoj Slavoniji (Slatina, Daruvar, Voin) i Lici (Otoac, Udbina, Korenica, Vrhovine). Tjelesna je masa ovaca 70 kg, a ovnova 75 kg. vrste je tjelesne grae, s dugom lenom linijom i dugim repom. Ima vrste i jake noge, s dobro razvijenim papcima crne boje. Tijelo joj je obraslo otvorenim runom sastavljenim od dugih, iljastih pramenova bijele boje, iako ima i crnih i sivocrnih pramenova. Glava joj je obrasla bijelom dlakom, s nepravilno razbacanim crnim pjegama, s rogovima ili bez njih. Godinje daje od 2-2,5 kg vune. U laktaciji duine 253 dana ovce su proizvele 137 kg mlijeka. Plodnost se kree od 120-140%. Cigaja se ubraja u najstarije, srednje velike pasmine ovaca trojnoga pravca proizvodnje (meso-vuna-mlijeko). Glavnina uzgoja smjetena je u Slavoniji. Glava joj je srednje veliine, uska, s ispupenim nosnim profilom, koji je osobito izraen u ovnova. Trup i prsa srednje su duine, duboki i uski. Lena linija je ravna. Pasmina je bezroga, iako se, i to osobito u ovnova, mogu nai tamni, spiralni rogovi. Ui su velike i poluoborene. Glava, ui i noge obrasli su crnom ili crno-sivom dlakom. Noge su visoke, razvijenih kostiju, jakih i tamnih papaka. Tjelesna je masa ovaca 60-80 kg, a ovnova 80-120 kg. Visina do grebena u ovaca je 67 cm, a u ovnova 75 cm. Cigaja je obrasla poluzatvorenim do zatvorenim runom, izgraenim uglavnom od cilindrinih ili ljevkastih pramenova. Tijelo je slabo obraslo vunom, i to po trbuhu, donjem dijelu vrata i nogu. Prosjena je godinja masa vune 3-5 kg. Plodnost je 110-160%. Porodna je masa janjadi oko 4 kg, a janjad se raa sa sivomijom
32

Cigaja

bojom, koja vremenom blijedi. Mlijenost je dobra i u laktaciji od 180 dana daju od 50-150 kg mlijeka.

Slika 5. Ovce istonofrizijske pasmine

Slika 6. Ovce cigaja pasmine

4.1.2. imbenici proizvodnosti i sastava ovjega mlijeka

Iako se po opsegu proizvodnje u Republici Hrvatskoj ovje mlijeko ne moe mjeriti s kravljim, a u zadnje vrijeme niti s kozjim, njegova hranidbena vrijednost je vea. Ovje mlijeko sadri oko 1,5 puta vie suhe tvari i dva puta vie masti i bjelanevina od kravljega mlijeka, to je vidljivo iz Tablice 6., zbog ega se svrstava u izuzetno vrijedne namirnice za ljudsku prehranu. Tablica 6. Prosjeni kemijski sastav i fizikalna svojstva ovjega mlijeka u usporedbi s kozjim i kravljim mlijekom Pokazatelj Voda (%) Ukupna suha tvar (%) Mast (%) Promjer masnih kuglica (m) Ukupne bjelanevine (%) Kazein (%) Serumski proteini (%) Laktoza (%) Minerali (%) Ca (mg/l) Energija (Kcal/l) Gustoa Kiselost (oSH) pH vrijednost Toka ledita (C) Ovca 82,5 17,5 6,5 4,0 5,5 4,5 1,0 4,8 0,92 193 1050 1,037 8,5 6,65 - 0,580 Koza 87,0 13,0 3,5 3,9 3,5 2,8 0,7 4,8 0,80 134 650 1,032 8,0 6,60 - 0,570 Krava 87,5 12,5 3,5 4,4 3,2 2,6 0,6 4,7 0,72 119 700 1,032 7,1 6,50 - 0,524
33

Ovje mlijeko je bijele boje, ugodna okusa i veinom bez mirisa. Koliina i sastav mlijeka ovisni su o velikome broju imbenika, prema kojima se moe svrstati u tri osnovne skupine: genetski (pasmina, individualnost), fizioloki (stadij i redosljed laktacije, zdravstveno stanje, dob ovce, broj janjadi) i ekoloki (hranidba, nain munje, uvjeti dranja, godinja dob, klima). U odnosu na kravlje mlijeko, ovje mlijeko ima niu temperaturu topljenja te se rjee prerauje u maslac, s obzirom na to da je maslac na sobnoj temperaturi u tekuemu stanju. Ovje mlijeko ima vei viskozitet te je sporije izdvajanje masnih kapljica na povrinu. Zbog bolje imunoloke aktivnosti (baktericidnost), ovje je mlijeko manje osjetljivo na kontaminaciju bakterijama u prvim satima nakon munje, to je vrlo pozitivno kod spravljanja sira. Bjelanevine u ovjem mlijeku uglavnom su u obliku kazeina (75-80%). Glavni kazein ovjega i kravljega mlijeka je s1-kazein, dok je to u kozjem mlijeku -kazein. U ukupnim bjelanevinama ovjega mlijeka visok je udjel bjelanevina mlijenoga seruma te je mogue njihovo iskoritenje iz sirutke proizvodnjom albuminskih sireva (skuta). Ovje mlijeko, u usporedbi s kravljim, ima slian sadraj laktoze. Sadraj laktoze u mlijeku varira ovisno o laktaciji i zdravstvenome statusu vimena. Na poetku laktacije sadraj laktoze je vii, dok je pri kraju laktacije nii (i do 20%). Ovce ije je vime oboljelo od mastitisa imaju vii sadraj laktoze te se sadraj laktoze moe uzeti kao pokazatelj zdravlja vimena ovaca. Sadraj minerala u ovjem se mlijeku kree oko 1%, i, u usporedbi sa sadrajem u kravljem mlijeku, vii i do 35%. S obzirom na sadraj nekih vitamina (vitamin A, B1, B2, B12 i C), ovje je mlijeko bogatije u odnosu na kravlje mlijeko. Od fizikalnih svojstava, zanimljiva je toka ledita zbog otkrivanja moguega patvorenja mlijeka (dodatak vode). Poveanjem broja somatskih stanica u mlijeku, mijenja se i udio osnovnih sastojaka mlijeka. Tako se umanjuje sadraj masti, kazeina, fosfora, kalija i magnezija, dok se poveava sadraj klora i pH-vrijednost. Ta variranja sadraja mlijeka utjeu na produenje vremenskog intervala zgruavanja mlijeka, zbog ega se formira mekaniji gru koji je loije kvalitete i manje koliine sira. Smatra se da je povean broj somatskih stanica u mlijeku neoianih ovaca, jer dlaka oneiuje mlijeko s razliitim fizikim neistoama. Zbog toga takvo mlijeko ima i loiju mikrobioloku kvalitetu. Higijena muznih ureaja i ruku muzaa takoer su vrlo bitni imbenici koji utjeu na broj somatskih stanica u mlijeku. Slabijom provedbom higijenskih mjera poveava se broj somatskih stanica u mlijeku i kvari njegova kvaliteta. Tako se za ovje mlijeko smatra da je povean broj somatskih stanica ve preko 500 0000/ml mlijeka. Odreene vrste mikroorganizama u mlijeku su poeljne, osobito u proizvodnji sira (Lactobacillus spp., Lactococcus spp., Streptococcus spp.), dok su neke tetne (Listerie, Salmonele, Brucella) i mogu izazvati odreene zdravstvene probleme kod ljudi ili pri zrenju mlijenih proizvoda. Zbog estoga prisustva patogenih mikroorganizama u mlijeku, obvezna je stalna zdravstvena kontrola ivotinja i njihovih proizvoda. Na broj mikroorganizama u mlijeku utjee nain munje, hranidba i kvaliteta skladitenja mlijeka. Od 1999. godine, u zemljama Europske Unije, pri temperaturi skladitenja od 300C, doputeni broj bakterija u ovjem mlijeku je 1 500 000/ml i to za proizvode od toplinski obraenoga mlijeka, dok je za netretirano mlijeko taj broj puno manji i kree se do 500 000/ml.
34

U prvim tjednima po janjenju, mlijeko je osnovna hrana janjadi, a kako hranidba znaajno utjee na kvalitetu mlijeka mora joj se posvetiti posebna pozornost. U prvim mjesecima za porast janjeta od 1 kg potrebo je oko 5 kg mlijeka, to se podmiruje dnevnom proizvodnjom mlijeka od 1,2-1,5 kg. Ovce tijekom laktacije imaju poveane hranidbene potrebe, zbog ega ih je potrebno hraniti najkvalitetnijim voluminoznim (paa, sijeno, silaa, stona repa) i koncentriranim krmivima (zob, kukuruz, jeam), kao i uljanim samama, pogaama i repinim rezancima. Tijekom ljetnih mjeseci najbolje je krmivo kvalitetna paa (bogata leguminozama), koja, uz manji dodatak koncentriranih krmiva, moe zadovoljiti sve hranidbene potrebe ovaca. Tijekom zimskoga hranidbenoga razdoblja to su prvenstveno kvalitetna sijena (lucerna, livadno i travno-djetelinske smjese), koja se daju u koliini oko 0,6 kg, silaa (4-6 kg), zrnje itarica (prekrupa kukuruza i zobi), u koliini 250-400 g, te odreena mineralna krmiva ili gotove krmne smjese. Ako ovca ima vie janjadi, koliine se koncentrata udvostruuju. Primjeri obroka za hranidbu ovaca u lakatciji prikazani su u Tablici 7. Tablica 7. Primjeri obroka ovaca u laktaciji Sastojak, kg/dan Kukuruz, zrno Mljeveni klip kukuruza Sijeno leguminoza Silaa kukuruza Sjenaa Lucerne Krmna smjesa (32% sir. bjelanevina) Vitamin D, (I.J.) Bjelanevine, kg TDN, kg Kalcij, g Fosfor, g 1. 0,25 1,90 Primjeri obroka 2. 3. 0,4 0,90 1,00 3,2 0,14 0,17 1,12 7 6 4. 0,4 3,60 400 0,27 1,09 18 6

Kemijski sastav: 0,27 0,20 1,10 1,13 15 8 5 4

Ovce konzumiraju 2-3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne mase, ali u sluajevima intenzivne proizvodnje te koliine rastu. Ovce se napajaju, dva do tri puta dnevno, svjeom i istom vodom. Hranidba ovaca tijekom laktacije, obrocima nedostatnim u hranjivim tvarima, prisiljava ovce na mobilizaciju vlastitih tjelesnih rezervi s ciljem proizvodnje veih koliina mlijeka. To je vrlo tetno i nepoeljno, s obzirom na umanjenje proizvodnje mlijeka, gubitak tjelesne mase te slabljenje imuniteta i rasta vune. Meutim, u drugoj polovici laktacije ti se gubici mogu kompenzirati pri odgovarajuoj hranidbi. Ovcama u laktaciji mogue je davati vee koliine voluminoznih krmiva u odnosu na negravidne ovce. Koritenje zelenih i sonih krmiva te silae u hranidbi ovaca u laktaciji povoljno utjee na proizvodnju mlijeka, ali s neto niim sadrajem masti i bjelanevina u mlijeku. Prva dva do tri
35

dana, nakon janjenja, ovce se hrane samo kvalitetnim sijenom, a kasnije se u obroke uvode koncentrirana krmiva mijeana u krmnim smjesama (Tablica 8.). Tablica 8. Sirovinski sastav krmne smjesa za hranidbu ovaca u laktaciji Krmivo Kukuruzna prekrupa Jemena prekrupa Penine posije Suncokretova sama Brano lucerne Suhi repini rezanci Ureja Stona sol Mineralno-vit. dodatak 1. 37,2 8,0 11,0 4,0 3,0 34,0 0,8 1,0 1,0 2. 31,0 8,0 13,0 11,0 7,0 28,0 1,0 1,0 Primjer 3. 39,0 9,0 14,0 10,0 9,0 17,0 1,0 1,0 4. 60,9 14,0 13,0 10,0 0,1 1,0 1,0

Laktacija ovaca traje od 150-240 dana, a ovisi o pasmini, mlijenosti i dr. imbenicima. Pasmina je jedan od imbenika koji znaajno utjee na koliinu i kvalitetu mlijeka. Tako se istonofrizijska ovca s pravom naziva najmlijenijom pasminom, jer daje i preko 600 kg mlijeka u laktaciji, zatim slijedi avasi pasmina ovaca s preko 400 kg mlijeka. U Izraelu su mlijenost te ovce sustavno poboljavali i poveali je do 550 kg. Nae pasmine ovaca daju znatno manje mlijeka i koliina se kree od 40-150 kg. Najvia se proizvodnja mlijeka postie u razdoblju od 3. do 4. tjedna laktacije, dok kasnije pada. Duina laktacije, osim proizvodnje mlijeka, znaajno utjee i na sastav mlijeka. Najvii sadraj veine sastojaka u mlijeku utvren je pri kraju laktacije, a najnii za vrijeme maksimalne proizvodnje. Jedini izuzetak je sadraj laktoze koji ima suprotan trend. Redosljed laktacije takoer utjee na koliinu i sastav mlijeka. Koliina mlijeka raste od 1. do 4. laktacije, kada dostie svoj maksimum, nakon toga opada u kasnijim laktacijama. Slian trend je i za sastav mlijeka. Mlade i starije ovce (iznad 6 godina) daju manje mlijeka. Na koliinu i sastav mlijeka utjee i broj janjadi u leglu, tako da ovce s dvoje i vie janjadi proizvode i vee koliine mlijeka (za 10-25%) u odnosu na ovce s jednim janjetom. Munja ovaca takoer utjee na koliinu i sastav mlijeka. Runa munja ovaca negativno utjee na sastav i kvalitetu mlijeka (povean broj bakterija i somatskih stanica). Manji broj munji tijekom dana smanjuje proizvodnju mlijeka i obrnuto. Zbog toga se preporua munja ovaca 2-3 puta dnevno. Strojna munja ovaca pridonosi boljoj mikrobiolokoj kvaliteti mlijeka. Ovje se mlijeko slabije koristi u svjeem stanju, zbog dvostruko viega randmana u odnosu na kravlje mlijeko. Ovje je mlijeko izvrsna sirovina za proizvodnju vrlo kvalitetnih sireva (Roqufort, Paki, Fette, Kakavalj, Ricotta, Skuta i dr.). S ciljem poboljanja kvalitete sireva, potrebno je posvetiti veu pozornost proizvodnji ovjega mlijeka, kako poveanju koliine, tako i ouvanju njegove mikrobioloke kvalitete, poboljati hranidbu, uvjete munje i dranja te njegu ovaca.
36

4. 2. Proizvodnja kozjega mlijeka

Proizvodnja kozjega mlijeka vea je u zemljama u razvoju, negoli u razvijenim zemljama svijeta. Posljednjih godina uoen je znaajan porast proizvodnje kozjega mlijeka u svijetu. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji kozjega mlijeka znaajan udio imaju i neke europske zemlje (Francuska, Grka, panjolska, Italija i Rusija). Za razliku od drugih kontinenata, koze su u europskim zemljama stacionirane veinom u manja stada, iji se proizvodi koriste na obiteljskim gospodarstvima. Glavni proizvod je mlijeko, koje se, uglavnom, koristi za pravljenje sira (poznati francuski kozji sirevi). Posljednjih je godina u nas poveano zanimanje za kozarstvom. Treba istaknuti irenje kozarstva, osim u tradicijskim kozarskim podrujima (otoci, Dalmacija i Istra), i u sjeverozapadna i sjeverna podruja Hrvatske (Meimurje, Podravina, Slavonija). Vei broj uzgajivaa kozje mlijeko proizvedeno u vlastitim obiteljskim gospodarstvima prerauju u sir, a manji je broj vezan uz mljekarske industrije koje otkupljuju mlijeko. U Osjeko-baranjskoj upaniji posljednjih je godina sve vei interes za kozarsku proizvodnju. Uzgoji koza u ovome podruju organizirani su u mini farmama s 30-60 ivotinja, iji se osnovni proizvod mlijeko - prerauje u sir. Poveano zanimanje za tom proizvodnjom ogleda se u injenici to se uz relativno mala ulaganja moe brzo doi do financijski pozitivnog uinka, a, uz to, potranja kozjih sireva na tritu je velika. Istovremeno, mijenjaju se i navike naih stoara te se sve vie poveava konzumacija kozjih proizvoda (mlijeka, sira i mesa).

4.2.1. Odabir genotipa koza

S obzirom na zastupljenost uzgoja mlijenih pasmina koza u Slavoniji i Baranji, pozornost e se usmjeriti na osnovne karakteristike sanske, alpine (Slika 6.) te njemake srnaste i hrvatske bijele koze (Slika 7.), iji su uzgoji veinski. U mlijene pasmine koza ubrajaju se i panjolske pasmine: murciana i granadina, vicarske pasmine: togenburka i apenzel te vie tipova sanske pasmine, nastalih oplemenjivanjem domaih pasmina koza s uvezenim sanskim kozama (bugarska, nizozemska, rumunjska, izraelska i dr.) i afrika nubijska pasmina koza. Sanska koza Ta vicarska koza najrairenija je i najmlijenija pasmina u svijetu. Nastala je sustavnom selekcijom i uzgojem, u vicarskom kantonu Bern, u dolini rijeke Sane i Sime. Izvoena je u mnoge zemlje, gdje je posluila u popravljanju mlijenoga potencijala domaih pasmina koza (Francuska, Njemaka, Italija, Izrael, Belgija, Rumunjska, Bugarska, Norveka, Engleska, Hrvatska i dr.). Koa te koze je fina, mekana, prekrivena bijelom, kratkom, njenom i sjajnom dlakom, a u jareva neto duom i grubljom dlakom u predjelu vrata, grebena i glave. Plemenitoga je izgleda. Najee je bezroga, a glava joj je srednje veliine, s ravnim nosnim profilom. Ui su joj pokretljive, duge, uske, tanke i poloene prema naprijed. Vrat joj je dug i tanak, a na njemu vise resice, dok postoje grla koja imaju bradu (duine 5-6 cm). Lena linija je ravna, a lea i sapi su slabije miiavi. Ima dobro razvijen prsni ko i
37

trbuni dio, fino zaobljena rebra te snane i vrlo dobro razvijene noge. Vime je dobro razvijeno, okruglastog oblika, s dobro razvijenim sisama, te je pogodno za strojnu munju. Prosjena tjelesna masa koza je 50-70 kg, a jareva 70-90 kg. Visina do grebena koza je 74-85 cm, a jareva 80-95 cm. Mlijenost je te pasmine 6001100 kg mlijeka tijekom 270 dana laktacije. Plodnost je 180-220%. Osjetljivija je na loije uvjete dranja. Francuska alpska koza Alpina Srednje je velika pasmina i veinom je rogata. Glava je srednje duine, blago ugnutoga nosnoga profila. Ima kratke i uspravne ui. Vime joj je veliko, ovalno i dobro povezano s tijelom. Visina do grebena koza je 80-85 cm, a jareva 90-100 cm. Tjelesna je masa koza 50-80 kg, a jareva 80-100 kg. Prosjena mlijenost, u laktaciji od 280 dana, kree se od 600-1000 kg pa i vie. Plodnost je prvojarica oko 130%, kasnije se poveava do 180%. Koze imaju finu i glatku kou prekrivenu kratkom dlakom, a u jareva neto duom u predjelu vrata i pleki. S obzirom na razliitost boja, najraireniji je svijetlosmei tip s crnom lenom prugom (Chamoisee). Zbog visokoga mlijenoga potencijala, otpornosti i vrlo dobre prilagodljivosti, proirila se po cijelome svijetu, gdje se uzgaja u istoj krvi, ili je posluila u krianjima, u cilju popravljanja mlijenosti domaih koza (Italija, Belgija, SAD). Uvezena je i kod nas (od 1982.), gdje je posluila za popravljanje mlijenosti i konformacije trupa naih domaih koza. Njemaka srnasta pasmina Dlaka joj je kratka i sjajna. Uglavnom je bezroga, ali ima i rogatih koza. S obzirom na osnovnu boju, postoje tri skupine te pasmine koza. T pasmina koza ima vrlo dobru mlijenost, a mlijeko joj je dosta masno i bogato bjelanevinama. Prosjena mlijenost tijekom laktacijskoga razdoblja od 288 dana je 900 kg mlijeka. Plodnost je oko 210%. Vrlo je ranozrela pasmina, a prvi pripust je mogu ve sa 7 mjeseci, dok se prvo jarenje moe oekivati ve s 12-14 mjeseci. Tjelesna je masa koza 50-70 kg, a jareva 70-100 kg. Tijelo joj je miiavo. Glava joj je plemenitog izgleda. Lena linija je ravna, a tijelo je tipinoga mlijenoga tipa. Ima vrlo dobro razvijeno vime, poluokruglog oblika, koje je pogodno za strojnu munju. Hrvatska bijela koza U njenom su stvaranju znaajan utjecaj imale sanske pasmine koza, koje su koritene u krianju s domaim kozama. S obzirom na to da nije voena pravilna selekcija u tim krianjima, slabije je razvijena i loijih je proizvodnih svojstava od sanske koze. Dlaka joj je bijele boje, ali ima i grla sa svijetloukastom bojom, kratka, sjajna i dua od sanske koze. Jarevi imaju bradu, duu i grublju dlaku od koza. Koze su bez rogova, ali ima i rogatih grla. Tjelesna je masa koza 30-60 kg, a jareva 50-70 kg, dok je visina do grebena koza 65 cm, a jareva 80 cm. Vrlo je korisna i otporna koza, a u laktaciji od 280 dana daje 250-300 kg mlijeka. Pri boljoj hranidbi i smjetaju proizvodnja mlijeka penje se i do 500 kg. Pasmina je ranozrela i vrlo plodna (160-180%). enska se jarad priputa u dobi od 10 mjeseci.

38

Slika 7. Koze alpina pasmine

Slika 8. Hrvatska bijela koza

4.2.2. imbenici proizvodnosti i sastav kozjega mlijeka

Kozje mlijeko je bijele boje, slatkastog okusa i karakteristinoga mirisa. U usporedbi s kravljim, ima razliit lipolitiki sastav (vei udjel kapronske, kaprilne i kaprinske masne kiseline), sadri vie neproteinskoga duika, manje koagulirajuih bjelanevina, ima niu termostabilnost i znaajnija odstupanja u pogledu kemijskoga sastava i fizikalnih osobina. Kozje, u odnosu na kravlje mlijeko, ima skoro dvostruko vei broj masnih kuglica, koje su manjega promjera sa slabijom membranom. Zbog toga je i njegova prednost u odnosu na druge vrste mlijeka domaih ivotinja, jer se ono bre i potpunije probavlja. Time je i slabiji uinak obiranja, s obzirom na to da se masne kapljice sporije izdvajaju na povrini mlijeka (manjak aglutinina) i pri preradi u maslac njihov gubitak moe biti znatan (do 20%). Najvanije bjelanevine kozjega mlijeka su alfa-, beta- i kapa- kazein. Glavne bjelanevine sirutke su laktoglobulini i laktoalbumini. Kozje mlijeko ima slian sadraj kalcija i fosfora, vii sadraj kalija, klora, vitamina A, B3 (nikotinske kiseline), holina i inozitola te nii sadraj kobalta i molibdena, kao i vitamina B6, B12 i C u usporedbi s kravljim. Veina se kozjega mlijeka koristi u spravljanju vrlo kvalitetnih sireva, pri emu su vrlo vana tehnoloka svojstva mlijeka kao sirovine. Kozje mlijeko ima slabiji stupanj sirenja zbog manjeg udjela kazeina (s2- kazeina), veih kazeinskih micela i veega stupnja disperzije. Dodatkom sirila vrijeme zgruavanja mlijeka je krae, a brzina je uvrivanja koaguluma slabija. Tako nastao koagulum je meki i omekava po sirenju te je mogua brza enzimska razgradnja masti i bjelanevina koje mogu prouzroiti brojne pogreke mlijeka (po okusa i mirisu iz okoline). Kozje mlijeko esto sadri i vie od 1 mil. somatskih stanica u 1 ml mlijeka. Somatske stanice u kozjemu mlijeku veinom su leukociti (63%), slijede makrofagi (16%), limfociti (7%), i citoplazmatske estice (13%). Vei broj somatskih stanica u mlijeku koza je normalan, jer je to posljedica razliitoga naina luenja mlijeka u mlijenoj lijezdi. Granina vrijednost za broj somatskih stanica u kozjemu mlijeku je razliita i kree se od 750 000 u ekoj do 1 mil. u SAD pa ak i vie. Na koliinu i sastav kozjega mlijeka utjee niz imbenika: od genetskih, fiziolokih do okolinih. Od genetskih imbenika znaajan utjecaj imaju pasmina,
39

stado i individualnost koze. Pasmina koza znaajno utjee na koliinu i kemijsku stastav mlijeka (Tablica 9.). Tablica 9.
Pasmine koza Sanska Alpina Togenburka Nubijska

Sastav mlijeka koza razliitih pasmina

Sastav mlijeka, % Masti 4,64 4,79 4,27 7,02 Proteini 3,03 3,02 2,76 3,59 Suha tvar bez masti 8,34 8,14 7,56 9,01 Ukupna suha tvar 12,98 12,93 11,83 16,02 Kazein 2,48 2,43 2,28 2,77 s1 kazein 0,23 0,10 0,09 0,24

Najvaniji paragenetski imbenik je hranidba, slijede veliina legla, klimatske promjene, nain i trajanje munje, godinja dob, smjetajni uvjeti i ponaanje muzaa. Unutar jedne pasmine hranidba moe znaajno utjecati (do 70%) na proizvodnju mlijeka. Koze brzo reagiraju na promjenu kvalitete hrane pa je koliina mlijeka ovisna i o intenzitetu hranidbe. Mlijena mast je, za razliku od bjelanevina, koje su relativno stabilne u mlijeku, vrlo varijabilna komponenta. Koliina masti u mlijeku ovisna je i o aktivnosti mikroorganizama u buragu i koliini glukoze u obroku. Kvaliteta je obroka vana s obzirom na udio voluminoznih krmiva (sijena), koji ima znaajan utjecaj na sadraj mlijene masti. Promjena u sastavu obroka usmjerena u poveanju koliine krepkih krmiva na tetu voluminoznih krmiva (sijeno) dovodi do opadanja koliine mlijene masti. Veliina legla ima znaajan utjecaj i na proizvodnju mlijeka i na njegov kemijski sastav. Najnia je proizvodnja mlijeka s jednim jaretom, dok se u koza, s dvoje ili vie jaradi, poveava za 20-40%. Dob koza, odnosno redoslijed laktacije, takoer znaajno utjeu na koliinu i kemijski sastav mlijeka. Prerano priputene jarice imat e i manju proizvodnju mlijeka. Mlijenost koza od prve do tree laktacije raste, a pada poslije 6. laktacije. Laktacija je vrlo zahtjevno razdoblje za ivotinju te tijekom laktacije ima i najavie hranidbene potrebe. Vrlo je teko u prvih desetak tjedana laktacije osigurati dovoljne koliine hrane za zadovoljenje uzdrnih i produktivnih potreba koza, zbog ega esto dolazi do gubitaka tjelesne mase (6-8 kg). Najvia je proizvodnja mlijeka od 6-8 tjedana, a sposobnost uzimanja hrane od 10-14 tjedna laktacije. Vraanje izgubljene tjelesne mase koza je od 4-8 mjeseca laktacije. S ciljem prevencije veih gubitaka tjelesne mase te opadanja plodnosti i proizvodnje mlijeka, potrebno je kozama davati kvalitetno sijeno djetelinsko-travnih smjesa, sjenau i koncentrirana krmiva (Tablica 10.). Tijekom ljetnoga razdoblja optimalna opskrba koza u laktaciji ostvaruje se napasivanjem koza na kvalitetnim panjacima. Ako je vei broj jaradi u leglu, osobito u prva 4 tjedna laktacije, kozama treba dati dnevno oko 0,30-0,40 kg prekrupe itarica, a u izrazito mlijenih pasmina koza i do 800 g prekrupe itarica. Kako proizvodnja mlijeka pada, tako se umanjuje i davanje koncentriranih krmiva. Pozornost takoer treba obratiti na prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu, odnosno, prijelaz treba izvesti postupno, s ciljem sprjeavanja pojave probavnih oboljenja.
40

Tijekom zimske sezone hranidbe dojnim kozama tee je osigurati potrebe u hranjivim tvarima, kada se uz kvalitetno sijeno (leucerna, djetelinsko-travne smjese i dr.), koje je zastupljeno s najmanje 30% obroka, daju i krmne smjese. Potrebno je takoer voditi rauna o sadraju potrebnih minerala u hrani dojnih koza (osobito kalcija i fosfora). Tablica 10. Obroci za dojne koze tjelesne mase od 55-60 kg
Proizvodnja 1 kg mlijeka/dan Krmivo kg ST,k NEL, g MJ Potrebno 2,0 9,2 Ljetno razdoblje Livadne trave 7,00 1,5 8,2 Zobena slama 0,40 0,3 1,2 Ukupno 7,40 1,8 9,4 Zimsko razdoblje Livadno sijeno 1,3 1,1 5,3 Penina slama 0,6 0,5 1,9 Stona repa 3,0 0,3 1,9 Ukupno 4,9 1,9 9,1 Proizvodnja 2 kg mlijeka/dan Potrebno 2,2 12,1 Ljetno razdoblje Livadne trave 10,00 1,7 11,6 Zobena slama 0,20 0,2 0,6 Ukupno 10,20 1,9 12,2 Zimsko razdoblje Livadno sijeno 1,9 1,6 Stona repa 3,0 0,3 Kukuruz 0,3 0,3 Ukupno 5,2 1,9 Bj., g 145 210 12 222 154 17 30 201 220 330 6 336 Proizvodnja 3 kg mlijeka/dan Krmivo kg ST,kg NEL, MJ Potrebno 2,5 15,0 Ljetno razdoblje Livadne trave 10,00 1,7 11,6 Livadno sijeno 0,20 0,2 0,8 S. rep. rezanci 0,40 0,4 2,8 2,3 15,2 Ukupno 7,40 Zimsko razdoblje Livadno sijeno 1,9 1,6 7,7 R. rezanci+melasa0,6 0,5 4,0 Zob+jeam50:50%0,5 0,4 3,4 Ukupno 3,0 2,5 15,1 Proizvodnja 4 kg mlijeka/dan Potrebno 2,8 Ljetno razdoblje Livadne trave 10,00 1,7 Livadno sijeno - 0,3 0,3 S. rep. rezanci 0,40 0,4 Zob:jeam 50:50% 0,4 0,4 Ukupno - 11,10 2,8 Zimsko razdoblje Livadno sijeno 1,5 1,2 Stona repa 3,50 0,5 Krmna smjesa 1,20 1,1 Ukupno 6,20 2,8 17,9 11,6 1,2 2,8 2,7 18,3 6,1 4,0 7,7 17,8 Bj., g 295 330 24 35 389 226 60 53 339 370 330 36 35 42 443 185 42 180 407

7,7 1,9 2,5 9,1

226 30 28 284

41

5.

GRAA MLIJENE LIJEZDE (VIMENA)

Prof.dr.sc. Marcela peranda

lijena je lijezda specijalizirana kona lijezda, koju u krave ine etiri zasebna odjeljka. Graena je iz dvije gotovo potpuno neovisne polovice. etvrtine vimena sastoje se od samostalnoga ljezdanoga tkiva i samostalnoga kanalnoga sustava, to znai da mlijeko proizvedeno u tkivu odreene etvrtine istu naputa iskljuivo kroz sisu dotine etvrtine. Krvoilni, ivani i limfni sustav zajedniki su za etvrtine jedne polovice. Koa vimena je tanka, pomina na podlozi i prekrivena finom dlakom. Koa sisa je deblja, nepomina na podlozi i bez dlaka, suha (jer ne sadri lojnih ni znojnih lijezda) pa u sluajevima jaeg isuivanja rado puca. Vime ovaca i koza smjeteno je u preponskome podruju i sastoji se od dvaju zasebnih odjeljaka. Vime koza veliko je u odnosu na tijelo i koninoga je oblika. U ovaca je ono manje u odnosu na tijelo, vie okruglog oblika, do koninog u mlijenih pasmina. Svaka polovica vimena ima svoju mlijenu cisternu, sisnu cisternu i sisu. Oblik sisa se takoer razlikuje. Cilindrinoga su oblika u mladih ivotinja, dok su u onih s visokom proizvodnjom mlijeka koninog oblika. Graa mlijenoga parenhima, vezivnoga tkiva i prokrvljenost slina je onoj u krava. Funkcionalno tkivo vimena (ljezdani parenhim) ine grozdaste nakupine mlijenih alveola, upljina alveole nastavlja se u mali odvodni kanali koji predstavlja poetak kanalnoga sustava (Slika 8.). Mlijeni kanalii izlijevaju se u vee kanale koji se izlijevaju u mlijenu cisternu.

Slika 9. Shema grae mlijene lijezde-vimena

42

ljezdane stanice okruene su koarastim (mioepitelnim) stanicama koje potpomau istiskivanje mlijeka iz alveola. Mlijenu cisternu ine ljezdani i sisni dio, koji su podijeljeni prstenastim suenjem na bazi sise. Na vrku sise nalazi se sisni kanal dug 5-14 mm, irok 0,6 mm. Sisni je kanal vaan za protok mlijeka, munju i otpornost vimena na infekciju. Poveano mehaniko optereenje, kao posljedice nepravilne munje, moe prouzroiti pojaano oronjavanje sluznice kanala, to oteava munju i dovodi do upale. Funkcija sisnoga kanala povezana je i s vanjskim izgledom vrka sise, koji moe biti iljast, spljoten, udubljen, okrugao ili u obliku depa. Poeljno je da vrci svih sisa budu u istoj ravnini i zaobljeni. Osim funkcionalnoga tkiva vimena (parenhima), vanu ulogu u grai i funkciji vimena ima vezivno tkivo. Odnos tih dvaju vrsta tkiva uglavnom se moe utvrditi palpacijom preko koe. Izmueno vime, u kojem prevladava parenhim, mekane je konzistencije, a ispunjeno mlijekom vrlo je napeto, ali ipak elastino. Vime u kojem prevlada vezivno tkivo prepoznaje se kao mesnato vime, manje je kruto kad je ispunjeno mlijekom, a takvo ostaje i nakon izmuzivanja. Ipak, snaan sustav ligamenata dri vime za trbunu stijenku i njihova graa umnogome pridonosi pravilnom izgledu vimena i odravanju njegova zdravlja. Pravilno vime prianja uz trbuh i protee se u stranu, prema natrag i prema naprijed. Gledajui straga, ispunjava prostor izmeu nogu i skonoga zgloba. Gledamo li kravu sa strane, vidljivo je vime iza i iznad skonoga zgloba kako se die prema stidnici, a vei se dio vimena vidi ispred skonoga zgloba. Vime ispunjeno mlijekom ne smije visjeti ispod skonoga zgloba, samo vrci sisa veega vimena.

Slika 10. Prikaz ligamenata vimena kojima je vime uvreno za trbunu stijenku Vime je dobro prokrvljeno, opskrbljuju ga krvlju vanjska i unutranja stidna arterija (Aa. pudenae externa et interna) i povrinska predtrbuna arterija (a. epigastrica cranialis). Smetnje u opskrbi vimena krvlju este su, jer vimenom visokoproduktivnih krava protjee puno krvi, vene su velikoga lumena i tankih stijenki. Dobroj cirkulaciji krvi u vimenu pomau masaa vimena, sisanje, akt munje i kretanje ivotinje. Iako osnove razvoja vimena poinju tijekom embrionalnoga ivota i do kraja breosti razviju se sise, sisni kanali, cisterne, sekundarni mlijeni kanali, vime zavri svoj razvoj u vrijeme telenja, tj. u doba telenja. Stoga su mnoge mane u grai i
43

razvoju vimena vidljive tek nakon spolne zrelosti ili poslije prvoga telenja. Pred kraj svake nove steonosti pada koliina mlijeka, jer nastaju promjene u parenhimu vimena, vime se vraa u stanje prije poetka proizvodnje mlijeka (juvenilno stanje). U drugome dijelu suhostajnoga razdoblja poinje ponovna izgradnja mlijene lijezde. O tome e ovisiti priprema za novu laktaciju.

5.1. Izluivanje mlijeka - laktacija

Mlijena lijezda je u asu telenja razvijena i sposobna proizvoditi mlijeko. Preduvjet kontinuirane proizvodnje mlijeka je redovito pranjenje vimena. Laktaciju moemo podijeliti na sljedee funkcije: Stvaranje (sekrecija) mlijeka koja podrazumijeva sintezu mlijeka u epitelu alveola i prijelaz mlijeka u lumen alveola; Otjecanje mlijeka odgovara pasivnom otjecanju mlijeka u mlijene alveole i aktivnom istiskivanju u mlijene kanale.

Aktivno potiskivanje mlijeka iz alveola u mlijene kanale poinje na ugodne, osjetne i termike podraaje vimena, kao to su sisanje i munja. Podraaji se prenose u lijezde koje proizvode hormone i poinje se izluivati hormon oksitocin. On izaziva kontrakciju koarastih (mioepitelnih) stanica koje pomau istiskivanje mlijeka u alveole, kontrakciju uzdunih i spiralnih miia kanalnoga sustava, koji se onda skrate i proire. Tako dolazi do tzv. putanja mlijeka, zahvaljujui kojem je mogue brzo isprazniti vime. Nakon duljega ponavljanja postupka pripreme ivotinje za munju, krava moe pustiti mlijeko na zvune ili vizualne podraaje, to je posljedicom razvoja tzv. uvjetnoga refleksa. Isto e tako nakon djelovanja neugodnih stresora, kao to su bol, strah, hladnoa, krava ustezati mlijeko. Stvaranje mlijeka osigurano je obilnom cirkulacijom krvi u vimenu. Rauna se da je za proizvodnju jedne litre mlijeka potrebno 300-500 litara krvi da prostruji kroz vime. Sastav mlijeka nipoto nije jednak sastavu krvne plazme, ali ono sadri masti, ugljikohidrate, bjelanevine, minerale. Mlijeko sadri brojne vrijedne sastojke kojih u krvi nema; bjelanevinu kazein, eer laktozu, poseban zatitini protein laktalbumin. Koncentracija masti u mlijeku znatno je vea nego u krvi, a razliitoga je i sastava. Mlijeko sadri kalcij i fosfor, minerale vane za razvoj kostura mladih ivotinja. Vitamini i provitamini dolaze iz krvi u mlijeko, ali vime sudjeluje u prijetvoru karotena u vitamin A. Poremeti li se funkcija mlijenih alveola (pred kraj laktacije ili tijekom upalnoga procesa), mlijeko postaje siromanije laktozom, kalcijem i kalijem, a bogatije albuminom, natrijevim kloridom, slinije je sastavu krvne plazme, postaje slano i pri kuhanju se grua. Prije telenja u vimenu nalazimo ljepljiv, sjajan sekret bogat globulinima, s neto albumina, u tragovima kazeina, laktoze i masti. To je rano mljezivo koji moe sadravati vei broj staninih elemenata (epitelne stanice, leukociti). Mljezivo (kolostrum) neposredno nakon telenja sadri manje stanica (700 000 u ml), ute je boje, ljepljivo, karakteristinoga mirisa, grua se pri kuhanju. Mljezivo sadri vie suhe tvari nego mlijeko, albumine, soli, imunoglobuline, koji su zatitni proteini za
44

tele. Naime, kroz placentu protutijela ne mogu prijei pa ih plod ne moe na taj nain primiti, a neophodni su za zatitu od infekcija u prvim danima ivota pa ih mladune dobiva prvim obrokom mljeziva. Koliina imunoglobulina koju e tele iskoristiti smanjuje se svakim danom. Mljezivo je bogato provitaminom i vitaminom A, vitaminima B-kompleksa, sadri vitamine C, D i E. Nekoliko dana nakon telenja mlijeko dobiva odlike pravoga mlijeka. Broj se leukocita smanjuje do stotoga dana laktacije, a potom opet raste. Broj leukocita u mlijeku visok je u jalovih krava, osobito u onih s folikularnim cistama na jajniku. Stoga prosjean broj leukocita u stajskom uzorku mlijeka moe biti vrlo visok, ako u staji ima puno jalovih krava s produenom laktacijom. U krava dobre plodnosti laktacija traje 305 dana. Krai servisni period od 80 dana skrauje, a dulji od 90 dana produuje laktaciju. Pravilno graeno vime mlaih krava otpornije je prema infekciji nego nepravilno graeno vime i vime starijih krava. Na otpornost vimena utjee genska osnova, konstitucija, nain dranja i hranidba. Stoga e proizvodnja mlijeka ovisiti o zdravlju vimena, plodnosti krava, genetske osnove i hranidbe krava. Briljivom njegom vimena proizvodnja se moe poveati do 6%. Kretanje ivotinja i njega papaka, smjetaj, odgovarajui mikroklimatski uvjeti, pridonijet e boljoj kondiciji ivotinje, zdravlju vimena i veoj proizvodnosti.

5. 2. Bolesti vimena
U najuestalije i ekonomski najvanije bolesti ubrajamo upale vimena. Neke zarazne bolesti, metabolike i uroene bolesti, mogu, pod odreenim uvjetima, dovesti do velikih teta u proizvodnji, a mogu i pogodovati nastanku upala vimena. Postoje odreene predispozicije za nastanak upala vimena i treba ih poznavati kako bismo izbjegli mogui nastanak teta zbog tih bolesti. to su somatske stanice? Somatske stanice su tjelesne stanice, ukljuujui bijele krvne stanice (leukocite), epitelne stanice, koje se prirodno nalaze u mlijeku u odreenome broju. Njihov se broj u mlijeku mijenja, osobito u prisutnosti bakterija (npr. Staphylococcus aureus). Uz nasljedne, okolini imbenici najznaajnije utjeu na promjenu broja somatskih stanica, a na mnoge od njih moe utjecati proizvoa. Najvaniji okolini imbenici su status infekcije vimena, dob muzare, stadij laktacije, redoslijed laktacije, pasmina, nain dranja, geografsko podruje i godinje doba, veliina stada, stresni imbenici, pretjerana fizika aktivnost, munja i edukacija proizvoaa. Najvei utjecaj na broj somatskih stanica ima infekcija mlijene lijezde. Stoga su somatske stanice indikator zdravlja vimena krava i dri se da je broj somatskih stanica zdravih etvrti vimena ispod 200 000 u mililitru. Mlijeko iz bolesne etvrti moe sadravati do 5 000 000 somatskih stanica/ml. Stoga su mnoge zemlje, kao i Hrvatska, uvele broj somatskih stanica vanim pokazateljem u sustavu plaanja mlijeka.

45

5.2.1. Upale vimena-mastitisi

Uzroci nastanka upala vimena (etiologija) Najei uzronici nastanka mastitisa su mikroorganizmi (95% bakterije, virusi, gljivice, riketcije). Ulazna vrata mikroorganizama su: Kroz sisni kanal (uzlazni put, mlijekom, galaktogeno) Kroz oteenja na koi (lokalno, limfogeno) U sklopu opih infekcija cjelokupnog organizma (krvlju, hematogeno). Vime je dobro prokrvljeno i dobro je opskrbljeno limfnim ilama pa e prvi znak prodora mikroorganizama u lijezdu biti poveanje bijelih krvnih stanica (leukocita) u mlijeku. Ako stanje prodora klica u mlijenu lijezdu traje dulje vrijeme, obrambene snage vimena nisu kadre suzbiti infekciju i razvit e se akutna upala vimena s klinikim znacima ili e, blaim tijekom, rezultirati kroninim mastitisom. Ako se uklone faktori koji su doveli do mastitisa, obrambene snage mogu eliminirati infekt, potraju li nepovoljne prilike dulje, treba prii pravilnoj dijagnostici mastitisa i lijeenju. imbenici koji utjeu na otpornost vimena na infekciju Oblik vimena je vanim pogodovnim imbenikom za nastanak mastitisa. Nepravilno vime, nejednakih etvrti, onemoguava istodobnu munju svih etvrti ravnomjerno, stroj radi na prazno na manjim etvrtima, dok iz veih munja jo traje. Takva munja dovodi do oteenja sluznice cisterni i ta su mjesta podlonija razvoju mikroorganizama. Objeeno, vreasto vime, koje visi ispod skonoga zgloba, vie je izloeno prljavtini, fizikim ozljedama, vlazi, hladnoi, to negativno utjee na obrambene snage vimena. Postojanje pasisa znai mogunost veega zadravanja neistoa na njima, prljanje ruku muzaa, nemogunost dobre higijene vimena. Oblik sisa, tj. graa vrka sisa, vanim su predisponirajuim imbenikom za nastanak infekcije. Prevelike i premale sise podjednako su nepovoljne, jer ih je tee musti, a gruba munja vodi do ozljede cisterni i lake se razvije infekcija. Uvuen vrak sise slabi obrambene snage, jer se na njemu zadravaju kapljice mlijeka i prljavtina. Brzina munje ovisi o grai vimena i sisnoga kanala. Kod vimena uskih kanala propusnost je manja, munja traje dugo, mlijeko izlazi u kratkim mlazevima, vime je puno i napeto, a sise prazne. Takvo se vime prepoznaje izvana kao plosnato, razvedeno i vrsto vezano uz trup. Mastitis nastaje zbog duge munje i nepotpunog ispranjavanja. Dob krava utjee na otpornost vimena prema infekcijama, ali nije presudna. Openito, starije krave slabije su otporne prema infekcijama, ali one dobre konstitucije, otporne krave, mogu i u starijoj dobi imati zdravo vime.

46

Munja je pogodovni imbenik za nastanak mastitisa. Nepravilnosti moemo podijeliti na one vezane za: Lou higijenu munje Nepravilnu munju. Munja prljavoga i mokroga vimena ili rukovanje prljavim rukama pridonosi irenju infekcije. Gruba munja strojem na prazno, prije pravilne pripreme vimena, ili predugo zadravanje stroja, oteuje sluznicu cisterni, gdje se mikroorganizmi lake zadravaju i razmnoavaju. Traume, kao to su ogrebotine, razderotine vimena, tupi udarci, nagnjeenja, nagazi, mjestom su ulaska mikroorganizama. Godinja doba utjeu na pojavu mastitisa. U panih se goveda javljaju ljetni gnojni mastitisi, a u drugih je mogui vei razvoj mastitisa zimi. Veliina stada ne bi trebala biti pogodovnim imbenikom izravno, ali u veim je stadima tee odrati higijenski optimum, premda tomu treba teiti. Hrana je vanim imbenikom odravanja zdravlja krava u cjelini, pa tako i zdravlja vimena. Pozitivno na zdravlje djeluje paa, livadno sijeno, dok jednolina hrana, nekvalitetna, siromana vitaminima i mineralima bre e iscrpiti obrambene snage ivotinje. Bolesti vimena koje otvaraju vrata infekciji su: Smetnje u cirkulaciji, kao to je edem vimena Bolesti koe vimena (boginje, lane boginje, papilomatoza vimena, furunkuloza vimena itd.) Laktacija krava u visokome stadiju breosti, laktacija premladih ivotinja zahtjeva drugaiji postupak od uobiajenoga pa su greke ee Nemogunost zadravanja mlijeka (inkontinencija) omoguava laki prodor mikroorganizama u vime. Podjela mastitisa Upale vimena mogue je podijeliti: prema vidljivim znakovima bolesti (latentne-supklinike manifestne-klinike) prema uzroniku (bakterijske, virusne, mikoplazmatske) prema trajanju (akutne i kronine). i

Latentne (skrivene) infekcije prolaze bez vidljivih znakova bolesti, ali bakterioloka pretraga mlijeka pokazuje povean broj mikroorganizama, kao i vei broj somatskih stanica. Pod povoljnim okolnostima, ako su higijenske prilike u staji poboljane ili uklonjene greke munje, te infekcije mogu spontano nestati zahvaljujui obrambenim sposobnostima vimena. Najee se, ipak, dogodi upravo suprotno: pogorani higijenski standard traje predugo, latentne se infekcije nastave kao kataralni mastitis i tada ga treba lijeiti. Preventiva latentnih, kao i svih ostalih infekcija, sastoji se u pridravanju mjera higijene dranja ivotinja, higijene munje, muzne opreme i muzaa.

47

Tijek klinikih mastitisa moe biti akutan (razvije se brzo nakon prodora mikroorganizama u tkivo vimena) ili kronian (traje dugo, tee zamjetna infekcija, uzrokom je velikih teta u proizvodnji mlijeka). Kataralnim mastitisom nazivamo upale epitela mlijenih alveola, cisterni i mlijenih kanala. Mogu biti akutnoga i kroninoga tijeka. Uzroci nastanka. Najee nastaju zbog loih higijenskih prilika u staji, pogreaka u munji, neadekvatnim promjenama hranidbe, nepovoljnih klimatskih uvjeta. Uzronici su bakterije (streptokoki, stafilokoki, Pseudomonas aeruginosa. E. coli i dr.), virusi, mikoplazme, klamidije, gljivice. Znakovi bolesti. Promijenjeno ope stanje ivotinje s povienjem tjelesne temperature, gubitak apetita, nevoljkost. Zahvaene su etvrti vimena oteene, bolne, toplije od okoline, podruni limfni vorovi oteeni i bolni, vidljiv je edem vimena. Mlijeko je promijenjenog izgleda, moe biti krpiast, s fibrinskim naslagama, s mnotvom stanica oljutenog epitela, a katkada ima i krvi. Dijagnoza. Alarmantni su znaci promijenjenoga stanja ivotinje, ali i promjene na vimenu. Kljuno je uzeti uzorke mlijeka i poslati na bakterioloku pretragu kako bismo dobili informaciju o uzroniku, ali i o njegovoj osjetljivosti na antibiotike (antibiogram). Lijeenje. Lokalna upotreba antibiotika u vime, prema uraenom antibiogramu, trebala bi biti dovoljna za suzbijanje te bolesti. U teim sluajevima treba primijeniti antibiotike, sulfonamide i lijeiti ivotinju injekcijski. Prije stavljanja antibiotika u vime, mlijeko treba izmusti i nekodljivo ukloniti, ne upotrebljavati ga za napajanje drugih ivotinja. U ispranjeno vime utisnuti antibiotske pripravke u sisnu cisternu, a, zatim, utrljavanjem prema gore, utisnuti ih u mlijene kanale. Lijeenje se provodi nekoliko uzastopnih dana. Preventiva. Utvrditi uzrok nastanka mastitisa i urno ga otkloniti. Uvijek provjeriti higijenske standarde, upotrebu dezinficijensa (premalo ili previe), ispravnost i istou muznih ureaja, pregledati stanje koe vimena, masirati vime zatitinim kremama i sprijeiti edem vimena. Kronini kataralni mastitis ekonomski je najznaajnija bolest uzgoja, teko prepoznatljiva i prognostiki upitna. Uzroci nastanka. Nadovezuju se na latentne infekcije, nepravilno lijeene i neizlijeene akutne mastitise. Uzronici bolesti su bakterije rodova Streptococcus i Staphylococcus, koliformne bakterije mikrokoki, korinebakterije. Sve to djeluje iritirajue na ljezdane stanice pridonosi razvoju uzronika: gruba munja, neispravni strojevi za munju, loe mikroklimatske prilike u staji, loe higijenske prilike, tetni i neizbalansirani obroci, slabo zdravstveno stanje krava, bolesti i ozljede vimena. ee su infekcije zadnjih etvrti, u starijih krava, u onih s velikom proizvodnjom mlijeka u kojih je otpornost vimena slabija. Kliniki znakovi. Upalni proces zahvaa sluznicu cisterne, sluznicu mlijenih kanala i mlijene alveole. Proces traje mjesecima, znakovi bolesti blagi su ili gotovo nevidljivi i tako nastanu tee promjene na lijezdi. Koa vimena je pomina, mlijena lijezda slabo osjetljiva, uglavnom bezbolna. Sekret vimena ne mora biti znatno promijenjen ili moe biti karakteristinoga slankastoga okusa i sadri vie
48

leukocita. Parenhim vimena sve je manje elastian, javljaju se otvrdnua u obliku pruga ili vorova, buja vezivno tkivo u cisternama. Smanjuje se koliina mlijeka, etvrti postaju manje (atrofiraju) ili se pojaaju na raun vezivnoga tkiva. Kasnije se sekret vimena mijenja, zapaaju se krpice gnoja. Tako moe stradati jedna etvrt, a zatim se upala moe prenijeti na ostale etvrti. Dijagnoza. Bolest se moe utvrditi pregledom vimena, pregledom mlijeka na crnoj podlozi, mastitis-testom, bakteriolokom pretragom mlijeka, utvrivanjem broja somatskih stanica u mlijeku. Lijeenje valja prepustiti iskusnome strunjaku koji e, temeljem valjanih dijagnostikih postupaka i procjeni rasprostranjenosti bolesti, kao i higijenskim mogunostima dotinoga draoca ivotinja, odluiti koje krave treba odmah izluiti iz staje (propale etvrti, gnojni iscjedak), koje treba lijeiti odmah, a koje tijekom suhostaja. Izbor antibiotika izvriti nakon bakterioloke pretrage, na temelju antibiograma, aplicirati lijek nakon izmuzivanja mlijeka u sisni kanal. Lijeenje treba ponoviti vie puta u propisanim intervalima, a nakon zavrene terapije vime potpuno izmuzivati triput dnevno nekoliko dana. Osim lokalne terapije, krave valja lijeiti antibioticima injekcijski. Preventiva. Uzronici su patogene i uvjetno patogene bakterije kojih ima posvuda, pa se, stoga, preventiva sastoji od: smanjivanja mogunosti infekcije mlijene lijezde uklanjanja negativnih imbenika koji oslabljuju otpornost vimena prema infekciji.

Upala ljezdanoga tkiva vimena Upala ljezdanoga tkiva vimena najee je akutnoga tijeka, nastaje upala ljezdanoga tkiva (parenhima). Uzroci nastanka su svi ranije nabrojeni. Javlja se u stajama loih higijenskih prilika, loe mikroklime, u sluajevima gdje je dolo do grubih greaka munje i tada je vime osobito podlono razvoju mnogih uzronika. To su najee bakterije roda Staphylococcus, Pseudomonas, Bacillus, Escherichia, Klebsiella, Clostridium i druge. Znakovi bolesti. Ovisno o uzroniku, njegovoj patogenosti, promjenama na vimenu i poremeaju opega zdravstvenoga stanja, ta se bolest javlja u tri oblika: flegmonozna (kolibaciloza) gangrenozna nekrotina. Flegmonozna upala izaziva jako promijenjeno ope zdravstveno stanje krave, tjelesna je temperatura poviena, ubrzano je bilo i disanje, krava se teko die, jedva hoda, nema apetita, prestaje preivanje, ivotinja je usporena, moe imati proljev. Sekret vimena je bistar poput piva ili krvnoga seruma. Javlja se na poetku laktacije pa, kako krava lei, esto dolazi do zablude i lijei se puerperalna pareza, umjesto bolesno vime, to moe dovesti do uginua krave.
49

Gangrenozna se upala javlja povremeno. Vime poplavi, ivotinja je pospana, usporena, s visokom tjelesnom temperaturom koja pada ispod normalne nakon nekoliko sati, vime postaje crno-plavo, hladno i vlano. Sekret vimena je krpiast, krvav, s komadiima odumrloga (nekrotinoga) tkiva. Nekrotina upala razvije se brzo ili ima kronian tijek. Bolest poinje na ogranienome dijelu vimena, vidljiva je granica zdravoga i bolesnoga tkiva, promijenjeni dio pone izluivati sekret, zatim otvrdne, odumre i otpadne taj dio nekrotinoga parenhima. ivotinja ugiba za nekoliko dana. Lijeenje. Treba poduzeti odmah, jer e o brzini intervencije veterinara ovisiti ivot krave. Antibiotike irokoga spektra valja upotrijebiti i bez antibiograma (jer za njegovo dobivanje treba nekoliko dana). Lijekovi se daju u vime i u mii nekoliko uzastopnih dana, kako bi se sauvao ivot krave. Gnojna upala (Holsteinska zaraza) Uzrok bolesti. Uzronik gnojnoga mastitisa je bakterija Corynebacterium pyogenes, ee obolijevaju zasuene krave i gravidne junice. Predispozicija za nastanak bolesti su loe higijenske prilike u staji i u objektima za munju. Infekcija je, vjerojatno, galaktogena ili limfogena, (a moe i hematogena). Insekti mogu biti prenositelji bolesti. Znakovi bolesti. Upala moe imati akutan, subakutan i kronian tijek. ljezdano tkivo propada uz stvaranje gnoja. U zasuenih krava i breih junica bolest je tea i dulje traje. Upaljena etvrt je oteena, tvrda i bolna. Ope zdravstveno stanje je promijenjeno, ivotinja nema apetita, mravi, tuna je. Na mlijenoj lijezdi nalazi se bolan i tvrd edem. Sekret je uti gnoj koji izlazi poput rezanaca. Kasnije je rjei, vodenast, zelenkast ili krvav, s krpicama, neugodnoga zadaha. Mlijena lijezda je kvrgava, limfni vorovi oteeni, bolni. U krava u vrijeme laktacije prevladava slika kataralnoga mastitisa, mlijeko je vodenasto, s primjesama gnoja koji zaudara. Sekrecija mlijeka se smanjuje i oboljela etvrt zasuuje. Dijagnoza se postavlja pregledom mlijene lijezde. Kvrgavo vime, nejednake konzistencije, ut, krpiast, gnojan sekret neugodnoga mirisa pomae postavljanju dijagnoze. Bakterioloka pretraga sekreta je poeljna. Lijeenje se provodi lokalno, u pojedine etvrti vimena, i ope, injekcijama u mii. Prognoza je povoljnija ako se rano poelo s lijeenjem. Oboljelu kravu treba odvojiti od drugih, zasebno je musti. Najee se zahvaena etvrt ne moe spasiti i dobro je takve krave odstraniti s farme jer su stalni izvor infekcije. Preventiva. Vano je drati krave u rodilitu sve vrijeme pueperija, drati higijenu u nastambama, uklanjati insekte i izvore gnojnih infekcija u staji. Kako rano otkriti poveanje broja somatskih stanica i poetak nastajanja mastitisa? Postoje brzi, jednostavni i pristupani testovi za odreivanje broja somatskih stanica (Kalifornija mastitis test-CMT, Soma test i sl.). Kada se testu doda mlijeko, on reagira s leukocitima i formira se gel. to je vea infekcija mastitisom, formira se vie elatinozne mase. Taj je test manje precizan od individualnoga brojanja stanica, ali se rezultati dobiju veoma brzo i lako iz svake etvrti vimena. Brze testove koristimo za testiranje tek kupljene krave, da bi se
50

otkrio subkliniki mastitis, da bi se potvrdio status krave, ukoliko doe do poveanja broja somatskih stanica, da bismo utvrdili koja je etvrt vimena zaraena. Dobro je koristiti test da bismo bolje pratili subkliniki mastitis ili kao rutinska preventivna mjera. O pojavi i uestalosti mastitisa trebalo bi voditi redovitu i savjesnu evidenciju. Ona treba sadravai: ime ivotinje i etvrt vimena koja je zahvaena, a moe i dio staje u kojoj se nalazi ivotinja, datum izbijanja klinikoga mastitisa, redni broj laktacije i broj dana u tekuoj laktaciji, rezultate razliitih testova, broj somatskih stanica, rezultate CMT (Kalifornija mastitis testa). Ukoliko je krava lijeena, valja zapisati koriteni lijek, dozu, nain davanja i trajanje terapije, vrijeme karence i datume kada se oekivalo da mlijeko i meso budu dobri za komercijalnu upotrebu. Voenje evidencije o mastitisu pomoi e vama i vaem veterinaru da saznate kakvo je trenutno stanje vaih ivotinja i koliko ste uspjeni u prevenciji mastitisa. Osim bolesti vimena, razne druge bolesti uzrokuju smanjenu proizvodnju mlijeka, to izravno utjee na ekonominost proizvodnje mlijeka. Nabrojane su neke: oteani porod, zaostajanje posteljice, ciste jajnika, kronine upale maternice, ketoza, dislokacija sirita, mlijena groznica, upala papaka.

5.2.1.1. Mastitis u ovaca

Mastitis se u ovaca dogaa pojedinano, preteno akutnoga tijeka i flegmonoznog oblika. Ovce imaju izrazito poremeeno ope zdravstveno stanje, slabije jedu, epaju, usporene su i pospane, poviene tjelesne temperature. Bolesno vime je poveano, napeto, crveno, edematozno, sekret lijezde je serozan, uz primjese krvi. Infekcija nastaje prodorom bakterija sisnim kanalom ili kroz ozljede na sisama. Razvoju bolesti pogoduju mehanika oteenja vimena i sisa. Lijeenje treba zapoeti to prije, lokalno antibioticima u vime i injekcijama u mii.

5.2.1.2.

Mastitis u koza

Mastitisi u koza javljaju se zbog loih uvjeta dranja koza (hladnoa, propuh, visoka vlaga), promjena hranidbe (neujednaena i siromana prehrana), nepravilne munje (neredovita, nepotpuna, gruba, nehigijenska), neispravnih strojeva za munju, trauma. Poznato je mnogo mikroorganizama koji uzrokuju mastitise u koza. Spomenut u bolest koja je karakteristina za koze i ovce, a ee obolijevaju koze. To je zarazno presuenje vimena (zarazna agalakcija ovaca i koza). Uzronik je bolesti mikroorganizam Mycoplasma agalactiae, a uzrokuje upalu vimena, ronice oka i zglobova. Bolest se esto javlja u proljee i ljeti. Uzronik se prenosi muhama, neopranim rukama muzaa i podmlatkom koji se moe inficirati jo prije poroda. Oboljele ivotinje imaju groznicu i upalu vimena. Naglo se smanji koliina mlijeka, a zatim vime potpuno presui. Sekret vimena postane utozelene boje, mutan, s primjesama upalnih komponenti (krpice gnoja, tkiva ili krvi). Vime uskoro atrofira, a u tkivu nastaju voriasta zadebljanja. Pojavljuju se simptomi na zglobovima i oku. Razvije se bolan artritis i keratokonjunktivitis pa ivotinja moe
51

privremeno oslijepiti. Mravljenje i smrt mogu se dogoditi za 10 dana u akutnome tijeku, a, ako preive, oporavak traje tjednima, a proizvodnja mlijeka nikada se ne vrati u okvire prije pojave bolesti. Kako bi se izbjeglo nastajenje te bolesti, treba paziti da se uzronik ne unese u stado, a oboljele ivotinje treba odvojiti od zdravih. to s mlijekom nakon provedenoga lijeenja?

to s mlijekom nakon provedenoga lijeenja?

Vremensko razdoblje od posljednjega davanja lijeka do ponovne doputene uporabe mlijeka i mesa naziva se karencom. Ona traje razliito za svaki pojedini lijek i veterinar je duan upozoriti draoca krave koliko ne smije isporuivati mlijeko lijeene krave mljekari, odnosno tijekom kojega razdoblja ne smije kravu zaklati. Mlijeko lijeenih ivotinja ne smije se davati teladi, niti drugim vrstama ivotinja, nego ga bacati.

5. 3. Zasuivanje krava- regresija mlijene lijezde

Oekuje li se uspjena proizvodnja mlijeka, mlijenu lijezdu valja pripremiti za sljedeu laktaciju. To se postie zasuivanjem vimena. Pretpostavi li se da je krava ostala brea (koncipirala) izmeu 60 i 90 dana nakon telenja, laktacija moe trajati od 270-300 dana. Dva su mjeseca, prije novoga telenja, nuno potrebna za normalnu regeneraciju mlijene lijezde. Zasuivanje se provodi jednom od nabrojanih tehnika: u pravilnim vremenskim razmacima mlijeko se djelomino izmuze (djelomino izmuzivanje) nakupljeno mlijeko izmuze se jednokratno, a zatim svakoga drugoga ili treega dana (periodino izmuzivanje) potpuni prestanak izmuzivanja (potpuni prekid munje, primijeniti samo kada se laktacija znatno smanjila, kako ne bi dolo do jaeg edema vimena i razvoja mastitisa). Sve su tehnike podjednako uspjene, pod uvjetom da se kravama smanji obrok, izbace krepka krmiva, a smanji se i koliina sijena. Vime je potrebno pregledavati i nakon zasuenja najmanje 14 dana, jer mogu nastati oteknua, crvenilo, bolnost, pa treba vime ponovno izmusti, a moda i lijeiti. To je razdoblje povoljno za lijeenje kroninih kataralnih matitisa, kada se, nakon zadnje munje, prema rezultatu bakterioloke pretrage (antibiograma), stavlja odgovarajui antibiotik u svaku etvrt vimena. Sekrecija mlijeka prestaje kada tlak u alveolama naraste do odreene toke. Komponente mlijeka razgrade se pomou enzima ili budu reapsorbirane, alveolarne stanice pucaju i lijezdu ispune obrambene stanice-fagociti. Ako ivotinja nije brea, mlijena se lijezda ne razvije dovoljno, buja samo vezivno tkivo.U breih ivotinja takoer se smanjuje koliina alveolarnoga tkiva, manji su renjii mlijene lijezde, ali to e povoljno utjecati na obnovu lijezde i nakon telenja vime e biti spremno za novu proizvodnju.

52

6.

HIGIJENA MUNJE I MUZNI UREAJI

Prof.dr.sc. Davor Kralik

6. 1. Priprema za munju
a pravilnu munju vano je ivotinju pravilno pripremiti kroz nekoliko radnih operacija. Munja, prije svega, mora biti blagi postupak prema ivotinji, kako ne bi dolo do njenog uznemiravanja, i to je radnja koja se obavlja uobiajenim ritualom. Prvo s hranjenjem i ienjem ivotinja, a potom se zapoinje s postupkom munje. Prije samoga poetka munje, potrebno je prvo ukloniti grube neistoe, kao to je slama i suha balega, i to etkom ili eagijom. Potom slijedi pranje vimena. Najjednostavnije je toplom vodom, spuvom i blagim dezinfekcijskim sredstvom. Temperature vode trebala bi biti od 35-40C . Vodu je potrebno esto mijenjati, kako bi bila uvijek topla i ista. Prevrua i hladna voda izaziva stres kod ivotinje te sprjeava luenje mlijeka. Nije potrebno prati kompletno vime nego samo sise i neposrednu regiju oko sisa. Drugi nain pranja vimena je vlanim jednokratnim higijenskim maramicama. Prednost takvoga naina ienja vimena je visok stupanj higijene, koji spreava pojavu i mogunost irenja upale vimena (mastitisa), ali poskupljuje proizvodnju. Meutim, ako se mastitis ne pojavljuje, onda se utedom na lijeenju mogu kompenzirati trokovi za higijenske jednokratne vlane maramice. Veinom proizvoai opreme za munju u svome kompletu nude i higijenski program u kojem su uvrtene i higijenske vlane maramice. Nakon pranja slijedi brisanje i suenje vimena, kako bi se sprijeilo cijeenje vode niz vime i ulazak u sisne ae, te se ujedno vri masaa vimena, koja djeluje stimulativno na luenje hormona oksitocina. Potom slijedi zdravstveni pregled vimena, koji se obavlja na nekoliko naina, tzv. "stajske" metode. Najjednostavniji nain je izmuzivanje prvih mlazova mlijeka iz svake etvrti na crnu podlogu, kako bi se utvrdila konzistencija, boja te mogua prisutnost primjesa, kao to su krpice, komadi zgruane krvi. Mlijeko mora biti bijele boje, bez primjesa i tekue konzistencije. Drugi je nain uz pomo kemijskih reagensa, tzv. "zagrebaka" metoda, kod koje se iz svake etvrti u posebno konstruiranu posudu izmuzu mlazovi mlijeka, te se dodaje kemijski reagens, koji, u ovisnosti o stupnju kiselosti, mijenja boju, od blago roza do tamnoljubiaste, ovisno o stupnju zaraenosti etvrti. Uz reagens, dobije se paleta boja, zbog usporedbe stadija bolesti. Postoje kemijski reagensi koji reagiraju zgruavanjem mlijeka. Ako je dolo do patolokih promjena mlijeka u kontaktu s kemijskim reagensom, ono e se zgruati. U ovisnosti o gustoi mlijeka, odreuje se stupanj bolesti. Trei nain zdravstvene kontrole je uz pomo ureaja na principu elektrine provodljivosti. To
53

su ureaji koji registriraju poveanje natrijevih iona u mlijeku, koji se poveavaju prilikom kvarenja mlijeka, odnosno pojave mastitisa. Jedan od takvih ureaja je poznat pod imenom AHI-detektor, dok je sve ea pojava slinih ureaja koji se ugrauju kod velikih sustava za munju.

6. 2. Sustavi za munju
Muzni ureaji koji se danas najee koriste rade na principu isisavanja mlijeka uz pomo podtlaka iz mlijene lijezde. Sastoje se od pogonskoga dijela, koji ini pogonski motor (elektrini ili motor s unutarnjim sagorijevanjem), podtlane crpke, podtlak spremnika, podtlak regulatora, mjeraa visine podtlaka (manometra), pulsator, muzne garniture, koju ine sisne ae i sabirnik s pripadajuim mlijenim i podtlanim crijevima, te opreme za prihvat i hlaenje pomuzenoga mlijeka. Sustave za munju dijeli se na: 1. polustacionirane sustave - oni kod kojih je pogonski dio stacioniran u posebnoj prostoriji, zbog izolacije od buke koju stvara, kako ne bi uznemiravao ivotinje, a pokretni dio ini muzna kanta, transportna kanta ili muzne jedinice, koje se za vrijeme munje premjetaju od jedne ivotinje do druge, i 2. stacionirane sustave - (izmuzita) takoer je pogonski dio smjeten u posebnome prostoru s izolacijom od buke, a svi su muzni dijelovi fiksno spojeni i ne premjetaju se za vrijeme munje, nego ivotinje dolaze do mjesta munje. Odabir sustava za munju direktno je povezan s brojem muznih ivotinja i njihovim nainima uzgoja te se tu razlikuju tri naina uzgoja mlijenih krava: vezani nain, slobodni nain i kombinirani nain dranja. Kod vezanoga naina dranja krave su vezane na jednome mjestu u staji, tu se hrane, muzu i njeguju. Mogu biti vezane jednoredno (do 15 ivotinja u staji), dvoredno i vieredno (50-60 ivotinja). ivotinje su smjetene na leita koja mogu biti: - kratka (duljine 160-170 cm, a irine 110-115 cm), - srednje duga (duljine 170-180 cm, a irine 110-115 cm) i - duga leita (duljine 190-220 cm, a irine 115-120 cm). Prednost je toga naina u mogunosti individualne kontrole i hranidbe svake pojedine krave, a i vea je proizvodnja mlijeka po kravi i bolja iskoristivost hrane u odnosu na slobodan nain dranja. Nedostaci takvoga naina dranja su slabiji rezultati umjetnog osjemenjavanja, jer je teko uoiti kada se krava "goni". Higijena ivotinja je slabija i skraen je vijek njihovog iskoritavanja. ee su izvale rodnice, kao i ozljede nogu i vimena, a i vei su trokovi ulaganja u opremu i trokove odravanja. Kod vezanoga naina dranja krava, zbog ogranienoga kretanja, munja se obavlja s polustacioniranim sustavima, a to su sustav za munju

54

s muznom kantom, sustav za munju s transportnom kantom ili sustav za munju s mljekovodom. Kod polustacioniranih sustava razlikuje se: (1) Sustav samo s podtlanim vodom, kod kojeg se munja obavlja uz pomo muzne kante ili transportne kante. Pogodan je za munju manjega broaj krava, jer zahtijeva velika fizika naprezanja muzaa prilikom premjetanja muzne kante od jedne krave do druge. Pogodan je za munju u rodilitima na velikim farmama zbog mogunosti munje ivotinje u leeem poloaju, reguliranja duine gumenoga crijeva na spoj na podtlak voda, prilikom napajanja teladi svako tele moe biti napojeno od svoje majke, jednostavna kontrola namuenoga mlijeka. Munja s muznom kantom iz istih razloga pogodna je i za munju u objektima s bolesnim kravama. (2) Sustav sa podtlak vodom i mljekovodom je nadogradnja sustava s muznom kantom, kod kojega se mlijeko, umjesto u muznu kantu, alje u transportni mljekovod. Na taj se nain osigurava bri transport mlijeka do prihvatne cisterne za hlaenje te se smanjuje izravni doticaj sa stajskim zrakom, to uvelike smanjuje broj makro estica i mikroorganizama u mlijeku. Na broj mikroorganizama svakako utjee i materijal od kojih su izraeni "putovi" mlijeka. Za izradu mljekovoda najee se koriste plastine cijevi izraene od pleksiglasa (s vremenom oteano kvalitetno ienje) ili od prokroma (manje oteenje povrine mljekovoda) Slobodni nain dranja mlijenih krava prikladan je za farme s veim brojem krava, jeftiniji je u izgradnji i omoguuje maksimalno koritenje mehanizacije, automatsku munju, hranidbu i izgnojavanje. U slobodnome sustavu dranja krava naini dranja krava su u pojedinanim ili skupnim lige boksovima, u stajama s vanjskom klimom, na dubokoj stelji i kombinirano dranje krava. U takvim stajama potrebno je kravama osigurati prostor za leanje i odmaranje (leita), prostor za slobodno kretanje krava u staji i izvan nje (ispusti), prostor za hranjenje krava (neisti dio) i prostor za munju krava (centralno izmuzite - stacionirani nain munje). Izmuzita su posebno ureen prostor koji slui iskljuivo za munju, opremljen je odreenim brojem stajalita i muznih jedinica, u njih krave dolaze u odreeno vrijeme i po odreenome redoslijedu i u njemu su osigurani svi higijenski i tehniki uvjeti za kvalitetnu munju. Munja u izmuzitima ima znaajnu prednost u odnosu na munju u polustacioniranim sustavima, jer je radnik izloen manjim fizikim naprezanjima uz veu produktivnost, vii stupanj higijene munje te su osigurani kvalitetniji uvjeti rada, kao to su klimatizacija prostora i slino. Danas razlikujemo nekoliko tipova izmuzita, a to su nepokretna izmuzita i pokretna izmuzita. U nepokretna izmuzita ubrajamo "tandem", "riblju kost" i usporedna izmuzita. Zajedniko im je da se sastoje od: - prostora tzv. "ekalita" krava prije munje - izmuzita - strojarnice, gdje je smjeten pogonski dio - prostorije za uvanje i hlaenje mlijeka
55

prostora za pomuene krave sustava koridora za dovoenje i odvoenje krava do "ekalita" U izmuzitu tipa "tandem" boksovi za ukljetenje krava smjeteni su paralelno s muznim kanalom te su muzau krave dostupne samo s jedne strane. Muzni kanal je radni prostor muzaa, dubine 80-100 cm, to mu osigurava manja fizika naprezanja prilikom munje. Osigurana mu je topla voda za pranje vimena i muznih garnitura, ime se postie vii stupanj higijene munje. Muzni kanal se nalazi kod svih nepokretnih izmuzita. U izmuzitu "riblja kost" boksovi se nalaze pod kutem od 350 u odnosu na muzni kanal. Kod takvoga poloaja krave su zadnjim dijelom tijela jedna do druge (blizu muzau), to znatno smanjuje hodanje muzaa od jedne krave do druge, a samim tim i istovremeno se moe upotrebljavati vei broj sisnih sklopova. Cijeli postupak munje (zdravstveni pregled, ienje vimena i sisa prije munje te dezinfekcija sisa poslije munje) u tome izmuzitu traje od 10 - 12 minuta po kravi, od ega 5 - 8 minuta traje sama munja. Kod nepokretnih izmuzita razlikuju se individualni boksovi za ukljetenja i grupne boksove, to uvelike utjee na organizaciju munje. Kod individualnih boksova za ukljetenje, nakon to je krava pomuena, puta se iz boksa i dovodi se druga, dok kod grupnih moraju biti sve krave pomuene na jednoj strani izmuzita, kako bi se zamijenila cijela grupa krava. Tu se razlikuju dva naina izlaenja krava iz izmuzita, jedan je izlaenje grupe krava jedna po jedna, to znatno usporava izmjenu krava, a drugi je takozvani "brzi izlaz", gdje sve krave izlaze istovremeno bono prilikom pomicanja ograde. Usporedna izmuzita su izmuzita kod kojih krave stoje pod kutem od 900 okrenute vimenom prema muznome kanalu. Izmuzita s boksovima riblja kost i usporednim smanjuju duinu objekta, a time i visinu investicije, meutim usporedno izmuzite zahtijeva vee naprezanje muzaa prilikom pranja vimena i munje, jer je vime nepreglednije. U pokretna izmuzita ubrajaju se izmuzita za munju na panjacima i izmuzita kod kojih je prostor za munju pokretan, tzv. "unilaktori" i "rotolaktori". Rotolaktori su danas najsuvremenija izmuzita gdje je ljudski rad sveden na najmanju moguu mjeru, postupak munje je lak, brz, precizan, higijenski vrlo prikladan. Muzai u takvim sustavima za munju postiu visok stupanj produktivnosti, uz izrazito mala fizika naprezanja, i posao muzaa nerijetko se svodi samo na zdravstveni pregled vimena i postavljanje muznih jedinica, dok su sve ostale radne operacije, od pranja vimena do skidanja i dezinfekcije, u potpunosti automatizirane. Rotolaktori se, prema poloaju boksova za ukljetenje, dijele na: Tandem rotolaktore Riblju kost Usporedno glava prema unutra Usporedno glava prema van

"Rotolaktori" su danas prisutni i u Hrvatskoj i njihov se broj poveava iz dana u dan.

56

Najsuvremeniji nain munje je uz pomo robota za munju. Tvo su sustavi koji su prisutni desetak godina, ali, zbog visoke cijene i daljnjeg usavravanja, nisu jo nali iru primjenu, iako trenutno trite nudi robote za munju od nekoliko svjetski poznatih proizvoaa. Munja s robotima je takoer karakteristina za slobodni nain dranja i omoguuje vei broj munji tijekom dana. Meutim, smatra se da nema potrebe musti kravu vie od pet puta dnevno. Kod nas se trenutno munja organizirana u takozvanoj "dvomui" i "tromui", odnosno dva do tri puta dnevno, to ovisi o koliini mlijeka, stupnju laktacije i visine steonosti.

6. 3. Higijena muznih ureaja

Pranje je potrebno obaviti odmah nakon prestanka munje. Sisne ae treba temeljito oprati hladnom ili mlakom vodom, nikako vruom vodom (jer se bjelanevine mlijeka zalijepe na stijenku sisnih guma i cijevi) ili prehladnom vodom (jer se tada na stijenkama zadri mlijena mast) Najjednostavnije je oprati sisne ae (guma) i gumene cijevi, tako da se ista voda iz posude uz pomo podtlaka nekoliko puta propusti kroz cijeli sustav za munju ili direktno spojiti sisne ae na vodovodnu slavinu. Nakon ispiranja, dio sustava se treba rastaviti i sve dijelove temeljito izribati etkom u toplome (45 500C) lunatome sredstvu za pranje mljekarskoga pribora, a barem jednom tjedno kiselim sredstvom za ienje. Sredstva za ienje u mljekarskoj industriji su Specijal 75-S (alkalno sredstvo), Specijal - KT (kiselo sredstvo), BIS LaktoKis, P3 Asepto N, P3 Horolith N, P3 Duett pulver, P3 Unisept, DILAC SPF (kiselo sredstvo), DIVOMIL FORTE (alkalno sredstvo za ienje i dezinfekciju), DIVOTEL D (prakasto alkalno sredstvo za runo ienje, dezinfekciju i dezodoraciju), Labudol NP-T (kombinirano sredstvo za pranje i za dezinfekciju), Zlatol MR-F i druga. Dijelove za munju treba oprati odgovarajuim etkama, aluminijske posude ne smiju se prati sredstvima koja sadravaju sodu, niti se smiju upotrebljavati sredstva koja sadre sumpor ili jod. Nakon temeljitoga pranja sve oiene dijelove treba isprati vruom vodom da bismo uklonili sredstvo za pranje. Nakon pranja, ienja i ispiranja, sav se pribor ocijedi, a potom, uranjanjem u pripremljenu otopinu dezinficijensa (Izosan G, Izosan GL, P3 Oxonia), dezinficira. Ukoliko se za pranje i ienje upotrebljavaju kombinirana sredstva (P3 Topax 66, P3 Topax 56, CALGONIT D, CALGONIT LR, CALGONIT S, BIS C 5330, DIVOTEL D i dr.), nije potrebna naknadna dezinfekcija. Nakon dezinfekcije, sve dijelove sustava za munju treba okrenuti prema dolje, da se ocijede i osue (sisne ae takoer). Sisne ae, gumene dijelove sustava za munju, dobro je izmeu dviju munji uvati uronjene u otopinu dezinficijensa, a prije munje ih treba temeljito ocijediti. Otopine sredstava za pranje i ienje, kao i dezinficijense, treba esto mijenjati. Za pranje i ienje treba koristiti samo odreene posude, a sva sredstva trebaju biti spremljena, kako djeca i ivotinje ne bi mogle doi do njih i otrovati se. Rezervne gumene dijelove sustava za munju treba uvati u tamnim prostorijama, zapraene talkom.
57

Kod strojnoga pranja muznoga ureaja koriste se kemijska sredstva koja ne smiju utjecati na kakvou mlijeka i biti otrovna za ljude. Pranje ureaja i opreme za munju obavlja se u tri faze: 1. pretpranje - hladnom ili mlakom vodom (300C), kada se uklanjaju ostaci mlijeka 2. glavno pranje - vodom temperature od 60-750C, s dodatkom sredstava za ienje koji se malo pjeni i to u koliini od 100cm3/200 l vode, 3. ispiranje - hladnom vodom (odstranjuje se ostatak sredstava za pranje), uz dodatak sredstava za dezinfekciju. Dezinfekcija se moe vriti fizikim i kemijskim putem. Fiziki postupci dezinfekcije su djelovanje topline (vodena para ili kipua voda), a za kemijske postupke koriste se spojevi s klorom i jodom. Kemijski postupak podrazumijeva i povremenu promjenu dezinficijensa te mijenjanje pH sredstava za pranje i temperaturu otopine. Kod sustava izravne munje u mljekovod te izmuzitima primjenjuje se kruno pranje cijevi i ureaja. Ono je najee automatsko (programirano) ili poluautomatsko. Veina proizvoaa daje upute za pranje i ienje ureaja i opreme kojih se treba pridravati, no osnovne radnje koje treba obaviti nakon svake munje su: - ienjem zapoeti im je munja zavrena, a podtlanu crpku i pulsator ostaviti da rade - ukloniti svu vanjsku neistou iz svake sisne ae i mlaznice - provjeriti temperaturu vode (800C) i namjestiti sisne ae na mlaznice - cijev za mlijeko spojiti na grija vode a ventil postaviti u poloaj za pranje - vrua voda treba prolaziti kroz sustav dok ne padne na temperaturu od 650C te se isputa u posebnu sabirnu jamu, - dodati odgovarajui deterdent ili mjeavinu deterdenta i dezinficijensa, uz vrijeme cirkulacije od 5-10 minuta, - mjeavinu deterdenta i dezinficijensa isprazniti u posebne spremnike, - u sustav pustiti hladnu vodu, uz mogui dodatak 25 ml hipoklorita /40 litara vode, - iskljuiti dodatnu i podtlanu crpku, osuiti muznu jedinicu a zatim postaviti u poloaj za rad. Gumeni dijelovi moraju se oprati i dezinficirati, jer ih mlijena mast oteuje. Da bismo ih donekle obnovili, moraju se uroniti u 0,5% otopinu deterdenta, u kojoj ostaju 2-3 dana, nakon ega se opet mogu koristiti.

6. 4. Odravanje muznih ureaja

Za osiguravanje pravilnoga rada sustava za munju, potrebno je vriti odreene periodine kontrole. Kontrole mogu biti svakodnevne, mjesene, polugodinje, godinje i redoviti servisi cjelovitoga sustava za munju, koje propisuje proizvoa opreme. Od svakodnevnih kontrola izdvajaju se:

58

provjera razine ulja na podtlanim crpkama koje to koriste i, po potrebi nadolijeva ulje, provjera visine podtlaka nakon pokretanja pogonskoga motora. Visina podtlaka kree se od 40-50 kPa i mora se ustaliti nakon nekoliko sekundi rada. U protivnome, treba provjeriti ulazi li zrak na ispusnome ventilu ili je dolo do pomicanja prijenosnika obrtaja. Kod centrifugalnih crpki moe doi do kvara na nepovratnome ventilu ili iskliznua prijenosnoga remena. Provjeravanje rada podtlaka regulatora moe se obaviti tako da se ukljui samo jedna muzna jedinica i oita visina podtlaka koja se potom usporedi s visinom podtlaka kada su ukljuene sve muzne jedinice potrebne za munju. Oscilacije od 2 kPa su doputene, a vea odstupanja ukazuju na neispravnost podtlanih regulatora. Previsok podtlak i njegovo dugo djelovanje prilikom munje poveava trenje na mlijenim alveolama, kapilarnim mljekovodima i sisnome kanalu, to znaajno oteuje sluznicu vimena i poveava broj somatskih stanica. provjera rada podtlanoga regulatora obavlja se kad su sve muzne jedinice ukljuene i oslukuje se njegov rad, odnosno utanje zraka prilikom ulaska u podtlak regulator. Ako nema takvoga zvuka i evidentan je porast podtlaka, potrebno je oistiti podtlak regulator. u svakodnevne kontrole ubrajaju se i provjere oteenja gumenih dijelova sisnoga sklopa, osobito gumenih cijevi za mlijeko i podtlak.

Pri mjesenim kontrolama potrebno je obaviti: - kontrolu i nadopunu ulja kod podtlanih crpki koje se podmazuju uljem, - promjena ulja kod ispunoga lonca, - provjera zategnutosti remena na podtlanoj crpki, - oistiti podtlak regulator i to utege i bone filtere i kuite, - oistiti i pomazati sve podtlane slavine na podtlanome sustavu, i - podmazati uljne pulsatore, Polugodinje kontrole obuhvaaju: - ispiranje kompletnoga podtlanoga sustava, - zamjenu sisnih guma, - temeljito ienje podtlak regulatora, - promjene filtra na pulastorima i - opraivanje sustava za hlaenje na spremniku za mlijeko laktofrizeru. Sisne gume elementi su na ureaju za munju, koje su u direktnome kontaktu sa ivotinjom. Zbog toga je potrebno obratiti veliku pozornost na njihovu higijenu i ispravnost. Sisne gume s vremenom gube svojstvo elastinosti, zbog ega dolazi do njihovoga pucanja te se stvaraju sitne pore, u koje, prilikom rada, ulazi mlijeko, i runim pranjem sisnih guma nije mogue u potpunosti ukloniti sve mlijeko iz pora. S obzirom na to da je mlijeko izrazito pogodan medij za stvaranje mikroorganizama te je, ujedno, jedan od moguih putova ulaska infekcije u vime. Iako se kod strojnoga pranja sustava za munju kvalitetnije peru sisne gume, bez obzira, nakon pola godine potrebno ih je svakako zamijeniti, jer trokovi lijeenja mastitisa i izluivanje krava iz proizvodnje vei je troak od zamjene sisnih guma.
59

Godinje kontrole su najee propisane od strane proizvoaa, a izvrava ih servisna sluba i svode se na testiranje rada podtlane crpke, zbog provjere kapaciteta podtlaka, te njeno servisiranje; testiranje rada pulsatora i servisiranje; provjera kompletnoga podtlanoga sustava i rada manometra (mjera visine podtlaka); zamjena neispravnih slavina za podtlak; zamjena svih gumenih i plastinih dijelova u sustavu za munju, kao to su brtva poklopca muzne kante, sisne gume, mlijene cijevi i slino; kod sustava s automatskim pranjem prekontrolirati njegov rad. Posebno je potrebno obratiti pozornost na odravanje pulsatora, jer najei nedostaci u radu pulsatora su neodgovarajui broj otkucaja (prebrzo ili presporo); ulazni zrani proistai zaepljeni neistoom; ovlaeni filter; oteeni ili napukli ventili; istroene zaptivne gumice ventila; istroena (olabavljena) membrana; istroenost podeivaa broja pulsacija (vijak ili opruga); mehanika oteenost kuita pulsatora. Da bi pulsator imao to dulji vijek trajanja, tijekom uporabe potrebita je pravilna njega i odravanje, koje obuhvaa pravilan postupak prilikom rukovanja. zbog mogunosti oteenja kuita, poslije munje pulsator se ne smije ispirati tekuinom, poslije munje pulsator se mora pohraniti u suhu prostoriju iste temperature kao i u staji (zbog stvaranja kondenzata i smrzavanja), zatititi pulsator od praine, ako nepanjom doe do ulaska mlijeka, vode ili sredstva za ienje u pulsator, treba ga odmah rastaviti i oistiti, jedanput mjeseno pulsator rastaviti i oistiti, a dotrajale dijelove po potrebi zamijeniti. Nepravilni rad pulsatora znaajno utjee na duinu trajanja munje, na kvalitetu munje i potpunu pomuzenost, a time i na zdravstveno stanje vimena i na broj somatskih stanica. Kroz praksu je utvreno da muzai koji redovito kontroliraju i odravaju svoju opremu za munju zadovoljavaju prema Pravilniku higijensku kakvou i time postiu najbolju kvalitetu mlijeka i najviu cijenu mlijeka (E klasa).

6. 5. Hlaenje mlijeka
Kakvou mlijeka uvjetuje vie imbenika, od kojih su najbitniji higijena munje, pravilan nain munje te prihvat i hlaenje mlijeka. Bez obzira na to koliko visok stupanj higijene munje bio, u mlijeku je prisutan odreeni broj mikroorganizama, te je, da bi se neutraliziralo njihovo djelovanje, potrebno pristupiti hlaenju mlijeka odmah poslije munje. Hlaenje se obavlja na temperaturu 8-10C, odnosno za pohranu do 48 sati na temperaturu od 4C. Pri hlaenju mlijeka potrebno je zadovoljiti uvjet da broj mikroorganizama bude to manji. Hlaenje se vri izmjenom topline izmeu toploga mlijeka i tekuine kojom se vri hlaenje. Time se umanjuje mikrobioloka aktivnost i zaustavljaju ivotni procesi bakterija koje razgrauju mlijeni eer. Prema konstrukcijskome rjeenju, rashladni ureaji mogu biti: kompresorski i
60

 absorbcijski, a prema nainu hlaenja: s izravnim hlaenjem (rasplinja dolazi izravno u doticaj s mlijekom), i s neizravnim hlaenjem (hladna voda slui kao nosa hladnoe izmeu rasplinjaa i mlijeka). Za razliku od hlaenja mlijeka klasinim postupcima (uranjanjem posuda za mlijeko u hladnu vodu, uranjanjem dijelova za hlaenje u mlijeko, prolazu mlijeka preko valovitih stjenki u kojima je sredstvo za hlaenje), za hlaenje veih koliina mlijeka odgovarajui ureaj je kompresorski rashladni ureaj, tkz. ''Laktofrizeri''. Kao rashladne tekuine (koje slue kao "nositelj topline") upotrebljavaju se amonijak, ugljini dioksid, klormetil i dr. Rashladne tekuine moraju imati sljedea svojstva: (1) ne smiju nagrizati metalne dijelove kompresorskog ureaja, (2) ne smiju rastvarati ulje za podmazivanje pokretnih dijelova rashladnog ureaja, (3) ne smiju imati tetni utjecaj na zdravlje ljudi i kakvou mlijeka, (4) ne smiju biti zapaljivi i eksplozivni, (5) moraju imati nisku toku vrenja. Kod punjenja ureaja za hlaenje treba obratiti pozornost da u rashladnu tekuinu ne dospiju pare ili voda koja bi se u rasplinjau (ili njegovoj blizini) mogla zamrznuti i tako usporiti ili potpuno zatvoriti njezin dotok. U tim je sluajevima pronalaenje kvara oteano. Najea oteenja i kvarovi na kompresoru rashladnog ureaja su na ventilima, a kod pogona elektromotorom pozornost treba posvetiti propisanoj zategnutosti remena. Posljedica kvarova je smanjena uinkovitost rashladnoga sustava ili nedovoljna koliina tekuine u opticaju. Za sustav munje u mlijekovode djelotvornima su se pokazali protoni hladnjaci, gdje se mlijeko od njih transportira iz sabirnoga spremnika uz pomo crpki i hladi na traenu temperaturu. Procesom hlaenja mlijeka oslobaa se i odreena koliina topline, koju je, uz pomo izmjenjivaa topline, mogue iskoristiti za zagrijavanje vode. Hlaenjem jedne litre mlijeka mogue je zagrijati 0,7 litara vode na 50-60C te se (uz mogue dodatno zagrijavanje elektrinim grijaima) moe koristiti za pranje ureaja za munju.

61

7. METABOLIKI POREMEAJI MLIJENIH KRAVA,

KOZA I OVACA
Mislav idara, dr.vet. med.
ajkritinije razdoblje u reprodukcijskome ciklusu mlijenih kategorija je razdoblje oko poroda i prvi mjesec dana nakon toga. Metaboliki poremeaji, koji nastaju u tome razdoblju, obino su rezultat pogrene hranidbe u suhostaju i nakon poroaja. S obzirom na to da metaboliki poremeaji dovode do smanjenja proizvodnje mlijeka, a mogu izazvati i tee zdravstvene probleme, njihovoj prevenciji potrebno je posvetiti osobitu panju.

7. 1. Ketoza
Ketoza nastaje kao posljedica nedovoljnoga primanja energetskih i glukoneogenih tvari u organizam. Javlja se obino u prvoj treini laktacije, kada je, zbog velike proizvodnje mlijeka, potreba za glukozom najvea. Zbog nedostatnoga primanja hranjivih tvari hranom, organizmu nedostaje energije pa se troe masne rezerve koje slue kao izvor energije. Zbog nedostatka glukoze, masti se ne mogu pretvoriti u energiju, ve nastaju tvari koje se zovu ketonska tijela, po emu je ketoza i dobila ime. Ketoza moe biti subklinika, pri emu se ne zamjeuju vanjski znakovi bolesti. Kada se na ivotinji oituju znakovi poput gubitka apetita, mirisa acetona u izdahnutome zraku, smanjene aktivnosti buraga, mravljenja i smanjene mlijenosti, kaemo da je ketoza klinika. Lijeenje klinikog oblika ketoze provodi se preparatima propilen-glikola ili intravenskom aplikacijom glukoze. Vanija od toga je prevencija, odnosno, sprjeavanje pojave klinike ketoze, to se, prvenstveno, postie pravilnom hranidbom. Hranom je potrebno osigurati dostatne koliine kobalta iz kojeg se, kod preivaa, stvara vitamin B12, bitan za sprjeavanje pojave ketoze. U hranu je poeljno dodati nikotinsku kiselinu u dozi od 6 g po kravi u suhostaju, i 12 g na poetku laktacije. Dodavanje zasienih dugolananih masnih kiselina (poput stearinske i palmitinske) takoer pomau u sprjeavanju pojave ketoze. Tvari koje se mogu dodati u hranu, a smanjuju mogunost pojave ketoze i omaenja jetre su propilen glikol, glicerol i natrijev propionat. Problem kod dodavanja tih tvari je u tome to nisu ukusne te ih je potrebno dobro izmijeati s ostalim komponentama obroka. Silau koja obiluje maslanom kiselinom treba izbjegavati ili dati u manjoj koliini, jer smanjuje konzumaciju suhe tvari i poveava razinu ketonskih tijela. Poeljno bi bilo kontrolirati razinu ketonskih tijela u urinu i mlijeku, kako bi se otkrila subklinika ketoza. Kontrola se moe obaviti na jednostavan nain, test trakicama, koje su jednostavne za uporabu i jeftine.

62

Kod ovaca i koza ketoza se obino javlja u posljednjoj treini graviditeta. Osobito su osjetljive ivotinje koje nose vie plodova. Zbog poveanja volumena maternice, burag je potisnut te se smanjuje mogunost konzumacije suhe tvari, to uvjetuje pojavu ketoze. Taj je poremeaj puno opasniji za ovce i koze, nego za krave. Uginua su esta i tada je ivotinjama potrebno to ranije pomoi.

7. 2. Sindrom omaenja jetre

Sindrom masne jetre nastaje iz istoga razloga kao i ketoza. Zbog nedostatka glukoze i troenja masnih rezervi, dolazi do nakupljanja masti u jetri. Zbog toga jetra ne moe normalno obavljati svoju funkciju. Nakupljanje masti u jetri moe dovesti do ozbiljnih zdravstvenih poremeaja. Znakovi toga poremeaja slini su onima kao i kod ketoze, a moe se javiti i potitenost ivotinje. Prevencija je ista kao i kod ketoze.

7. 3. Zaostajanje posteljice
Zaostajanje posteljice nastaje kada krava ne izbaci posteljicu 12 sati nakon telenja. Ponekad je mogue uoiti dijelove posteljice kako vise iz maternice, no ponekad su ti dijelovi skriveni. Nuno je da se posteljica u potpunosti odstrani, jer moe doi do upale maternice, to ima negativne posljedice za daljnju reprodukciju. Zaostajanje posteljice smanjuje apetit, a, posljedino, i proizvodnju mlijeka. Uzroci zaostajanja posteljice mogu biti zarazne bolesti, hormonski poremeaji, hipokalcemija, ali i pretilost krava. Ako ne postoji sigurnost je li posteljica izbaena, potrebno je obratiti se veterinaru, koji e pregledati kravu i utvrditi to je potrebno uiniti, kako bi se sprijeila, odnosno ublaila upala maternice. Kako bi se prevenirala pojava zaostajanja posteljice, vano je da krava telenje doeka u optimalnoj tjelesnoj kondiciji, to je oko 3,5 na ljestvici bodovanja od 1-5. Ta kondicija omoguava kravi da prebrodi mogui nedostatak u jedne ili vie hranjivih tvari bez pretjerane mobilizacije masti, a, takoer, i olakava telenje. Optimalnu tjelesnu kondiciju relativno je jednostavno postii kod junica, ako se pridrava propisanih koliina energije u hrani. Kod krava je to znantno tee. Od zasuenja do telenja ima svega 8 tjedana te je u tome razdoblju teko promijeniti tjelesnu kondiciju krave za vie od 0,5. Ako krave u to razdoblje dolaze premrave, onda bi obroci trebali biti ekstremni, a ako su predebele, onda bi im trebalo znaajno smanjiti koliinu energetskih krmiva. Sve to nepovoljno djeluje na stanje krave nakon telenja i poveava mogunost pojave zaostajanja posteljice, ali i drugih metabolikih poremeaja. Zbog svega toga, kravu u optimalnu tjelesnu kondiciju treba dovoditi ve sredinom laktacije. U tome procesu bitno je i pravovremeno osjemeniti kravu, kako bi meutelidbeno razdoblje iznosilo 12-13 mjeseci. Do zaostajanja posteljice dolazi i kod ovaca i koza pa je poeljno pripaziti da i njihova kondicija prilikom janjenja, odnosno jarenja, bude oko 3,5.

63

7. 4. Promjena poloaja sirita (dislokacija sirita)

Dislokacija sirita je stanje kod kojega dolazi do promjene poloaja pravoga eluca (sirita) iz njegovoga normalnoga poloaja na desnu ili, u veini sluajeva, na lijevu stranu trbuha ivotinje. Sirite se normalno nalazi u donjem dijelu trbuha. Zbog premjetanja na lijevu stanu sirite se uklijeti izmeu buraga i trbune stjenke te je prolaz hrane onemoguen i dolazi do napuhavanja. Do promjene poloaja sirita moe doi zbog poveane maternice tijekom breosti, drugih metabolikih poremeaja, poput hipokalcemije, omaenja jetre ili mastitsa, te zbog nedovoljne koliina hrane ili nedovoljno vlaknine u hrani. Velika koliina itarica u hrani moe dovesti do nakupljanja plinova i gubitka motiliteta probavnoga sustava, to, takoer, pogoduje promjeni poloaja sirita. ivotinja zato slabo ili nita ne jede, proizvodi malo mlijeka i dri se pogrbljeno. U poetku je koliina izmeta mala ili postoji blagi proljev, a kasnije se javlja tamni, jako smrdljivi izmet ili proljev. Sirite se u normalni poloaj moe pokuati vratiti okretanjem ivotinje na leima s jedne na drugu stranu. To nije uinkovita metoda, jer se sirite ponovno moe dislocirati. Uinkovita je metoda kirurki zahvat trajne fiksacije sirita, koju izvodi veterinar. Prevencija se svodi na pravilnu hranidbu. Bitan je postupni prijelaz na hranu bogatu ugljikohidratima, koja lako vrije. Potrebno je ivotinjama kontinuirano omoguiti dostatnu koliinu voluminozne hrane.

7. 5. Hipokalcemija (mlijena groznica)

Hipokalcemija nastaje zbog velikog utroka kalcija pri stvaranju mlijeka. Naglim poetkom stvaranja velikih koliina kolostruma i mlijeka organizam krave troi velike koliine kalcija. Bez obzira na koliinu kalcija u hrani, krava ne moe resorbirati dovoljne koliine kalcija iz hrane da pokrije poveane potrebe. Zbog toga dolazi do resorpcije kalcija iz kostiju, no ta je resorpcija postupna, a zbog velikih potreba za proizvodnju mlijeka dolazi do pada razine kalcija u krvi. To je razlog zbog kojega se bolest obino javlja u prva tri dana nakon telenja. Kalcij je vaan za funkcioniranje ivanoga sustava i miia. Znakovi nedostatka kalcija su gubitak apetita, smanjeni motilitet probavnoga sustava, pothlaene uke i njuka, slabo i ubrzano bilo. Zjenice su proirene te slabo reagiraju na jaku svjetlost. Krava moe imati potekoa pri kretanju, a u teim sluajevima ne moe hodati, ve lei na trbuhu i prsima i ima ubrzani puls. Kod jako tekih sluajeva lei na boku, a moe izgubiti i svijest. Potrebno je to ranije reagirati te ivotinji intravenski aplicirati neki od pripravaka kalcija. Davanje kalcijevih pripravaka na usta nije uinkovito, jer je smanjena funkcija probavnoga sustava. Poeljno je aplicirati vitamin D3 koji pospjeuje resorpciju kalcija iz crijeva. Radi sprjeavanja hipokalcemije nuno je to vie smanjiti koliinu fosfora u hrani, a s obzirom na to da mnoga krmiva sadre velike koliine fosfora, to u praktinim uvjetima nije uvijek lako postii. Kukuruzna silaa sadri malo fosfora te je pogodna za osnovu obroka krava u suhostaju, ali zbog velike energetske vrjednosti u veim koliinama podie razinu energetske vrijednosti cijelog obroka. Lucerna, takoer, sadri malo fosfora te je i nju poeljno koristiti u hrani. Koliina
64

fosfora u biljkama moe biti velika i zbog pretjerane gnojidbe umjetnim gnojivima na bazi fosfora, koji onda dospije u veoj koncentraciji i u biljke. Iako hipokalcemija nastaje zbog nedovoljne koliine kalcija, kako bi se izbjegla, u suhostaju je nuno izbjegavati krmiva bogata kalcijem. Dodavanje anionskih soli u hranu smanjuje pH-vrijednost krvi, time i mogunost pojave hipokalcemije. Anionske soli su amonijev-klorid, kalcijev-klorid, magnezijev-klorid, kalcijev-sulfat i magnezijev-sulfat. Te soli nisu ukusne te ih treba davati u kombinaciji s ukusnim krmivima, poput vlane kukuruzne silae, pivskoga tropa, tostirane soje ili melase. Dodavanje vitamina D3 u hranu pomae u sprjeavanju hipokalcemije, time to on poveava apsorpciju kalcija iz crijeva. Zbog sprjeavanja hipokalcemije, dobro je kontrolirati pH-vrijednost mokrae. To se moe uiniti pomou test trakica. pH-vrijednost mokrae holtajn krava trebao bi biti u rasponu od 6,0-6,5. Kod ovaca i koza hipokalcemija se obino javlja u prva tri tjedna nakon janjenja, odnosno jarenja. Hipokalcemiji su podlonije starije ovce, osobito one kod kojih se nakon prijanje breosti nisu nadomjestile zalihe kalcija u kostima. Vei broj plodova tijekom breosti znaajnije iscrpi zalihe kalcija pa je i pojava hipokalcemije uestalija. Kliniki znakovi i prevencija isti su kao i kod krava.

7. 6.

Metabolika acidoza

Za normalno odvijanje probave kod preivaa nuno je postojanje mikroflore (bakterija, protozoa i gljivica) u njihovome buragu. Bakterije u buragu prilagoene su hrani koju ivotinja uzima pa svaka nagla promjena hrane moe nepovoljno djelovati na korisne bakterije u buragu. Umjesto njih, razvijaju se nepoeljne pa ak i tetne bakterije, koje proizvode tvari koje mogu natetiti normalnoj probavi. Stoga je bitno pripaziti da bilo kakva promjena hrane bude postupna, kako bi se korisne bakterije mogle postupno prilagoditi na novu vrstu hrane. Kisela indigestija, odnosno acidoza buraga, nastaje zbog davanja velikih koliina hrane bogate lakoprobavljivim ugljikohidratima, bez prethodnoga postupnoga prilagoavanja na tu vrstu prehrane. Zbog velike koliine lakoprobavljivih ugljikohidrata dolazi do znaajnoga pada pH-vrijednosti i zakiseljavanja buraga, pri emu se razvijaju one vrste bakterija koje mogu ivjeti u takvim uvjetima. Meu njima su i one koje stvaraju mlijenu kiselinu koja dodatno sniava pH-vrijednost. U takvim uvjetima odumiru korisne bakterije, a prestaju i kontrakcije buraga. Dolazi do resorpcije mlijene kiseline iz buraga u krv, time i do metabolike acidoze. Kiseli sadraj nagriza i oteuje buragovu sluznicu pa je ona podlonija infekcijama od strane patogenih organizama. Zbog svega toga dolazi do gubitka apetita i zastoja u probavi, ivotinja ne dobiva hranjive tvari te se smanjuje mlijenost. Izmet je kaast i smrdi po trulei, u njemu se mogu nai komadii neprobavljene hrane i dijelovi sluznice crijeva. Moe se pojaviti i proljev. Ako se ivotinji pravilno i pravovremeno ne pomogne, moe uginuti. ivotinji se direktno u burag mogu aplicirati lunata sredstva, koja e neutralizirati kiseli sadraj. Prevencija se svodi na pravilnu hranidbu. Bitan je postupni prijelaz na hranu koja lako vrije. Potrebno je ivotinjama kontinuirano omoguiti dostatnu koliinu
65

voluminozne hrane. Preventivno davanje soli kalcija povoljno djeluje na pHvrijednost buraga. Sijeno uvijek mora biti dostupno, kako bi ivotinje provele odreeno vrijeme vaui vlaknastu hranu, prilikom ega se izluuju velike koliine sline koja neutralizira kiseli sadraj buraga. U sluaju da tijekom pripreme obroka sijeno sjeckamo, duljina stabljike ne bi smjela biti kraa od 2,6 cm.

7. 7. Laminitis
Laminitis je upala laminarnoga sloja roine papka. Uzroci mogu biti i metabolike prirode, a nastaju iz istog razloga kao i metabolika acidoza. Iznenadno uvoenje u obrok velikih koliina ugljikohidrata uvjetuje pad pH-vrijednosti u buragu, zbog ega ugibaju bakterije koje pri tome otputaju endotoksine. Kao odgovor na endotoksine u krv se izluuju tvari koje dovode do jakoga suavanja krvnih ila u laminarnome sloju papka, to smanjuje opskrbu hranjivim tvarima, pa dolazi do odumiranja tkiva. Koa iznad takvoga papka moe biti oteena i zacrvenjena, a na potplatu papka se mogu pojaviti irevi. Oslanjanje na papak je bolno pa ivotinja epa. Zbog bolova ivotinja nerado stoji te uzima manje hrane, to direktno utjee i na proizvodnju mlijeka. Faktor koji dodatno poveava mogunost pojave laminitisa su i visoke stepenice, osobito ako se nalaze ispred prostora za hranjenje, pa ivotinje moraju due vrijeme prebaciti vei dio teinu na stranje noge. Prevencija pojave te vrste laminitisa ista je kao i prevencija acidoze. Osim toga, bitno je papke ivotinja redovito obrezivati i ureivati. Redovitim ureivanjem papaka moemo primijetiti znakove laminitisa te na vrijeme poduzeti mjere, kako se stanje ne bi pogoralo.

7. 8. Preventivne mjere metabolikih poremeaja

Najbolja prevencija, odnosno sprjeavanje pojave svih metabolikih poremeaja, je pravilna hranidba. U suhostaju je vano hraniti ivotinje visokokvalitetnim sijenom i silaom, koji e pokriti veinu nutritivnih potreba. U tome je razdoblju bitno da se krave dobro hrane, ali ne pretjerano. Konzumaciju suhe tvari treba ograniiti na 2% tjelesne mase krave na dan. Nakon telenja, mijenja se i hranidba krava. Osnovno pravilo kod bilo kakve promjene hrane je da se ta promjena obavi postupno. U sluaju da se krave hrane odvojeno silaom po volji i ogranienim koliinama koncentrata, nuno je postupno poveavati koliinu koncentrata od minimalno 0,3 kg na dan, do maksimalne koliine od 10 kg koncentrata na dan. Bolja opcija od odvojenoga hranjenja silaom i koncentratom za hranidbu krava nakon telenja je upotreba TMR-a, odnosno kompletnog obroka koji sadri sve potrebne komponente. Time se znaajno smanjuje pojava metabolikih bolesti. Prevenciju metabolikih bolesti, osim hranidbom, postiemo i dobrim dranjem krava, ime smanjujemo utjecaj stresa. Stres smanjuje konzumaciju hrane i poveava mobilizaciju masti, time i mogunost pojave ketoze. Treba izbjegavati mijeanje krava iz razliitih skupina, jer dolazi do meusobne agresivnosti i pojave stresa.
66

Nuno je osigurati 0,5 m hranidbenoga prostora po kravi. Ako hranidbeni prostor iznosi svega 0,2 m, smanjuje se vrijeme hranjenja i konzumacija hrane, a poveava stres. Na krave negativno djeluje i previsoka temperatura zraka u kombinaciji s visokom vlagom. Ve kod temperatura od 25C dolazi do pojave stresa, dok se kod temperatura iznad 30C smanjuje i proizvodnja mlijeka. O tome bi trebalo povesti rauna, s obzirom na sve vee ljetne temperature u naim krajevima. U tim sluajevima poeljna je ugradnja ventilatora i rasprivaa vode koji rashlauju prostor staje i ivotinje.

67

8.

EKONOMIKA PROIZVODNJE MLIJEKA

Doc.dr.sc. Krunoslav Zmai

Otvaranjem Republike Hrvatske prema svjetskom tritu, posebice ulaskom u Europsku uniju, namee se potreba promjena ukupnih drutvenih i gospodarskih uvjeta. Uz to, naputanje sustava planskoga i uspostava trinoga gospodarstva, trai trne uvjete i konkurentnost proizvodnje. Ekonomska se teorija temelji na principima maksimiziranja, odnosno ostvarivanja maksimalnih ciljevi (dobiti) u zadanim uvjetima, i minimiziranja, odnosno gospodarenja minimalnim ulaganjima potrebnih initelja proizvodnje (minimalnih trokova). Na osnovi toga proizlazi kako ekonomika proizvodnje mlijeka definira uvijete pri kojima se odreeni opseg i struktura proizvodnje mogu ostvariti s najniim moguim trokovima u odnosu na potrebna sredstva za proizvodnju i angairanja ljudskoga rada. Za svaku razinu proizvodnje koju je mogue postii, svako poljoprivredno gospodarstvo treba znati koliko e ga kotati i koliki e prihod ostvariti plasmanom proizvoda na tritu. Trokovi ovise o tehnologiji i proizvodnim mogunostima da se proizvodni initelji prerade i proizvedu novi proizvodi, s jedne strane, te od cijene initelja proizvodnje, s druge strane. initelji proizvodnje javljaju se u obliku ljudskoga rada i sredstava za proizvodnju. Ljudski rad jedan je od najvanijih initelja proizvodnje, a moe se javiti u razliitim vidovima i oblicima, kao to su proizvodni i neproizvodni rad, umni i fiziki rad, direktni i indirektni rad, jednostavan i sloeni rad. Sredstva za proizvodnju sudjeluju u stvaranju proizvoda i usluga koji se troe i u procesu reprodukcije imaju karakter troenja minuloga rada. Vrijednost utroenih sredstava za proizvodnju prenosi se na nove proizvode i usluge, iji opseg i struktura ovise o veliini i strukturi proizvodnje, tehnologiji, uincima i stupnju iskoritavanja sredstava za proizvodnju. U stvaranju novih proizvoda i usluga, sredstva za proizvodnju dijele se na sredstva za rad i predmet rada. Sredstva za rad se, sa stajalita obrta, dijele na osnovna sredstva i obrtna sredstva. Osnovna se sredstva koriste u proizvodnji s vijekom trajanja duim od godine dana, pri emu postupno prenose svoju vrijednost na nove proizvode i zadravaju svoju upotrebnu vrijednost do kraja njihovoga trajanja. Osnovna sredstva mogu biti u upotrebi ako se nalaze u upotrebnome obliku, odnosno sposobnom za koritenje u danim uvjetima (zemljite, putovi, graevinski objekti, osnovno stado, strojevi i oprema) i izvan upotrebe, koji, zbog opih uvjeta, nisu sposobni biti koriteni kao osnovna sredstva (novana sredstva, potraivanja, investicijski materijal, investicijski radovi u tijeku, zavrene investicije izvan upotrebe). Obrtna sredstva obuhvaaju predmete rada i neka sredstva za rad iji je vijek trajanja krai od godinu dana i vrijednost ispod propisane utvrene granice. Obrtna sredstva mogu se javiti u naturalnome, robnome, novanome obliku i u obliku potranje od kupaca. Kako je u ekonomici proizvodnje pojedinih vrsta proizvodnje obrtaj obrtnih sredstava sporiji u odnosu na druge gospodarske djelatnosti, to zahtijeva uinkovitije koritenje obrtnih sredstava i postizanje to veega
68

koeficijenta obrta. Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta godinje obrnu (novacroba-novac) obrtna sredstva u jednome proizvodnome ciklusu, a moe se iskazati naturalno i vrijednosno. Naturalno: Koeficijent obrta K 0

Godinje razdoblje (360 dana ) Vrijeme trajanja obrta (V )

Vrijednosno:

K0

Vrijednost ukupnih godinjih ulaganja ( P) Vrijednost prosjeno koritenih obrtnih sredstava (Obs)

Predmetom se rada oznaavaju sredstva za proizvodnju koja se troe u jednome ciklusu proizvodnje, odnosno itavim svojom sadrajem ulaze u novi proizvod. To su sirovine (sjeme, mineralno gnojivo, stona hrana, tovna grla, i drugo), pomoni materijal (gorivo, mazivo, zatitna sredstva, ambalaa i drugo) i sitni inventar. Trokovi proizvodnje obuhvaaju vrijednost sredstava za proizvodnju, utroenih s ciljem proizvodnje novih proizvoda u odreenome vremenskome razdoblju. S druge strane, funkcija trokova predstavlja vezu izmeu trokova proizvodnje i koliine proizvodnje uz pretpostavku kako se inputi koriste na uinkoviti nain. Utvrivanje trokova predstavlja osnovu ekonomike proizvodnje, a najee se primjenjuje kod utvrivanja ekonomskih rezultata poslovanja, pri utvrivanju cijene kotanja, gornje nabavne cijene sredstava za proizvodnju i donje cijene prodaje gotovih proizvoda i drugo. Trokovi materijala u govedarskoj proizvodnji zauzimaju glavno mjesto u strukturi cijene kotanja stonih proizvoda. Kod rasplodnih krava koje se koriste vie godina cijena kotanja tereti samo jedan dio vrijednosti matinoga grla i to u obliku amortizacije koja ulazi u cijenu kotanja kao skupina trokova. Na taj je nain osnovni materijal za proizvodnju mlijeka hrana od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod. Uz hranu postoji i pomoni materijal za proizvodnju, koji ne ulazi u sastav proizvoda, ve pomae procesu proizvodnje i svojom cijenom ulazi u trokove proizvodnje (potroni materijal, sitni inventar, lijekovi i drugo). Trokovi u proizvodnji mlijeka mogu se podijeliti na fiksne i varijabilne. Fiksni trokovi optereuju proizvodnju bez obzira na njenu visinu (uzdrni dio hrane, vei dio ivoga rada, dio materijalnih trokova, amortizacija i neizravni trokovi), dok su varijabilni trokovi odreeni visinom proizvodnje (trokovi proizvodnog dijela hrane, dodatni rad i drugo). Trokovi hrane su najvei trokovi u proizvodnji mlijeka, stoga ih je potrebno maksimalno smanjiti. Kod velikih mlijenih farmi ukupan udio hrane u strukturi trokova kree se od 40-50%, dok je kod malih farmi iznad 50%. Na visinu trokova hrane direktno utjeu visina proizvodnje, cijena hrane i udio drugih trokova.
69

Tablica 11. Utroak hrane i cijena kotanja mlijeka, s obzirom na visinu proizvodnje Visina proizvodnje 4000 5000 6000 Utroak krme u HJ godinje 4.022 4.442 5.073 Utroak Utroak HJ/kg koncentrata/kg mlijeka mlijeka 1,00 0,14 0,89 0,18 0,85 0,24 CK mlijeka u hrani 0,88 0,82 0,81 CK 1 HJ 0,88 0,92 0,96 Cijena krme 3.551 4.113 4.872

Utroak koncentrata (i cijena HJ) za jedan kilogram mlijeka raste porastom proizvodnje, stoga treba voditi rauna o tome da trokovi hrane budu bar 50% u strukturi trokova te da utroak HJ za jedan kg mlijeka bude manji od jedan. Kod nie proizvodnje mlijeka utroak HJ je vei. Cijena kotanja jedne hranidbene jedinice treba biti manja od 50% prodajne cijene mlijeka. Na osnovi trokova hrane, mogu se prognozirati ukupni trokovi i izraunati cijene kotanja te financijski uinak proizvodnje mlijeka. Trokovi rada u ukupnim trokovima proizvodnje mlijeka sudjeluju s oko 10-15%, a uinkovitost rada ovisi o broju krava u stadu, visini proizvodnje po grlu, sustavu dranja i nainu munje, stupnju tehnikih sredstava, tehnologiji proizvodnje, organizaciji rada te ostalim elementima proizvodnje. Na taj je nain proizvodnost rada mjerljiva utrokom ivoga rada po jedinici proizvodnje, utrokom rada po grlu godinje, brojem krava po radniku i proizvodnjom mlijeka po radnom satu. Udio rada u odreenom je odnosu prema trokovima amortizacije. Najvie rada u proizvodnji mlijeka troi se na munju (oko 50%), izgnojavanje (oko 30%), hranidbu (oko 10%) i ostalo (5-10%). Amortizacija, kao otpis osnovnoga sredstva u ukupnoj strukturi trokova, kree se od 5-15%. Vrijednost krave dobijemo kada od poetne investicijske (nabavne) vrijednosti odbijemo amortizacijski otpis. Obraun amortizacije radi se tako da se od investicijske cijene odbije likvidna vrijednost i podijeli s brojem godina trajanja krave. Trokovi amortizacije obuhvaaju ne samo osnovno stado ve i objekte - staje (3%) te skladita i opremu (10-20%). Ostali trokovi proizvodnje ine veterinarske usluge i lijekovi, rad poljoprivrednih strojeva, potroni materijal i drugo. Njihov ekonomski utjecaj na ukupne trokove je manji. Veterinarske usluge i lijekovi u trokovima sudjeluju s 12%, rad traktora i drugih strojeva s 3-5%, razne usluge i potroni materijal ine oko 1,5% te ostali izvorni trokovi 3-4%. Takoer, opi trokovi, kao dio plaa i dio materijalnih trokova, optereuju proizvodnju mlijeka i cijenu kotanja, ali nemaju poseban utjecaj na proizvodne rezultate Proizvoako prodajna (ili otkupna) cijena mlijeka je objektivni initelj na kojega proizvoa moe bitno utjecati kvalitetom mlijeka (sadraja mlijene masti, mlijenih proteina i higijene). Proizvoa moe bitno utjecati na cijenu mlijeka boljom hranidbom i suvremenim zootehnikim mjerama proizvodnje. Ciljna cijena mlijeka standardne kakvoe iznosi 1,798 kn/kg na bazi 3,7% mlijene masti, 3,2% bjelanevina, do 400.000 somatskih stanica i 100.000 bakterija u 1 ml mlijeka. Za obraun se priznaje 3,4-4,3% masti i 3,1-4,0% bjelanevina. Mlijeko koje sadri
70

manje od 3,4% masti i 3,1% bjelanevina umanjuje se cijena za 0,1798 kn/kg. Prodajna cijena mlijeka s premijom kree se u ovisnosti o sadraju mlijene masti i proteina i dodataka koje daju mljekare od 2,03,5 kn, a na podruju od posebne dravne skrbi i do 4,0 kn. Problem ne predstavlja niska prodajna cijena mlijeka, ve visoka cijena kotanja mlijeka koja proizlazi iz visokih trokova proizvodnje, kao posljedica neracionalne i niske proizvodnosti mlijeka. Osnovna cijena mlijeka izraunava se pomou formule: OCM = (MM x 0,236) + (MB x 0,289) OCM osnovna cijena mlijeka, MM postotak mlijene masti, MB postotak bjelanevina.

Osnovni iznos potpore za mlijeko izraunava se formulom OPM osnovni iznos potpore za mlijeko, MM postotak mlijene masti, MB postotak bjelanevina, V1 m.m za nizinska podruja 0,0853, V2 bjelanevine za nizinsko podruje 0,1045

OPM = (MM x V1) + (MB x V2)

Cijena mlijeka formira se na bazi sadraja mlijene masti, proteina, broja mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku, dok cijena kotanja, odnosno proizvodna cijena mlijeka, ovisi o visini proizvodnje po kravi, broju krava u stadu, cijeni stone hrane, o drugim trokovima proizvodnje, o tehnikoj opremljenosti gospodarstva i primjeni tehnolokih rjeenja. Cijena kotanja mlijeka treba biti ispod razine prodajne cijene te se smatra kako bi ekonomska granica proizvodnje mlijeka trebala biti iznad 10 kg/HD. Kalkulacija na temelju varijabilnih trokova, odnosno direct costing metode, ima iroku primjenu kod rjeavanja razliitih organizacijsko ekonomskih problema u praksi. Ekonomski rezultat proizvodnje utvruje se kao razlika izmeu trine vrijednosti dobivenih proizvoda i visine nastalih varijabilnih trokova iz kojega se pokrivaju fiksni trokovi, a ostatak predstavlja ostvareni dohodak poljoprivrednoga gospodarstva. Poljoprivredna gospodarstva ostvaruju prihode prodajom proizvoda na tritu po trinoj cijeni, koja ovisi o stanju trine potranje. Razlika izmeu ostvarenoga prihoda i trokova predstavlja financijski rezultat poljoprivrednoga gospodarstva. Poljoprivredna gospodarstva odabiru onu kombinaciju initelja proizvodnje i razinu proizvodnje pri kojoj e ostvariti najveu dobit, imajui u vidu trine cijene proizvoda i cijene initelja proizvodnje.

71

Tablica 12. Kalkulacija proizvodnje mlijeka, (u kunama)

Trokovi Hrana Rad Amortizacija Veterinarske usluge i lijekovi Druge usluge Potroni materijal Osiguranje Rad strojeva Selekcijske usluge Ukupni direktni trokovi Opi trokovi Drugi indirektni trokovi Ukupni indirektni trokovi Sveukupni trokovi Prihodi Mlijeko (osnovna cijena) Dodatak na E klasu Poticaj/litri Poticaj/kravi Vrijednost proizvodnje Financijski rezultat Godinja proizvodnja mlijeka litara/kravi 4.000 5.000 6.000 3.551 4.113 4.872 852 987 1.169 568 658 780 178 214 244 107 123 146 70 83 97 498 576 682 284 329 390 107 123 146 6.215 7.206 8.526 568 658 780 142 164 195 710 822 975 6.925 8.028 9.501 7.400 1.079 3.068 500 12.047 + 5.122 9.250 1.348 3.853 500 14.951 + 5.701 11.100 1.618 4.602 500 17.820 + 6.720

Prihodi u proizvodnji mlijeka rezultanta su prihoda od mlijeka, prihoda od premija za mlijeko, premija za kravu, prihoda od rasploda i prirasta teladi i prihoda od stajnjaka (nusproizvod). U strukturi prihoda proizvodnje mlijeka prihod od mlijeka s premijom iznosi od 85-90%, a prihod od rasploda i prirasta teladi oko 1015%. Kada se od prihoda oduzmu trokovi dobije se dohodak prije oporezivanja. Porez na dohodak kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su u sustavu PDV-a (kao i obrtnici) iznosi 15, 25 ili 35%, to ovisi o visini dohotka. Kad se od dohotka odbije porez na dohodak, dobije se neto dohodak. Kod pravnih osoba porez na dobit iznosi 20% (raun dobiti i gubitaka). Primjenom direct costing kalkulacije mogue je izraunati opseg, odnosno vrijednost proizvodnje, pri kojoj proizvodnja dostie toku pokria trokova, odnosno donju granicu rentabilnosti. Tim raunskim postupkom trina vrijednost proizvodnje obuhvaa vrijednost nastalih ukupnih trokova proizvodnje (proporcionalno varijabilnih trokova po jedinici proizvoda i ukupnih fiksnih trokova) i ostvareni dohodak.

72

FT vt 1 tc

y proizvodnja FT fiksni troak, vt proporcionalni varijabilni troak, tc trina cijena proizvoda,

Prag rentabilnosti je razliit, od gospodarstva do gospodarstva. Kod godinje proizvodnje mlijeka po kravi od 5.000 litara, cijena kotanja mlijeka kree se do 2,5 kn/kg, vrijednost proizvodnje oko 3,5 kn/kg, a financijski rezultat 1-1,5 kn/kg. Dobit po litri neto je manja kad se odbije porez na dohodak. U prihodima od prodaje mlijeka novane potpore sudjeluju preko 40%, a s potporama od mljekara proizvoai ostvaruju oko 55% prihoda po kilogramu mlijeka. Kalkulacija na temelju varijabilnih trokova pomae pri donoenja vanih odluka o sniavanju ili poveavanju trine cijene dobivenih proizvoda te kod procjene ekonomske uinkovitosti poveanja ili smanjenja opsega proizvodnje, odnosno stupnja iskoritavanja raspoloivih proizvodnih kapaciteta. Ekonomski ili financijski rezultat poslovanja poljoprivrednoga gospodarstva utvruje se kao razlika izmeu ostvarene vrijednosti proizvodnje i visine nastalih trokova u tijeku poslovne godine. Nakon utvrivanja ekonomskoga rezultata, gdje se najee kao pokazatelj na poljoprivrednim gospodarstvima koristi dohodak, potrebno je utvrditi kakvo je poslovanje u odreenome vremenskome razdoblju ostvareno te u kojoj je mjeri ekonomski uinkovito. Kao osnovni pokazatelji stupnja ekonomske uinkovitosti poslovanja koriste se: ekonominost proizvodnje, rentabilnost proizvodnje, produktivnost rada.

Pod pojmom ekonominost podrazumijeva se stupanj iskoritavanja proizvodnih initelja u procesu proizvodnje. Ekonominost proizvodnje pojedinih vrsta proizvodnje i poljoprivrednih gospodarstava mogue je utvrditi odnosom izmeu vrijednosti proizvodnje i vrijednosti nastalih trokova proizvodnje. Stupanj ekonominosti izraava se koeficijentom ekonominosti i to:

Vrijednost proizvodnje 1 Trokovi proizvodnje

Trina cijena proizvoda 1 Cijena ko tan ja proizvoda

Znaajan pokazatelj ekonominosti mlijeka predstavlja cijena kotanja po jedinici dobivenih proizvoda. to je cijena kotanja manja od trine (prodajne) cijene, to je u liniji proizvodnje bolji financijski rezultat. initelji koji utjeu na poveanje ekonominosti su smanjenje utroaka predmeta rada, sredstava za rad, radne snage, to potpunije koritenje kapaciteta, uklanjanje pogreki u tehnolokome procesu, uvoenje novih tehnologija. Pokazatelj rentabilnosti temelji se na zahtjevu da se sa to manjom koliinom angairanih sredstava ostvari to vea dobit. Drugim rijeima, poslovati

73

rentabilno znai poslovati s dobitkom. Stupanj postignute rentabilnosti dobije se iz omjera dobiti i angairanih sredstava.

Rk

Dobit Dobit x100 R p x100 Ukupnoangairana sredstva Trina vrijednost proizvodnje

Mjere kojima se djeluje na poveanje rentabilnosti su poveanje dobiti, odnosno smanjenje trokova reprodukcije ili poveanje prodajne cijene na tritu, veliinu angairanih sredstava - brzina obrtaja obrtnih sredstava, stupanj iskoritenja kapaciteta i smanjenje ukupnih angairanih sredstava. Produktivnost je pokazatelj tehnikoga uinka ljudskoga rada (ivoga i minuloga), koji je jedini tvorac svih vrijednosti. Opi izraz produktivnosti izraava odnos izmeu koliine ostvarenoga uinka i koliine uloenoga ivoga rada za tu proizvodnju.

Q Dobit ; P R R

Q koliina proizvodnje, R uloenih sati rada,

Produktivnost se moe poveavati samo na dva naina i to poveanjem koliine uinaka, uz isti broj angairanih radnika, i smanjivanjem broja radnika, uz istu koliinu ostvarenih uinaka.

8. 1. Financijsko trina ocjena investicija

Investicija predstavlja ulaganje novanih (financijskih) sredstava u nabavku ili izgradnju investicijskih objekata s viegodinjim iskoritavanjem, a sam postupak ulaganja naziva se investicijski proces. Raspoloivi podaci o prihodima i rashodima za pojedine linije proizvodnje predstavljaju osnovicu za ukupno financijsko trinu ocjenu. Vrijednosti prihoda, trokova i dobiti po proizvodnoj jedinici utvruju se na nain da se prihod, troak ili dobiti stavi u odnos prema ukupno ostvarenoj koliini pojedinoga dobivenoga proizvoda. Ukupni prihodi i rashodi koji se koriste za financijsko trinu ocjenu procjenjuju se prema tehnolokim normativima proizvodnje te pretpostavljenim cijenama proizvodnje i poticajima u proizvodnji. U financijskome tijeku primici su odreeni visinom prihoda tijekom vijeka koritenja osnovnih sredstava, vlastitim i kreditnim udjelom u ukupnim ulaganjima te ostatkom vrijednosti osnovnoga sredstva na kraju vijeka koritenja. Ostatak vrijednosti osnovnoga sredstva predstavlja zbroj neamortizirane vrijednosti osnovnoga sredstva nakon njegovog iskoritavanja. U ukupna se ulaganja, osim predraunske vrijednosti investicije, uraunava i sadanja vrijednost posjeda ili poljoprivrednoga gospodarstva te kamate u razdoblju poetka (osnivaka ulaganja). Financijskim se tijekom utvruje sposobnost investicije da podmiri sve poslovne rashode i vrati anuitete, to predstavlja i njegovu likvidnosti. U prihode financijskoga tijeka uraunavaju se prihodi proizvodnje i poticaji, izvori financiranja
74

bez ukljuenoga odreenoga postotnoga udjela povrata za kapitalna ulaganja u drugoj godini te ostatka vrijednosti u zadnjoj godini. U rashode su ukljuena ukupna ulaganja, rashodi poslovanja bez amortizacije i kamata, porez na dobit te obveze prema izvorima financiranja. Na osnovi financijskoga tijeka, mogue je vidjeti je li investicija likvidna u cijelome svome razdoblju koritenja. Ekonomsko financijskom analizom i primjenom dinamike ocjene te analizom osjetljivosti, utvruje se opravdanost ulaganja u pojedinu investiciju. Cilj je dinamike ocjene utvrivanje investicije uinkovitosti, odnosno poveanja ili smanjenja imovine. Dinamika ocjena uinkovitosti investicije utvruje se primjenom metode neto sadanje vrijednosti i interne stope rentabilnosti. Vrijeme povrata ulaganja predstavlja broj godina iskoritavanja investicije potrebne za akumuliranje dovoljno sredstava za povrat ulaganja. Krae vrijeme ukazuje na manju neizvjesnost i veu rentabilnost.

NSV
t 1

Bt (1 k % ) t

NSV neto sadanja vrijednost Bt dobitak ili gubitak u godini (t) k% - diskontna kamatna stopa

Neto sadanja vrijednost investicije nakon vijeka iskoritavanja treba biti pozitivna, to ukazuje na ekonomsku opravdanost investicije sa stajalita investitora. Relativna neto sadanja vrijednost, koja se dobije dijeljenjem neto sadanje vrijednosti sa sadanjom vrijednosti investiranih sredstava, upuuje na ekonomsku opravdanost.

RNSV

NSV SVI

NSV - neto sadanja vrijednost SVI - sadanjom vrijednosti investicije

S p ( pn p p ) p p S p Sn
r p

pr interna stopa rentabilnosti pp diskontna stopa uz koju je NSV zadnji put pozitivan pn - diskontna stopa uz koju je NSV prvi put negativna Sp NSV uz diskontnu stopu pp Sn NSV uz diskontnu stopu pn

Takoer, za dinamiku ocjenu investicije primjenjuje se i metoda interne stope rentabilnosti, kojom se neto sadanja vrijednost investicije svodi na nulu, a mjera je uinkovitosti investicije kroz cijeli vijek njene upotrebe.Predstavlja i maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredit.

75

9.

LITERATURA:

1. Barekovi, D. (1996.): Osnove teorije proizvodnje i trokova. Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek. 2. Brouillette E., Malouin F. (2005): The pathogenesis and control of Staphylococcus aureus-induced mastitis-study models in the mouse (Review). Microbes and Infection 7(3): 560-568. 3. Caput, P. (1996.): Govedarstvo. Celeber, Zagreb. 4. Clark, S., Sherbon , J. W. (2000.): Alpha s1-casein, milk composition and coagulation properties of goat milk. Small Ruminant Research, 38, 123-134. 5. ai Z., Kalit S., Antunac N., ai M. (2003.): Somatske stanice i imbenici koji utjeu na njihov broj u mlijeku. Mljekarstvo 53 (1) 23.-36. 6. Frandson R. D. Wilke W. Lee, Fails Anna Dee (2003): Anatomy and Physiology of Farm Animals, Lippincott Williams and Wilkins 7. Deeljin, J., D. Gulin, M. Peri, F. Spaji, I. Spremi (1998.): Trokovno i upravljako raunovodstvo, Zagreb. 8. Domainovi, M. (1999.): Praktikum vjebi hranidbe domaih ivotinja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek. 9. Domainovi, M. (2006.): Hranidba domaih ivotinja, Poljoprivredni fakutet u Osijeku, Osijek. 10. Havranek Jasmina, V. Rupi (2003.): Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 11. Hillerton J. E., Berny E. A. (2005): Treating mastitis in the cow- a tradition or an archaism. J Appl. Microb 98(6): 1250-1255. 12. Kari, M. (2005.): Ekonomika poduzea. Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek. 13. Kari, M., I. tefani (1999.): Trokovi i kalkulacije u poljoprivredi. Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek. 14. Krajinovi, M. (2006.): Ovarstvo i kozarstvo. Poljoprivredni fakultet, Novi Sad. 15. Katalini, I., D. Pejakovi, J Bri (2000.): Spremanje sjenae. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, Zagreb. 16. Lonari, R., K. Zmai (2004.): Utjecaj liberalizacije na trite stoarskih proizvoda. Ekonomski vjesnik, br. 1-2: 43.-52. 17. Miji, P., I. Kneevi (2003.): Novi naini vrednovanja kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj. Poljoprivreda, 9, (1), 52.-55. 18. Mio, B., Vlasta Pavi, V.Sui (2007.): Ovarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 19. NRC (1985): Nutrient Requirements of Sheep. Sixth Revised Edition. National Academy Press. Washington. Paulina, G., Bencini, R. (2006.): Dairy sheep nutrition. CABI Publishing. Wallingford, UK. 20. Reece William O. (2005): Functional Anatomy and Physiology of Domestic animals, Lippincott Williams and Wilkins. 21. Rimac, D., M. Domainov, J. Haluka, J. Bari, Tatjana Oroli, J. umanovac (2005.): Proizvodnja mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Prirunik za proizvoae Vukovarsko-srijemske upanije, Vinkovci. 22. Spth, H., O. Thume (2000.): Ziegen halten. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart, Deutschland. 23. Tillie, M. (1994): Manure and slurry quantity and quality in bovine production. XII World congress on agricultural engineering, Milano, Italia. 24. Uremovi, Z. (2004.): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

76

25. Washburn S. P. White S. L. Green J. T. Benson G. A. (2002): Reproduction, mastitis and body condition of seasonally calved Holstein and Jerey cows in confinement or pasture systems. J Dairy Science 85(1): 105-111.

77

78

79

80

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku