Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword or section
Like this
5Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Protokoli Sionskih Mudraca

Protokoli Sionskih Mudraca

Ratings: (0)|Views: 4,585|Likes:
Published by superbaka

More info:

Published by: superbaka on May 19, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

12/21/2012

pdf

text

original

 
 
SERGEJ ALEKSANDROVI
Č
NILUS
PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA 
 
 
 2
Sloboda je ideja.Liberalizam.
PROTOKOLI SIONSKIH MUDRACA
Protokol I.
Pravo je u sili. Sloboda je ideja. Liberalizam. Zlato. Vjera. Samouprava. Despotizam kapitala. Unutarnjineprijatelj. Svjetina. Anarhija. Politika i moral. Pravo ja
č
ega. Neoborivost masonsko-židovske vlasti. Ciljopravdava sredstvo. Svjetina je slijepac. Politi
č
ka abeceda. Strana
č
ki razdori. Najsvrsishodniji na
č
in upravljanja je autokracija. Alkohol. Klasi
č
ni nauk. Razvrat. Na
č
ela i pravila masonsko-židovske vlade. Teror. Sloboda, jednakost, bratstvo. Na
č
elo dinastijskog upravljanja. Uništenje privilegija gojimske aristokracije. Novaaristokracija. Psihološka ra
č
unica. Apstrakcija slobode. Smjenjivanje narodnih zastupnika.
... Ostavljaju
ć
i frazeologiju u stranu, govorit
ć
emo o zna
č
enju svake zamisli, ausporedbama i zaklju
č
cima
ć
emo razjasniti okolnosti. Tako
ć
u ja, dakle, oblikovati naš sustav,s našega i gojimskoga stajališta. Treba imati na umu da su brojniji ljudi sa zlim nego s dobriminstinktima, i zato se bolji rezultati u upravljanju postižu silom i zastrašivanjem, negoakademskim raspravama. Svaki
č
ovjek po svojoj naravi teži za vlaš
ć
u, svatko bi htio bitisamodržac, kada bi imao prigodu za to. Veoma su rijetki oni koji ne bi žrtvovali op
ć
e dobroradi osobnih probitaka.Što je zadržavalo grabežljive životinje koje nazivamo ljudima? Što jenjima upravljalo do dana današnjega? U po
č
etku društvenog ure
đ
enja, oni su se podvrgnuligruboj i slijepoj sili, poslije toga - zakonu, koji je upravo sama ta sila, samo zamaskirana.Zaklju
č
ujem da je prema prirodnom zakonu pravo u - sili.Politi
č
ka sloboda je ideja, a ne
č
injenica. Tu ideju treba znati. primjenjivati kada se pojavi potreba idejnim mamcem privu
ć
i narodnesnage u svoju stranku, ako je nakanila srušiti drugu stranku koja je na vlasti. Ta zada
ć
a postaje lakša, ako je protivnik zaražen idejom slobode, takozvanim liberalizmom, pa zbogtoga popusti u svojoj snazi. Upravo
ć
e se tu pokazati pobjeda naše teorije, jer po zakonuživota,
č
im popusti jedna vlast, druga je stranka preuzima, jer slijepa snaga naroda ni jednogadana ne može ostati bez vo
đ
e, pa tako nova vlast preuzima mjesto prijašnje vlasti, upravo onekoja je oslabila zbog liberalizma.U naše se doba pojavila vladavina zlata koja je zamijenila liberalnevladare. A bila su vremena kada je vjera vladala. Ideja slobode jeneostvariva, jer se njome nitko ne zna umjereno služiti. Treba samo narodu na neko vrijeme prepustiti samoupravu i ona se ubrzo pretvara u raspuštenost. Od toga trenutka dolazi dome
đ
usobnih trzavica, koje ubrzo prerastaju u socijalne sukobe, u kojima države propadaju, anjihova se mo
ć
pretvara u pepeo.Ako se jedna država uništava vlastitim konvulzijama ili je njeziniunutarnji obra
č
uni vode pod vlast vanjskoga neprijatelja, ona je nepovratno izgubljena i dolazi pod našu vlast. Despotizam kapitala, koji je sasvim u našim rukama, nudi joj nekakvu nadu iona se hvata za tu posljednju slamku spasa da se ne bi srušila u bezdan.
Pravo je u sili
.
Zlato. Vjera.Samouprava.Despotizam kapitala.
 
 
 3
 Onoga, koji bi po svomu liberalnomu mnijenju rekao da su takvarazmišljanja nemoralna, ja bih upitao: Ako jedna država ima dva neprijatelja i ako jedopušteno prema vanjskom neprijatelju koristiti svaka obrambena sredstva, kao npr. nedopustiti neprijatelju informaciju o planovima napada ili obrane, napadati ga no
ć
u ili danju s broj
č
ano neravnopravnim snagama, zbog
č
ega bi se onda mogle nazvati nemoralnima inedopuštenima mjere koje treba primijeniti prema mnogo gorem neprijatelju, koji ugrožavadruštveno ure
đ
enje i blagostanje naroda?Može li se pametan i razborit um nadati da
ć
e vje
č
no vladati svjetinomrazboritim poticajima i uvjeravanjima, sada kad je otvoren put proturje
č
nostima, pohlepi i podlosti, koje mogu zavesti puk,
č
iji je duh površan? Vode
ć
i se isklju
č
ivo strastima, narodnimvjerovanjima, obi
č
ajima, navikama i sentimentalnim teorijama, ljudi u svjetini i ljudi svjetine podliježu strana
č
kom nesuglasju, koje smeta svakomu sporazumu,
č
ak i onomu koji se temeljina razumskom uvjeravanju. Sve odluke svjetine ovise o slu
č
ajnoj ili unaprijed pripremljenojve
ć
ini koja, jer je neupu
ć
ena u politi
č
ke tajne, donosi besmislene odluke i na taj na
č
in sijeklice anarhije u upravljanju.Politika nema ništa zajedni
č
ko s moralom. Vladar koji se ravna premamoralu apoliti
č
an je, a njegovo prijestolje nije
č
vrsto. Onaj tko želi vladati mora se koristitilukavstvom i licemjerstvom. Velike narodne kvalitete - otvorenost i
č
estitost u politici su poroci, jer oni s prijestolja svrgavaju brže i sigurnije nego ijedan drugi neprijatelj. Te kvalitetetrebaju biti atributi gojimskih carstava , one ne trebaju nama biti smjernice. Naše je pravo u - sili. Rije
č
pravo je apstraktan pojam i ne temelji se nina
č
emu. Ta rije
č
zna
č
i: Dajte meni to što ja želim i dokazat
ć
u vam da sam ja ja
č
i od vas.Gdje po
č
ima pravo? Gdje ono završava? U državama u kojima je vlast loše organizirana, gdjesu zakoni i vladari nemo
ć
ni, jer im je ugled toliko oslabio zbog liberalizma, bezli
č
nimumišljanjima o liberalnim pravima ja nudim novo pravo - jurnuti s pravom ja
č
ega i napasti, tesrušiti postoje
ć
i poredak i njegove institucije, preuzeti u ruke zakonodavstvo, reorganiziratiustanove i postati gospodar onima koji nam dragovoljno predaju prava svoje mo
ć
i, kojih seliberalno i dragovoljno odri
č
u...U suvremenoj neodlu
č
nosti svih vlasti naša
ć
e vlast biti neoboriva uusporedbi s drugima, jer 
ć
e ona biti nevidljiva do onoga trenutkakada
ć
e se toliko u
č
vrstiti da je niti jedno lukavstvo više ne
ć
e mo
ć
i potkopati.Iz privremenoga zla, koje smo trenuta
č
no primorani dopuštati iizvršavati nastat
ć
e blagodat postojane uprave, koja
ć
e uspostaviti pravilan rad mehanizma narodnoga bi
ć
a, koji je sada poreme
ć
en liberalizmom. Cilj opravdavasredstvo. U našim planovima obratimo pozornost ne toliko na ono što je dobro i prirodnokoliko na ono što je potrebito i korisno. Pred nama je plan u kojemu je strategijski ozna
č
ennaš put od kojega ne smijemo odustati, jer bi se u protivnomu uništio mnogostoljetni rad.
Unutarnji neprijatelj.
 
Svjetina. Anarhija.
 
Politika i moral.
 
Pravo ja
č
ega.
 
Neoborivostmasonsko - židovskevlasti
 
Cilj opravdavasredstvo
 

Activity (5)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
tolmun liked this
tolmun liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->